REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-233/2022-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sutkinji Snježani Fotivec, uz sudjelovanje Gordane Stanković, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika DŠ, koga zastupa branitelj Miljenko Puškar odvjetnik u [adresa], zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1., 2. i 5. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,126/19,84/21,114/22, 114/23, 36/24. - dalje u tekstu: KZ/11) u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-220/2022 od 8. kolovoza 2022., nakon dana 26. studenoga 2025. održane i zaključene javne rasprave u prisutnosti predstavnika ODO Zlatar, optuženika, branitelja optuženika, opunomoćenika oštećenika i nakon dana 28. studenoga 2025. izrečene presude,

p r e s u d i o  j e

I Optuženik ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D i TŠ rođ. Č, rođen **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, neoženjen, bez djece, sa završenom SSS, prometnik vlakova, zaposlen Kolodvor Luka, s plaćom od cca 1.000 eura mjesečno, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, bez imovine, vojsku nije služio, neosuđivan, nalazi se na slobodi,

k r i v  j e

što je:

- dana 10. travnja 2022. u 19,55 sati u Svetom Križu Začretju, upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom državne ceste broj 1 iz smjera Zaboka u smjeru raskrižja ulice Matije Gupca u blizini kbr. 16 (županijska cesta broj 2158) i državne ceste broj 1 ( 2. km. i 656 m. 5 dionice), Sveti Križ Začretje, protivno članku 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20), olako držeći da do štetne posljedice neće doći, ulazeći vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska nije propustio sva vozila koja se kreću tom cestom, te skrećući u lijevo u smjeru Trga hrvatske kraljice Jelene tj. smjeru zapada, nije propustio motocikl oznake marke "Yamaha", tipa "YZ 250F", broja šasije [broj šasije], kojim je, kolnikom Ulice Matije Gupca iz smjera Trga hrvatske kraljice Jelene u smjeru Ciglenice Zagorske, tj. iz smjera zapada u smjeru istoka, upravljao CŠ, već je imenovanom oduzeo prednost prolaska, uslijed čega je došlo do udara prednjeg kotača motocikla bez reg. oznake u prednji dio lijeve bočne strane osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], a zatim i udara desnog bočnog dijela navedenog motocikla u lijevu bočnu stranu automobila, nakon čega je vozač CŠ sa motociklom pao na kolnik, uslijed čega je CŠ zadobio tjelesne povrede u vidu više rana razderotina u području lica (ukupno njih šest), višekomadni prijelom čeone kosti, prijelom u području lijeve sljepoočne kosti, višekomadni prijelom nosni kostiju i nosne pregrade s pomakom ulomaka, prijelom u području oba gornjočeljusna (maksilama sinusa), prijelom klinaste kosti i kosti rešetnice, nagnječenje mozgovine u području čeonih režnjeva više desno s krvarenjem u meke moždane ovojnice i razvojem moždanog edema, na području desne šake ranu razderotinu u području petog prsta desne šake uz defekt ekstenzorne tetive i otkrhnuće krajnjeg dijela gornjeg članka navedenog prsta, rane razderotine u području četvrtog prsta desne šake, a u području desnog koljena oguljotine kože desnog koljena i prijelom bedrene kosti u području zgloba koljena, a koje povrede u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku povredu,

d a k l e, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio drugoj osobi osobito tešku tjelesnu ozljedu,

čime je, počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavku 1., 2. i 5. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 227. stavku 5. Kaznenog zakona.

II Na temelju čl. 227. st. 5. KZ/11 optuženik ČŠ se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA U TRJANJU OD 10 (DESET) MJESECI.

Na temelju čl. 56. KZ/11 optuženiku se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

tako što se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

III Na temelju čl. 148. ZKP-a i čl. 145. st. 1. i 2. toč.1. i 6. ZKP-a nalaže se optuženiku DŠ naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od =250,00 eura, trošak prometnog vještačenja =601,83 eura, dolazak prometnog vještaka na raspravu =236,75 eura, trošak sudsko medicinskog vještačenja =265,45 eura, trošak toksikološkog vještačenja =80,70 eura, trošak oftamološkog vještačenja =454,84 eura, sve u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, dok će o troškovima opunomoćenika oštećenika biti odlučeno pisanim rješenjem.

