REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-272/2023-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sutkinji Martini Ivanković u pravnoj stvari tužitelja ĐB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Đuro Zoroe, odvjetnik u Sesvetama, protiv tuženika OB OIB [osobni identifikacijski broj] i NB OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupa punomoćnica Kristina Baričević, odvjetnica u Sesvetama, radi utvrđenja prava služnosti, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 21. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu i uručenje presude 28. studenom 2025., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti provoza i prolaza pješice za korist zk.č.br. 2958/5 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja ĐB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], tako da se od javnog puta kojeg čini zk.č.br. 2969/1 k. o. [katastarska općina] (Domjanićev odvojak) prolazi i provozi uz istočnu među nekretnina tuženika OB OIB [osobni identifikacijski broj] i NB OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] i to na zk.č.br. 2958/2 k. o. [katastarska općina] dijelom koji je na skici lica mjesta geodetskog vještaka Vladimira Zelenike od 26. svibnja 2025. označeno točkama 1-2-3-6-1, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, širine 3 m, dužine 152,2 m i površine 467 m , i na zk.č.br. 2958/4 k. o. [katastarska općina] dijelom koji je na toj skici označen točkama 3-4-5- 6-3, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, širine 3 m, dužine 113,4 m, površine 340 m pa se tuženicima nalaže da trpe da se na temelju ove presude u zemljišnim knjigama upiše to pravo stvarne služnosti na njihovim nekretninama u korist tužiteljeve nekretnine.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu tuženici izdaju tabularnu ispravu podobnu za upis prava služnosti u zemljišnim knjigama.

III Nalaže se tuženicima OB OIB [osobni identifikacijski broj] i NB OIB [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] da tužitelju tužitelju ĐB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] namire parnični trošak u iznosu od 1.746,94 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 18. svibnja 2023. podnio tužbu u kojoj navodi da je vlasnik zk.č.br. 2958/5 u naravi šuma Žlebci površine 800 čhv koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tuženici su suvlasnici zk.č.br. 2958/2 u naravi oranica Omejka površine 1266 čhv i zk.č.br. 2958/4 u naravi šuma Žlebci površine 691 čhv, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prema navodima tužbe u korist tužiteljeve nekretnine postoji pravo stvarne služnosti provoza i prolaza pješice preko nekretnina tuženika uz cijelu dužini istočne međe širine tri metra i tužitelj i njegov pokojni otac PB su se tim pravom služili više od 55 godina po potrebi, za radove i sječu u svojoj šumi i odvoz drva, a prednik tuženika DB, tužiteljev brat i suprug OB te otac NB, tome se nikad nije protivio. Nakon smrti prednika tuženika tuženici su tužitelju osporili pravo služnosti preko njihovih nekretnina pa tužitelj tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi traži da se utvrdi da postoji pravo stvarne služnosti provoza i prolaza pješice preko zk.č.br. 2958/2 i 2958/4 k. o. [katastarska općina] po cijeloj dužini istočne međe tih čestica u širini od 3 metra u korist zk.č.br. 2958/5 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja te da se tuženicima naloži da tužitelju izdaju tabularnu ispravu podobnu za upis prava služnosti u zemljišne knjige jer će je u protivnom zamijeniti ova presuda. Nakon provedenog geodetskog vještačenja tužitelj je u podnesku od 15. lipnja 2025. specificirao tužbeni zahtjev tako da traži da se utvrdi da postoji pravo stvarne služnosti provoza i prolaza pješice za korist zk.č.br. 2958/5 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja tako da se od javnog puta kojeg čini zk.č.br. 2969/1 k. o. [katastarska općina] prolazi i provozi uz istočnu među čestica tuženika zk.č.br. 2958/2 k. o. [katastarska općina], u skici geodetskog vještaka označeno točkama 1-2-3-6-1, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, širine 3 m, dužine 152,2 m, površine 467 m[2] , i zk.č.br. 2958/4 k. o. [katastarska općina], u skici geodetskog vještaka označeno točkama 3-4-5-6-3, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, širine 3 m, dužine 113,4 m, površine 340 m[2] . I u specificiranom tužbenom zahtjevu tužitelj traži da se tuženicima naloži da tužitelju izdaju tabularnu ispravu podobnu za upis prava služnosti u zemljišne knjige jer će je u protivnom zamijeniti ova presuda. Potražuje i naknadu parničnog troška.

2. Tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističu da mogući prolaz do tužiteljeve nekretnine već postoji dijelom na zk.č.br. 2957/1 k. o. [katastarska općina] jer na njoj već postoji prolaz i put. Navode i da nema geodetske podloge na temelju koje bi se moglo utvrditi na kojem točno dijelu nekretnina u suvlasništvu oba tuženika tužitelj želi osnovati predmetnu služnost i da su te nekretnine vrlo uske pa bi u slučaju da tužitelj dobije pravo služnosti provozom i prolazom od njih ostao tek neznatni dio. Dodaju i da tužitelj nije naveo ni jedan opravdani razlog za opravdanje predloženog načina postojanja stvarne služnosti. Predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev i potražuju naknadu parničnog troška.

3. Sud je pročitao i pregledao isprave u spisu i to: izvatke iz zemljišne knjige (str. 4, 5), izvod iz katastarskog plana (str. 39). Saslušani su svjedokinja TB i stranke, a proveden je i očevid uz sudjelovanje geodetskog vještaka Vladimira Zelenike koji je izradio pisani nalaz i mišljenje (str. 59-72). Svjedok IB nije saslušan jer je tužitelj odustao od tog dokaza.

4. Na temelju tako provedenog postupka sud je, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u vezi s drugim dokazima, utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, osim u dijelu u kojem je odlučeno u točki II izreke.

5. Među strankama nije sporno da je tužitelj vlasnik zk.č.br. 2958/5 u naravi šuma Žlebci površine 800 čhv upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da su tuženici suvlasnici, svaki u 1/2 dijela, nekretnina koje čine zk.č.br. 2958/2 u naravi oranica Žlebci površine 960 čhv i zk.č.br. 2958/4 u naravi šuma Žlebci površine 691 čhv, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kako to proizlazi iz izvadaka iz zemljišne knjige u spisu (str. 4, 5). Sporno je postoji li služnost provoza i prolaza pješice preko nekretnina u suvlasništvu tuženika u korist nekretnine u vlasništvu tužitelja, odnosno je li tužitelj dosjelošću stekao pravo te stvarne služnosti.

6. Tužiteljeva supruga TB je u svojem iskazu navela da je u braku s tužiteljem 56 godina i da je njenom suprugu njegov otac PB kad su se vjenčali poklonio šumu Žlepci koju čini k. č. br. [katastarska čestica]. Iskazala je i da su cijelo to vrijeme na tu nekretninu pristupali s Domjanićevog puta tako što bi se traktorom ili kolima kretali preko nekretnine u vlasništvu tuženika jer ne postoji drugi prilaz do njihove šume kamo su išli po drva. Pojasnila je i da se vozilima kreću po lijevoj strani nekretnine tuženika, gledano s Domjanićevog puta, uz među s tuđom nekretninom i da se nikad nije kretalo po sredini njihove nekretnine. Svjedokinja je rekla i da je prije tuženika vlasnik nekretnine bio sada pokojni DB, brat njenog supruga, i da se on ni pokojni svekar PB nisu protivili da tužitelj i ona prolaze preko te nekretnine. Dodala je da se tuženici sada protive da oni tuda prolaze i da im je NB prijetio da ne mogu ni stati na njegovoj nekretnini. Pojasnila je da taj prilaz nisu rješavali 56 godina jer za to nije bilo potrebe, a da su se sad neuspješno pokušali dogovoriti s tuženicima. Navela je i da s desne strane tuženikove nekretnine, gledano s Domjanićevog puta, ne postoji drugi put do njihove nekretnine te da je put koji oni koristi postojao i ranije.

