REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Split, Domovinskog rata 4

Poslovni broj: Pp-2723/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Marini Ivančević, uz sudjelovanje Aleksandre Žarković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice PE, zastupane po branitelju Krunoslavu Aljinoviću odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine Republike Hrvatske 70/17, 126/19, 84/21, 114/22), kažnjiv po članku 22. stavak 5. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga PU Splitsko- dalmatinske, I Policijske postaje Split Klasa: 211-07/24-5/7650 Urbroj: 511-12-23-24- 1 od 20. ožujka 2024., nakon glavne i javne rasprave održane 26. studenog 2025. u izočnosti okrivljenice i nazočnosti branitelja, te nazočnosti zamjenice punomoćnika oštećenog Anamarije Buzolić Mrklić odvjetnice iz Splita, te izočnosti ovlaštenog tužitelja, 28. studenog 2025. u izočnosti stranaka, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona,

Okrivljenica PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći NE i P, rođena **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena VŠS, po zanimanju novinar, zaposlena u "Dalmatinski portal", plaća cca 780 eura, lošeg imovnog stanja, u izvanbračnoj zajednici, bez djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana,

o s l o b a đ a  s e o d o p t u ž b e

- da bi dana 21. veljače 2024. godine u 07:00 sati u [adresa] u [adresa] u svojstvu nećakinje počinila ekonomsko nasilje u obitelji spram svog strica AE rođenog 1949. godine, osobi starije životne dobi, na način da je onemogućila korištenje zajedničkih prostorija stana u prizemlju kuće, tako da je za vrijeme odsutnosti oštećenog posredstvom svog izvanbračnog supruga OE dopustila istome da promijeni bravu na zajedničkim ulaznim vratima, te dolaskom oštećenog AE zaključavši vrata fizički istog nije pustila u unutrašnjost zajedničkih prostorija,

- da bi dana 24. veljače 2024. oko 13:00 sati u [adresa] u [adresa] u svojstvu nećakinje počinila ekonomsko nasilje u obitelji spram svog strica AE rođenog 1949. godine, osobi starije životne dobi, na način da je uz osobni pristanak i sudjelovanje svog izvanbračnog supruga OE dopustila istome da demontira vrata na zajedničkom ulazu u stan, te kupi i montira nova protuprovalna tzv. blindo vrata čime je onemogućila ulazak, odnosno korištenje zajedničkih prostorija stricu AE,

pa da bi time okrivljenica počinila prekršaj iz članka 10. stavak 1. točka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine Republike Hrvatske 70/17, 126/19, 84/21, 114/22), kažnjiv po članku 22. stavak 5. istog Zakona.

II. Temeljem članka 140. stavka Prekršajnog zakona paušalni troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, I Policijska postaja Split podnijela je optužni prijedlog pod brojem navedenim u uvodu presude protiv okrivljenice, a zbog prekršaja kao u izreci ove presude.

2. Okrivljenica PE očitujući se o optužbi je izjavila kako se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret.

2.1. Okrivljenica PE, iznoseći obranu pred ovim sudom na glavnoj raspravi u nazočnosti branitelja je prije svega navela da njen otac već godinama nije u dobrim odnosima sa svojim bratom, njenim stricem AE, rođenim 1949. Nisu u dobrim odnosima zbog imovinsko-pravnih neriješenih odnosa, a jedan od tih je problema i podjela stana na adresi [adresa]. Ovaj stan je vlasništvo pokojnog djeda JE, nakon smrti djeda došlo je do ostavinske rasprave i podjele njegove imovine i djed je taj stan podijelio okomito, nije podijeljeno na etaže. Lijeva strana, ako ulazimo s ulaza, pripada njenom ocu NE, a desna strana pripada stricu AE. Na ovoj adresi [adresa], odnosno u tom stanu, ne živi niti njen otac a niti njen stric. Nadalje je navela da su se 2018. godine ona i njen izvanbračni suprug osobno našli sa stricem na temu da oni od njega ili otkupe ili unajme dvije prostorije koje pripada njenom stricu AE. N im je dao potvrdni odgovor i dogovor je bio da će do lipnja iduće godine, 2019., iseliti osoba koja tu živi u te dvije prostorije, a radilo se o podstanaru i da će oni dobiti taj stan za početak u najam, OE, njen izvanbračni suprug i ona. Međutim, kada su došli u lipnju 2019. dočekao ih je podstanar i nije htio odselit i tada ona i OE počinju živjeti u dijelu stana od njenog oca. N im je kazao da podstanar neće iselit, bez obzira na njihov dogovor iz 2018. Do 2023. godine imali su nekoliko razgovora sa stricem AE na temu iseljenja podstanara i uz njegova obećanja da će se to dogoditi ali da se ona i izvanbračni suprug strpe. U veljači 2023. poslali su pismo stricu preko branitelja da se iseli podstanar koji tu živi i da su voljni ili da se otkupi njegov dio stana, ili da on otkupi njihov dio stana, da bilo kako riješe to jer je nemoguće živjeti u suživotu s drugim ljudima. Odgovora nisu dobili na to pismo, nego je nekoliko dana nakon toga ušlo nekoliko radnika na koje nisu bili upozoreni, nepoznati njima ljudi ušli su u stan, došlo je do renoviranja stana bez da im je stric išta kazao.

