RepublikaHrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: 11 Psp-12/2023-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Karlovcu, po sucu ovog suda Tomislavu Maras, u pravnoj stvari 1 tužitelja ND, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Zagreb 2 tužiteljice NDV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] oboje zastupani po odvjetniku Mateju Dukanoviću iz Zagreba, Račićeva 16 protiv tuženika VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o., OIB: 65617396824, Gažanski trg 8, Karlovac, zastupano po odvjetniku Davoru Bartolcu iz [adresa], radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene dana 15. listopada 2025. godine, u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 28. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

I.

Odbijaju se tužitelji s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da je pravni prednik tuženika: Komunalno Duga Resa d.o.o., OIB: 26222996778, Kolodvorska 1, Duga Resa, smetao tužitelje: ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i NDV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižni odjel Karlovac, i to: zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća za odmor, dvorište i šuma Stava u Stava, površine 540 čhv, upisana u zk. uložak [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], na način da je neutvrđenog dana, a za što su tužitelji saznali 14.04.2023.g., na dijelu predmetne nekretnine bez potrebne suglasnosti tužitelja izveo građevinske radove iskapanja zemlje u dužini od 26,58 metara, na tome mjestu ukopao i postavio vodovodne cijevi i zatim na iskopanom dijelu ponovno nanio zemlju i krupniji šljunak, pri čemu je točna pozicija ukopanih vodovodnih cijevi označena točkama A, B, C, D, E na Skici očevida kao sastavnom dijelu nalaza i mišljenja sudskog vještaka:

Geodetskog vještačenja, Smetanje posjeda, od dana 17.03.2025.g., Interne oznake: S09/2025, izrađeno po stalnom sudskom vještaku iz područja geodezije DD, mag.ing.geod.et.geoinf. iz društva GEO- IZMJERA d.o.o.

Tuženiku: VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o., OIB: 65617396824, Gažanski trg 8, Karlovac, naređuje se uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja posjeda tužitelja na način da o svom trošku u roku od 15 dana s nekretnine u vlasništvu tužitelja opisane u toč. I izreke rješenja ukloni vodovodne cijevi koje je pravni prednik tuženika: Komunalno Duga Resa d.o.o., OIB: 26222996778, Kolodvorska 1, Duga Resa, postavio bez potrebne suglasnosti tužitelja i teren dovede u prvobitno stanje zatrpavanjem i utabavanjem iskopanog dijela i posipavanjem krupnijim šljunkom, te se tuženiku ubuduće zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja na predmetnoj nekretnini opisanoj u toč. I. izreke rješenja.

Nalaže se tuženiku: VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o., OIB: 65617396824, Gažanski trg 8, Karlovac, da tužiteljima: ĆD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i NDV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama prema članku 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena, a koje teku od dana donošenja ovog rješenja pa do isplate, u roku od 15 dana."

II.

Nalaže se tužiteljima da naknadi tuženiku parnične troškove isplatom iznosa od 638,37 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke počam od 28. studenog 2025. godine, a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelji u tužbi tvrde da su samostalni, zakoniti, istiniti i pošteni posjednici i zemljišnoknjižni vlasnici, svaki u 1/2 dijela, nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižni odjel Karlovac, i to: zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kuća za odmor, dvorište i šuma Stava u Stava, površine 540 čhv, upisana u zk. uložak [broj ZK uloška]/A k. o. [katastarska općina], koja je u nadležnom katastru upisana u posjedovni list broj 1188 k. o. [katastarska općina].

2. Dana 14.04.2023. I-tužitelj je iz Zagreba sa suprugom, ĆDV, došao na predmetnu nekretninu, te je utvrdio da je ista na jednom dijelu prokopana, odnosno bilo je vidljivo da su na predmetnoj nekretnini nedavno bili izvođeni radovi. Raspitavši se kod tuženika o čemu se radi, I-tužitelj je saznao da je radove na dijelu predmetne nekretnine izveo tuženik, tako što je izvršio iskop tog dijela predmetne nekretnine i postavio vodovodne cijevi radi izgradnje i postavljanja vodovodnih priključaka na nekretnini u vlasništvu ĐD – zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na nekretnini u vlasništvu ŠD – zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (tužitelji napominju da je njima nebitno iz kojih razloga i motiva je tuženik kroz njihovu nekretninu postavljao cijevi).