7. Tužitelj ĐB je u svojem iskazu potvrdio da mu je otac poklonio predmetnu šumu kad se prije 56 godina oženio i da je do nje cijelo to vrijeme dolazio traktorom ili pješice preko nekretnine koju su naslijedili tuženici. Pojasnio je da se kretao po lijevoj strani nekretnine tuženika, gledano sa ulice, te da je njegov otac raspodijelio zemlju tako da se njegova nalazi u sredini dok je u produžetku parcela koju je naslijedila njegova pokojna sestra BB i da nema drugog puta do njegove šume. Dodao je da je vlasnik te druge nekretnine prvo bio njegov otac PB pa nakon njega brat DB i da su oboje znali da on prolazi po toj nekretnini i da mu to nisu branili niti su se tome protivili. Njegov brat je umro prije oko 14 godina, a tuženik NB se počeo protiviti da on prolazi preko nekretnine tuženika u posljednje vrijeme. Dodao je da se ne sjeća kad je točno počelo to protivljenje, odnosno da se ne sjeća točnog datuma kad je tuženik došao u njegovu kuću i rekao da više ne smije prolaziti preko njihove nekretnine. Iskazao je da nakon što mu je tuženik to zabranio, on više ne prolazi po nekretnini tuženika i onda je podnio ovu tužbu. Pojasnio je da su u njegovoj šumi uglavnom stabla bagrema i graba i da put po kojem se on kretao po nekretnini tuženika nije ograđen, a ne sjeća se kad je posljednji put bio u toj šumi. Naveo je i da se desno od nekretnine tuženika, gledano s ceste, nalazi nekretnina druge osobe na kojoj je izgrađena kuća i preko nje nema puta do njegove nekretnine, a ta parcela je i ograđena.

8. Tuženici NB i OB u svojim iskazima navode da žive u [adresa], OB od 1966., a NB od rođenja 1969., te da u Hrvatsku dolaze dva puta godišnje i tu ostaju ukupno do dva mjeseca. NB je iskazao da je i njegov otac živio u [adresa] 30 ili 40 godina i da je njemu poznato gdje se nalazi njihova nekretnina i da je povremeno ode pogledati te da su tu nekretninu još prije očeve smrti, koji je umro prije 15 godina, dali na korištenje susjedu koji tamo drži ovce i magarce da nekretnina ne bi zarasla. Dodao je da ne zna kako tužitelj dolazi do svoje šume, da ne zna prolazi li zbog toga preko njegove nekretnine i da mu on nije zabranio da prolazi po njegovoj nekretnini. Naveo je i da se ispod tužiteljeve nekretnine nalazi nekretnina njegovog bratića IB i da ne zna kako on dolazi do svoje parcele. Iskazao je i da mu je poznato da s donje strane postoji put do parcele IB, no ne zna postoji li s te strane i put do tužiteljeve nekretnine. Pojasnio da s desne strane njegove parcele, gledano s ceste, postoji put koji vodi oko 100 ili 200 metara i da onda skreće još više u desno i da taj put nije ograđen, no nije mu poznato može li tužitelj po tom putu doći do svoje nekretnine, smatra da može ići 100 ili 200 metara po njemu. Naveo je i da ne zna vodi li taj put do kuće susjeda Đ koja se nalazi desno od njegove parcele gledano s ceste. Tuženik je naveo da se on protivi tome da tužitelj upiše pravo puta preko njegove nekretnine koja je široka samo 20 metara jer bi joj tada pala cijena. Iskazao je i da je tužitelju predložio da prodaju i svoju i njegovu nekretninu na što tužitelj nije pristao, a ne zna zašto tužitelj nije prije riješio ovo pitanje.

