Republika Hrvatska
Općinski sud u Gospiću
Trg Alojzija Stepinca 3
53000 Gospić
Poslovni broj R1-45/2023-46
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u izvanparničnom postupku predlagateljice HH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Maja Tuhtan Grgurić, odvjetnica u [adresa] i protustranaka 1. KH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Eleonora Katić, odvjetnica u [adresa]. ZH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Eleonora Katić, odvjetnica u [adresa], radi uređenja odnosa među suvlasnicima, dana 28. studenoga 2025.
r i j e š i o j e :
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice HH radi uređenja odnosa suvlasnika na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
II. Nalaže se predlagateljici HH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da protustrankama ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 550,00 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je 23. ožujka 2023. podnijela prijedlog radi uređenja odnosa suvlasnika na nekretninama oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da svakom suvlasniku pripadne na korištenje dio nekretnine sukladno suvlasničkim udjelima stranaka, slikovno i mjerno odrediva u skici lica mjesta mjerničkog vještačenja EH dipl. ing. arh. iz rujna 2012. godine te da sud obveže stranke da jedna drugoj omoguće posjed i nesmetano korištenje pripalih dijelova nekretnine. 1. protustranka KH je nasljednik pok. PH, a 2. i 3. protustranke nasljednici pok. ĆH. Sporazumom od 24. listopada 2016. stranke su dogovorile način korištenja objekata izgrađenih na kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] što je prikazano u elaboratu EH dipl. ing. arh. koji je predlagateljica dostavila uz prijedlog, ali se nisu uspjele dogovoriti oko korištenja okućnice.
2. Protustrankama 1. KH i 2. ŽH dostavljen je prijedlog predlagatelja radi očitovanja u roku od 15 dana, ali isti nisu dostavili svoje očitovanje.
3. Rješenjem suda poslovni broj R1-45/2023-13 protustranci 3. IH postavljen je privremeni zastupnik u osobi Danijele Cvijanović, odvjetnice u Gospiću jer mu se pismena suda nisu mogla uručiti na naznačenoj adresi u inozemstvu, a redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao bi dugo tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice.
4. U odgovoru na prijedlog privremeni zastupnik 3. protustranke naveo je da se ne protivi prijedlogu predlagateljice.
5. U postupku je 17. ožujka 2025. proveden uviđaj u prisutnosti stalnog sudskog vještaka geodetske struke na kojem je predlagateljica predložila uređenje odnosa između stanaka kao u sporazumu od 24. listopada 2016. i da tzv. pušnica pripadne njoj, a da se iz pristupnog puta na istoku izuzme njen suvlasni dio za potrebe pristupa na posjed protustranaka. Sudski vještak upozorio je predlagateljicu da postoji razlika između stanja uživanja i katastarskog plana koji je izrađen u doba Austro-ugarske. Predlagateljica je predložila da se sudskom odlukom definira način korištenja nekretnina suvlasnika rukovodeći se površinskim kriterijima za dvorište i okućnicu dok su postojeći objekti prema kazivanju predlagateljice podijeljeni sporazumno. Prema prijedlogu predlagateljice objekti bi se podijelili tako da zapadni dio obiteljske kuće po prezidi pripadne ŽH i IH, a istočni dio predlagateljici HH kao i tzv. pušnica površine 16 m², a gospodarska zgrada pripala bi KH.
6. U nalazu i mišljenju sudski vještak naveo je kako je identifikacijom predmetnih katastarskih čestica utvrđen nesklad stvarnog stanja i katastarskog plana. Iz Prostornog plana Općine Karlobag vidljivo je da su predmetne katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] unutar granica građevinskog područja. Po prijedlogu predlagateljice vještak je izradio skicu lica mjesta. Na istočnom dijelu predložen je pristupni put širine 3 metra koji bi koristile protustranke.
7. Rješenjem suda poslovni broj R1-45/2023-32 od 30. travnja 2025. odvjetnica Danijela Cvijanović razriješena je dužnosti privremenog zastupnika protustranke ZH s obzirom da je isti podneskom od 24. travnja 2025. obavijestio sud da je opunomoćio odvjetnicu za zastupanje u ovom izvanparničnom postupku.
