REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-1115/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja 1. MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. dr. sc. UN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. GB promet d.o.o., Umag, Ulica Libera Brajka 2, OIB: 39809640802, zastupanog po opunomoćeniku Ivanu Milanoviću, odvjetniku u Umagu, 8. ožujka 6, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi utvrđivanja građevne čestice, 28. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-350-05/23-08/122, URBROJ: 531-03-4-24-3 od 10. lipnja 2024. i rješenja Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje, KLASA: UP/I-350-05/18-05/0000032, URBROJ: 2163-9-06/20-23-0012 od 1. rujna 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja GB promet d.o.o. za naknadu troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Umaga, Upravnog odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje, KLASA: UP/I-350-05/18-05/0000032, URBROJ: 2163-9-06/20-23-0012 od 1. rujna 2023. kojim je odbijen zahtjev trgovačkog društva GB promet d.o.o. za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice na k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina].

2. Citirano prvostupanjsko rješenje temelji se na slijedećim utvrđenima:

- podneskom od 9. kolovoza 2018. trgovačko društvo DB promet d.o.o. zatražilo je izdavanje rješenje o utvrđivanju građevne čestice odnosno zemljišta nužnog za redovnu uporabu građevine (samostojeće vile u nizu) izgrađene na k.č.br. 1269/4 k.o. Umag

[katastarska općina]

- za predmetnu građevinu (na k. č. br. [katastarska čestica]) formirana je građevna čestica temeljem pravomoćne građevinske dozvole, KLASA: UP/I-361-03/98-01/187, URBROJ: 2163-05/4-99-3 od 1. lipnja 1999., kojom se dozvoljava izgradnja stambeno-poslovna građevine

- obzirom da je za postojeću građevinu već formirana građevna čestica proširenje iste na susjedne čestice moguće je samo u skladu s odredbama prostornog plana.

- prema kartografskom prikazu Prostornog plana uređenja Grada Umaga (Službene novine grada Umaga br. 3/04, 9/04, 6/06, 8/08, 5/10, 5/11, 5/12, 21/14, 10/15, 11/15, 19/15, 2/16, 12/17, 18/17; dalje: PPU Grada Umaga) broj 1. „Korištenje i namjena prostora”, i broj 4.2. „Granice građevinskih područja mora — Prostor ograničenja, Granice obuhvata prostornih planova užeg područja", nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] se nalaze unutar granica izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene 'Stella Maris”, oznake T1 i T2, u prostoru ograničenja zaštićenog obalnog područja mora (ZOP)

- prema čl. 20. st. 3., provedbenih odredbi PPU Grada Umaga, građevine koje će se graditi u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene ne mogu biti stambene, niti imati prostorije stambene namjene, a niti se mogu koristiti za stalno ili povremeno stanovanje

Slijedom prethodnih utvrđenja, prvostupanjsko tijelo zaključuje da namjena postojeće stambeno-poslovne zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije sukladna planiranoj namjeni okolnih čestica a slijedom čega nisu ispunjeni zakonski uvjeti, iz čl. 159. st. 2. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 56/17; dalje: Zakon), za izmjenu oblika i veličine postojeće građevne čestice.

3. Tužitelji osporavaju zakonitost rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjena materijalnog prava te povrede pravila postupka te u tužbi, u bitnom, izlaže kao i u žalbi. Prije svega, ističu da se prema odredbama važećih prostornih planova na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne bi ni trebala nalaziti stambeno poslovna građevina, obzirom da prema postojećim odredbama na tom području nije ni planirana stambeno poslovna izgradnja, međutim, notorno je činjenica da zgrada postoji, da su za istu izdane uporabna i građevinska dozvola te da je u građevinskoj dozvoli okarakterizirana kao turistička građevina. Nadalje, napominju da je zahtjev za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice podnesen na prijedlog ranijeg voditelja za prostorno planiranje koji je utvrdio da je predmetna zgrada izgrađena na 100 % zemljišta, a što da je nedopušteno. Iz navedenog slijedi da se pri građenju predmetne zgrade nije poštivao izvod iz Provedbenog urbanističkog plana turističkog naselja Stella Maris kao ni građevinska dozvola. Tužitelji naglašavaju da se pristup zgradi vrši preko k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], da se ograda proteže po vanjskim granicama čestica 12966 i 1296/7, da se sva parkirališna mjesta, svi hortikulturni sadržaji, kanal oborinskih voda te ulazna vrata nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što sve skupa upućuje da navedene čestice zajedno s česticom k. č. br. [katastarska čestica] čine jednu cjelinu. Tužitelji smatraju da je pri odlučivanju o zahtjevu trebalo polaziti od faktičnog stanje na terenu uzimajući pritom u obzir Izvod iz Urbanističkog plana uređenja iz 1989. te građevnu česticu utvrditi u skladu s pravilima struke, a ne odbiti zahtjev pozivajući se na sadašnje prostome planove koja nisu u skladu sa stvarnim stanjem koje je izvedeno na terenu. Tužitelj MN navodi da se dana 15. studenog 2022. godine prijavio kao stranka, a o kojem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije odlučilo rješenjem u smislu odredbe čl. 53. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09, 110/21; dalje: ZUP).

