REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-1231/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužiteljice SŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćeniku Andreju Bolfeku, odvjetniku u Zagrebu, Franje Račkoga 9, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi utvrđivanja građevne čestice, 28. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-350-05/23-08/32, URBROJ: 531-03-4-24-4 od 20. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Rovinja, Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata, KLASA: UP/I-350-05/15-05/000001, URBROJ: 2163-8-05-02/4-22-0015 od 15. prosinca 2022. kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice za postojeću stambenu građevinu izgrađenu na zgr.č. 380/2 k. o. [katastarska općina] na način da se obuhvati površina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] min 50 m[2] .

Zahtjev je odbijen uz obrazloženje da se ne radi o postojećoj zgradi, u smislu odredbe čl. 3. st. 1. tč. 23. Zakona o gradnji („Narodne novine“ br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19; dalje: ZG), budući da je na istoj tužiteljica izvela zahvate (terasa u potkrovlju, veći otvor u prizemlju) kojima je odstupila od građevinske dozvole.

2. Tužiteljica osporava zakonitost rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjena materijalnog prava te povrede pravila postupka te u tužbi, u bitnom, izlaže kako slijedi. Prije svega, upire na pretjerano formalistički pristup tuženika pri definiranju pojma postojeće građevine. Smatra da pri određivanju što se ima smatrati postojećom građevinom tuženik pogrešno polazi od definicije iz čl. 3. st. 1. tč. 23. ZG-a te smatra da je u konkretnom slučaju trebalo polaziti od definicije tog pojma iz čl. 157. Zakon o prostornom uređenju (Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19; dalje: ZPU). Nadalje, tužiteljica navodi da bi se moglo smatrati da građevina ne postoji da se onda mora se raditi o tome da za istu nije izdana građevinska dozvola (ili drugi akt kojim se odobrava gradnja) te ističe kako činjenica da postoje određena limitirana odstupanja između građevinske dozvole i izgrađene građevine ne znači da je ona nepostojeća s obzirom na to da je predmetna građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole i za nju je izdana uporabna dozvola. Tužiteljica naglašava da predmetna građevinska dozvola nije poništena ili ukinuta. Stava je da u provedenom postupku nije ničim dokazano da građevina nije u skladu s izdanom građevinskom dozvolom te ističe da rješavanje tog pitanja nije u nadležnosti tuženika ili prvostupanjskog tijela već građevinske inspekcije. Tužiteljica navodi da se prema čl. 157. st. 2. tč. 3. ZPU-a smatra da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom. Nastavno na prethodno navodi da Rovinjski GUP propisuje u odredbi 56-b da za građevne čestice za ugrađene građevine površina građevne čestice iznosi minimalno 50 m2 te ukazuje da površina predmetne građevne čestice iznosi 41 m2, tj. manja je od propisanog minimuma. Zaključno, tužiteljica izražava sumnju da su službene osobe koje su sudjelovale u donošenju pobijanog rješenja možda trebale biti izuzete zbog diskriminirajućeg postupanja. Pojašnjava da u upravnom postupku nije tražila njihovo izuzeće iz razloga što je do sumnje u njihovu pristranost došla tek nakon donošenja drugostupanjske odluke. Tužiteljica također sumnja da prilikom uviđaja u spis 26. srpnja 2024. godine po punomoćniku nije imala pristup čitavom spisu predmeta.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja te predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24; dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano drugostupanjsko rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora.

