REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 31

Poslovni broj: Psp-2/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vukovaru, po sucu Mariji Knežević Karamijatović, kao sucu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužiteljice RĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Maji Džajić, odvjetnici u Vukovaru protiv tuženika ŽĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], direktor TEHNO-ELEKTRO d.o.o., Đakovo, Augusta Cesarca 3, OIB 1165756075, zastupanog po punomoćniku Domagoju Pejiću, odvjetniku u Osijeku, radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne javne rasprave održane 6. studenoga 2025. u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, tuženika i punomoćnika tuženika, na osnovi čl. 335. Zakona o parničnom postupku, 28. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik ŽĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao direktor tvrtke TEHNO-ELEKTRO d.o.o., Đakovo, Augusta Cesarca 3, OIB 11657560751 smetao tužiteljicu UĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u mirnom posjedu nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] Jankovo sa 9143 m2 , voćnjak sa 3058 m2 , pašnjak sa 5939 m2, spremište sa 32 m2 , gospodarska zgrada, Vukovar, Jankovo 21 sa 45 m2 , spremište sa 41 m2 , spremište sa 8 m2 , nadstrešnica sa 20 m2, a na način što izvodi građevinske radove, te srušio ogradu u duljini od 200 metara bez odobrenja i suglasnosti tužiteljice, te se nalaže tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje kakovo je bilo u času smetanja, tj. da prestane sa daljnjim smetanjem, odnosno izvođenje bilo kakovih radova na predmetnoj nekretnini, te se zabranjuje tuženiku ubuduće takovo ili slično smetanje tužiteljice u posjedu navedene čestice.

2. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnične troškove zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi koje se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužiteljici RĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tuženiku ŽĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi parnični trošak u iznosu od 650,00 eura (slovima: šestopedeseteura) sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 28. studenoga 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 15. travnja 2025. podnijela tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda navodeći da je vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] Jankovo sa 9143 m2 , voćnjak sa 3058 m2 , pašnjak sa 5939 m2, spremište sa 32 m2 , gospodarska zgrada, [adresa] sa 45 m2 , spremište sa 41 m2 , spremište sa 8 m2 , nadstrešnica sa 20 m2. Nadalje navodi da je prvotno dobila informaciju kako joj posjed smetaju djelatnici HEP ELEKTRA d.o.o., te je podnijela sudu i tužbu radi smetanja posjeda protiv HEP ELEKTRA d.o.o. koji se vodio pod poslovnim brojem Psp-1/2025, a da bi tek naknadno početkom travnja 2025.g. saznala da su je u posjedu smetali tuženik i djelatnici tvrtke TEHNO-ELEKTRO d.o.o., te je povukla tužbu protiv HEP ELEKTRA d.o.o. dana 11.04.2025.g.

1.1. Naime, tijekom mjeseca siječnja 2025.g. tužiteljica je utvrdila kako su radnici tuženikove tvrtke, a po njegovom nalogu, na njezinom posjedu neovlašteno pripremali i izvodili građevinske radove, te unatoč upozorenju tužiteljice da se maknu s njezinog posjeda, isti su nastavili i nakon toga svakodnevno izvoditi radove na nekretnini u vlasništvu tužiteljice. Prema slobodnoj procjeni tužiteljice, tuženik je zauzeo više od pola predmetne nekretnine budući da je na istoj srušio ogradu u dužini od 200 m tako što je srušio 6 betonskih stupova i žičanu ogradu, te na zemlju položio priključke za električnu mrežu (električne stupove i dr.).

1.2. Tužiteljica navodi da podnosi tužbu jer tuženik i nadalje ustraje u smetanju posjeda budući da stupove i dr. ni do danas nije uklonio sa nekretnine tužiteljice, te nije vratio ogradu u prvobitno stanje.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se tužbi i tužbenom zahtjevu protivi u cijelosti, ponajprije iz razloga što je protekao rok za posjedovnu zaštitu propisan čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, da je točkom 3. tužbe tužiteljica navela da je tijekom mjeseca siječnja 2025. g. utvrdila kako su radnici tuženikove tvrtke, a po njegovom nalogu, na njezinom posjedu pripremali i izvodili građevinske radove, te unatoč upozorenju tužiteljice da se maknu s njezinog posjeda, isti su nastavili i nakon toga svakodnevno izvoditi radove na nekretnini u vlasništvu tužiteljice pa je obzirom na navedeno kao i činjenicu da je tužba podnesena najranije dana 14. travnja 2025., očito da je protekao rok za posjedovnu zaštitu.

2.1. Nadalje, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer isti nije ni na koji način smetao tužiteljicu u njezinom posjedu. To stoga jer tuženik niti je izvodio građevinske radove, niti je srušio ogradu u duljini od 200 metara bez odobrenja i suglasnosti tužiteljice, a kako to navodi tužiteljica pod toč. 1. petita tužbe. Ukoliko je navedene radove obavljalo trgovačko društvo TEHNO-ELEKTRO d.o.o. ( u kojem slučaju bi ono bilo pasivno legitimirano za tužbu ) takvo postupanje ne bi predstavljalo samovlasno smetanje posjeda, jer bi se zasigurno moglo podvesti pod odredbu čl. 20. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima: „ Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona. “ 2.2. Slijedom iznijetog, tuženik po punomoćniku predlaže da sud odbije tužiteljicu s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti

3. U podnesku od 17. srpnja 2025. tuženik je dostavio materijalnu dokumentaciju i predložio dokaze za koje navodi da je iz istih razvidno da je tadašnjem vlasniku predmetne nekretnine (NĐ) isplaćena naknada nepotpunog izvlaštenja od strane HRVATSKIH CESTA d.o.o., te da tvrtka TEHNO-ELEKTRO d.o.o. obavlja građevinske radove kao podizvođač trgovačkog društva OSIJEK- KOTEKS d.d. koje je kao izvođač zaključilo ugovor s HRVATSKIM CESTAMA d.o.o. kao naručiteljem.