3. Odredbom članka 7. tuženikovog Pravilnika o načinu i uvjetima isporuke usluge vodoopskrbe i odvodnje, objavljenog na internetskoj stranici tuženika, propisano je da priključak za građevinu ne smije prelaziti preko nekretnine drugog vlasnika, a u situaciji kada je to iz tehničkih razloga potrebno, mora postojati pisana suglasnost vlasnika nekretnine preko koje prelaze instalacije. U ovom slučaju, tužitelji nikada nisu obaviješteni o mogućnosti izvođenja radova na njihovoj nekretnini, niti su im takvi radovi najavljeni, a niti su tužitelji za iste dali bilo kakvu, a kamoli pisanu suglasnost ili odobrenje. Tužitelji su stvarno ostali zatečeni jednim takvim samovlasnim postupanjem i ne mogu vjerovati da je u današnje vrijeme uopće moguće tako postupati. Takvo postupanje tuženika predstavlja samovlasno smetanje posjeda iz članka 20. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa tužitelji imaju pravo na njegovu zaštitu sukladno članku 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

4. I-tužitelj se pisanim putem, e-mailom od 20.04.2023.g. obratio tuženiku u vezi sa zatečenim stanjem, na što se tuženik povratno očitovao e-mailom od 26.04.2023.g., odnosno dopisom priloženim uz taj e-mail, priznavši da se radi o njegovoj pogrešci, spominjući navodno nepovoljnu neku drugu trasu do postojeće vodovodne cijevi (op.a. eventualno nepovoljna druga trasa nikako ne daje za pravo narušavanje tužiteljevog posjeda i vlasništva bez ikakvog pitanja i suglasnosti), izražavajući spremnost za dogovor u rješavanju situacije i navodeći spremnost za pravičnim obeštećenjem prolaska kroz česticu u suvlasništvu tužitelja (naravno, pod pretpostavkom da tužitelji uopće na takvu opciju pristanu). Na taj dopis tuženika, I-tužitelj se dodatno pisao očitovao tuženiku putem e-maila dana 05.05.2023.g. Kako do dana podnošenja ove tužbe dogovor nije postignut, uvažavajući i propisani rok za podnošenje tužbe za smetanje posjeda, kao i u cilju zaštite svojih prava, tužitelji podnose ovu tužbu.

5. Kao dokaz svojim navodima, tužitelji dostavljaju dokumentaciju koju navode u ovoj tužbi, fotografije stanja zatečenog prilikom dolaska na predmetnu nekretninu dana 14.04.2023.g., ali i prilikom dolaska idući put dana 21.04.2023.g., a I-tužitelj u svom mobitelu raspolaže i videosnimkama zatečenog stanja koje može predočiti Naslovnom sudu prilikom održavanja ročišta i, po potrebi, snimiti na CD.

6. Osim priloženih dokaza, tužitelji predlažu da se u nastavku postupka, na okolnosti iznesene u ovoj tužbi, izvedu dokazi saslušanjem tužitelja i njegove supruge, ĆDV, te saslušanjem ED, rukovoditelj sektora tehničkih poslova kod tuženika, koji je, na strani tuženika, komunicirao s I-tužiteljem, kao i da se provede očevid na licu mjesta uz nazočnost stalnog sudskog vještaka geodetske struke. Slijedom svega iznesenoga, tužitelji predlažu Naslovnom sudu da donese rješenje kao u izreci.

7. U odgovoru na tužbu prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari, tuženik ističe prigovor prekluzije. Naime, sukladno odredbi članka 21. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja. Prema saznanjima tuženika, tužitelji su bili na licu mjesta i u mjesecu ožujku 2023. godine te su tada saznali za navodni čin smetanja i da je tuženik izvodio određene radove na tom području, što svakako znači kako je prestalo pravo tužitelja na zaštitu posjeda. Stoga tuženik ističe prigovor prekluzije.