Obrazloženje

1. Optužnicom ODO Zlatar broj: KO-DO-220/2022 od 8. kolovoza 2022. optuženiku DŠ stavlja se na teret kazneno djelo iz čl. 227. st. 1., 2. i 5. KZ/11.

2. Optuženik poriče krivnju.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u kaznenu prijava Postaje prometne policije Krapina, broj 511-17-11/3-K-6/2022 od 11. svibnja 2022., pročitan je zapisnik o očevidu od 27. kolovoza 2021.,izvršen je uvid u situacijski plan, fotoelaborat od 11. svibnja 2022., pročitana je prijava Opće bolnice Zabok od 10. travnja 2022. – ošt. CŠ s med. dokumentacijom, prijava Opće bolnice Zabok od 14. travnja 2022.

– okr. ČŠ, zapisnik i mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 27. travnja 2022. – analiza alkohola u krvi i mokraći, AUK-1, AUK-2, zapisnik i mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 27. travnja 2022. –toksikološko vještačenje, zapisnik o ispitivanju i prisutnosti alkohola u organizmu okr. ČŠ od 10. travnja 2022., zapisnik o ispitivanju i prisutnosti alkohola u organizmu ošt. CŠ od 10. travnja 2022., nalaz i mišljenje vještaka Pere Bubala od 26.05.2022. s prilozima, zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve i oštećenika CŠ od 31. svibnja 2022.pročitan je iskaz svjedoka ĐŠ (list 210-211 spisa), dopis Županijske uprave za ceste (list 224 spisa), dopis Hrvatskih cesta (list 228 spisa), nalaz i mišljenje sud. vještaka dipl. ing. Srećka Hlišća (list 232-243 spisa) vještaka Srećka Hlišća od 29.1.2025. (list 360-362 spisa). Izvršen je uvid u dokumentaciju (list 365-368 spisa), pročitan je nalaz vještaka dr. Branimira Cerovskog (list 379-380 spisa). Izvršen je uvid u izvadak iz KE.

4. Ispitan u svojstvu oštećenika – žrtve GŠ navodi da se zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći ne sjeća na koji način se dogodila prometna nesreća. Zadnje čega se sjeća 10.04.2022. je bio odlazak od kuće gdje se pozdravio sa bratom T i potom je od kuće otišao na vožnju motociklom (kroserom) bez reg. oznake,

u

marke „Yamaha , tipa ,,YZ 250F“. Prvih događaja nakon prometne nesreće se sjeća kada je bio u Kliničkoj bolnici Dubrava, a da je sudjelovao u prometnoj nesreći saznao je od roditelja koji su mu došli u posjet.

5. Iz nalaza i mišljenja vještaka Pere Bubala proizlazi kako se prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji kod ošt. CŠ u području glave kod oštećenog utvrđuje više rana razderotina u području lica (ukupno njih šest), višekomadni prijelom čeone kosti, prijelom u području lijeve sljepoočne kosti, višekomadni prijelom nosni kostiju i nosne pregrade s pomakom ulomaka, prijelom u području oba gornjočeljusna (maksilama sinusa), prijelom klinaste kosti i kosti rešetnice, nagnječenje mozgovine u području čeonih režnjeva više desno s krvarenjem u meke moždane ovojnice i razvojem moždanog edema, na području desne šake utvrđuje se rana razderotina u području petog prsta desne šake uz defekt ekstenzorne tetive i otkrhnuće krajnjeg dijela gornjeg članka navedenog prsta, rana razderotina u području četvrtog prsta desne šake, a u području desnog koljena utvrđuju se oguljotine kože desnog koljena i prijelom bedrene kosti u području zgloba koljena.

6. Ozljede u području glave čine cjelinu koja po kvalifikaciji, a prema medicinskoj dokumentaciji, predstavlja osobito tešku tjelesnu ozljedu. Zadobivanjem navedenih ozljeda glave kod oštećenog je nastupila i realna životna ugroza, a koja je otklonjena pravovremenim i adekvatnim medicinskim postupcima.