4. U podnesku od 21. srpnja 2025. tužiteljica se očitovala na navode i dokaze priložene uz podnesak tuženika od 17. srpnja 2025. na način da osporava da je još u siječnju 2025.g. znala tko obavlja građevinske radove i razloge zbog kojih se obavljaju radovi jer je u tužbi navela kako je prvotno bila u uvjerenju, s obzirom na dobivene informacije, kako su joj čin smetanja posjeda činili djelatnici HEP Elektre d.o.o., a tek kasnije da su to bili djelatnici tuženika, te se stoga protivi saslušanju FĐ. Nadalje navodi da je dokumentacija koju je tuženik priložio uz svoj podnesak od 16.07.2025.g. nebitna za rješenje ove pravne stvari budući da je za čin smetanja posjeda sadašnje vlasnice i posjednice, tj. tužiteljice nebitni prijašnji odnosi između njezinih prednika i Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb glede nepotpunog izvlaštenja budući da je prednik tužiteljice prilikom kupovine predmetne nekretnine istu kupio s povjerenjem u zemljišne knjige u kojima nije bilo upisano niti je sada upisano bilo kakovo pravo treće osobe, odnosno konkretno u ovom slučaju Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, te je stoga ne obvezuje nikakav sporazum koji su zaključile Hrvatske ceste d.o.o. i prednici tužiteljice. Također je navela da iz Ugovora o kupoprodaji predmetne nekretnine između prednika tužiteljice i njenog muža kao kupca od 07.07.2015.g. je vidljivo kako prodavatelj NĐ jamči kupcu kako predmetna nekretnina nije opterećena nikakvim uknjiženim niti neuknjiženim teretima, te da na istoj nisu zasnovana nikakva prava u korist trećih osoba koja bi isključivala ili ograničavala prava kupca stečena po tom ugovoru. Posljedično tome za rješenje ove pravne stvari je nebitno zbog čega je tuženik ušao u posjed tužiteljice. Simptomatično je da su Hrvatske ceste d.o.o. nakon počinjenog čina smetanja posjeda pokušale u zemljišnim knjigama na temelju Rješenja Ureda državne uprave Vukovarsko-srijemske županije od 27.12.2013.g. uknjižiti na predmetnom nekretninama pravo služnosti u svrhu rekonstrukcije dalekovoda i kabelskih sustava u korist HEP- Operator prijenosnog sustava d.o.o. Zagreb, no taj prijedlog je zemljišnoknjižni sud odbio svojim Rješenjem broj Z-911/2025 od 07.03.2025.g.

5. Sud je u dokaznom postupku izveo dokaze čitanjem i uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] (list 5-6; 38-39 spisa), fotografije predmetne nekretnine tužiteljice (list 7-11 spisa), zapisnik s nagodbom o nepotpunom izvlaštenju od 10. prosinca 2013. (list 23- 26 spisa), rješenje o nepotpunom izvlaštenju Ureda državne uprave u Vukovarsko- srijemskoj županiji od 27. prosinca 2013. (list 27-23 spisa), potvrda o uplati iznosa izvlaštenja (list 30 spisa), povijesni zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 31-37 spisa), Ugovor o podizvođenju radova broj 24010/1K/24 od 18. travnja 2024. (list 40-48 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 7. srpnja 2015. (list 53-55 spisa), Rješenje Općinskog suda u Vukovaru broj Z- 911/2025 od 7. ožujka 2025. (list 56-57 spisa), proveo je dokaze saslušanjem svjedoka TĐ i ĐĐ te saslušanje tužiteljice i tuženika u svojstvu parničnih stranaka.

6. Predmet spora zahtjev tužiteljice za pružanjem posjedovne zaštite zbog smetanja posjeda nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] Jankovo sa 9143 m2 , voćnjak sa 3058 m2 , pašnjak sa 5939 m2, spremište sa 32 m2 , gospodarska zgrada, [adresa] sa 45 m2 , spremište sa 41 m2 , spremište sa 8 m2 , nadstrešnica sa 20 m2, u [adresa] od strane tuženika.

7. Sporno je među strankama je li protekao rok za posjedovnu zaštitu, sporna je pasivna legitimacija tuženika, je li tuženik samovlasno smetao posjed tužitelja i na koji način.

