Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Čakovec, Ruđera Boškovića 18
Poslovni broj: Ovr-1018/2023-25
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Jasni Vehtersbah-Stojan, a na prijedlog više sudske savjetnice Irena Hoblaj, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Zagreb, Horvatova 82, OIB: 14036333877, protiv ovršenice HČ, [adresa], zastupana po punomoćnici Ines Mošmondor, odvjetnici u Čakovcu, radi ovrhe na nekretnini ovršenice, 28. studenog 2025.
r i j e š i o j e :
Odgađa se provedba ovrhe na nekretnini ovršenice upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 61/1 glavna ulica površine 529 m2, dvorište površine 303m2, zgrada mješovite uporabe stambeno-poslovna zgrada [adresa], površine 181 m2, nadstrešnica Mala Subotica, Glavna ulica površine 15 m2, nadstrešnica, Mala Subotica, Glavna ulica površine 30 m2, u vlasništvu ovršenice u cijelosti, određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Čakovcu broj Ovr-1018/2023- 6 od 29. prosinca 2023., do okončana parničnog postupka u predmetu Općinskog suda u Čakovcu broj P-320/2019 kojeg je ovršenica pokrenula protiv ovrhovoditelja radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu sa zasnivanjem založnog prava na nekretnini broj 146-236/2004 od 25. studenog 2004.
Obrazloženje
1. Kod ovoga suda se provodi postupak ovrhe, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja ovrhom na nekretnini ovršenice, a temeljem ovršne isprave Ugovora o kreditu sa zasnivanjem založnog prava na nekretnini broj - 146-236/2004 od 25. studenog 2004. kao solemnizirane privatne isprave. Postupak se provodi sukladno odredbama Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. – dalje Ovršni zakon).
2. Ovršenica je 26. siječnja 2024. podnijela žalbu na rješenje o ovrsi uz prijedlog za odgodu ovrhe. Navodi kako je pred Općinskim sudom u Čakovcu podnijela tužbu protiv pravnog prednika ovrhovoditelja radi proglašenja predmetnog ugovora o kreditu ništetnim, a koji se vodi pod brojem P-320/2019. Navodi kako predmetni ugovor o kreditu sadrži ništetne odredbe o bitnim elementima ugovora, pritom misleći na promjenjivu kamatnu stopu, koju je ovrhovoditelj neovlašteno povećavao jednostranim odlukama. Naime, stranke se nisu usuglasile vezano za takvo postupanje banke, niti su ugovoreni parametri niti uvjeti promjenjivosti kamatne stope. U prijedlogu za odgodu ovrhe poziva se na Presudu Suda Europske Unije C-407/18 od 26. lipnja 2019. u predmetu HAddiko Bank d.d. koja se poziva na Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima. Ističe kako bi provedba ovrhe u ovom predmetu za ovršenicu značila direktnu štetu jer bi moglo doći do višestrukog namirenja odnosno stjecanja bez osnove, te bi za ovršenicu nastali dodatni troškovi. Stoga predlaže da sud odgodi provedbu ovrhe do donošenja odluke o ništetnosti odredbi predmetnog Ugovora o kreditu.
3. Prijedlog za odgodu ovrhe dostavljen je na očitovanje ovrhovoditelju, koji se podneskom zaprimljenim 15. ožujka 2024. usprotivio prijedlogu ovršenice.
4. Prijedlog ovršenice ovaj sud ocijenjuje osnovanim.
5. Člankom 65. Ovršnog zakona propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko je ispunjen jedan od uvjeta iz čl. 65.st.1. točke 1-10 Ovršnog zakona. Slijedom citirane odredbe čl. 65. Ovršnog zakona, da bi se odgodila ovrha na prijedlog ovršenika, potrebno je da su kumulativno ispunjena dva uvjeta za odgodu ovrhe.
6. Uvidom u parnični upisnik predmeta Općinskog suda u Čakovcu utvrđeno je kako je ovršenica podnijela tužbu radi utvrđenja ništetnosti predmetnog Ugovora o kreditu protiv ovrhovoditelja, koji se vodi pod brojem P-320/2019. Na taj način ispunjena je pretpostavka iz čl. 65.st.1. toč.4. Ovršnog zakona.
7. S obzirom na recentnu sudsku praksu, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, ovršni sud je dužan po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.
8. Naime, između ostalog, Vrhovni sud Republike Hrvatske je donio Odluku broj Rev- 2221/18 od 3.9.2019.god. kojom je u cijelosti potvrdio drugostupanjsku presudu Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu broj Pž-6632/17, a kojom je utvrđena i ništetnost ugovornih odredaba o promjenjivosti kamatne stope odlukom banke (ovdje ovrhovoditelja) i ugovornih odredaba kojima glavnica vezana uz valutu CHF (švicarski franak). Zatim je Ustavni sud Republike Hrvatske svojom odlukom broj U-III-4150/2019 od 03. veljače 2021.god odbio ustavnu tužbu, između ostalog i ovdje ovrhovoditelja u pogledu i kamate koja se mijenja odlukom banke i u pogledu valute švicarski franak čime je potvrđeno utvrđenje nepoštenosti i nišetnosti odredbi o valuti švicarski franak i kamati koja se mijenja odlukom banke, ovdje ovrhovoditelja.