7. Ozljede utvrđene u području desne šake oštećenog čine cjelinu, koja predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Isto tako, i ozljede desnog koljena čine cjelinu koja po kvalifikaciji predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Kod oštećenog u medicinskoj dokumentaciji navodi se još i dijagnoza natučenja prsnog koša. No, s obzirom da ova dijagnoza nije i objektivizirana ne može se niti prihvatiti kao ozljeda u sudskomedicinskom smislu. Mehanizam nastanka ozljeda utvrđenih kod oštećenog uklapa se u dinamiku predmetne prometne nesreće, a kako to proizlazi iz stanja spisa. Odnosno ozljede kod oštećenog nastale su prilikom sudara prednjeg, a potom i desnog bočnog dijela motocikla i prednjeg lijevog bočnog dijela osobnog vozila, te posljedičnog pada oštećenika. Ozljede koje je oštećeni CŠ zadobio u predmetnoj prometnoj nesreći, 10. travnja 2022., čine u ukupnosti osobito tešku tjelesnu ozljedu.

8. Svjedok ĐŠ iskazuje da se kritičnog dana nalazila na suvozačkom mjestu. Bio je sumrak, pogledali su lijevo, desno i opet lijevo, čula je udarac, mislila je da je neka životinja, no kada su izašli van iz auta vidjela je motociklista na podu. Optuženik je okrenuo oštećenika, pružio mu je pomoć. Na motociklu nisu bila upaljena svjetla.

9. Prometnim vještačenjem po dipl. ing. ZŠ utvrđeno je da je brzina osobnog vozila kod sudara mogla iznositi oko 19 km/h, dok je brzina motocikla kod sudara mogla iznositi oko 40 km/h. Ako je oštećenik osim skretanjem ulijevo reagirao i kočenjem onda je to moglo biti pred ulaskom u raskrižje na oko 18,0 metara ispred mjesta sudara pri brzini od oko 50 km/h ,vremenski 1,3 s prije sudara, kada bi osobno vozilo za brzinu kao kod sudara bilo udaljeno oko 6,8 m ispred mjesta sudara, tako da je uzlaskom u raskrižje prednjim dijelom počeo ulaziti na traku za ravno južnog dijela kolnika županijske ceste kojom se kretao motocikl prema istoku. Tog trenutka je oštećenik mogao stati ispred putanje osobnog vozila da mu je brzina iznosila do 30 km/h. Na mjestu nesreće vrijedi ograničenje brzine od 50 km/h.

10. Ako je optuženik u raskrižje ulazio u vožnji to bi bilo oko 2,8 s prije sudara, kada je motocikl bio udaljen oko 39,0 m ispred mjesta sudara, u vožnji desnom voznom trakom županijske ceste na pravcu pružanja trake za ravno ,te bi se u odnosu na prepreke koje se nalaze s jugozapadne strane raskrižja nalazio u području izravne fizičke preglednosti ispod i pored putokaznih ploča i stupa javne rasvjete. Da je tada snažno zakočio mogao je stati ispred putanje motocikla i do nesreće ne bi došlo.

11. Ako je optuženik stao ispred zaustavne linije ,onda je mogao krenuti 4,1 s prije nesreće, te bi se u odnosu na prepreke koje se nalaze s jugozapadne strane raskrižja trenutno nalazio u području izravne fizičke preglednosti između položaja dvaju stabala ispod njihovih krošanja. Da je tada sačekao prolazak motocikla do nesreće ne bi došlo.

12. Osobnim opažanjem na dan i sat nastanka prometne nesreće vještak je kod očevida mogao vidjeti oblike i siluete neosvijetljenih prepreke iz položaja osobnog vozila ispred zaustavne linije na državnoj cesti pogledom ulijevo na županijsku cestu iz kojeg je smjera nailazio motocikl, a da li je to mogao i optuženik u vrijeme nesreće ne može zaključivati, jer to nadilazi područje njegove ekspertize. Ako je mogao vidjeti nailazak motocikla, onda se nesreća ne bi dogodila da ga je propustio.