9. Tuženica OB je u svojem iskazu dodala da otprilike zna gdje se nalaze njihove i tuženikova nekretnina i da ne zna kuda tužitelj prolazi da bi došao do svoje nekretnine. Iskazala je da zna da desno od njihove nekretnine, gledano s ceste, postoji put, a pretpostavlja da je tužitelj išao do svoje nekretnine preko njihove nekretnine. Pojasnila je da tužitelju nisu ništa branili i da se ne protivi da prelazi preko njihove nekretnine, ali se protivi tome da tužitelj upiše put preko njihove nekretnine i nije joj jasno zašto tužitelj to nije prije riješio s njenim svekrom ili suprugom.

10. Na očevidu (str. 53-56) utvrđeno je da se na nekretnini tuženika koju čini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaz ograđeni dio u kojem borave magarci i poniji, a geodetski vještak Vladimir Zelenika je naveo da taj ograđeni dio obuhvaća i dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s tim da ta nekretnina nije predmet ovog spora. Utvrđeno je i da se sa sjeverne strane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze drvena vrta širine 3,6 m bez stupova za koja su tužitelj i tuženik NB suglasno naveli da se tamo nalaze dulje od 15 godina. Tužitelj je tada pojasnio da je do svoje nekretnine koju čini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prolazio tako što se kretao po liniji koja ide od drvenih vrata preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i šume na k. č. br. [katastarska čestica] do k. č. br. [katastarska čestica] te da je preko k. č. br. [katastarska čestica] postojao put koji je obrastao, a on je ovaj put koristio i za prijevoz traktorom s prikolicom.

11. Iz iskaza tužitelja i njegove supruge TB, koji su u bitnom suglasni, proizlazi da je tužitelj vlasnik nekretnine koju čini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] više od 50 godina i da do šume koja se nalazi na toj katastarskoj čestici pristupa preko nekretnina koje čine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tuženika i to tako što bi se preko njih kretali pješice ili traktorom odnosno kolima. Tada bi se kretali po lijevom dijelu nekretnina tuženika gledano s ceste. Sud je iskaze tužitelja i svjedokinje TB prihvatio u cijelosti jer su iskazivali logično, životno i neposredno uvjerljivo, a ni iskazi tuženika nisu u bitnom u suprotnosti s njihovim iskazima. Naime, tuženici su iskazali da ni ne znaju kuda tužitelj prolazi do svoje nekretnine i da mu nisu branili da prolazi preko njihovih nekretnina niti su se tome protivili, a tuženica OB je dodala da pretpostavlja da je tužitelj do svoje nekretnine išao preko njihovih nekretnina. Iz njihovih iskaza proizlazi da se oboje tuženika zapravo protive tome da tužitelj pravo služnosti puta preko njihovih nekretnina upiše u zemljišne knjige, a ne protive se da tome da tužitelj pravo stvarne služnosti prolaska pješice i kolima odnosno traktorom doista izvršava preko njihovih nekretnina. Iz iskaza tužitelja i svjedokinje proizlazi da je pravni prednik tuženika, tužiteljev brat DB znao da tužitelj prolazi preko njegovih nekretnina da bi pristupio do svoje nekretnine i da se tome nije protivio, a on je umro oko 15 godina prije nego što su stranke saslušane na temelju čega je sud utvrdio da je već u vrijeme kad je pravni prednik tuženika umro tužitelj izvršavao pravo sporne stvarne služnosti na nekretninama tuženika dulje od 30 godina.

12. Prema čl. 229 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje: ZV) dosjelošću se pravo stvarne služnosti stječe ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Identična odredba sadržana je u čl. 54 st. 1 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91) koji je bio na snazi prije ZV-a. Na temelju iskaza tužitelja i njegove supruge sud je utvrdio da je tužitelj sadržaj predmetne stvarne služnosti izvršavao dulje od 50 godina i da je još u vrijeme dok je bio živ njegov brat DB, pravni prednik tuženika, dosjelošću stečeno pravo te služnosti u korist nekretnine koju čini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne jer se pravni prednik tuženika nije protivio tužiteljevom prolazu i provozu preko svojih nekretnina. Okolnost da se tuženici kao sadašnji suvlasnici tih poslužnih nekretnina protive tome da se pravo stvarne služnosti u korist tužiteljeve nekretnine kao povlasne upiše u zemljišnim knjigama kao teret na njihovim nekretninama ne utječe na okolnost da je pravo predmetne stvarne služnosti stečeno još za vrijeme života njihovog pravnog prednika. Kako se prema čl. 18 st. 5 ZV-a posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, teret dokaza da bi tužiteljev posjed predmetne stvarne služnosti bio nepošten je na tuženicima, no oni to ni ne tvrde u ovom postupku.