U veljači 2024. OE i ona su osjetili nesnosan smrad iz te dvije prostorije koje pripadaju stricu. Otvorili su vrata od tog stana, jedne prostorije koja je bila otključana, da doslovno provjere odakle taj smrad i naišli su na opći nered, komade hrane, škovace, zapaljeni kauč na kojem su se gasili čikovi, devastiran stan, podstanarke nije bilo u stanu i u tom trenutku su shvatili da moraju baciti to smeće i očistili su zbog štetnih misija koje su im smetale u svakodnevnom životu, a svjesni da su došli u posjed od strica. Nakon što su očistili taj dio, stricu AE su ostavili USB sa snimkama i fotografijama zatečenog stanja u tom stanu i poruku su mu poslali. Okrivljenica sucu prilaže sadržaj poruke kao dokaz u predmetu.

Nadalje je navela da su nakon toga promijenili bravu na ulaznim vratima zajedničkog ulaza kojeg dijele sa stricem, naglašava podstanarka sada nema ključ, s ciljem da sjednu i dogovore se jer je postalo nemoguće živjeti u gore navedenim uvjetima jer su htjeli spriječiti da ta podstanarka dalje tu živi. To su napravili ona i njen izvanbračni suprug, N se nije javio. Dana 21. veljače 2024. stric je došao na ulazna vrata adresa stana [adresa], bio je s nekom ženom i muškarcem, oni su počeli udarati na vrata, lupati po njima, oni su se nalazili u stanu i tražili da se zove policija da se sve riješi mirnim putem jer je postojala indicija da će se nešto dogoditi. Oni su zvali policiju i policija je došla i zatekla njenog izvanbračnog supruga i nju u stanu, stric je bio izvan stana. Tad su dobili samo upozorenje da se radi o imovinsko-pravnom odnosu, da to rješavaju na Općinskom sudu.

U odnosu na događaj od 24. veljače 2024. navela je da oni nisu bili u stanu, stric je došao s još više ljudi, demontirao je ulazna vrata od stana nakon što su oni izašli iz stana i ulazi u svoj posjed - svoje vlasništvo sa svojim bravama i mijenja bravu, ali im ostavlja ključ da mogu ući u njihov dio. Kako su ta vrata od lupanja bila oštećena, oni su to popodne, ona i njen izvanbračni suprug, promijenili vrata, stavili nova blindo vrata, a stricu AE su poslali pismeno putem pošte da se ključ nalazi kod odvjetnika, a da ni oni nisu imali ključ.

U privitku daje kao dokaz predmet: Poziv za mirnim rješenjem vlasničkih pitanja na nekretnini adresa: [adresa].

Taj dan kada su promijenili vrata, da je skupila torbu sa osnovnim stvarima i iselila iz stana te da se preselila na adresu [adresa], kod suprugove mame i od tada više nije ulazila u stan i strica AE više nije vidjela, a stric je bio obaviješten putem branitelja.

Sucu daje na uvid nacrt stana, u spis prilaže preslik istog na adresi [adresa].