13. Sudski vještak Srećko Hlišč saslušan je na raspravi 29. siječnja 2025. kada je ostao kod svog pisano nalaza i mišljenja te je naveo: "U svezi primjedbi oštećenika iz podneska od 21.10.2024. godine navodim da sam u nalazu i mišljenju opisao mogućnost zapažanja motocikla od strane optuženika, a s obzirom na vremensko doba i rasvjetu kakva je bila u vrijeme nesreće kao i okolnost da u trenutku nesreće nije bila noć dakle potpuni mrak, već je bio sumrak. Pri tome sam naveo da sam osobno mogao vidjeti oblike i siluete osvjetljenih prepreka iz položaja osobnog vozila prema smjeru nailaska motocikla kao i da je u takvim uvjetima bilo moguće izbjeći nesreću propuštanjem njegovog prolaska kroz raskrižje. Prema tome ako bi se optuženik nalazio u skupini ljudi koji nemaju poteškoće vida u mraku dakle u noćnim uvjetima vožnje već se nalazi u prosjeku kao što sam ja tada bi mogao opaziti nailazak motocikla te sačekivanje njegovog prolaska izbjeći nesreću. Prema tome u slučaju da je okr. zaustavio svoje vozila ispred zaustavne linije u tome bi slučaju došlo do gubitka vremena u odnosu na vrijeme ako isti put prijeđe bez zaustavljanja što podredno znači da će mu kod pokretanja, a nakon što se zaustavio motocikl biti u drugačijem položaju u odnosu na onaj kojeg ima ako se zaustavi ispred zaustavne linije pa onda dok prilazi mjestu sudara pogledom u lijevu stranu motocikl mu se nalazi sve bliže u području preglednosti što ponovo dovodi do toga da se nesreće može izbjeći propuštanjem motocikla. Na upit branitelja optuženika jesam li imao kakve teh. parametre da bih izračunao brzinu kretanja vozila prije nesreće navodim da izravnih teh. parametara nije bilo za utvrđivanje kretanja osobnog vozila u smislu tragova kočenja i zanašanja i njegovog zaustavljenog položaja zbog čega sam na brzinu kretanja osobnog vozila zaključivao posredno temeljem okolnosti jer je okr. morao izvesti skretanje ulijevo pa ako bi to skretanje obavljano na uobičajeno nagao način tada mu je brzina mogla biti u području od oko 19 km/h. Što se pak tiče brzine motocikla oštećenja na istome nastala su poglavito iz razloga njegove brzine kretanja pa se temeljem toga moglo zaključiti na brzinu kretanja u trenutku sudara od oko 40 km/h. Mogućnost odstupanja u pogledu brzine kretanja osobnog vozila je moguća budući da sam na licu zaključivao temeljem neke prosječne vrijednosti bočnog ubrzanja za savladavanje lijevog zavoja u raskrižju dok bi brzina motocikla i dalje ostala u navedenom području oko 40 km/h sa nekim manjim odstupanjem na više ili na niže. Na daljnje pitanje branitelja kako se dinamika kretanja vozila do mjesta sudara ne može utvrditi na neki teh. objektivan način jer takvih tragova nema od toga da je okr. mjestu nesreće tj. raskrižju mogao prilaziti nekakvom relativno većom brzinom i bez zaustavljanja u kočenju smanjenje brzine prolaziti zavoj u lijevom skretanju do trenutka sudara, a mogao je i zaustaviti se pred raskrižjem ispred zaustavne linije pa onda na neki način dostići sudarnu brzinu u trenutku dok je skretao u lijevo. Dakle, postoji čitav niz međuvarijanti između ovih varijanti. Na daljnje pitanje branitelja odgovaram, da za slučaj ako bi na motociklu postojalo prednje svjetlo tada bi njegovo zapažanje bilo uočljivije nego kada tog svjetla nema pri čemu kao vještak se ne mogu upuštati u ocjenu da li je okr. trebao očekivati ili ne takvo vozilo kakvim je na mjesto nesreće došao oštećenik. Inače prema pravnom zahtjevu motocikli trebaju imati cijelo vrijeme upaljena putna svjetla. Na nastavno navodim da bi u svakom slučaju od prepreka koje su se nalazile s lijeve strane gledano smjerom kretanja okr. bilo moguće vidjeti da pored statičnih stabala prolazi nekakva silueta odnosno da to što se nalazi iza stabla nije statično. Na upit opunomoćenika oštećenika navodim da sam se susretao sa situacijama u noćnim uvjetima u kojima vozači ne bi upalili svjetlo ili da svjetlo ne bi bilo ispravno bilo da su ga fizički upalili ili da je došlo do pregaranja žarulje.

14. Oftamološkim vještačenjem po dr. AŠ je utvrđeno da je optuženik korekcijom vida naočalama ili kontaktnim lećama mogao popraviti vid, te je korištenjem odgovarajućih naočala ili dioptrijskih leća mogao imati vid prosječne osobe koja nema tegobe sa vidom, te bi pri dnevnom svjetlu vid trebao biti u granicama naormale. Uz nošenje adekvatne korekcije u predmetnim uvjetima (sumrak, motor ošt. bez svjetala), sposobnost percepcije oštećenika mogla je biti smanjena odnosno vrijeme reakcije produženo radi suženja širine vidnog polja, smanjena širine vida i smanjenja kontrasne osjetljivosti. Ako motocikl nema osvjetljenja niti reflektirajuće površine u uvjetima sumraka, kontrast je manji.