13. Tuženici su u odgovoru na tužbu naveli da mogući prolaz do tužiteljeve nekretnine postoji dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer na njoj već postoji prolaz i put, no iz iskaza tuženika proizlazi da on ne zna može li tužitelj po tom putu doći do svoje nekretnine pa sud nije posebno ocjenjivao tu tvrdnju iz odgovora na tužbu, osobito kad je utvrdio da postoji pravo stvarne služnosti preko nekretnina tuženika u korist tužiteljeve nekretnine. Tuženici u odgovoru na tužbu navode i da bi u njihovom vlasništvu ostao neznatan dio njihovih uskih nekretnina kad bi tužitelj dobio pravo služnosti provoza i prolaza, no to nije točno jer time što na nekoj nekretnini postoji pravo stvarne služnosti u korist druge nekretnine vlasniku poslužne nekretnine nije prestalo njegovo pravo vlasništva u odnosu na cijelu njegovu nekretninu. Tada je to pravo vlasništva samo ograničeno pravom stvarne služnosti u korist povlasne nekretnine i to se pravo stvarne služnosti u konkretnom slučaju izvršava samo na dijelu poslužnih nekretnina.

14. Prema tome, budući da je utvrđeno da je dosjelošću stečeno pravo stvarne služnosti puta i to kao pravo provoza i prolaza pješice za korist zk.č.br. 2958/5 k. o. [katastarska općina] kao povlasne nekretnine preko zk.č.br. 2958/2 i zk.č.br. 2958/4 k. o. [katastarska općina] kao poslužnih nekretnina, potrebno je odrediti prostorne granice izvršavanja stvarne služnosti kako bi se to pravo moglo i upisati u zemljišnu knjigu. Sud je stoga proveo geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Vladimiru Zeleniki koji je izradio pisani nalaz i mišljenje. Vještak je u njemu opisao i izgled predmetnih nekretnina pa je tako utvrdio da su zk.č.br. 2958/4 i 2958/5 k. o. [katastarska općina] u naravi šume dok je na sjevernom dijelu zk.č.br. 2958/2 k. o. [katastarska općina] ograđeni dio u kojem borave magarci i poniji, s tim da taj ograđeni dio obuhvaća i sjeverni dio susjedne zk.č.br. 2958/1 k. o. [katastarska općina], a južni dio zk.č.br. 2958/2 k. o. [katastarska općina] je u naravi livada. Vještak je prostorne granice predmetne stvarne služnosti na skici lica mjesta od 26. svibnja 2025. (str. 69) označio crvenom bojom i lomnim točkama od 1 do 6 tako da pojas služnosti s javnog puta kojeg čini zk.č.br. 2969/1 k. o. [katastarska općina] (Domjanićev odvojak) prolazi uz istočnu među čestica tuženika i to zk.č.br. 2958/2 k. o. [katastarska općina], označeno točkama 1-2-3-6-1, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, širine 3 m, dužine 157,2 m, površine 467 m[2] i zk.č.br. 2958/4 k. o. [katastarska općina], označeno točkama 3-4-5-6-3, pravilnog oblika u smjeru sjever-jug, širine 3 m, dužine 113,4 m, površine 340 m[2] za korist nekretnine u vlasništvu tužitelja zk.č.br. 2958/5 k. o. [katastarska općina].

15. Sud je nalaz i mišljenje geodetskog vještaka u cijelosti prihvatio jer su izrađeni savjesno, objektivno i u skladu s pravilima struke na temelju dokumentacije u spisu i mjerenja koje je vještak izvršio na očevidu, a ni stranke nisu imale primjedbi ni prigovora.