8. Iz iskaza svjedoka ĐĐ slijedi da je zaposlenik firme Osijek Koteks, da mu je poznata tužiteljica i predmetna nekretnina koja se nalazi u [adresa], da je firma Osijek Koteks na predmetnoj nekretnini obavljala radove, misli da je to bilo u prosincu 2024. godine, radili su na izmještanju ograde jer na tom području prolazi trasa za novi kružni tok koji je u izgradnji te je glavni investitor tih radova Hrvatske ceste, a firma Osijek Koteks je izvođač. Prije nego što su počeli radovi, kontaktirao je tužiteljicu, te ju obavijestio da bi trebali izvoditi radove te je ona bila upoznata s tim i pustila ih je na svoju nekretninu kako bi mogli pristupiti izvođenju radova, njihov geodet je sve izmjerio te su premjestili ogradu prema njegovoj izmjeri, prema novom iskolčenju. Ne sjeća se je li to bilo u studenom ili prosincu 2024., ali zna da su gledali da radove završe do kraja godine. Još je ostalo radova na nekretnini tužiteljice u smislu nekih popravaka na ogradi jer su napravljena neka oštećenja. Svjedok je naveo u da nakon 12. mjeseca dolazio blizu nekretnine tužiteljice jer je tako svaki dan s obzirom da se obavljaju ti radovi na kružnom toku te je uočio da se na nekretnini tužiteljice nalaze dijelovi nekog dalekovoda ali ne može se sjetiti kada je to točno uočio, je li to bilo u prosincu 2024. ili u siječnju 2025. Poznato mu je da je te radove u vezi dalekovoda izvodila firma Tehno Elektro, te je vidio u navedenom dvorištu tužiteljice metalne dijelove čeličnog dalekovoda koji nisu bili mali. Nije mu poznato ima li firma Osijek Koteks sa firmom Tehno Elektro nekakav ugovor o podizvođenju radova na predmetnoj nekretnini, misli da je to Tehno Elektro izvodio te radove direktno za Hrvatske ceste ili firmu HOPS te njemu nije bilo ni poznato da će firma Tehno Elektro izvoditi neke radove na nekretnini tužiteljice u vrijeme kad su i oni izvodili radove. Naveo je i da ograda na nekretnini tužiteljice nije srušena nego je pomaknuta prema izmjeri geodeta. Ograda je dugačka otprilike 50 metara i da je na toj ogradi radio isključivo Osijek Koteks.

9. Iz iskaza svjedoka TĐ slijedi da je isti zaposlenik firme Tehno Elektro, te mu je poznata predmetna nekretnina koja je u vlasništvu tužiteljice jer je tamo projektirano da se izmješta dalekovod, 110 KV [adresa] te misli da je taj projekt još iz 2012. godine. Započeli su s radovima te su iskolčili položaj stupova koji su se trebali izmještati. Jedan stup su sastavili i ostavili ga na nekretnini tužiteljice te je sljedeća faza bila da se taj stup treba podići odnosno da se prvo naprave temelji. Tužiteljica je o tome obavještena usmenim putem, misli da je to bilo u prosincu 2024. ili u siječnju 2025. Prilikom iskolčenja bio je prisutan na njivi gdje su to obavljali a tamo je bila i tužiteljica kojoj je to tada i priopćeno. Protivila se tome te je smatrala da to ne smije biti na njezinoj njivi. Trenutno su radovi u fazi da će doći do izmjene projekta te da se neće postupati po prvotnom projektu. Stup koji je bio na nekretnini tužiteljice su maknuli, ali nisu sanirali ogradu na tom dijelu gdje je bio taj stup te je to još potrebno učiniti. Naveo je da su tužiteljicu tada u prosincu ili siječnju obavijestili da radove izvodi firma Tehno Elektro a mogla je i vidjeti na kamionima koji su tamo pristupali, te radnim odijelima radnika. Naveo je i da je investitor tih radova Hrvatske ceste, da je glavni izvođač Osijek Koteks a da je firma Tehno Elektro podizvođač. Naveo je i da temelji nisu napravljeni te da nisu iskopane rupe, da su prvi puta ušli sa kamionom na nekretninu tužiteljice onda kada su sastavili stup za dalekovod i deponirali ga na nekretninu tužiteljice, to je bilo u siječnju 2025. Punomoćnik tužiteljice stavio je primjedbu na istinitost iskaza svjedoka u dijelu u kojem navodi kako je tužiteljica obavještena po ulasku u posjed i kako je ista mogla vidjeti natpis na vozilu odnosno na radnoj odjeći budući da tužiteljica tada nije bila tamo niti je obavještena. Nadalje osporava se istinitost navoda kako je prethodno uklonjena ograda prije ulaska kamiona budući da je kamion ušao u posjed rušeći ogradu koja je bila postavljena na posjedu. Svjedok navodi da je ograda srušena prije ulaska kamiona i to u dijelu gdje je to bilo potrebno te kamion ne bi mogao ni proći da ograda prethodno nije srušena. Također ostao je kod navoda da je tužiteljica bila upoznata s izvođenjem radova, odnosno ostao je kod svog iskaza u cijelosti.