8. Opreza radi, tuženik se očituje na navode iz tužbe kako slijedi: Ad I) Formalno pravni upis u katastarski operat i u zemljišne knjige nije dokaz zadnjeg, mirnog posjeda određene nekretnine. Tuženiku nije poznato tko je zadnji, mirni posjednik nekretnina, koje opisuje tužitelj u prvoj točki svoje tužbe. Kako je to tuženik već naveo u ovom podnesku, prema njegovim saznanjima, tužitelji su bili na licu mjesta i u mjesecu ožujku 2023. godine te su tada saznali za navodni čin smetanja i da je tuženik izvodio određene radove na tom području, dakle, netočno je kako su tužitelji „došli na predmetnu nekretninu“ tek dana 14. 04. 2023. godine.

9. Korespodencija putem e-maila I – tužitelja i radnika tuženika nije relevantna za ovaj predmet. Jedino što je relevantno jest da je tuženik imao sve suglasnosti za izvođenje radova na predmetnom području, budući da je FD ishodio sve potrebne suglasnosti za izvođenje tih radova, što je isti bio i dužan učiniti, sukladno odredbi članka 7. stavka 3. Pravilnika tuženika o načinu i uvjetima isporuke usluge vodoopskrbe i odvodnje, koji su pravilnik tužitelji priložili svojoj tužbi. Na temelju svega iznijetog, tuženik se protivi tužbenom zahtjevu te predlaže da isti bude odbijen i to u cijelosti, uz nalog tužiteljima da naknade tuženiku sve troškove ovog postupka.

10. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u priležeću dokumentaciju, vlasničke i posjedovne listove, fotografije, proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka, saslušao svjedoke ED, JD, ĆDV te stranke

11. Odlučujući o gornjoj pravnoj stvari ovaj sud je našao za shodno odlučivati o istaknutom prigovoru prekluzije te utvrdio da isti prigovor nije osnovan. Naime, odredbe čl. 21 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96 i dr. propisuje da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetanje saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

12. Naime, tuženik tvrdi da su prema njegovim saznanjima tužitelji bili na licu mjesta i u mjesecu ožujku 2023. godine te su tada saznali za navodni čin smetanja i da je tuženik izvodio određene radove na tom području, što svakako znači kako je prestalo pravo tužitelja na zaštitu posjeda.

13. No, ovaj sud je iz iskaza saslušanog nesrodno i nezavađenog svjedoka JD utvrdio da se 14. travnja 2023. godine čuo sa tužiteljem vezano uz spor glede vodovoda, a isto potvrđuje i supruga 1 tužitelja ĆDV koja navodi da su dana 14. travnja 2023. godine ona i tužitelj došli automobilom do vikendice i upali u blato od svježe izvedenih radova na putu te su vidjeli da je netko izveo radove i nasipao put kojim su dolazili većim granulatom. 1 tužitelj je bio zgrožen sa time te je kontaktirao susjeda JD "Kiću" koji mu je i rekao da su bili izvođeni radovi ukopavanja vodovodnih cijevi. Nakon toga je 1 tužitelj početkom tjedna otišao u komunalno Duga Resa gdje su mu dali kontakte osoba koje su bile odgovorne za te radove. Da je tome tako ovaj sud utvrđuje i iz email poruke (list 22 do 23 spisa) od 20. travnja 2023. godine kao prepiske 1 tužitelja i ED u kojem se navodi da je 1 tužitelj prošli petak 14. travnja 2023. godine ustanovio da je nekretnina u vlasništvu njega i njegove majke na jednom dijelu prokopana, pa da mu je rečeno da su provedene vodovodne instalacije.

14. Premda svjedok ED kao zaposlenik tuženika navodi da su se 1 tužitelj i on čuli u ožujku 2023. godine, a vezano uz gore navedenu situaciju ovome sudu na istu okolnost nisu ponuđeni pisani dokazi o tome od strane tuženika pa kako je tužitelj podnio tužbu 11. svibnja 2023. godine, a postupku je utvrđeno da je za utužene radove saznao 14. travnja 2023. godine, to je ovaj sud sukladno odredbama čl. 21 st. 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima utvrdio da nije nastupila prekluzija prava zahtjevati sudsku zaštitu posjeda.