2.2. Branitelj okrivljenice postavlja pitanje: "Nakon 24. veljače 2024. što je bilo s blindo vratima, kako je postupio stric N", okrivljenica izjavljuje: "Doznala sam da je N razbio blindo vrata, i stavio neka svoja." Na slijedeći upit branitelja okrivljenici: "Kako se ponašala podstanarka Antonija Tomić prema Vama, da li je dovodila ljude?", okrivljenica odgovara: "U susretima u zajedničkom hodniku bi pognula glavu i skrivala se, dva puta nam je poplavila naš dio stana sa vodom iz mašine za pranje robe, uništili su se kauč i zidovi i pločice su se natopile vodom, dovodila je kasno navečer neke nepoznate ljude u stan, hodali su hodnikom kojim ja trebam proći kada odlazim u WC, nije me obavještavala o ničemu." Na idući upit branitelja: "Na koji način je podstanarka ulazila u svoju prostoriju?", okrivljenica odgovara: "Jedno vrijeme ona nije imala ključ od ulaznih vrata, ali je ulazila kroz prozor, sa neke druge strane, a što je rekla i policajcu, zbog čega je i držala otključana vrata od prostorija." Na slijedeći upit branitelj: "Jeste li imali psihičke smetnje u tom razdoblju življenja sa tom podstanarkom?", okrivljenica odgovara: "Da, imala sam, ja i suprug nismo mogli imati intimne odnose, jer je bila u prostoriji do nas, mislim na Antoniju. Psihijatrica mi je utvrdila dijagnozu: "poremećaj prilagodbe" i dobila sam antidepresive i seksorat i dr., i sredstva za smirenje. Na slijedeći upit branitelja: "Zašto ste iselili iz stana [adresa] kada ste stavili nova blindo vrata?", okrivljenica odgovara: "Bila sam potresena od svih tih događaja koji su prethodili, skakala sam skoro na svaki šum jer sam mislila da kreće nova provala i nisam znala koliko će ljudi ponovo doći sa stricem, ako misle ponovno provalit, što su i napravili." Na slijedeći upit branitelja: "Kako znate da je bilo više ljudi ako 24. veljače 2024. u 13:00 sati niste bili u stanu?", okrivljenica odgovara: "Zbog nepovjerenja prema toj podstanarski, postavili smo kameru u hodniku na našoj lijevoj strani hodnika i koja je sve zabilježila trenutak provale."

3. Branitelj okrivljenice prilaže u spis potvrdu kojom se potvrđuje da su policijski službenici dana 13. ožujka 2023. u 08:35 sati postupili na adresi [adresa] po dojavi kako su dvije nepoznate muške osobe ušle u stan, te poziv za iseljenje svih osoba koje koriste dio prizemlja kuće na adresi [adresa] od 9. veljače 2023.

4. U toku dokaznog postupka sud je za svjedoka pozvao, te saslušao AE.

4.1. Svjedok AE nakon što je upozoren da nije dužan svjedočiti u ovom postupku i da može koristiti blagodat nesvjedočenja izjavio je: "Želim svjedočiti u postupku i ne želim koristiti blagodat nesvjedočenja."

4.2. Svjedok AE u svome iskazu pred ovim sudom u nazočnosti punomoćnika je naveo da su nakon smrti pokojnog oca kroz ostavinski postupak dobili stan brat NE i on, stan je podijeljen na pola, u tom stanu da je živio od 1974. do 1990. nakon što je počeo rat, pa da se preselio na sadašnju adresu. Njegov brat je dao stan PE, ona je u tom dijelu stana živila nekoliko godina. Nadalje je naveo da je jedan ulaz u stan, ključ od stana imaju PE i on. Naveo je da je on iznajmio svoj dio stana jednoj podstanarki. Dana **.**.2024. PE i njezin izvanbračni suprug OE ušli su u njegov dio stana gdje je bila podstanarka i iselila tu podstanarku, izbacila njene stvari, razgovarao je s podstanarkom koja ga je obavijestila o tome da su njene stvari na ulici i pitala ga da li ju je on izbacio, kazao joj je da nije. Došao je po noći na intervenciju podstanarke, došli su i djelatnici policije, pozvani su od strane OE i PE i prikazali su da je on vršio nasilje prema njima. Uočio je da je promijenjena brava na zajedničkim ulaznim vratima, jedna su ulazna vrata, to je napravljeno bez njegovog znanja, nije tada imao ključeve od novih vrata, podstanarka je bila uplakana. Nije uopće komunicirao tada s PE. Nadalje je naveo da dana 24. veljače 2024. ponovno dolazi u Split na adresu [adresa] kako bi ušao u svoj dio stana, tada je uočio da su postavljena blindo vrata. Kontaktirao je gdina Aljinovića, odvjetnika od PE, isti mu je kazao da je kod njega ključ da mu ga je dala PE ali da ga on može dobiti pod određenim uvjetima koje postavlja PE i to da tu više nitko ne smije stajati. Ponovno mu je onemogućen ulazak u njegov dio stana. On je napravio samopomoć i skinuo blindo vrata i došao u svoj stan. Nije ulazio u dio koji pripada PE. U njegovom dijelu stana je primijetio da je PE stavila slike iz svog djetinjstva, kauč, sve svoje stvari je prebacila u njegov dio.