10. Tužiteljica je u svom iskazu navela da se predmetna nekretnina nalazi na Lušcu i to je njezina vikendica gdje ima domaće životinje. Navela je da su djelatnici Osijek Koteksa na njezinoj nekretnini obavljali radove pomicanja ograde prema unutra odnosno njezina nekretnina je djelom oduzeta za što je njezin pokojni suprug dobio naknadu od države, a to je sve bilo u vezi izgradnje ceste te nema veze s ovim postupkom. Napomenula je da su djelatnici Osijek Koteksa u vezi tih radova i zvali i pitali te su bili korektni i odradili su svoj posao. Što se tiče tuženika i ovog predmeta navela je da su je jednog jutra u siječnju 2025. zvali neki ljudi da dođe na svoju farmu, nije znala što se događa ali je došla i tamo su bila 4 čovjeka koja su joj rekla da trebaju staviti bandere dva metra ispred vikendice te je sve već bilo obilježeno. Kada ih je pitala o čemu se radi i da nije o ničemu obaviještena, rekli su joj da su oni to platili te su joj pokazali papir na kojem je navedeno ime NĐ te je pitali želi li ona da joj još jednom plate. NĐ je umro prije 12 godina a njezin suprug je od njega kupio nekretninu te joj nije bilo jasno kakve veze ima taj papir jer su kupili čistu nekretninu, sve 1/1. Navela je i da su ti ljudi bili agresivni te joj rekli da ode ako joj se ne sviđa, a ona im je rekla da odu te zvala policiju koja je uzela njezinu izjavu. Navela je da je njezin posjed privatan te je bacila to sve što su oni obilježili. Nakon dva do tri tjedna uočila je banderu na svom posjedu te nije znala tko je to stavio. U blizini su se odvijali radovi na izgradnji ceste te se kod radnika propitivala znaju li oni tko je tu banderu stavio na njezin posjed i dobivala je odgovor da joj to ne smiju reći jer će dobiti otkaz. Ipak je od jednog radnika dobila kontakt telefon g. ŽĐ te ga je nazvala i pitala što se događa i zašto je na njezinoj nekretnini ta bandera, a da ju o tome nitko nije obavijestio. To je bilo u ožujku ili travnju 2025., ne može se točno sjetiti. R joj je rekao da ako joj se to ne sviđa isključi struju i da je to u vezi države, odnosno za dobrobit države. Navela je da ne zna s kojim je R razgovarala, te da je taj broj dobila od radnika nakon što ih je pitala tko im je direktor odnosno glavni za bandere. Prije otprilike mjesec dana ta bandera je odnesena, ali joj je ostala oštećena ograda jer su pokidali žicu u duljini od 40 metara i 6 betonskih stupaca je slomljeno te sada taj dio stoji otvoren. Kada je prvi put vidjela tu banderu rekli su joj da će doći menadžer i to je bio mlađi čovjek koji joj je rekao da su to odložili na kratko vrijeme jer nisu imali mjesta negdje dalje to staviti, a ona je nakon toga bacila sve što su oni obilježili i sve evidentirala fotografijama, te se obratila odvjetniku Šporčiću i policiji. Odvjetnik Šporčić je sve krenuo istraživati te je saznao u Katastru da nigdje nije upisano da je provedeno izvlaštenje i da je NĐ dobio za to neke novce. Nekretninu je kupio njezin muž od g. JĐ te se nije u to miješala stoga joj nije poznato je li g. NĐ nešto spominjao mome mužu o tome. Navela je da su te četiri osobe koje su bile na njenoj nekretnini u siječnju imale neka radna odjela ali ona nije gledala niti primijetila jesu li imali kakva obilježja, nego je samo bilo neobično kako se izvode neki radovi bez da je ona o tome išta znala te su se ti ljudi ophodili vrlo bahato. Navela je i da je u travnju 2025. saznala točno tko joj smeta posjed. Iskazala je da je naišla na pokidanu ogradu na kojoj je bila pokidana žica te je slomljeno 6 betonskih stupaca iz čega zaključuje da su oni samo ušli preko te ograde i odložili tu banderu jer da se to radilo kako treba ne bi ograda izgledala tako odnosno ne bi stupci bili slomljeni. Iskazala je da je Osijek Koteks počeo izvoditi radove u siječnju 2025., da su pomicali ogradu te su radovi potrajali oko 3 mjeseca, da je njezina ograda završena i pozvali su je te pitali je li sve uredu te je ona rekla da je. Navodi da je uočila drugu firmu koja je radila radove osim Osijek Koteksa u mjesecu siječnju 2025., te da je Osijek Koteks nakon izvršenih radova na pomicanju njene ograde sanirao tu ogradu.

Punomoćnik tuženika stavlja primjedbu na iskaz u cijelosti a naročito u dijelu gdje tvrdi da je tek u 4. mjesecu saznala broj od direktora Tehno Elektra čime želi otkloniti prigovor nepravodobnosti tužbe a da je njezin iskaz u tom dijelu neistinit proizlazi iz iskaza i radnika Osijek Koteksa i radnika Tehno Elektra. Tužiteljica navodi da ostaje kod iskaza u cijelosti.