9. Zatim je stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci Rev-249/14-2 (kojom odlukom su potvrđene presude Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/2012, od 4. srpnja 2013., koja je potvrđena presudom Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014. godine), da su banke kao visoko specijalizirane novčarske ustanove bile dužne maksimalno odgovorno pristupiti svakom pojedinom potrošaču i pomoći mu da se u okviru zakonom dopuštenih mogućnosti koristi njihovim uslugama, ali nikako na njihovu štetu. U odnosu na znanje i iskustvo banaka u kreditnom poslovanju iste su bile dužne svakog potrošača ozbiljno informirati o smislu i sadržaju odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i skrenuti mu pozornost na parametre o kojima ovisi kamatna stopa u budućem razdoblju trajanja kredita, a što iste nisu učinile na valjan način u spornom razdoblju zadovoljavajući se nedorečenim i nerazumljivim formulacijama o promjenjivoj kamatnoj stopi iz unaprijed formuliranog standardnog Ugovora koja je kao takva ostala nerazumljiva.
10. Sud smatra kako je ovršenica prijedlogom za odgodu ovrhe dokazala vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Obrazlažući drugu pretpostavku iz odredbe članka 65. st. 1. OZ-a (nastanak nenadoknadive štete) prvostupanjski sud je dužan nacionalni propis (Ovršni zakon) tumačiti u duhu prava europske Unije, konkretno presude Europskog suda u predmetu C-407/18 od 26. lipnja 2019.
11. Naime, iz Ugovora o kreditu broj 146-236/2004 od 25. studenog 2004. iz čl. 2. vidljivo je kako je isti iznosi 75.800,00 CHF, te se temeljem čl. 3. isti otplaćuje do 31. studenog 2029. U čl. 6. Ugovora o kreditu ugovorena je promjenjiva kamatna stopa. U parničnom postupku kojeg je ovršenik pokrenuo protiv ovrhovoditelja, tužbom se traži utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi Ugovora o kreditu, a vezano za promjenjivu kamatnu stopu. Sukladno stavu Suda Europske unije u predmetu broj 407/1 Kuhar/Addiko bank d.d. nacionalni sud, koji donosi odluku o prijedlogu za ovrhu, nema mogućnost po službenoj dužnosti odlučivati o nepoštenim i ništetnim odredbama ugovora o kreditu, već će to odlučiti drugi nacionalni sud u meritumu nakon što potrošač ustane sa tužbom. Sud Europske unije smatra kako je vjerojatnije da će pljenidba nekretnine osigurane hipotekom biti dovršena prije nego što sud koji odlučuje o meritumu donese odluku kojom se eventualno utvrđuje ništetnost te odredbe s obzirom na njezinu nepoštenost, a time i ovršnog postupka. U tim uvjetima, čak i kada bi takva odluka bila donesena u korist dotičnog potrošača, on bi time ostvarivao zaštitu a posteriori u vidu novčane naknade štete, pa bi takva zaštita bila nepotpuna i nedovoljna, tim više ako bi se pljenidba nekretnine odnosila na stan potrošača i njegove obitelji, koji bi tada bio konačno izgubljen. Takva a posteriori zaštita stoga ne predstavlja ni odgovarajuće ni učinkovito sredstvo da se prekine s korištenjem nepoštene odredbe suprotno cilju iz čl.7.st.1. Direktive 93/13. Stoga proizlazi kako je ovršni sud dužan odgoditi ovrhu do okončanja parnice koju potrošač vodi radi ništetnosti odredbi ugovora o hipotekarnom kreditu.
12. Sud smatra kako je ovršenica na opisani način dokazala vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, jer je u tijeku parnični postupak radi utvrđenja ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi, a imajući u vidu stajalište Suda Europske unije iz ranije navedenog predmeta. Naime, ukoliko bi u predmetnom ovršnom postupku bila prodana nekretnina, a u parničnom postupku donesena odluka u korist potrošača, potrošač bi mogao ostvariti naknadno samo zaštitu u vidu novčane naknade štete, a takva bi zaštita bila nepotpuna i nedovoljna, budući da se u ovršnom postupku prodaje nekretnina koja bi bila nepovratno izgubljena pa takva zaštita u smislu načela djelotvornosti ne bi predstavljala odgovarajuće niti učinkovito sredstvo.
13. Ustavni sud Republike Hrvatske je u odlukama poslovni broj U-III-4507/2020, U- III-4508/2020. od 8. lipnja 2021. izrazio stajalište prema kojem je i u ovršnom postupku potrebno u ovakvim situacijama ocjenjivati sadržaj predmetnih ovršnih isprava u okolnostima kada ovršenik ističe prigovore koji se odnose na njihov sadržaj pa je potrebno rješenjem odgoditi ovrhu.
14. Stoga je propise nacionalnog zakonodavstva iz članka 65. stavak 1. OZ-a valjalo cijeniti u smislu Direktive EEZ te u vezi s tim donesene presude Suda Europske unije poslovni broj C-407/18, te je utvrđeno kako su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe sukladno članku 65. stavak 1. Ovršnog zakona, te je udovoljeno prijedlogu ovršenice za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parnice koja se vodi kod ovog suda radi utvrđenja ništetnosti predmetne ugovorne odredbe iz Ugovora o kreditu sklopljenog između ovršenice i pravnog prednika ovrhovoditelja.
15. Ovrhovoditelj ima upisano založno pravo na nekretnini, dakle njegova tražbina je osigurana, pa stoga ovom odgodom ovrhe ovrhovoditelj ne trpi štetu.
16. Stoga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Čakovec, 28. studenog 2025.
Sutkinja:
Jasna Vehtersbah-Stojan
Viša sudska savjetnica:
Irena Hoblaj
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana po primitku istoga, pismeno u 3 primjerka, putem ovoga suda na nadležni županijski sud.
O tome obavijest:
1. Ovrhovoditelj
2. Ovršenica po pun.