Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: Povrv-42/2025-22

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu pojedincu Josipu Bočkai, u pravnoj stvari tužitelja Zadruga branitelja UNITA u stečaju, Vinkovci, Hrvatskih žrtava 1 A, OIB: 93382951216, zastupana po Jeleni Tkalec, stečajnoj upraviteljici, Varaždin, B. Radića 6, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tužene RG, [adresa], Ive [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku LG iz [adresa], suprugu tužene, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave 14. listopada 2025., održane u prisutnosti stečajne upraviteljice tužitelja te punomoćnika tužene, 28. studenoga 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I Platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javne bilježnice Tamare Banac Knežević iz Orahovice, posl. br. Ovrv-7058/2024 od 11. veljače 2025., održava se na snazi u dijelu gdje je tuženoj RG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naloženo da tužitelju Zadruga branitelja UNITA u stečaju, Vinkovci, Hrvatskih žrtava 1A, OIB: 93382951216, na temelju vjerodostojne isprave i to: izvadak iz poslovnih knjiga, namiri tražbinu u iznosu od 597,24 EUR, uvećanu za zakonske zatezne kamate koje teku od 01.01.2022. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od osam dana.

II Platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javne bilježnice Tamare Banac Knežević iz Orahovice, posl. br. Ovrv-7058/2024 od 11. veljače 2025., ukida se u dijelu gdje je tuženoj naloženo da tužitelju naknadi trošak ovršnog postupka u iznosu od 25,00 EUR, uvećanim za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 8 dana od dana dostave rješenja o ovrsi.

III Tužena je dužna tužitelju naknaditi troškove postupka u iznosu od 401,94 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. studenoga 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka u iznosu od 253,06 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u svojstvu ovrhovoditelja protiv tužene, u svojstvu ovršenika, podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, radi isplate 597,24 EUR, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javne bilježnice Tamare Banac Knežević iz Orahovice, posl. br. Ovrv-7058/2024 od 11. veljače 2025., prihvaćen je ovršni prijedlog te je tuženoj naloženo da tužitelju namiri navedenu tražbinu i troškove ovršnog postupka u iznosu od 25,00 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja do isplate.

2. Protiv navedenog rješenja tužena je pravodobno podnijela prigovor (list 22-24), navodeći da navedeno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave smatra neprihvatljivim i nezakonitim, u bitnom istaknuvši da je stvarni razlog nastanka spora bilo neuredno poslovanje tužitelja, čime joj je prouzročena štetu na zakonitim naknadama koje su joj isplaćivane od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, i to tri mjesečna obroka u istoj dinamici isplata i istim iznosima kako je vidljivo iz mjesečnih uplata tužitelja. Nakon što je od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje odbijena sa isplatama navedenih iznosa naknada, obratila se upravitelju tužitelja koji je korektno odmah priznao krivnju tužitelja za nanesenu štetu te joj na njezin račun uplatio tri mjesečna iznosa koje joj je inače trebao uplaćivati Hrvatski zavod za zapošljavanje, te joj je ta tri mjesečna obroka tužitelj uplatio kao obeštećenje za nastalu štetu koju joj je prouzročio. Tvrdi da nije znala da je netko u Zadruzi sačinio ugovor o zajmu, da ugovor nikada nije vidjela niti joj je ikada dostavljen, da ugovor nikada nije osobno potpisala i da se na ugovoru ne nalazi njezin potpis, a da ju je netko u Zadruzi potpisao, za što od nje nije bio ovlašten.

3. Povodom podnesenog prigovora sud je rješenjem, posl. broj Povrv-42/2025-2 od 20. ožujka 2025., navedeno javnobilježničko rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stavio izvan snage, u dijelu u kojem je određena ovrha te ukinuo sve provedene ovršne radnje, a postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. U postupku sud je izveo dokaze čitanjem izvoda otvorenih stavki tužitelja od 1. siječnja 2024. do 31. srpnja 2024., preslike Ugovora o zajmu od 20. siječnja 2019., izvatka o stanju i prometu po računu tužitelja kod Raiffeisen Bank od 29. ožujka 2019., izvatka o stanju i prometu po računu tužitelja kod Raiffeisen Bank od 25. siječnja 2019. te saslušanjem svjedoka ĆG.

5. Iz izvoda otvorenih stavki tužitelja od 1. siječnja 2024. do 31. srpnja 2024. utvrđeno je da na dan 31. srpnja 2024. tužitelj prema tuženoj ima evidentiranu dospjelu nepodmirenu tražbinu u iznosu od utuženih 597,24 EUR.