15. Provodeći očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka isti je izvršio identifikaciju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a snimljeni prijepor pokazan od strane 1. tuženika i svjedoka predstavlja poziciju zakopanih vodovodnih cijevi, tj. lokalni vodovod. Lokalni vodovod nalazi se unutar makadamskog puta koji je prema katastarskoj evidenciji dio k. č. [katastarska čestica] čestice tužitelja. Navedeni put koji prolazi kroz predmetnu česticu koristi za pristup do susjednih parcela i objekata. Na skici očevida snimljeni su stupovi javne rasvjete, međni kameni, betonski zid, željezna ograda i ostali detalj koji se nalazi u užem području vezano uz prijepor. Izvršen je preklop snimljene situacije i službenog katastarskog plana. Na skici očevida prikazan je prijepor tj. pozicija ukopanih vodovodnih cijevi označen točkama A, B, C, D, E u dužini od 26,58m koje prolaze kroz lokalni makadamski put tj. kroz k. č. [katastarska čestica].

16. Kako su tužitelji imali prigovor na nalaz i mišljenje vještaka da bi dio nekretnine na kojem je prednik tuženika zakopao vodovodne cijevi bio lokalni vodovod vještak je naveo da je to termin koji je upravo tužitelj koristio na očevidu od 17. ožujka 2025. godine pa je isti i preuzeo u svom nalazu i mišljenju, a radi li se o lokalnom vodovodu ili ne da nije inženjer građevine i da ne zna.

17. Na pitanje je li iz priloženog kat. plana razvidno da trasa vodovoda i zakopanih vodovodnih cijevi na toj lokaciji već prolazi na drugom mjestu kroz nekretninu tužitelja i završava na nekretnini označenoj kao čkb.r 408/48 K. O. [katastarska općina] ( Zvečaj kbr. 118) vještak iskazuje da prema podacima katastra infrastrukture postoji vodovod do čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ali ne može znati je li njegova pozicija točna, jer je isto tek evidentirano u katastru infrastrukture.

18. Na pitanje je li kamenje koje se nalazi na dijelu nekretnine tužitelja na kojem je prednik tuženika ukopao vodovodne cijevi i na putu koji se nastavlja na nekretninu tužitelja utabano odnosno nabijeno te je li kamenje koje se nalazi na dijelu nekretnine tužitelja na kojem je prednik tuženika ukopao vodovodne cijevi i na putu koji se nastavlja na nekretninu tužitelja utabano odnosno nabijeno vještak navodi da nije obraćao pozornost na taj detalj je li kamenje nasuto ili utabano, ali je vidljivo da je provozom automobila došlo do slijeganja podloge.

19. Na pitanje je li to kamenje nasipano po čitavoj dužini puta koji se nastavlja na nekretninu tužitelja ili jedan dio tog puta nije nasipan kamenjem i predstavlja zemljani/poljski put vještak navodi da nije obraćao pažnju na to napominje da je imao zadatak suda, a to nije bio zadatak suda odgovoriti, pa ponavlja da je ing. geodezije, a ne ing. građevine.

20. Na pitanje nakon okvirno koliko metara nakon završetka nekretnine tužitelja i gdje završava taj put i na koji način, odnosno je li na kraju tog put postavljen lanac s natpisom „privatni posjed“ i nalazi li se taj lanac kod treće kuće nakon nekretnine tužitelja vještak navodi da ne može niti okvirno navesti koliko metara i gdje završava taj put, jer to nije bio zadatak suda, a lanac s natpisom "privatni posjed" nije vidio, jer je kuće brojao sa terase vikendice tužitelja.

21. Na pitanje koliko kuća se nalazi od završetka nekretnine tužitelja pa do kraja puta na kojem je postavljen lanac s natpisom „privatni posjed“ vještak navodi da je broj kuća utvrđivao iz katastra vodova odnosno kućnih brojeva, pa nije hodao putem da bi ih vizualno utvrdio time da je to po katastru vodova i kućnih brojeva bilo 5 kuća, a iz fotografije je vidljivo da su evidentirana 4 kućna broja, a dopušta da je u produžetku i peta kuća koja nije vidljiva na toj fotografiji.

22. Na pitanje je li se odmah iza nekretnine tužitelja nalazi postavljen stup s tablom upozorenja i što na toj tabli piše (str. 128 spisa) vještak navodi da se toga ne sjeća, ali dopušta da postoji, jer ponavlja da isto nije bio zadatak suda.