4.3. Zamjenica punomoćnice oštećenika postavlja pitanje svjedoku: "Svaki taj stan da li ima odvojeno mjerilo?", svjedok izjavljuje: "Da, svaki stan ima svoje mjerilo za vodu i za struju, svatko plaća svoje režije." "Precizirajte taj stan, što je zajedničko, a što je odvojeno?", svjedok izjavljuje: "Zajednička su ulazna vrata i hodnik, u hodniku se nalaze dva stana, moj stan je zapadno, njen stan istočno, mjerila su odvojena."

4.4. Branitelj okrivljenice postavlja pitanje svjedoku: "Nakon što ste zamijenili ta vrata, da li ste bratu dali nove ključeve?", svjedok izjavljuje: "Da, stavio sam ih u poštanski sandučić."

5. Zamjenica punomoćnice oštećenika u spis prilaže u tri primjerka Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju iza smrti pok. JE broj O-328/06 od 11. studenog 2008. godine, potvrdu od 1. kolovoza 1085. godine, Rješenje o komunalnoj naknadi od 30. studenog 2023. i dokaz o uplati komunalne naknade.

6. Branitelj okrivljenice izjavljuje da nema daljnjih prijedloga.

7. U nastavku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Službenu zabilješku I Policijske postaje Split od 21. veljače 2024. u neizdvojenom dijelu, Službene zabilješke I Policijske postaje Split od 21. veljače 2024., Službene zabilješke I Policijske postaje Split od 24. veljače 2024., Službenu zabilješku I Policijske postaje Split od 27. srpnja 2023., Službenu zabilješku I Policijske postaje Split od 20. ožujka 2024., Ugovor o najmu stana zaključen između AE i Antonije Tomić od 1. veljače 2023. o najmu stana koji se nalazi u Splitu na adresi [adresa] u [adresa], tip stana: garsonijera u površini od 27 m[2] koji se sastoji od jedne prostorije, blagavaone i zajedničkog hodnika (prizemlje zgrade zapadni dio), Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju broj O-328/06 UPP/OS-144/06 od 11. studenog 2008., Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, Obavijest žrtvi nasilja u obitelji, Zapisnik o glavnoj raspravi od 10. listopada 2024. koji sadrži obranu okrivljenice s prilozima Potvrdu da su policijski službenici dana 13. ožujka 2023. u 08:35 sati postupili na adresi [adresa], po dojavi kako su dvije nepoznate muške osobe ušle u stan, te poziv za iseljenje svih osoba koje koriste dio prizemlja kuće na adresi [adresa] od 9. veljače 2023., Zapisnik o nastavku glavne rasprave od 2. listopada 2025. koji sadrži iskaz svjedoka AE s prilozima tri primjerka dostavlja Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju iza smrti pok. JE broj O-328/06 od 11. studenog 2008. godine, potvrdu od 1. kolovoza 1985. godine, Rješenje o komunalnoj naknadi od 30. studenog 2023. i dokaz o uplati komunalne naknade, te uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Odjel za prekršajne evidencije iz koje je vidljivo da okrivljenica do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavana.

8. Punomoćnica oštećenog u završnom govoru navodi: "Ističe da je u tijeku cijelog postupka nespornim dokazano da je okrivljena počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, da je ista uistinu uznemirila i vrijeđala dostojanstvo starije osobe narušenog zdravstvenog stanja i to s namjerom. Naime, ista je znala da je dom u koji je upala u vlasništvu oštećenog, a ne njen, te da se stvari koje se u istome nalaze također nisu u njezinom vlasništvu. Ovakvo postupanje okrivljene je nesporno dovelo do uznemirenosti i vrijeđanja samog oštećenog."

9. Branitelj okrivljenice u završnom govoru navodi: "Iz provedenog dokazanog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja nesporno je da radnje i posljedice moje branjenice nisu takve da bi se AE mogao smatrati žrtvom ekonomskog nasilja u obitelji.

Smisao značenja ekonomskog nasilja treba biti ostvaren u radnjama kojima se sprječava ekonomska neovisnost žrtve, a što kod predmetne inkriminacije nije slučaj (vidi Presudu, VPSRH, broj: Ppž-3921/21 od 23.02.22.).