6. Između stranaka nije sporno, a što je razvidno iz izvatka o stanju i prometu po računu tužitelja kod Raiffeisen Bank od 29. ožujka 2019., te izvatka o stanju i prometu po računu tužitelja kod Raiffeisen Bank od 25. siječnja 2019., da je navedeni novčani iznos od 4.500,00 kn tužitelj isplatio tuženoj u tri navrata uplatom novčanih iznosa od po 1.500,00 kn, i to dana 25. siječnja 2019., 28. veljače 2019. i 29. ožujka 2019.

7. S obzirom na navode istaknute u prigovoru protiv javnobilježničkog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, sporno je da li je utužena tražbina odnosi na povrat zajma iz Ugovora o zajmu od 20. siječnja 2019., ili se radi o novčanom iznosu koji je, kako tvrdi tužena, tužitelj njoj isplatio na ime naknade štete.

8. Iz provedenih dokaza utvrđeno je da se utužena tražbina odnosi na povrat zajma, a ne o isplati na ime naknade štete, kako to neosnovano tvrdi tužena. Da se utužena tražbina odnosi na povrat zajma proizlazi ne samo iz navedenog Ugovora o zajmu, veći i iz e-mail korespondencije stranaka (list 55), priložene uz izvadak o stanju i prometu po računu tužitelja kod Raiffeisen Bank od 25. siječnja 2019. (list 55), te iz iskaza svjedoka TG.

8.1. Naime, u Ugovora o zajmu od 20. siječnja 2019. navedeno je da je isti sklopljen između Zadruge branitelja Unita, Hrvatskih žrtava 1 A, Vinkovci, kao zajmodavca, zastupane po upravitelju ĆG, i tužene RG, [adresa], kao zajmoprimca. U čl. 1. Ugovora ugovoreno je da je predmet ugovora pozajmica koju zajmodavac daje svom članu zajmoprimcu, uz unaprijed ugovoreni rok povrata. U čl. 2. Ugovora ugovoreno je da su ugovorne stane suglasne da će zajmodavac dati zajmoprimcu na zajam novčani iznos od 4.500,00 kn, koji će biti uplaćen na tekući račun zajmoprimca kod Privredne banke Zagreb d.d. U čl. 3. Ugovora tužena je obvezana iznos zajama vratiti zajmodavcu najkasnije do 31. prosinca 2021. U čl. 4. Ugovora ugovorne strane su suglasno potvrdile da se radi o beskamatnoj pozajmici, s tim da zajmodavac zadržava pravo obračunati ugovorne kamate za sve razdoblje od dana sklapanja ugovora pa do povrata zajma u slučaju da zajmodavac ne bi uredno vratio zajam. Ugovor je ovjeren pečatom Zadruge branitelja i vlastoručnim potpisom upravitelja ĆG, a za zajmoprimca potpisan imenom " RG".

8.2. Iz navedene e-mail korespondencije proizlazi da je tadašnji upravitelj tužitelja TG dana 28. veljače 2019. tuženoj na njezinu e- mail adresu " [adresa elektroničke pošte]" dostavio e-mail poruku koja glasi: "Pozajmica Vam je uplaćena sada.", na koju poruku je tužena istog dana odgovorila porukom "Puno hvala! Lp!". Iz navedenog proizlazi da je tužena na dan 28. veljače 2019., kada je izvršena uplata jednog od obroka zajma u iznosa od 1.500,00 kn, znala da se uplata navedenog novčanog iznosa odnosi na zajam, a ne na naknadu kakve štete.