6. Sud je odbio dokazne prijedloge tužiteljice ocijenivši iste suvišnim za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Među strankama ovog upravnog spora nesporno je da je za rekonstrukciju, nadogradnju i prenamjenu postojeće građevine izgrađene na zgr. č. 380/2 k. o. [katastarska općina] tužiteljici izdana Građevinska dozvola, KLASA: UP/I-361-03/05-01/6, URBROJ: 2163- 12/05-05-8 od 21. rujna 2005. (pravomoćna 12. listopada 2005.), da se Uvjerenjem za uporabu građevine, KLASA: 361-05/10-01/52 URBROJ: 2171-01-6-10-6 od 2. studenog 2010., utvrđuje da je rekonstruirana i prenamijenjena stambena građevina na zgr. č. 380/2 k. o. [katastarska općina], stambena, vanjskih gabarita — tlocrtna bruto površina 41,00 rn[2] , katnosti prizemlje, kat i potkrovlje (P+1+Pk), u pogledu vanjskih gabarita i namjene, uključujući i smještaj građevine na građevnoj čestici, izvedena u skladu s građevinskom dozvolom; da su na predmetnoj građevini naknadno izvedeni radovi kojim se odstupilo od uvjeta iz Građevinske dozvole (i posebnih uvjeta Konzervatorskog odjela, KLASA: 612-08/04-01/64, URBROJ: 532-10-7/2-04-04 od 8. rujna 2004.) i to na način da su povećani otvori u prizemlju zgrade (umjesto vrata i prozora izvedena je velika staklena stijena) dok je u potkrovlju izvedena terasa.

9. Sporno je da li su javnopravna tijela ispravno utvrdila da se zbog gore nespornih odstupanja od uvjeta gradnje predmetna zgrada ne smatra postojećom, u smislu odredbe čl. 3. st. 1. tč. 23. ZG-a u vezi čl. 157. st. 1. ZPU-a.

10. U odredbi čl. 157. st. 1. ZPU-a propisano je da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice.

11. U čl. 159. ZPU-a određeno je da se građevna čestica određuje se u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine (st 1. ). Iznimno od st. 1., kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, građevna čestica se određuje u skladu s prostornim planom (st. 2.).

12. Prema čl. 3. st. 1. tč. 23. ZG-a postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

13. Primjenom gore citiranih zakonskih normi na ukupnost činjenica koje proizlaze iz stanja spisa, a koje se među strankama nesporne, Sud nalazi da su pobijane odluke javnopravnih tijela utemeljene na pravilno utvrđenom činjeničnom stanja i pravilnoj primjeni materijalnog prava.

14. Naime, kako iz ranije izloženog stanja stvari slijedi da je tužiteljica naknadno izvela radove na svom objektu kojim je odstupila od uvjeta iz građevinske dozvole, konkretno izveden je novi otvor u prizemlju zgrade (umjesto prozora i vrata izvedena je velika staklena stijena) te otvorena terasa na katu (prema građevinskoj dozvoli i posebnim uvjetima konzervatora terasa je morala biti natkrivena), to pravilno javnopravna tijela zaključuju da se predmetna zgrada ne može smatrati postojećom u smislu definicije tog pojma iz čl. 3. st. 1. tč. 23. ZG.

15. Što se tiče navoda tužiteljice da je pri utvrđivanju da li je zgrada postojeća trebalo polaziti od odredbi ZPU-a, koji je lex specialis, valja navesti da taj propis ne uređuje pojam "postojeće građevine" drugačije od onog iz čl. 3. st. 1. tč. 23. ZG-a.

16. Suprotno navodima tužiteljice, upravno tijelo koje odlučuje o zahtjevu iz formiranje građevne čestice ovlašteno je u postupku ispitivati da li je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom ili drugim aktom kojim se odobrava gradnja.

17. Paušalnim Sud cijeni navod tužiteljice o izuzeću službenih osoba prvostupanjskog tijela budući da ne pojašnjava u čemu se očitavalo diskriminatorno postupanje niti isto potkrjepljuje dokazima.

Također, tužiteljica ničim nije potkrijepila navod o postojanju sumnje da njezinom punomoćniku na očevidu održanom 26. srpnja 2024. nije omogućen pristup cijelom spisu predmeta.

18. Slijedom svega gore izloženog, Sud zaključuje da pobijanim aktima tuženika i prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u tč. I. izreke.

19. Odluka o troškovima spora (tč. II. izreke) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a.

U Rijeci 28. studenog 2025.

Sudac

Vedran Juričić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužiteljice Andreju Bolfeku, odvjetniku u Zagrebu, Franje Račkoga 9

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,

Ulica Republike Austrije 14