8. U očitovanju na nalaz i mišljenje i skicu sudskog vještaka 2. i 3. protustranke su navele da nisu suglasne s prijedlogom načina korištenja nekretnina jer je isti sačinjen po prijedlogu i željama predlagateljice. Ističu kako su stranke sklopile sporazum o načinu korištenja kuće prema diobenom prijedlogu okućnice i objekta EH iz rujna 2012. Prijedlog koji predlagateljica sada iznosi protustrankama nije prihvatljiv jer bi pušnica pripala na korištenje predlagateljici čime se njezino korištenje neosnovano uskraćuje drugim suvlasnicima. Smatraju da je ovaj postupak uvod u postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice geometrijskom diobom te bi dio nekretnina koji bi pripao predlagateljici bio znatno vrjedniji od ostatka nekretnina koji bi pripao protustrankama. Smatraju da su stavljene u nepovoljniji položaj u odnosu na predlagateljicu. Naime, svaki od načina uređenja nekretnina omogućuje predlagateljici direktan ulaz, pješački i kolni, s ulice i cjelovitost posjeda građevinske čestice koju bi koristila. Sukladno članku 40 stavku 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, uređenje odnosa suvlasnika na predmetnim nekretninama ne predstavlja posao redovne uprave niti je to nužno za održavanje stvari, a posebno s obzirom na činjenicu da se radi o dvije odvojene katastarske čestice.
9. U očitovanju na navode 2. i 3. protustranaka predlagateljica je navela kako bi prihvatila da pušnica pripadne na korištenje 1. protustranci kako je predloženo 2012. s time da bi u tom slučaju predlagateljici trebalo „nadoknaditi“ površinu do visine njezinog suvlasničkog dijela od 1/3 odnosno 552m² pa predlaže da vještak izradi dopunski prijedlog uzimajući u obzir da novi prijedlog poštuje suvlasničke omjere stranaka.
10. Na ročištu održanom 2. rujna 2025. protustranke 2. i 3. protivile su se prijedlogu predlagateljice jer je 2012. između stranaka dogovoreno korištenje kuće, a s obzirom da se zemljište koristi kao do sada, nisu se promijenile okolnosti korištenja zemljišta i nema spora ni smetanja posjeda pa nema ni razloga da se korištenje uredi sudskim putem. Praksa korištenja dokazuje da sporazum iz 2012. funkcionira i da zajedničko korištenje zemljišta odgovara stvarnom stanju. Predlažu odbaciti prijedlog i protive se dopuni nalaza vještaka.
11. Predlagateljica je navela da u ovom postupku nije odlučno je li nešto sporno ili nije, već smatra da s obzirom da se stranke nikada nisu mogle dogovoriti oko okućnice, da bi odluku o tome trebao donijeti sud. Ističe da su ona i suprug godinama održavali okućnicu i kosili cijelo zemljište osobito nakon smrti sestre PH i brata ŽH jer nitko drugi nije dolazio. Svi suvlasnici imali su ključeve kuće te su mogli nesmetano koristiti nekretnine, a 2016. je između nje, PH i ŽH zaključen sporazum o podjeli korištenja kuće i gospodarske zgrade kojeg su se svi pridržavali. Prema tom sporazumu, predlagateljica je koristila desni dio kuće, ĆH lijevi, a PH gospodarsku zgradu dok korištenje okućnice nije bilo uređeno. Predlagateljica sada traži da se urede odnosi glede korištenja i da joj pripadne dio zemljišta uz desni dio kuće, sukladno skici sudskog vještaka. Nije joj prihvatljivo koristiti dijelove nekretnina predviđene za protustranke.
12. Protustranke (ŽH i ZH) potvrđuju postojanje sporazuma iz 2016. i nemaju prigovor na podjelu korištenja kuće i gospodarske zgrade, ali se protive prijedlogu podjele zemljišta jer smatraju da bi im pripao neatraktivan dio. Navode da su oni ranije povremeno kosili cijele čestice, da je korištenje okućnice bilo zajedničko i da nitko nikome nije branio pristup. Drže da bi se zemljište i dalje trebalo koristiti zajednički kao i do sada jer sukoba nije bilo. ZH navodi da bi eventualnu isplatu tražili samo radi „ugleda oca“, no to nije precizirao. Protustranke navode da u kućama nitko ne živi i nitko ih ne koristi što znači da nitko nema potrebe za zemljištem, a svatko tko želi doći, nesmetano parkira na kčbr. [katastarska čestica] i tako se zemljište koristi od strane svih stranaka i do sada. Predlažu odbaciti prijedlog i da se nekretnine koriste kao i do sada odnosno kao suposjed jer nitko ne koristi objekt i postoji dogovor oko korištenja kuće što nije sporno.