8.3. Da se utužena tražbina odnosi na povrat zajma iz predmetnog Ugovora o zajmu od 20. siječnja 2019., proizlazi i iz iskaza svjedoka TG, koji je naveo da je dužnost upravitelja Zadruge branitelja Unita iz Vinkovaca obnašao od mjeseca travnja 2016. pa do siječnja 1991. godine te mu je poznato da je navedena Zadruga tuženoj, koja je u to vrijeme bila član Zadruge, dala zajam u ukupnom iznosu od 4.500,00 kn, koji zajam je tuženoj isplaćen u tri jednake rate u iznosima od po 1.500,00 kn. O zajmu je sačinjen pisani ugovor koji je poštom dostavljen tuženoj na potpis, no s obzirom na protek vremena više se ne može sjetiti da li je tužena potpisani ugovor vratila Zadruzi. Nakon što mu je predočena preslika navedenog Ugovora o zajmu od 7. siječnja 2019. potvrdio je da se radi o ugovoru o kojem je govorio, te primjećuje da se na predočenoj preslici ugovora, na mjestu predviđenom za potpis zajmoprimca nakazi ime „ RG“ potpisan rukom, no ne može potvrditi da li je taj potpis uistinu vlastoručni potpis tužene jer ne poznaje njezin vlastoručni potpis. Tužena prema Zadruzi nikada nije imala nikakvih potraživanja, pa niti po osnovi naknade štete. Učinjena pozajmica dana je tuženoj isključivo na njezinu zamolbu i to zbog toga što u to vrijeme tuženoj od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nije isplaćivana naknada za nezaposlene, pa je stoga tužena zamolila Zadrugu, odnosno njega kao upravitelja, da joj pomogne na način da joj se da navedeni zajam od 4.500,00 kn, koju zamolbu je prihvatio. Tužena prema Zadruzi nije imala nikakva potraživanja niti po osnovi povrata poreza, s obzirom da je Zadruga, a nakon provedenog nadzora od strane Porezne uprave, Ispostava Vinkovci dala nalog da se na naknade koje je isplaćivala svojim zadrugarima ne može plaćati porez kao porez na dohodak od kapital jer se radilo o premalom porezu, već se na naknade koje su isplaćivane zadrugarima mora plaćati porez na drugi dohodak, koji porez je znatno veći od poreza na dohodak od kapital. Navedeni nadzor proveden je od početka rada Zadruge 2016. godine pa do zaključno sa lipnjem 2019. godine. Po provedenom nadzoru zaključena je nagodba sa Poreznom upravom, Ispostavom Vinkovci, tako da su već s ožujkom 2019. godine plaćene sve obveze do zaključno sa prosincem 2018. godine po osnovi razlike poreza na dohodak i prireza. Nadležnoj poreznoj upravi je Zadruga cijelo vrijeme poslovanja dostavljala porezne prijave za svoje zadrugare i po toj osnovi za tuženu nije mogla nastati nikakva šteta u smislu povrata poreza za to razdoblje. Što se tiče naknade koju je Zadruga isplaćivala svojim zadrugarima, pa i ovdje tuženoj, ta naknada odnosila se na izvršenu uslugu raspačavanja i distribucije kataloga raznih trgovačkih lanaca, a koja usluga se vršila preko poslovnog partnera Weber scal, koja tvrtka sada nosi naziv Katalogist d.o.o., koja je Zadruzi dostavljala mjesečno izvješće o izvršenim uslugama distribucije kataloga za svakog od izvršitelja tih usluga, temeljem kojeg izviješća je Zadruga vršila obračun sa uračunatim porezom i prirezom pojedinačno za svakog zadrugara, nakon čega je navedena tvrtka temeljem takvog obračuna vršila plaćanje na račun Zadruge, a iz tako plaćenog iznosa za svakog zadrugara je isplaćena naknada sa pripadajućim porezima, prirezima i doprinosima u korist državnog proračuna. Na ovako isplaćene naknade Zadruga je u početku obračunavala porez na dohodak od kapitala, da bi nakon provedenog nadzora od strane porezne uprave i zaključene nagodbe Zadruga morala na ove naknade uplaćivati poreza na drugi dohodak, koji je morala obračunati unatrag od početka poslovanja. Tužena mu je osobno, kao upravitelju Zadruge, u više navrata putem sms poruka zahvaljivala na učinjenim zajmovima, koje poruke je zadržao u svom mobitelu. U poslovnoj praksi Zadruge nikada nije postojala mogućnost da bi netko od zadrugara po zaključenju ugovora o zajmu kao zajmoprimatelja potpisao neki drugi član. Točno je da je vezano za učinjenu pozajmicu sve počelo u vrijeme kada je tužena od Zavoda za zapošljavanje dobila rješenje kojim joj se ukida pravo na naknadu za nezaposlene, jer da je navodno iznosom koji joj je isplaćen na ime povrata poreza prekoračen limit iznad kojeg nezaposlena osoba gubi pravo na naknadu za nezaposlene. Smatra da Zadruga s tim u svezi ne snosi nikakvu odgovornost, budući da je povrat poreza tuženoj učinjen od strane Porezne uprave, i to na način da je porez vraćen u jednokratnom isplaćenom iznosu, koji je tuženoj isplaćen u većem iznosu tijekom jedne godine. Slijedom toga, osporava navode tužene da bi učinjena pozajmica od 4.500,00 kn bila obeštećenje tužene za one naknade koje su joj ukinute rješenjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Predmetni zajam je učinjen sa svrhom pomoći tuženoj zbog djeteta i u vezi škole djeteta, odnosno prema sms poruci, koju mu je tužena poslala 24. siječnja 2019., radilo se o troškovima pripreme za maturu njezine kćerke, i koliko se sjeća odmah idući dan, dakle 25. siječnja 2019., temeljem zaključenog Ugovora o zajmu tuženoj je isplaćena prva rata u iznosu od 1.500,00 kn. Način povrata zajma, prema njihovom usmenom dogovoru, bio je takav da je tužena zajam trebala vratiti nakon što ponovno stekne pravo na naknadu za nezaposlene, i to na način da iznos zajma vrati u 4 mjesečna obroka. Tužena do danas na ime zajma nije ništa vratila Zadruzi. Inače, Zadruga je osim ove pozajmice koju je učinila tuženoj imala još tri slučaja u kojima je zadruga dala zajam još trima članovima Zadruge, i svi oni su zajam vratili Zadruzi.