11. Tuženik je u svom iskazu naveo da je direktor firme Tehno Elektro Đakovo koja ima 350 zaposlenika te radi na preko 60 gradilišta stoga mu ne mogu biti poznati svi detalji o radovima na svakom pojedinom gradilištu, nego su te pojedinosti poznate inženjerima koji ga obavijeste ukoliko se pojavi neki problem. Predmetno gradilište je vezano za izvođenje radova obilaznice Grada Vukovara za koje radove je investitor Hrvatske Ceste i na tom gradilištu njegova firma radi prelaganje instalacije odnosno izmještanje instalacija i na tom gradilištu je inženjer g. TĐ s kojim je u kontaktu. Naveo je i da ga tužiteljica nije nikada zvala te da do njegovog broja nije teško doći, da ga radnici uvijek kontaktiraju ukoliko oni nešto ne mogu riješiti, a i na kamionima firme je vidljivo uz ime firme i njegov broj mobitela. Njegova firma je podizvođač od glavnog izvođača Osijek Koteksa. Za navedeno gradilište posjeduju građevinsku dozvolu i projektnu dokumentaciju prema čemu izvode radove. Napomenuo je da se građevinska dozvola ne može dobiti ako nisu riješeni imovinsko pravni odnosi. Pretpostavlja da su radnici s kojima je g. RĐ razgovarala djelatnici Hrvatskih Cesta ili Osijek Koteksa ili nadzorne službe i da se sigurno ne radi o njegovim radnicima jer je na tom gradilištu jedina ovlaštena osoba za kontaktiranje inženjer gradilišta TĐ. U konkretnom slučaju ne radi se o banderi nego o nadzornom energetskom dalekovodu od 110 kilo volti i da je isti u vlasništvu HOPS-a (Hrvatskog operatora prijenosnog sustava). Za detalje oko dalekovoda saznao je od svojih djelatnika. Konkretan dalekovod prelazi preko projektirane obilaznice i ne zadovoljava visinu odnosno isti je nizak te su se trebali ugraditi dva stupa da se taj vod podigne i izmjesti iz trupa nove obilaznice. Takve radove obavljaju po cijeloj Hrvatskoj i gdje je potrebno. Postoji projektna dokumentacija i geodeti odrede izmjeru i označe položaj stupova gdje onda oni trebaju raditi u skladu s projektnom dokumentacijom i građevinskom dozvolom. Da je taj dalekovod bio na nekretnini tužiteljice nije znao sve dok se nije pojavio problem odnosno dok ga inženjer TĐ nije obavijestio da postoje neki problemi i da zaustavljaju radove. Radovi su stali, on je zvao nadzor a napominje da taj materijal koji su oni kupili odnosno ti stupovi sada propadaju. Ne zna detalje oko ulaska na nekretninu tužiteljice ali može reći da je općenito kod njihovih radova potrebno samo 2,5 m samo da kamion može proći. Također mu je rečeno da su za stupove isplatili naknadu prijašnjem vlasniku te da u slučaju neriješenih imovinskih odnosa ne bi bila izdana građevinska dozvola i radovi se ne bi mogli obavljati. Do stupova koji su u vlasništvu HOPS-a se uvijek mora moći pristupiti što je posebno bitno u slučaju kvara ili nekih drugih problema jer je to u interesu države. Naveo je i da je osim njega njegov brat PĐ također direktor u firmi Tehno elektro. Pored toga naveo je da nema saznanja kada su započeli radovi na konkretnom gradilištu, da se sve to može vidjeti u dnevnicima. Također je naveo da nikada nije razgovarao s tužiteljicom uživo ni telefonski, da ju nikada nije upoznao te da na predmetnom gradilištu nije bio i da je od njegovih djelatnika samo g. TĐ mogao razgovarati s tužiteljicom, ali da nema saznanja je li on sa njom razgovarao. Naveo je i da mu je g. TĐ rekao da na gradilištu postoji problem te su nakon toga radovi zaustavljeni, rekao mu je da postoji problem s papirima. Naime, g. TĐ ima dokument prema kojem slijedi da su Hrvatske ceste isplatile naknadu za navedeno stupno mjesto, da je na temelju tog papira država izdala građevinsku dozvolu i da su na temelju te dozvole i započeli ovi radovi no kada mu je g. TĐ rekao da postoji neki problem s papirima obaviješten je nadzor i zaustavljeni su radovi. Nakon što je punomoćnik tužitelja predočio tuženiku dio iskaza svjedoka TĐ tuženik navodi da još nisu dobili izmijenjenu projektnu dokumentaciju, a što se tiče ograde ukoliko dođe do neke promjene položaja stupova isti će morat biti izmješteni te se čeka izmjena projekta i nalog investitora da se ograda sanira. Na upit punomoćnika tužitelja tuženik navodi da njegov broj telefona nije [broj telefona], nego [broj telefona] i da nikada nije razgovarao telefonom s tužiteljicom, da nema nijedan drugi broj i da nije mijenjao broj godinama. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja tuženik navodi da u mobitelu nema broj telefona svoga brata PĐ nego za sve ima VPN, skraćeni broj i da je Ivicin broj 802. Punomoćnik tuženika navodi da u mobitelu ima broj PĐ te da njegov broj nije onaj koji je punomoćnik tužiteljice pitao tuženika je li njegov. Uz dozvolu suda tužiteljica je kontaktirala broj [broj telefona] te se javila osoba po imenu Ž koja je rekla da je ŽĐ otišao u [adresa] na sud nakon čega tuženik navodi da je Ž njegov otac koji je u mirovini već 15 godina te da s ocem nije razgovarao o predmetnom gradilištu. Otac ima rak te ga nije obavijestio da bi ga tužiteljica kontaktirala. Tuženik je naveo i da mu brat nije spomenuo da bi bio u kontaktu s tužiteljicom, da se on bavi nabavom mehanizacije i da u slučaju da ga je tužiteljica i kontaktirala vjeruje da bi to iskomunicirao s njim. Punomoćnik tužiteljice stavio je primjedbu na iskaz tuženika u dijelu u kojem tvrdi da nije imao saznanja o problemima na nekretnini tužiteljice što je u cilju izbjegavanja odgovornosti za smetanje posjeda.

12. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] (list 5-6; 38-39 spisa) utvrđeno je da je vlasnica iste tužiteljica, da je pod dijelom B Vlastovnica pod brojem Z-911/2025 upisana zabilježba odbijenog prijedloga Hrvatskih cesta radi zabilježbe nepotpunog izvlaštenja, a u dijelu C Teretovnica pod brojem Z-1014/2021 uknjižena je stvarna služnost radi polaganja, imanja i održavanja cjevovoda za zahvat u prostoru u korist Vodovoda Grada Vukovara.

13. Iz fotografija predmetne nekretnine tužiteljice (list 7-11 spisa) vidljivo je da je na istoj položen dalekovod, da su se nalazima obilježja (koja tužiteljica tvrdi u isazu da ih je bacila), te da dio ograde na nekretnini tužiteljice nedostaje (fotografija na listu 11 spisa).