13. Prijedlog predlagateljice nije osnovan.
14. Predmet ovog izvanparničnog postupka je prijedlog predlagateljice za uređenje odnosa među suvlasnicima na nekretninama oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utemeljen na odredbi paragrafa 266 Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 45/1934 - dalje: ZVP) koji se u ovom postupku ima primijeniti temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91) i odredbe članka 119 stavka 1 Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23 - dalje: ZOIP) odnosno sada članka 42 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP).
15. Prema odredbi članka 42 stavka 1 ZVDSP-a svim suvlasnicima pripada pravo na suposjed stvari, ali oni mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i/ili izvršavanje svih ili nekih vlasničkih ovlasti glede nje. Stavkom 2 istog članka Zakona propisano je kako je donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka posao redovite uprave, kao i odlučivanje o izmjenama i opozivu prijašnje odluke o tome. Poslovi redovite uprave su po odredbi članka 40 stavka 1 ZVDSP-a poslovi koji se tiču samo redovitoga upravljanja stvarju i o kojima odlučuju suvlasnici većinom glasova koja većina se, kako je propisano stavku 2 računa po suvlasničkim dijelovima. Stavkom 3. predviđeno je da će, ukoliko se ne može postići većina, a poduzimanje nekoga posla redovite uprave je nužno za održavanje stvari, na zahtjev bilo kojega od suvlasnika, odluku donijeti sud, a stavku 5 propisano je da sud o tome odlučuje u izvanparničnom postupku (ako nema spora tko su suvlasnici niti o veličini njihovih suvlasničkih dijelova).
16. Prema pravnom pravilu paragrafa 266 stava 1 ZVP-a, svaki suvlasnik koji se u pitanju uprave i iskorištavanja zajedničke stvari drži oštećenim u svom pravu, može se radi zaštite svog prava obratiti sreskom (kotarskom sudu) na čijem se području nalazi zajednička stvar. Sud će, ukoliko nema spora o samome pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovog djela u zajedničkoj stvari, donijeti odluku po izvanparničnom postupku, a po propisima Građanskog zakonika. To tek naročito kada se suvlasnik ima prinuditi da se pokori odluci većine (izvanredni poslovi), a i kad se u pitanju redovnog upravljanja i iskorištavanja zajedničke stvari glasovi suvlasnika podijele tako da nema zakonske većine.
17. Dakle, materijalne odredbe o izvršavanju posjeda svih suvlasnika na suvlasničkoj stvari određuje ZVDSP dok se u pogledu procesnih odredbi primjenjuju kao pravna pravila odredbe ZVP-a i to u pogledu onih pitanja koja nisu riješena ZVDSP-om.
18. U ovom postupku nesporno je da su stranke suvlasnici predmetnih nekretnina i to predlagateljica u 2/6 dijela, 1. protustranka u 2/6 dijela te 2. i 3. protustranke svaka u 1/6 dijela. Također je nesporno da su suvlasnici 2016. zaključili sporazum kojim su uredili međusobno korištenje objekata izgrađenih na nekretninama dok korištenje okućnice nije bilo posebno uređeno.
19. Iz provedenog dokaznog postupka, uključujući iskaze stranaka i nalaz sudskog vještaka geodetske struke, proizlazi da se predmetne nekretnine, a osobito zemljište, i do sada koriste kao suposjed svih suvlasnika, bez međusobnog ometanja. Stranke su potvrdile da nitko od suvlasnika nikada nije bio spriječen u korištenju zemljišta, pristupu kući ili parkiranju te da između njih oko toga nije bilo sporova. Kuća se ne koristi za stanovanje, a održavanje okućnice obavljali su povremeno svi suvlasnici.
20. Dakle, među suvlasnicima ne postoji spor o suvlasništvu niti o udjelima, ali postoji potpuna nesuglasnost oko potrebe uređenja korištenja okućnice.
21. Prema odredbi članka 42 stavka 1 ZVDSP-a suvlasnici imaju pravo suposjeda stvari, a ovlasti korištenja mogu urediti međusobnom odlukom. Donošenje takve odluke posao je redovite uprave (članak 40 stavak 1 i 2 ZVDSP). Tek ako se većina ne može postići, a poduzimanje posla redovite uprave nužno je za održavanje stvari, sud može intervenirati (članak 40 stavak 3 ZVDSP).