Nadalje, tužitelji MN i dr. sc. UN prigovaraju da u postupku nisu saslušani kao stranke.

Zaključno tužitelj dr. sc. UN navodi da imaju opravdanu sumnju da je prilikom donošenja prvostupanjskog rješenja viši savjetnik za izdavanje akata za gradnju PN donio prvostupanjsko rješenje pod utjecajem osoba koje su sudjelovale na sastanku 25. kolovoza 2023., a koji sastanak je sazvao gradonačelnik grada Umaga.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja te predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24; dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano drugostupanjsko rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora.

7. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja ocijenivši iste suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. U odredbi čl. 157. st. 1. Zakona propisano je da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice.

10. U čl. 159. Zakona određeno je da se građevna čestica određuje se u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine (st 1. ). Iznimno od st. 1., kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, građevna čestica se određuje u skladu s prostornim planom (st. 2.).

11. Primjenom ranije citiranih zakonskih normi na ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koje prileži spisu upravnog postupka, ocjena je ovog Suda da je zahtjev tužitelja GB promet d.o.o. za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice pravilno odbijen.

12. Naime, budući da je za građevinu tužitelja koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] Umag formirana građevna čestica (temeljem pravomoćne građevinske dozvole, KLASA: UP/I- 361-03/98-01/187, URBROJ: 2163-05/4-99-3 od 1. lipnja 1999.) to ispravno tuženik i prvostupanjsko tijelo u obrazloženjima svojih odluka navode da je formiranje nove građevne čestice na način kako to predlaže tužitelj GB promet d.o.o. u svom zahtjevu od 9. kolovoza 2018, i to, konkretno, da se već postojećoj građevnoj čestici pripoje susjedne čestice k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], moguće samo u skladu s prostornim planom (čl. 159. st. 2. Zakona), a ne prema pravilima struke, kako to tvrde tužitelji. Posljedično tome, obzirom da se u konkretnom slučaju radi o zgradi stambeno- poslovne namjene, ne turističke kako to tvrde tužitelji, a što jasno (i nedvosmisleno) proizlazi sadržaja građevinske dozvole od 1. lipnja 1999., s jedne strane, te da se prema PPU Grada Umaga predmetne čestice nalaze unutar granica izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ugostiteljsko turističke namjene 'Stella Maris”, oznake T1 i T2, na kojem nije dozvoljena gradnja objekata stambene namjene (čl. 20. st. 3. PPU Grada Umaga, čl. 3. st. 1. tč. 11. Zakona), s druge strane, to je ispravno u pravednom postupku utvrđeno da prijedlog za formiranje čestice nije u skladu s prostornim planom. Dodatno, a obzirom na istaknute prigovore tužitelja, valja napomenuti i to da je za ocjenu usklađenosti relevantan prostorni plan koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, a ne prostorno planska dokumentacija važeća u vrijeme izdavanja građevinske dozvole.

13. Slijedom iznijetog, ocjena je Suda da navodima iznijetim u ovome sporu tužitelji nisu doveli u sumnju zakonitost osporavanih akata pri čemu valja istaknuti da se radi o ponovljenim navodima iz upravnog postupka (Žalba) na koje se tuženik očitovao u obrazloženju pobijane drugostupanjske odluke, davši pritom jasne, precizne i na zakonu utemeljene razloge zbog kojih je iste ocijenio neosnovanima, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj Sud.

14. U odnosu na ostale navode tužitelja, utvrđenje je Suda da je upravni postupak pravilno i zakonito proveden u skladu s odredbama ZUP-a.

Naime, glede prigovora tužitelja MN da prvostupanjsko tijelo nije odlučilo o njegovom zahtjevu za priznavanje svojstva stranke u postupku valja navesti da donošenje takvog rješenja nije niti bilo potrebno obzirom da je zahtjev kojim se pokreće predmetni upravni postupak podnesen u ime svih suvlasnika od strane trgovačkog društva GB promet d.o.o., kao upravitelja zgrade na k. č. br. [katastarska čestica]. Što se pak tiče prigovora istog tužitelja da nije odlučeno o njegovom zahtjevu za donošenje rješenja temeljem čl. 102. st. 1. i 2. ZUP-a valjan navesti da pravni institut koji je reguliran tim zakonskim odredbama nije primjenjiv u konkretnoj situaciji. U odnosu na navode tužitelja MN i dr. sc. UN da nisu u postupku saslušani kao stranke, ovaj Sud ističe da za time nije niti bilo potrebe. Zaključno, paušalnim Sud ocjenjuje navod tužitelja dr. sc. UN o postojanju opravdane sumnje da je službena osoba koja je donijela prvostupanjsko rješenje bila pod utjecajem trećih osoba.

15. Slijedom svega gore izloženog, Sud zaključuje da pobijanim aktima tuženika i prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u tč. I. izreke.

16. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.

U Rijeci 28. studenog 2025.

Sudac

Vedran Juričić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- tužitelju ad. 1. MN iz [adresa]

- tužitelju ad. 2. dr. sc. UN iz [adresa]

- opunomoćeniku tužitelja ad. 3. Ivanu Milanoviću, odvjetniku u Umagu, 8. ožujka 10

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 14