14. Iz zapisnika s nagodbom o nepotpunom izvlaštenju od 10. prosinca 2013. (list 23-26 spisa) slijedi da su Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb kao predlagatelj nepotpunog izvlaštenja i NĐ (prijašnji vlasnik predmetne nekretnine) dana 10. prosinca 2013. sklopili nagodbu kojom je dogovoreno nepotpuno izvlaštenje dijela kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji je tada bio u vlasništvu JĐ, a u svrhu rekonstrukcije dalekovoda i kabelskih vodova k. o. [katastarska općina] i K. o. [katastarska općina], da su se Hrvatske ceste d.o.o. obvezale za naknadu za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine kč. br. [katastarska čestica] (površina nepotpunog izvlaštenja 2314 m2) upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ustanovljenjem prava služnosti isplatiti JĐ iznos od 132.738,00 kuna, te da su točkom IV nagodbe ugovorili da vlasnik nekretnine pod materijalnom i kaznenom odgovornošću preuzima sve eventualne obveze prema trećoj osobi koja bi se nakon sklapanja nagodbe i isplate naknade pojavila i polagala kakvo pravo glede predmetne nekretnine.

15. Uvidom u rješenje o nepotpunom izvlaštenju Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji od 27. prosinca 2013. (list 27-23 spisa) slijedi da je isto doneseno u svrhu rekonstrukcije dalekovoda i kabelskih vodova, da je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju i održavanje javnih cesta, da je prihvaćen prijedlog Hrvatskih cesta d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje državnih cesta i da se provodi nepotpuno izvlaštenje radi ustanovljavanja prava služnosti nekretnina kč.br. 1429pod novom oznakom 1429/3 sa 6103 m2 (površina nepotpunog izvlaštenja 2314 m2) upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Točkom 3. rješenja utvrđen je iznos naknade koji je predlagatelj izvlaštenja dužan uplatiti vlasniku nekretnine, točkom 4. određeno je da korisnik izvlaštenja stječe pravo na posjed nepotpuno izvlaštene nekretnine danom pravomoćnosti rješenja ukoliko je do tada isplatio naknadu vlasniku nekretnine. Točkom 5. rješenja odlučeno je da će se na temelju pravomoćnog rješenja o izvlaštenju i dokaza o uplaćenoj naknadi na prijedlog Hrvatskih cesta d.o.o. Zemljišnoknjižni odjel u Vukovaru Općinskog suda u Vukovaru uknjižiti pravo služnosti na predmetnoj nekretnini u svrhu rekonstrukcije dalekovoda i kabelskih vodova u korist HEP – Operator prijenosnog sustava d.o.o. Zagreb.

16. Iz potvrde o uplati iznosa izvlaštenja (list 30 spisa) proizlazi da je u korist JĐ od strane Hrvatskih cesta d.o.o. za upravljanje, građenje i održavanje dana 12. veljače 2014. izvršena uplata iznosa od 132.738,00 kuna.

17. Iz Ugovora o podizvođenju radova broj 24010/1K/24 od 18. travnja 2024. (list 40-48 spisa), proizlazi da su OSIJEK-KOTEKS d.d. Osijek kao naručitelj i TEHNO- ELEKTRO d.o.o. Đakovo kao podizvođač dana 18. travnja 2024. zaključili Ugovor o podizvođenju radova broj 24010/1K/24 kojim je utvrđeno da je Naručitelj s Hrvatskim cestama d.o.o. potpisao Ugovor o izvođenju radova od 12. travnja 2024. na projektu Izgradnja obilaznice Grada [adresa], poddionica od čvora "Bršadin sjever" do čvorišta Lužac u KM 2+320 – jedan kolnik duljine 5,6 km, da ovim ugovorom Naručitelj ustupa a podizvođač preuzima izvođenje dijela radova prema uvjetima iz Ugovora.

18. Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 7. srpnja 2015. (list 53-55 spisa) vidljivo je da je suprug tužiteljice RĐ ZĐ kao kupac kupio nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica] i nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] od prodavatelja JĐ i da je u članku 4. ugovora navedeno da prodavatelj jamči kupcu da nekretnine nisu opterećene nikakvim uknjiženim i neuknjiženim teretima, da nisu zasnovana prava u korist trećih osoba koja bi mogla isključivati ili ograničavati prava kupca stečena po ovom ugovoru.

19. Uvidom u Rješenje Općinskog suda u Vukovaru broj Z-911/2025 od 7. ožujka 2025. (list 56-57 spisa) utvrđeno je da je odbijen prijedlog predlagatelja Hrvatske ceste d.o.o. podnesen 6. ožujka 2023. protiv protustranke JĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] podnesen radi upisa u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao neuredan i nepotpun. Iz obrazloženja slijedi da prijedlog za upis treba sadržavati ime, prezime, adresu, OIB osobe u čiju korist treba provesti upis, kao i podatke o osobi protiv koje se upis provodi, broj zemljišnoknjižnog uloška, ime katastarske općine i oznaku katastarske čestice te iz prijedloga treba biti vidljivo koje bi se pravo tim upisom steklo, ograničilo, ukinulo, opteretilo. Navedeno je da se isprava priložena uz prijedlog ne slaže sa zemljišnoknjižnim stanjem, te da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo RĐ.

20. Sud je na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve dokaze pojedinačno, te u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

21. Odredbom članka 10. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14-dalje: ZVSP) propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.

22. Prema odredbi čl. 21. st. 1. ZVSP koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. istoga članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

23. Nadalje, člankom 22. stavkom 1. ZVSP propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja, kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani svako takvo i slično smetanje posjeda ubuduće. Stavkom 2. istoga članka određeno je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

24. Analizirajući i ocjenjujući sve dokaze pojedinačno i dovodeći ih u međusobnu vezu te primjenjujući citirane zakonske odredbe, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev neosnovan.