Bit prekršaja ekonomskog nasilja , kako to proizlazi iz obrazloženja Prijedloga Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosi se na radnje kojima se sprječava ekonomska neovisnost žrtve. Stoga kod zaključivanja radi li se o činu ekonomskog nasilja u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji treba imati na umu da ekonomsko nasilje pretpostavlja oduzimanje prava na ekonomsku neovisnost koje ima za cilj slabljenje mogućnosti uspješnog suprotstavljanja nasilniku. To je, u stvari, oblik kontrole od strane nasilnika koji žrtvu ugrožava iz ekonomskih razloga. Iz iskaza oštećenika proizlazi kako se koristio dopuštenom samopomoći, kako je promijenio ne samo bravu već i cijela vrata – dakle nije bilo nikakve uspostave kontrole od strane moje branjenice prema AE.

Radi se o neriješenom imovinsko pravnom pitanju u kojem i okrivljenica i oštećenik koriste isti stan koji predstavlja jednu samostalnu uporabnu cjelinu budući ima samo jedna ulazna vrata. Nesporno je da oštećenik tu ne živi niti da je ikad živio sukladno njegovom iskazu.

Stoga, AE se ne može smatrati žrtvom nasilja jer on ni u kom slučaju nije izgubio ekonomsku neovisnost budući cijeli život živi u svojoj kući u [adresa] u kojem daje u zakup poslovni prostor u prizemlju, tako da se ne može niti zaključiti da je bio ekonomski ugrožen, a kamoli da bi izgubio ekonomsku neovisnost.

Predlaže se osloboditi okrivljenicu svih optužbi."

10. Na osnovu provedenog redovnog sudskog postupka, ocjenjujući obranu okrivljenice, te iskaz saslušanog svjedoka AE, kao i uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, sud nije našao dokazanim da su se u radnjama okrivljenice ostvarila obilježja prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 5. istog Zakona.

11. Prema članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji je: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

4. spolno uznemiravanje

5. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

12. Prema članku 10. stavak 1. točka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ekonomsko nasilje odnosi se na radnje kojima se sprječava ekonomska neovisnost žrtve. Stoga kod zaključivanja radi li se o ekonomskom nasilju u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji treba imati na umu da ekonomsko nasilja pretpostavlja oduzima prava na ekonomsku neovisnost koje ima za cilj slabljenje mogućnosti uspješnog suprotstavljanja nasilniku, to je u stvari oblik kontrole od strane nasilnika koji žrtvu ugrožava iz ekonomskih razloga.

13. Nadalje, iz obrane okrivljenice nesporno proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o neriješenim imovinskopravnim odnosima između okrivljenice i oštećenog njenog strica AE sve vezano za nekretninu tj. stan na adresi [adresa], naime, ista je u svojoj obrani navodila činjenice vezane za stjecanje prava vlasništva nad stanom u [adresa] kako od strane nje tako i od strane strica. Nadalje ista je u svojoj obrani iznosila i druge činjenice vezane za njen odnos sa oštećenikom koji je poremećen, te pokušaj dogovora s istim sve vezano za nekretninu stan na adresi [adresa], odnosno pokušaj da se od njega otkupi ili unajmi dio stana koji mu nakon ostavinskog postupka pripada, također je iznosila činjenice vezane za dogovor sa stricem oko podstanarke koju je stric uselio u njegov dio stana. Okrivljenica u svojoj obrani nije osporila činjenicu da je 21. veljače 2024. promijenila bravu na ulaznim vratima zajedničkog stana kojeg dijeli sa stricem u dogovoru sa svojim izvanbračnim suprugom OE, a kao razlog zbog čega je to napravila navela je da je želila onemogućiti podstanarku koju je stric doveo u njegovu polovinu stana da živi iz razloga jer je ista bila neuredna i trpila je od nje štetne emisije u svom dijelu stana. Također je navela da je nesporno da je u veljači 2024. godine u sudjelovanje svog izvanbračnog supruga OE promijenila blindo vrata na ulaznim vratima zajedničkog stana kojeg dijeli sa stricem, međutim, da je poslala putem pošte obavijest svom odvjetniku da obavijesti strica da se ključ nalazi kod odvjetnika i od tada da ni ona ne živi u tom stanu. Nadalje, potrebno je navesti da je sud tijekom provođenja redovnog sudskog postupka za svjedoka pozvao, te saslušao AE koji je u svom iskazu također navodio činjenice vezane za stjecanje prava vlasništva nad polovinom stana na adresi [adresa] kojeg dijeli sa svojom nećakinjom okrivljenicom, te je isti naglasio da od 1990. godine ne živi u tom stanu, već na adresi u [adresa], također je naglasio da ključ od zajedničkog ulaza u taj stan imaju on i PE, potvrdio je činjenicu koju je navela i okrivljenica da je on svoj dio stana iznajmio podstanarki, međutim, da ju je PE izbacila. Također je u svom iskazu naveo, a što okrivljenica nije osporila u svojoj obrani da je PE uz sudjelovanje svog izvanbračnog supruga OE u veljači 2024. godine promijenila bravu na zajedničkim ulaznim vratima stana, potom da je 24. veljače 2024. uz sudjelovanje svog izvanbračnog supruga promijenila i blindo vrata na zajedničkim ulaznim vratima stana, a ključ od stana je predat njenom odvjetniku kod kojeg je mogao uzeti ključ od ulaznih vrata zajedničkog stana, također je isti naveo da je izvršio samopomoć u trenutku nakon što je PE promijenila blindo vrata i to na način da je skinuo vrata od ulaza u zajednički stan.