23. Na pitanje koliko je po prilici širok taj put i je li na tom putu moguće okretanje vozila bez ulaska na nekretnine u privatnom vlasništvu vještak navodi da je put širom cca 2 metra u prosjeku, a što je prikazano na skici očevida, a po njemu okretanje vozila na putu nije moguće.

24. Na pitanje pun. tužitelja nalazi li se prijepor na čestici u vlasništvu tužitelja vještak isto potvrđuje i da se isto nalazi na čestici u vlasništvu tužitelja.

25. Na pitanje pun. tužitelja je li čestica tužitelja čkbr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na kojem je prijepor predstavlja jedinstvenu cjelinu vještak iskazuje da predstavlja jednu jedinstvenu cjelinu kao i svaka čestica.

26. Na pitanje pun. tuženika je li prijepor kao takav moguće evidentirati u geodetskom smislu i na koji način vještak navodi da je navedena cesta vidljiva preko DOF karte 2011 te za kao takvu postoji mogućnost evidentiranja od strane jedinice lokalne samouprave time da u tom slučaju bi trebala biti upisana u registar nerazvrstanih cesta time da ne zna je li upisana u registar.

27. Na pitanje pun. tužitelja mora li nerazvrstana cesta biti asfaltirana da bi bila upisana u registar vještak navodi da ne mora već može biti čak i travnati put sa kolotrazima, a vidljivo na DOF 2011 godine.

28. Na pitanje pun. tužitelja koji uvjeti su potrebni da bi se govorilo o nerazvrstanoj cesti i može li biti privatna vještak iskazuje da takva cesta mora voditi do minimalno dvije kuće, jer tako zahtjeva Odjel za katastar nekretnina, a ne zna može li biti privatan put.

29. Premda je tužitelj prigovorio iskazu vještaka kao pristranom, ali tek nakon izlaska vještaka iz sudnice, jer da vještak pogrešno tumači uvjete upisa puta kao nerazvrstane ceste u kat. operat, budući da je uvjet za upis nerazvrstane ceste slobodan promet vozila i pristupačnost većem broju vozila, a koji uvjeti u konkretnom slučaju nisu ispunjeni, a niti proizlaze iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud je takav prigovor utvrdio neosnovanim, jer je vještak odgovorio na sva pitanja od strane suda i ispunio zadatak suda vezan uz identifikaciju, a na čitav niz pitanja postavljenih od strane tužitelja nije mogao odgovoriti, jer isto nije bio zadatak suda, a niti je vještak građevinski stručnjak niti svjedok u ovom postupku. U tom smislu je posve neosnovan prigovor tužitelja glede pristranosti vještaka, jer tumači uvjete upisa puta kao nerazvrstane ceste u kat. operat na način koji tužitelju ne odgovara, a u konačnici vještak nije odgovoran ukoliko odjel za katastar nekretnine postupa na način kako to opisuje vještak, a kako to ne odgovara tužitelju.

30. Naime, ovaj sud je uvidom u vlasnički list za nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška]/A K. O. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća za odmor, dvorište i šuma od 540 čhv u suvlasništvu tužitelja kroz zbirku isprava utvrdio da je ista nekretnina stečena temeljem kupoprodajnog ugovora od 01. lipnja 1970. godine, a upisana u zemljišnim knjigama pod poslovnim brojem Z-349/71.

31. Premda tužitelj spori da bi se u konkretnom slučaju radilo o nerazvrstanoj cesti ovaj sud je uvidom u otofoto snimku iz 1968. godine (list 110 spisa) utvrdio da je na istoj vidljiv put koji je očito postojao na identičnoj lokaciji i prije no što su tužitelji stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina.

32. Premda tužitelj u ovom postupku definira uvjete za upis puta kao nerazvrstane ceste u kat . operat i to na način propisasn odredbama čl. 131 st. 1 Zakona o cestama da je uvjet za upis nerazvrstane ceste slobodan promet vozila i pristupačnost većem broju vozila sud je podrobnije sukladno odredbama čl. 98 Zakona o cestama NN 84/11 i dr. utvrdio da je nerazvrstana cesta između ostalog pristupna cesta do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, a što prema vještaku to jest, kao što odredbe čl. 100 Zakona o cestama propisuju da nerazvrstanu cestu čine građevna čestica odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnom pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene.