16. Na temelju provedenog geodetskog vještačenja sud je utvrdio da se služnost puta kao služnost provoza i prolaska pješice preko nekretnina u suvlasništvu tuženika u korist nekretnine u vlasništvu tuženika vrši na dijelu koji je u skici lica mjesta vještaka označen točkama 1-2-3-4-5-6-1, a to se nalazi uz lijevu među tih nekretnina gledalo s ceste kuda su tužitelj i njegova supruga i iskazivali da prolaze kad dolaze do šume u vlasništvu tužitelja.

17. Budući da je utvrđeno da je dosjelošću stečeno pravo stvarne služnosti provoza i prolaza pješice, sud je usvojio tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj traži da se utvrdi postojanje prava stvarne služnosti provoza i prolaza pješice za korist nekretnine u vlasništvu tužitelja preko nekretnine u suvlasništvu tuženika, a prostorne granice izvršavanja te služnosti su određene u skladu s nalazom i mišljenjem geodetskog vještaka, kako je to tužitelj i zatražio u svom tužbenom zahtjevu.

18. Tužitelj je tražio i da se tuženicima naloži da mu izdaju tabularnu ispravu podobnu za upis prava predmetne stvarne služnosti u zemljišnim knjigama jer će je u protivnom zamijeniti ova presuda. U ovom sporu utvrđeno je da je pravo služnosti stečeno dosjelošću tj. to je pravo stečeno na temelju posjeda tog prava kroz zakonom propisano vrijeme i ovlaštenik prava tako stečene služnosti može, ali i ne mora tražiti upis tako stečene služnosti u zemljišne knjige. Tabularna isprava je potrebna za upis prava stvarne služnosti u zemljišne knjige kad je to pravo stečeno pravnim poslom jer je tada taj pravni posao pravni temelj za osnivanje prava stvarne služnosti, a upis u zemljišne knjige je tada način stjecanja tog prava. Stoga, kad je pravo stvarne služnosti stečeno dosjelošću, dakle na temelju zakona, ne može se tuženicima naložiti da tužitelju izdaju tabularnu ispravu pa je odbijen tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj traži da mu tuženici izdaju tu ispravu.

19. S obzirom na to da je u tužbenom zahtjevu navedeno da će u slučaju da tuženici ne izdaju tužitelju tabularnu ispravu nju zamijeniti ova presuda, sud smatra da se tim zahtjevom sadržajno nalaže tuženicima da trpe upis prava stvarne služnosti na njihovim nekretninama u korist tužiteljeve nekretnine pa je u točki I izreke presude tuženicima naloženo i da trpe da se na temelju ove presude u zemljišnim knjigama upiše to pravo stvarne služnosti na njihovim nekretninama u korist tužiteljeve nekretnine.

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 5 i čl. 155 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), a tužiteljev trošak je odmjeren prema troškovniku predanom na ročištu 21. listopada 2025. Taj trošak obuhvaća predujam za izlazak suda i geodetsko vještačenje u iznosu od 399,48 eura, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 73,73 eura i na presudu u iznosu od 73,73 eura. Tužiteljev trošak obuhvaća i nagradu za sastav tužbe 200,00 eura prema Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23 – dalje: OT), za sastav obrazloženog podneska od 15. travnja 2025. 200,00 eura, za zastupanje na tri ročišta 6. veljače 2024., 19. ožujka 2024. i 21. listopada 2025. te na očevidu 15. travnja 2025. po 200,00 eura za svako prema Tbr. 9/1 OT što je ukupno 1.200,00 eura. Ukupni parnični trošak tužitelja iznosi 1.746,94 eura pa je tuženicima naloženo da mu namire taj iznos.

21. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sesvetama 28. studenog 2025.

Sutkinja

Martina Ivanković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana kad je održano ročište za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA

1. odvjetnik Đuro Zoroe

2. odvjetnica Kristina Baričević