25. Naime, iz provedenih dokaza nesporno je da je tužiteljica vlasnica i posjednica predmetne nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je ista nekretnina ranije bila vlasništvo JĐ, koji ju je prodao suprugu tužiteljice ZĐ, kojega je nakon smrti naslijedila tužiteljica. Sve navedeno stranke nisu činile spornim, a potvrđeno je uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] (list 5-6; 38-39 spisa), povijesni zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 31- 37 spisa), te Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 7. srpnja 2015. (list 53-55 spisa).

26. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije, sud isti smatra osnovanim, a iz razloga kako se nastavno obrazlaže. Naime, iz iskaza tužiteljice slijedi da je u ožujku ili travnja 2025. od radnika koji su obavljali radove na izgradnji obilaznice dobila broj g. ŽĐ s kojim je razgovarala putem telefona, dok je tuženik u svom iskazu naveo da nikada nije razgovarao s tužiteljicom i da ju nikada nije niti vidio te da na predmetnoj nekretnini nije nikada ni bio. Tijekom davanja iskaza tuženika tužiteljica je uz dopuštenje suda kontaktirala broj koji je nazvala kada je dobila broj g. ŽĐ te je utvrđeno da se na taj broj javio tuženikov otac Ž koji je u mirovini. Iz navedenog prvenstveno slijedi da su točni navodi tuženika o tome kako s tužiteljicom nije nikada razgovarao. Nadalje, tužiteljica tijekom postupka nije tvrdila da je na predmetnoj nekretnini vidjela tuženika, dok je tuženik u iskazu naveo da nikada nije bio na predmetnoj nekretnini, te je u tom dijelu iskaz tuženika sud prihvatio kao istinit te tužiteljica tijekom postupka nije niti tvrdila niti dokazala suprotno. Iz navedenoga, sud je utvrdio kako tuženik ŽĐ nikada nije bio na nekretnini koja je predmet ovog postupka.

27. Nadalje, iz svih provedenih dokaza, posebice iskaza tužiteljice i svjedoka ĐĐ nesporno je da je tvrtka Osijek-Koteks krajem 2024. obavljala radove na nekretnini tuženice koja je predmet ovog postupka, konkretno radili su izmicanje ograde na nekretnini tužiteljice, sve u sklopu izgradnje obilaznice Grada Vukovara, investitor kojih radova je Hrvatske ceste d. o. o. jer na tom području prolazi trasa za novi kružni tok koji je u izgradnji. Iz iskaza svjedoka ĐĐ, djelatnika Osijek Koteksa proizlazi da su htjeli radove završiti do kraja godine 2024., ali da je ostalo još radova na nekretnini tužiteljice u smislu nekih popravaka na ogradi jer su napravljena neka oštećenja te da je nakon prosinca 2024. na nekretnini tužiteljice vidio dijelove nekog dalekovoda. Iskaz imenovanog svjedoka u dijelu u kojem tvrdi da je još ostalo radova na ogradi tužiteljice jer su napravljena neka oštećenja u suprotnosti je s dijelom iskaza tužiteljice koja tvrdi da je Osijek Koteks nakon izvršenih radova sanirao ogradu te da su oštećenja u vidu slomljenih 6 stupova i pokidane ograde u dužini od 40 metara nastala uslijed smetanja posjeda koje je predmet ovog postupka, i to od strane tuženika ŽĐ, a koje je počinjeno u siječnju 2025.

28. Iz suglasnih iskaza svjedoka TĐ i tuženika slijedi da je firma Tehno Elektro d.o.o. Đakovo, kao podizvođač u siječnju 2025. obavljala radove na nekretnini tužiteljice, a što je potvrđeno i uvidom u Ugovor o podizvođenju radova broj 24010/1K/24 od 18. travnja 2024. (list 40-48 spisa), da su se obavljali radovi na izmještanju dalekovoda koji projekt je još iz 2012. (prema iskazu svjedoka TĐ), a što bi bilo sukladno dokumentaciji u vezi nepotpunog izvlaštenja na predmetnoj nekretnini za koju je prijašnjem vlasniku nekretnine bila isplaćena naknada (o čemu postoji potvrda o uplati). Iz životnog i uvjerljivog iskaza svjedoka TĐ sud je utvrdio da su djelatnici firme Tehno Elektro započeli s radovima, iskolčili položaj stupova koji su se trebali izmještati, da su jedan stup sastavili i ostavili ga na nekretnini tužiteljice te je sljedeća faza bila da se taj stup treba podići odnosno da se prvo naprave temelji, da je tužiteljica je o tome obavještena usmenim putem, misli da je to bilo u prosincu 2024. ili u siječnju 2025, da je prilikom iskolčenja bio prisutan na njivi gdje su to obavljali a tamo je bila i tužiteljica kojoj je to tada i priopćeno, da se tužiteljica protivila tome te je smatrala da to ne smije biti na njezinoj njivi i da su ti radovi trenutno u fazi da će doći do izmjene projekta te da se neće postupati po prvotnom projektu. Stup koji je bio na nekretnini tužiteljice su maknuli, ali nisu sanirali ogradu na tom dijelu gdje je bio taj stup te je to još potrebno učiniti. Iz iskaza svjedoka TĐ sud je utvrdio da su tužiteljicu tada u prosincu ili siječnju obavijestili da radove izvodi firma Tehno Elektro a mogla je i vidjeti na kamionima koji su tamo pristupali, te radnim odijelima radnika, koji dio iskaza je potpuno logičan i životan. Naime, navedeni iskaz u dijelu početka radova i obaviještenosti tužiteljice o radovima sukladan je dijelu iskaza tužiteljice koja tvrdi da je u siječnju 2025. došla na nekretninu, vidjela da su postavljeni kolci, te da je u vezi toga pričala s 4 osobe koje su joj rekle da je to u interesu države, no da im j eona rekla da odu i sva obilježja koja su postavljena da je bacila. Iz navedenoga slijedi da je bila nezadovoljan tim radovima, a što je upravo Svjedok TĐ u svom iskazu naveo iz čega sud zaključuje da je tužiteljica u siječnju 2025. saznala za radove koje je na njezinoj nekretnini obavljala firma Tehno Elektro. IZ navedenih razloga snovan je tuženikov prigovor nepravodobnosti tužbe, budući da je tužba podnesena 15. travnja 2025. pa slijedi da je protekao tridesetodnevni rok od saznanja za čin smetanja i osobu koja je smetala posjed.