33. Dakle, ovakva definicija nerazvrstane ceste propisana odredbama čl. 99 i čl. 100 Zakona o cestama jasno opisuje da u konkretnom slučaju prijepor predstavlja nerazvrstanu cestu koja je tu postojala i prije no što su tužitelji stekli pravo vlasništva te da je kao takva služila za komunikaciju sa drugim stambenim objektima.

34. Da je tome tako ovaj sud je utvrdio iz iskaza nesrodnog i nezavađenog svjedoka JD koji je naveo da su da je makadamski put bio nasipan nakon izvedenih radova, a prije toga je bio klasičan zemljani put sa nešto šodera, a po njemu se moglo prolaziti time da je istim prolazio u zadnjih 40 godina te njemu nitko nije priječio prolaz i provoz sve ove godine, a u produžetku ima objekata odnosno kuća i ljudi do tih kuća prolaze i provoze, a taj prolaz i provoz im nitko ne onemogućava i ne pitaju, a što je upravo u skladu sa definicijom tužitelj i odredbama čl. 131 st. 1 Zakona o cestama.

35. Premda tužitelj tvrdi da se u konkretnom slučaju radi o privatnom putu i to inputira vještaku pokazujući na natpis "Privatni posjed" kao i lanac ovaj sud isto drži nebitnim za ovaj postupak, jer je tijekom postupka sud utvrdio da su se ispunile sve pretpostavke za upis predmetnog puta u kat. operat i zemljišne knjige sukladno odredbama čl. 102 Zakona o cestama, a što potvrđuje i sam vještak, pa je posve nebitno služi li isti put kao komunikacija za 5 kuća ili 4 kuće, kojih je dimenzija te može li se na istom okretati vozilom, jer je bitno da isti služi kao kolna komunikacija za dolazak do stambenih građevina.

36. Simptomatično je da tužitelji ne osporavaju komunalno opremanje spornog prijepora odnosno puta u vidu postavljanja organizirane ulične rasvjete kao što preostali vlasnici stambenih objekata ne osporavaju gradnju vodovoda u trupu samog puta odnosno prijepora, a i u specificiranom tužbenom zahtjevu tužitelji ustraju u uklanjanju vodovodnih cijevi, ali ne i uklanjanja posipanog krupnog šljunka već samo u uklanjanju vodovodnih cijevi, pa sud zaključuje da tužitelji selektivno dopuštaju komunalo opremanje njihovog "privatnog posjeda" od strane lokalne samouprave i javnih komunalnih poduzeća, ali ne i vodovoda koji služi za ostale građane (FD, ĐD).

37. Premda se tužitelji pozivaju na odredbe čl. 7 tuženikova Pravilnika o načinu i uvjetima isporuke usluge, vodoopskrbe i odvodnje ovaj sud je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da tuženik nije bio dužan pribavljati istu suglasnost, jer se u osnovi radi o nerazvrstanoj cesti koju tuženik ima pravo komunalno opremati i u konačnici ukopati vodovodne cijevi.

38. Dakle, ovaj sud je utvrdio da je tuženik isti čin poduzeo na javnoj površini, a na kojoj površini tužitelj nije aktivno legitimiran tražiti posjedovnu zaštitu u smislu čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, jer javni put ne može biti posjed tužitelja i samim time ga se ne može niti sudski štititi od strane tuženika već predstavlja javno dobro koje može štititi isključivo jedinica lokalne samouprave sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu i Odlukama o komunalnom redu, a koje se odnose na javne površine i puteve.

39. Slijedom iznijeto valjalo odbiti tužitelja s specificiranim tužbenim zahtjevom time da je odlučujući o parničnom trošku sud svoju odluku temeljio na odredbama čl. 154. st. 1 Zakona o parničnom postupku, a koji trošak se sastoji od zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to u visini jednokratne nagrade iznosu od 625,00 EUR sukladno Tbr. 7. toč 2 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 13,37 EUR sveukupno 638,37 EUR. Sud je na tako dosuđeni prouzročeni parnični trošak dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbama čl. 29 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. počem od dana donošenja rješenja, pa sve do isplate.

U Karlovcu, 28. studenog 2025. godine

Sudac: Tomislav Maras

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

DOSTAVLJENO:

1. Mateju Dukanoviću iz Zagreba, Račićeva 16

2. VD iz [adresa]