Poslovni broj: 11 Gž Zk-375/2022-2

 

Poslovni broj: 11 Gž Zk-375/2022-2

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Sanje Bađun, predsjednice vijeća, Milka Samboleka, suca izvjestitelja i člana vijeća te Tatjane Ledinšćak Babić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. F. pok. A., OIB: ..., S. F. i J. i tužitelja D. F. pok. A., OIB: ..., S. F. i J., oboje zastupani po punomoćniku J. T., odvjetniku u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Z., Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja, povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj: P-585/2021 od 15. ožujka 2022., na sjednici vijeća održanoj 12. listopada 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

Djelomično se prihvaća i djelomično odbija žalba tužitelja te se presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, poslovni broj: P-585/2021 od 15. ožujka 2022.

 

- ukida u dijelu donesenom u obliku presude (toč. I. izreke presude i rješenja) i u toč. III. izreke presude i rješenja (odluka o trošku) te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, 

 

- potvrđuje u dijelu donesenom u obliku rješenja (toč. II. izreke presude i rješenja).

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud donio je presudu i rješenje čija izreka glasi:

 

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

 

"Utvrđuje se da je pogrešan upis Republike Hrvatske kao vlasnice nekretnine oznake čest.br. 3320, Z. n., oranica, površine 10875 m2, k.o. S. F. i J., te se određuje ispravak postojećeg upisa prava vlasništva na toj nekretnini na imena tužitelja I. F. pok. A., OIB: ..., i D. F. pok. A., OIB: ,.., i to na svakog za po 1/2 dijela, uz istodobno brisanje cjelokupnog postojećeg upisa prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena: Republika Hrvatska. "

II. Odbacuje se eventualni tužbeni zahtjev koji glasi:

 

"Utvrđuje se da su tužitelji I. F. pok. A., OIB: ... i D. F. pok. A., OIB: .... stekli pravo vlasništva na nekretnini oznakečest.br. 3320, Z. n., oranica, površine 10875 m2, k.o. S. F. i J., i to svaki za po 1/2 dijela, pa su stoga tužitelji ovlašteni na temelju ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini, upisom tog prava vlasništva na svoja imena, i to svaki za po 1/2 dijela, uz istodobno brisanje cjelokupnog postojećeg upisa prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena: Republika Hrvatska."

 

III. Tužitelji su dužni tuženoj naknaditi parnični trošak u iznosu od 5.000,00 kuna u roku od 15 dana."

 

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom tužitelji pobijaju presudu i rješenje iz svih zakonskih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07 - odluka US RH; 84/08; 96/08 - odluka US RH; 123/08 - ispravak; 57/11; 148/11 - pročišćeni tekst; 25/13; 89/14 - odluka US RH; 70/19: 80/22 i 114/22; dalje: ZPP). Predlažu da drugostupanjski sud prihvati žalbu i tužbeni zahtjev tužitelja kojim traže ispravak pogrešnog upisa prava vlasništva, podredno ukoliko sud ocijeni da nisu ispunjeni uvjeti za preinačenje pobijane presude predlažu da se prihvaćanjem žalbe ukine pobijana odluka i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba je djelomično osnovana, dok djelomično nije osnovana.

 

5. Predmet spora je (glavni) zahtjev tužitelja za utvrđenje kako je pogrešan upis Republike Hrvatske kao vlasnice nekretnine oznake čest.br. 3320, Z. n., oranica, površine 10875 m2, k.o. S. F. i J., kao i (eventualno kumulirani) zahtjev da se utvrdi da su tužitelji stekli pravo vlasništva na nekretnini oznake čest.br. 3320, Z. n., oranica, površine 10875 m2, k.o. S. F. i J., i to svaki u 1/2 dijela, na temelju presude, a nakon njezine pravomoćnosti zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na označenoj nekretnini, upisom tog prava vlasništva na svoja imena, i to svaki u 1/2 dijela, uz istodobno brisanje postojećeg upisa prava vlasništva na označenoj nekretnini s imena: Republika Hrvatska.

 

6. Nakon reproduciranja i ocjene materijalnih i personalnih dokaza, prvostupanjski sud zaključuje da na temelju provedenog postupka nije našao da su tužitelji uspjeli dokazati da bi upis tuženice Republike Hrvatske bio pogrešan jer se je tuženica upisala na osnovu pravomoćne i ovršne presude na temelju priznanja Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku pod poslovnim brojem: P-283/15 od 30. prosinca 2015. u kojem postupku su stranke bile Republika Hrvatska kao tužiteljica i PZ N. Z. kao tuženica. Tom presudom utvrđeno je kako je Republika Hrvatska vlasnica između ostalih i čest. zem. 1019/83 stare izmjere upisanoj u zk. ul. 1171 k.o. F. i J. za cijelo, opisano u izreci presude pod toč. 8., a koja se odnosi na česticu koja je predmet spora (u novoj izmjeri označena kao čest.br. 3320 k.o. S. F. i J.), time da je mišljenje suda kako nije od značaja što tužitelji nisu u istom postupku sudjelovali kao stranke, slijedom čega odbija glavni tužbeni zahtjev.