15. U obrani optuženik navodi da je došao na raskrižje, pogledao je lijevo i desno i opet lijevo, zatim je krenuo, nakon čega je za par sekundi osjetio udarac. Maknuo je auto s prometnice, izašao van, vidio mladog muškarca da leži na cesti, pomogao mu je. Oštećenik je njegov prijatelj sa kojim je odrastao.

16. Motocikl sa kojim je upravljao oštećenik bilo je neosigurano, bez reg. oznaka zbog čega je protiv oštećenika izdan obavezni prekršajni nalog od strane PPP Krapina dana 3. svibnja 2022. Optuženik je bio alkotestiran, nije bio pod utjecajem alkohola, utvrđena koncentracija je 0,00 g/kg.

17. Iz mišljenja Službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić od 15. veljače 2023. utvrđeno je da oštećenik u trenutku prometne nezgode nije bio pod utjecajem alkohola, no u mokraći oštećenika je imunokromatografskom tehnikom određena pozitivna reakcija na amfetamin i kokain. Nadalje analizom mokraće konzumacija droga amfetaminskog tipa može se detektirati 1-5- dana, a kokaina 1-2- dana nakon zadnjeg uzimanja. Temeljem provedene analize ne može se utvrditi da li su navedene droge ili njihovi metaboliti u trenutku analize, odnosno u trenutku prometne nesreće bili prisutni i u uzorku krvi, te da li je oštećenik u trenutku nesreće bio pod njihovim utjecajem.

18. Odredbom čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je bio na snazi u inkriminiranom razdoblju propisano je da vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaza, dužan je propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

19. Nesporno je dokazano da je optuženik prekršio navedenu blanketnu odredbu zakona, jer nije propustio motocikl kojim je upravljao oštećenik CŠ. Optuženik je oštećeniku oduzeo prednost prolaska, uslijed čega je došlo do udara prednjeg kotača motocikla u lijevu bočnu stranu automobila, nakon čega je oštećenik pao na kolnik sa motociklom i zadobio ozljede koje u svojoj ukupnosti predstavljaju osobito tešku povredu.

20. Kvalifikaciju zadobivenih ozljeda oštećenika, kao i mehanizam nastanka istih utvrdio je sudsko medicinski vještak dr. Pero Bubalo na čiji nalaz i mišljenje nije bilo primjedbi.

21. Na okolnost dinamike odigravanja predmetne nezgode i mogućnosti izbjegavanja iste, provedena je rekonstrukcija i očevid na licu mjesta, nakon čega je prometni vještak dao svoje mišljenje. Vještak je dao dvije varijante izbjegavanja prometne nesreće i to u varijanti ako je optuženik u raskrižje ulazio u vožnji snažnim kočenjem je mogao stati ispred putanje motocikla pa do nesreće ne bi došlo, te u varijanti zaustavljanja optuženika ispred zaustavne linije ,da je sačekao prolazak motocikla do nesreće ne bi došlo.

22. Nalaz prometnog vještaka potrebno je analizirati sa zaključcima i mišljenjem vještaka oftamologa, a u odnosu na osobno zapažanje koje je imao prometni vještak prilikom očevida kada je vidio oblike i siluete neosvijetljenih prepreka iz položaja osobnog vozila ispred zaustavne linije na državnoj cesti. Iz mišljenja vještaka oftamologa proizlazi da je optuženik korištenjem odgovarajućih naočala ili dioptrijskih leća mogao imati vid prosječene osobe koja nema tegobe sa vidom, s time da je obzirom na dioptriju i stanje vida optuženika sposobnost percepcije oštećenika mogla je biti smanjena, odnosno vrijeme reakcije produženo radi širine vidnog polja, smanjenja oštrine vida i kontrasne osjetljivosti.

23. Na raskrižju ulice Matije Gupca u blizini kbr. 16. (županijska cesta 2158) i državne ceste broj 1 tijekom mjesec travnja nisu rađeni nikakvi zahvati na istoj u odnosu na rasvjetu.