14. Slijedom svega gore navedenog sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o neriješenom imovinskopravnom pitanju sve vezano za vlasništvo stana na adresi [adresa] od čega jedna polovina stana pripada okrivljenici, a druga oštećenom, u kojem i okrivljenica i oštećenik koriste isti stan koji predstavlja jednu samostalnu uporabnu cjelinu budući da samo ima jedna ulazna vrata, također je tijekom postupka nesporno utvrđeno da oštećenik ne živi na toj adresi, a sve to proizlazi iz njegovog iskaza datom pred ovim sudom, također je potrebno navesti da iz iskaza oštećenika proizlazi kako se koristio dopuštenom samopomoći kada je promijenio ne samo bravu, već i cijela vrata što sve potvrđuje po mišljenju ovog suda činjenicu da nije bilo nikakve uspostave kontrole od strane okrivljenice prema AE.

15. Sud je mišljenja da se AE ne može smatrati žrtvom ekonomskog nasilja jer nije izgubio ekonomsku neovisnost, naime, on živi na adresi u [adresa], stoga se ne može zaključiti da je ekonomski ugrožen od strane okrivljenice, a niti da mu je ona na bilo koji način doprinijela da bi on izgubio ekonomsku neovisnost što bi bilo potrebno kako bi bila ostvarena obilježja bića prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

16. Nadalje, potrebno je istaknuti kako je sud u odnosu na prekršajno djelo koje se stavlja na teret okrivljenici uzeo kako bi bila riječ o produljenom prekršaju koje prema članku 39. stavak 3. Prekršajnog zakona postoji kada je počinitelj počinio više istih ili istovrsnih prekršaja koji s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti što ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu. Prema mišljenju ovog suda postojalo bi jedinstvo radnje koje bi opravdavalo primjenu ovog instituta obzirom da se okrivljenici predmetnim optužnim aktom stavlja na teret da bi počinila ekonomsko nasilje u obitelji prema svom stricu osobi starije životne dobi dana 21. veljače 2024. i dana 24. veljače 2024., za naglasiti je da se radi o vrlo kratkoj vremenskoj povezanosti njezinih protupravnih radnji prema oštećenom za koje radnje se tereti predmetnim optužnim aktom, te sam način počinjenja prekršaja koji joj se stavlja na teret, odnosno radi se o ekonomskom nasilju prema oštećenom, sve su to okolnosti što povezuju utužene događaje po mišljenju ovog suda, te čine jedinstvenu cjelinu.

17. Obzirom na gore sve navedeno sud nije našao dokazanim da su se u radnjama okrivljenice ostvarila obilježja prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 5. istog Zakona.

18. Stoga je sud temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona donio presudu kojom se okrivljenica oslobađa od optužbe.

19. Kako je u konkretnom slučaju donesena oslobađajuća presuda to je u smislu članka 140. točka 2. Prekršajnog zakona trebalo odlučiti da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

20. U suglasju sa svim iznijetim valjalo je riješiti kao u izreci presude.

Split, 28. studenog 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Aleksandra Žarković, v.r.

Marina Ivančević, v.r.

Uputa o pravnom lijeku.

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu, bez takse u 2 (dva) istovjetna primjerka o kojoj odlučuje nadležni sud.

Dostaviti: okrivljenici, branitelju, oštećenom, punomoćniku, ovlaštenom tužitelju, u spis