 

6.1. U odnosu na eventualni tužbeni zahtjev stav je prvostupanjskog suda da su se tužitelji prije podnošenja tužbe trebali obratiti tuženici sa zahtjevom za mirno rješenje spora prema odredbi čl. 186.a ZPP-a u odnosu na predmet spora sadržan u eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu. Kako iz stanja spisa proizlazi da se tužitelji prije podnošenja predmetne tužbe sudu nisu obratili sa zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu na način kako to propisuje odredba iz čl. 186.a st. 1. ZPP-a, to sud pozivom na odredbu iz čl. 186 a st. 6 ZPP-a odbacuje tužbu tužitelja u ovom dijelu.

 

7. U dijelu u kojem je prvostupanjski sud rješenjem odbacio tužbu tužitelja koja je sadržavala eventualno kumulirani tužbeni zahtjev nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju upućuje žalba, ali niti bilo koja druga bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Iako je točno da je prvostupanjski sud u toč. 4. obrazloženja naveo: "Tužbeni zahtjevi tužiteljice su neosnovani", što implicira da je meritorno odlučio (i) o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu, takav propust prvostupanjsku odluku u dijelu donesenom u obliku rješenja ne čini nezakonitom, obzirom da je sud u toč. 17. i 18. obrazloženja iznio jasne, relevantne i valjane razloge, koje prihvaća i ovaj sud, zbog kojih je odbacio tužbu u ovom dijelu.  

 

7.1. Tužitelji u žalbi tvrde da oni nisu osobe koje "namjeravaju" pokrenuti postupak protiv tuženice Republike Hrvatske, već osobe koje su na to ovlaštene temeljem čl. 197. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN br. 91/96; 68/98; 137/99; 114/01; 100/04; 107/07; 152/08; 126/10 - Odluka US RH; 55/13; 60/13 - ispravak i 108/17), a to po rješenju i uputi prvostupanjskog suda od 4. ožujka 2021., pa da nisu ostvarene pretpostavke za odbacivanje tužbe u dijelu u kojem su postavili eventualno kumulirani tužbeni zahtjev.

 

7.2. Prema odredbi čl. 186.a st. 1. ZPP-a osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna je prije podnošenja tužbe obratiti se sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Prema izričitoj odredbi tog članka zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. Prema odredbi čl. 186.a st. 6. ZPP-a sud će odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora odnosno prije isteka roka iz stavka 2. tog članka. 

 

7.3. Na taj način, prema shvaćanju i ovoga suda, nije ispunjena procesna pretpostavka za dopuštenost tužbe protiv Republike Hrvatske ako zahtjev za mirno rješenje spora nije sadržavao zahtjeve koje sadrži kasnije sudu podnesena tužba, a sve to iz razloga jer je odredbom čl. 186.a st. 1. ZPP-a izrijekom propisano da zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba, pa zahtjev bez propisanog sadržaja nema značaj valjanog obraćanja državnom odvjetništvu. Tim prije, nije ispunjena procesna pretpostavka za dopuštenost tužbe protiv Republike Hrvatske, ako zbog činjenice da je u odnosu na glavni tužbeni zahtjev u kojem tužitelji traže ispravak pogrešnog upisa posebnim propisom (Zakonom o zemljišnim knjigama) određen rok za podnošenje tužbe, pa se tužitelji u odnosu na tako postavljeni tužbeni zahtjev nisu bili dužni obratiti se državnom odvjetništvu, ali su to bili u odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u kojem traže utvrđenje prava vlasništva, što u konkretnom slučaju, izvan svake sumnje, nisu učinili, iako u odnosu na takav zahtjev niti jednim posebnim propisom nije propisan rok za podnošenje tužbe koja sadrži tako postavljeni tužbeni zahtjev. Kako nije ispunjena procesna pretpostavka za dopuštenost tužbe protiv Republike Hrvatske u dijelu u kojem je postavljen eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, to je prvostupanjski sud odbacivanjem tužbe u tom dijelu pravilno primijenio odredbu čl. 186.a st. 6. ZPP-a.

 

7.4. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska odluka u dijelu donesenom u obliku rješenja u kojem je odbačena tužba koja sadrži eventualno kumulirani tužbeni zahtjev (toč. II. izreke prvostupanjske presude i rješenja).