22. U ovom postupku predlagateljica nije dokazala da je uređenje odnosa suvlasnika na način koji predlaže nužno za održavanje stvari budući da ne postoji nikakvo ometanje posjeda, stanje nekretnina ne nalaže hitnu intervenciju, postoji valjan sporazum suvlasnika koji funkcionira u dijelu korištenja objekata, a dosadašnji način suposjeda ne uzrokuje štetu niti sprječava korištenje stvari. Dakle, nije ispunjen materijalni uvjet iz članka 40 stavka 3 ZVDSP-a. Suprotno navodima predlagateljice, sud ne može intervenirati samo zato što suvlasnici ne mogu postići dogovor o razgraničenju dvorišta i okućnice, već samo kad je to potrebno radi očuvanja stvari.
23. Nadalje, iz prijedloga i uviđaja proizlazi da predlagateljica traži funkcionalnu i površinski preciznu podjelu zemljišta koja bi imala obilježja trajne fizičke diobe, a ne privremenog uređenja načina posjeda. Međutim, takav zahtjev predlagateljice prelazi okvire članka 40 stavka 3 ZVDSP-a i predstavlja zapravo pokušaj predlagateljice za ostvarenje boljeg položaja kao jedne od suvlasnica predmetnih nekretnina i pokušaj da se provede geometrijska dioba mimo postupka razvrgnuća što u ovom postupku nije dopušteno.
24. Stoga, kako predlagateljica nije dokazala postojanje zakonom propisanih pretpostavki za sudsku intervenciju, a suvlasnici i dalje mogu koristiti predmetne nekretnine kao i do sada, prijedlog predlagateljice odbijen je kao neosnovan te je odlučeno kao pod toč. I. izreke rješenja.
25. U izvanparničnom postupku je osnovno načelo da svaki učesnik snosi svoje troškove, a ako je bilo zajedničkih troškova o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužni trošak i pada na zastupanog.
26. Međutim, prema stavku 4 pravnog pravila iz paragrafa 20 ZVP sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da joj naknadi troškove, ovdje i troškove zastupanja putem punomoćnika - odvjetnika, a koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.
27. Prijedlog predlagateljice ocijenjen je neosnovanim pa zato 2. i 3. protustranke imaju pravo na naknadu troškova zastupanja po punomoćniku - odvjetniku. Kako je predlagateljica 2. i 3. protustrankama neosnovano prouzrokovala troškove ovog postupka, ona ih je u smislu pravnog pravila iz paragrafa 20. st. 4. ZVP dužna naknaditi protustrankama.
28. Sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi (članak 155 ZPP).
29. Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, Narodne novine broj 138/2023 - dalje: Tarifa).
30. S obzirom na to da su bili opravdani sud je 2. i 3. protustrankama priznao zatražene troškove zastupanja putem punomoćnika odvjetnika primjenom Tbr. 16. toč. 3. u vezi s Tbr. 9. Tarife sve uz povišenje tarifnih stavki za 10% za zastupanje dvije osobe (Tbr. 40 Tarife) i to trošak sastavljanja podneska od 28. svibnja 2025. u iznosu od 110,00 EUR, trošak sastavljanja podneska od 20. lipnja 2025. u iznosu od 110,00 EUR, trošak sastavljanja podneska od 6. kolovoza 2025. u iznosu od 110,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu 2. rujna 2025. u iznosu od 110,00 EUR i trošak zastupanja na ročištu 3. listopada 2025. u iznosu od 110,00 EUR, dakle sveukupno u iznosu od 550,00 EUR.
31. Zatraženi trošak za sastav podneska od 25. travnja 2025. protustrankama nije priznat jer nije bio potreban za vođenje postupka budući da je punomoćnica navedenim podneskom zatražila dostavu nalaza i mišljenja sudskog vještaka koji je prethodno već dostavljen strankama (budući da tada još nisu opunomoćile odvjetnicu za zastupanje).
32. Stoga je odlučeno kao pod toč. II. izreke rješenja.
U Gospiću, 28. studenog 2025.
Sudac:
Mirjana Kosanović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa rješenja. Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.
Dna:
1. Maja Tuhtan Grgurić, odvjetnica u [adresa]
2. KH, [adresa]
3. Eleonora Katić, odvjetnica u [adresa]