8.4. Sud u cijelosti prihvaća iskaz navedenog svjedoka jer je logičan, uvjerljiv i nije u suprotnosti sa utvrđenjima koja proizlaze iz pisanih dokaza.

9. Utvrdivši da je između stranaka zaključen Ugovor o zajmu od 20. siječnja 2019., da je temeljem navedenog ugovora o zajmu tužitelj, kao zajmodavac, tuženoj, kao zajmoprimcu, na ime zajma isplatio novčani iznos od 4.500,00 kn, s ugovorenim rokom vraćanja zajma do 31. prosinca 2021., da navedeni novčani iznos tužena nije vratila tužitelju, cijeneći da tužena ničim nije dokazala da se radi o novčanom iznosu koji joj je tužitelj isplatio na ime naknade štete, niti je dokazala da se na predmetnom Ugovoru o zajmu ne nalazi njezin vlastoručni potpis, a niti je na tu okolnost predložila izvođenje odgovarajućih dokaza, slijedom čega je o osnovanosti istaknutih navoda tužene sud odlučio primjenom načela o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN-53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 129/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), kojom je određeno da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan. Naime, odredbom čl. 499. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN-35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO) određeno je da se ugovorom o zajmu obvezuje zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos.

10. S obzirom na sve navedeno, sud je temeljem odredbe čl. 499. st. 1. ZOO, uz primjenu odredbe čl. 451. st. 3. ZPP, platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javne bilježnice Tamare Banac Knežević iz Orahovice, posl. br. Ovrv-7058/2024 od 11. veljače 2025., održao na snazi u dijelu gdje je tuženoj naloženo da tužitelju isplati iznos od 597,24 EUR, uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate.

11. Platni nalog sud je ukinuo u dijelu koji se odnosi na troškove ovršnog postupka, budući da je postupak nakon podnošenja prigovora protiv javnobilježničkog rješenja o ovrsi na temelje vjerodostojne isprave nastavljen pred sudom kao povodom prigovora protiv platnog naloga te se stoga radi o jednom jedinstvenom postupku, uslijed čega je bilo nužno o troškovima postupka, kako onim nastalim tijekom ovrhe, tako i onim nastalim u postupku vođenim pred sudom, odlučiti jednom odlukom.

12. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, temeljem koje je sud obvezao tuženu da tužitelju naknadi troškove u iznosu od ukupno 401,94 EUR, i to 350,40 EUR na ime putnih troškova stečajne upraviteljice tužitelja na relaciji [adresa] (292 km) za dolazak na ročišta od 16. travnja, 8. srpnja, 9. rujna i 14. listopada 2025., uzimajući u obzir da 30 % važeće cijene bezolovnog benzina (1,43 EUR) iznosi 0,30 EUR (292 km x 4 x 0,30 EUR/km = 350,40 EUR), zatim 25,00 EUR na ime troškova ovršnog postupka te 26,54 EUR za sudsku pristojbu na presudu (Tbr. 2. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (NN-37/23), dok je zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka iznad dosuđenog, u visini od 253,06 EUR, sud kao neosnovan odbio.

12.1. Na dosuđeni iznos troškova tužena je dužna tužitelju platiti zakonske zatezne kamate, tekuće od dana donošenja presude 28. studenoga 2025. pa do isplate, po stopi određenoj sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

U Slatini, 28. studenoga 2025.

S u d a c:

Josip Bočkai

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka. O žalbi rješava županijski sud.

Dostaviti:

1. Jelena Tkalec, Varaždin, B. Radića 6 - stečajna upraviteljica tužitelja.

2. LG, [adresa], Ive [adresa] - punomoćnik tužene.