 

8. Međutim, u dijelu u kojem je prvostupanjski sud odbio glavni tužbeni zahtjev počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se tužitelji pozivaju u žalbi jer je presuda u tom dijelu opterećena takvim nedostacima koji onemogućuju ovaj sud da u žalbenom stadiju ispita njenu pravilnost i zakonitost, obzirom da pobijana odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

 

8.1. Obrazlažući presudu u ovom dijelu prvostupanjski sud navodi da nije našao da su tužitelji uspjeli dokazati da bi upis tuženice Republike Hrvatske bio pogrešan obzirom da je iz stanja spisa razvidno da se je tuženica upisala temeljem pravomoćne i ovršne presude na temelju priznanja Trgovačkog suda u Zadru, Stalne službe u Šibeniku, poslovni broj: P-283/2015 od 30. prosinca 2015. u kojem postupku su stranke bile Republika Hrvatska kao tužiteljica i PZ N. Z. kao tuženica, a tom presudom, između ostalih, obuhvaćena je i nekretnina koja je predmet ovog spora.

 

8.2. Zbog manjkavog pristupa predmetu sporu prvostupanjski sud je osnovanost tužbe (glavnog tužbenog zahtjeva) za ispravak pogrešnog upisa ocijenio isključivo s formalnog aspekta (jesu li tužitelji upućeni na podnošenje takve tužbe i temeljem čega je došlo do zemljišnoknjižnog upisa Republike Hrvatske na spornoj nekretnini). Tužitelji u žalbi dovode u sumnju zaključak suda o pravnim posljedicama navedene presude trgovačkog suda zbog čega da je pogrešno utvrdio činjenično stanje, obzirom da je "preskočio" pravno i činjenično stanje vezano za predmetnu nekretninu kroz vremensko razdoblje od 1975. pa sve do 2015., dakle kroz razdoblje od 40 godina. Tužitelji ističu da su u tom vremenskom razdoblju osobno i putem svojih pravnih prednika, na temelju zakonitog, savjesnog i istinitog posjeda, stekli pravo vlasništva na spornoj nekretnini temeljem dosjelosti, ali činjenice u tom pravcu sud nije niti utvrđivao.

 

8.3. Prema stavu ovog suda, koji svoju potvrdu nalazi i u shvaćanjima recentne pravne teorije, u parničnom postupku pokrenutom tužbom za ispravak provode se svi dokazi nužni za utvrđivanje osnovanosti tužbenog zahtjeva tj. za postojanje prava, osobnog odnosa, pravne činjenice koje su predmet spornog upisa, njegova nositelja, opsega, sadržaja i prvenstvenog reda. U postupku se na temelju svih provedenih dokaza nužnih za pravilno i potpuno utvrđenje je li s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava i odredbe zemljišnoknjižnog prava koje uređuju pretpostavke za upis tog prava u zemljišnu knjigu. Tužba za ispravak kojom se zahtjeva brisanje ili ispravak upisa provedenog u ispravnom postupku bit će osnovana ako parnični sud utvrdi da je na temelju odluke suda o prijavi ili prigovoru proveden upis za koji nisu bile ispunjene sve pretpostavke pa se zbog toga zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog pravnog stanja nekretnine. Međutim, u konkretnom slučaju prvostupanjski sud uopće nije utvrđivao činjenice koje se odnose na eventualno stjecanje prava vlasništva dosjelošću od strane tužitelja pa su odlučne činjenice ostale neutvrđene. Posljedično, za sada je preuranjena primjena pravila o teretu dokaza u smislu odredbe čl. 221.a ZPP-a, kako je to učinio prvostupanjski sud.

 

8.4. Slijedom iznijetog, primjenom odredbi čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP-a ukinuta je prvostupanjska odluka u dijelu donesenom u obliku presude (toč. I. izreke presude i rješenja) i posljedično odluka o troškovima postupka sadržana u toč. III. izreke presude i rješenja te je predmet u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

9. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti uočenu bitnu povredu te će ponovno provesti i ocijeniti predložene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, imajući u vidu utvrđenja iz ovog drugostupanjskog rješenja, kao i činjenični i pravni okvir postupka koji se vodi povodom podnesene tužbe za ispravak. Provedene dokaze prvostupanjski sud će ocijeniti u kontekstu tvrdnji tužitelja o stjecanju prava vlasništva na spornoj nekretnini na zakonom propisani način (dosjelošću), kako bi novom odlukom koju će obrazložiti primjenom odredbe čl. 338. st. 4. ZPP-a, mogao ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja. Pravilo o teretu dokaza prvostupanjski sud će primijeniti tek u situaciji ako ocjenom dokaza u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a neće biti u mogućnosti utvrditi odlučne činjenice. Novom odlukom prvostupanjski sud će odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka.

 

U Varaždinu 12. listopada 2023.