24. U vrijeme nesreće bila je upaljena postojeća javna rasvjeta.

25. U svakom slučaju optuženik je mogao vidjeti nailazak motociklista, i u verziji koju je sam pokazao vještaku i naveo da se je zaustavio ispred zaustavne linije. To što je sposobnost percepcije optuženika bila smanjena ne znači da nije mogao izbjeći prometnu nesreću.

26. Okolnost što je oštećenik vozio neregistrirani motor, nije u uzročnoj vezi sa nastankom nesreće, jer je isti bio na cesti s prednošću prolaska, a zbog vožnje neregistriranim motorom izdan mu je obavezni prekršajni nalog. Temeljem provedene toksikološke analize nije se moglo utvrditi da li su droge ili njihovi metaboliti u trenutku analize, odnosno u trenutku prometne nesreće bili prisutni i u uzorku krvi oštećenika, te da li je oštećenik u trenutku nesreće bio pod njihovim utjecajem. Također je utvrđeno da oštećenik u trenutku prometne nezgode nije bio pod utjecajem alkohola.

26.1. U odnosu na iskaz svjedoka ĐŠ valja navesti da je njezin iskaz u suprotnosti sa nalazom prometnog vještaka i zapisnika o očevidu jer ista navodi da je bila magla i potpuni mrak što nije točno, jer je bio sumrak i magle nije bilo. Nadalje ista se ne sjeća javne rasvjete koja je postojala na tom dijelu ceste i koju je svakako trebala zapaziti, jer je izašla van iz vozila. Ista je supruga optuženika, zainteresirana za ishod ovog postupka, pa stoga sud smatra da je iskaz usmjeren otklanjanju odgovornosti optuženika.

27. Nedvojbeno je da je optuženik postupajući protivno odredbi čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, oštećeniku oduzeo prednost prolaska i isto postupanje je u uzročnoj vezi sa nastankom predmetne prometne nesreće. Optuženik se ne nalazi u skupini ljudi koji nemaju poteškoće vida u mraku dakle u noćnim uvjetima vožnje, već se nalazi u prosjeku te je mogao opaziti nailazak motocikla te sačekivanjem njegovog prolaska izbjeći nesreću. Iz raspoložive oftamološke dokumentacije temeljem koje je vještak oftamolog izvršio vještačenje nedvojbeno je nalaz optuženika uredan nakon što je par dana prije nesreće imao upalu desnog oka, bulbomotorika je uredna, nema dvoslike. Iz spisa ne proizlazi a niti to obrana navodi da bi optuženik imao ograničenja za upravljanje motornim vozilom vezana uz tegobe sa vidom i da bi u prometnu i vozačku dozvolu bila unesena ograničenja.

28. Uslijed takovog postupanja protivno citiranoj odredbi oštećenik je zadobio osobito tešku povredu.

29. U ponašanju optuženika stekla su se subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz čl. 227. st. 1., 2. i 5. ZKP-a, naime optuženik je nehajno kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa na cestama izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, te je zbog toga oštećeniku prouzročio tešku tjelesnu ozljedu.

30. Slijedom navedenoga, sud je optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci i izrekao mu uvjetnu osudu s dužim rokom provjeravanja od 3 godine, smatrajući da će takvom vrstom i mjerom kazne biti ostvarena svrha kažnjavanja kako specijalne, tako i generalne prevencije. Olakotna je okolnost neosuđivanost optuženika, činjenica da je na mjestu nesreće pomogao oštećeniku kojega poznaje od djetinjstva, brinuo je o zdravstvenom stanju oštećenika i nakon nesreće. U prometnoj nesreći i sam je zadobio lakše ozljede.

31. Oštećenik je izjavio da će imovinsko pravni zahtjev ostvarivati u parnici, pa u ovom postupku nije postavio imovinsko pravni zahtjev.

32. Troškovi kaznenog postupka odnose se na paušalnu svotu koja je razmjerna složenosti i trajanju postupka ,ali i imovinskom stanju optuženika, te troškovima za provedena vještačenja kako je te specificirano u izreci presude.

U Zlataru 28. studenoga 2025.

Sudac:

Snježana Fotivec

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka iste, pisano u tri primjerka, putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1.ODO Zlatar na broj: KO-DO-220/22

2.optuženik ČŠ

3.branitelj opt. Miljenko Puškar, odvj. u Zaboku

4.oštećenik CŠ

5.opunomoćenica ošt. TŠ, odvj. u [adresa]