29. Također, iz iskaza tuženika i svjedoka TĐ slijedi da su djelatnici firme Tehno Elektro ušli sa kamionom na nekretninu tužiteljice onda kada su sastavili stup za dalekovod i deponirali ga na nekretninu tužiteljice, a da je prije toga ograda pomaknuta i da je trebao prostor od 2,5 metra da kamion prođe na nekretninu tužiteljice. Prema tome, nelogični su navodi tužiteljice o tome kako je ograda uništena odnosno kako od strane tuženika pokidana žica u duljini od 40 metara i da je slomljeno 6 betonskih stupaca, budući da i iz iskaza ĐĐ, djelatnika firme Osijek-Koteks slijedi da je uslijed radova koje je ta firma obavlja dio ograde tužiteljice na predmetnoj nekretnini oštećen i da taj dio još nije saniran stoga se ne može utvrditi na nedvojben način kojim radovima su nastala koja oštećenja na ogradi tužiteljice. No i iz iskaza svjedoka ĐĐ i iz iskaza svjedoka TĐ, kao i tuženika slijedi da će se po završetku radova koje obavljaju Osijek Koteks i Tehno Elektro sanirati ograda tužiteljice, donosno dovesti u prvobitno stanje. Pored toga, navedeni dio iskaza tužiteljice, suprotan je i petitu tužbenog zahtjeva u kojem se navodi da je tuženik srušio ogradu u duljini od 200 metara.

30. Nadalje, tužiteljica moguće nije bila upoznata s nepotpunim izvlaštenjem koje je provedeno u svrhu rekonstrukcije dalekovoda, i to na dijelu predmetne nekretnine i da je za to isplaćena naknada prijašnjem vlasniku nekretnine JĐ, kako to slijedi iz dokumentacije u vidu zapisnika s nagodbom o nepotpunom izvlaštenju od 10. prosinca 2013. (list 23-26 spisa), rješenja o nepotpunom izvlaštenju Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji od 27. prosinca 2013. (list 27-23 spisa), potvrde o uplati iznosa izvlaštenja (list 30 spisa), budući da je predmetnu nekretninu od prijašnjeg vlasnika kupio njezin suprug, no nedvojbeno je da je postupak nepotpunog izvlaštenja pokrenut, da je doneseno rješenje, te da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada. Nadalje, nedvojbeno je da je prijedlog Hrvatskih cesta d.o.o. za uknjižbu prava stvarne služnosti na predmetnoj nekretnini odbijen, no iz razloga neurednosti prijedloga, odnosno neusklađenosti prijedloga sa stvarnim zemljišnoknjižnim stanjem, što nije od utjecaja na ovaj postupak. Također je iz iskaza svjedoka TĐ i tuženika utvrđeno da su radovi na nekretnini tužiteljice zaustavljeni kada je utvrđeno da postoje neki problemi s papirima, te da će doći do izmjene projekta kada će se nastaviti s radovima. Sve navedeno ukazuje na činjenicu da firma Tehno Elektro d.o.o. Đakovo na nekretnini tužiteljice obavlja radove u vezi rekonstrukcije dalekovoda.

31. Iz svih provedenih dokaza, sud je utvrdio da tužiteljica nije dokazala da bi upravo tuženik na bilo koji način smetao njezin posjed nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] Jankovo sa 9143 m2 , voćnjak sa 3058 m2 , pašnjak sa 5939 m2, spremište sa 32 m2 , gospodarska zgrada, [adresa] sa 45 m2 , spremište sa 41 m2 , spremište sa 8 m2 , nadstrešnica sa 20 m2, odnosno da bi samovlasno smetao njezin posjed predmetne nekretnine na način da izvodi građevinske radove, te da je srušio ogradu u duljini od 200 metara bez odobrenja i suglasnosti tužiteljice. Činjenica je da su djelatnici tvrtke u kojoj je tuženik direktor obavljali radove na nekretnini tužiteljice, no ukoliko je tužiteljica smatrala da joj se na taj način smeta posjed, pasivno bi bila legitimirana firma koja obavlja građevinske radove, a ne ovdje tuženik koji nije nikada pristupio na predmetnu nekretninu kako je ranije utvrđeno.

Iz toga razloga, osnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije koji je istaknuo tuženik.

32. Imajući u vidu navedena utvrđenja sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučio kao pod točkom I. izreke.

33. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. , a u vezi sa čl. 155. st. 1. ZPP. Odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a propisano je da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

33.1. Tuženiku, koji je zastupan po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23, dalje: OT) priznat je trošak jednokratne nagrade u visini od 250 bodova (Tbr. 7. t. 2. OT) što uvećano za vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 500,00 eura, sve uvećano za PDV od 25% odnosno 125,00 eura što ukupno daje 650,00 eura.

34. Budući da tužiteljica nije uspjela u parnici sud je njezin zahtjev za naknadu troška postupka odbio kao neosnovan.

35. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Vukovaru 28. studenoga 2025.

Sudac

Marija Knežević Karamijatović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku