Broj: O-392/2025-13
Republika Hrvatska
Općinski sud u Metkoviću
Stalna služba u Pločama
Ploče, Vladimira Nazora 14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Metkoviću, Stalna služba u Pločama po sucu tog suda Darku Jelčiću, u ostavinskom predmetu iza smrti ĐC pok. Đ iz [adresa], rođenog **.**.1899., a umrlog **.**.1988., povodom prijedloga predlagatelja JC pok. SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za raspoređivanjem naknadno pronađene imovine nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Kardeljevu, posl. br. O-80/88 od 04. veljače 1989., 28. studenog 2025.
r i j e š i o j e
I.Naknadno pronađena imovina iza smrti ĐC pok. Đ iz [adresa], rođenog **.**.1899., a umrlog **.**.1988., povodom prijedloga predlagatelja JC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]
NEKRETNINE:
- čestica zemlje označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 400 m2
- zgrada izgrađena na nekretnini označenoj kao dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], opisana kao stari prizemni dio kuće izgrađene s ravnom betonskom pločom, a koja se sastoji od tri sobe, hodnika i lođe, te u suterenu podruma, ljetne kuhinje i stepenica s desne strane objekta.
II. Na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Kardeljevu, poslovni broj O-80/88 od 4. veljače 1989. iza smrti ĐC pok. Đ iz [adresa], rođenog **.**.1899., a umrlog **.**.1988.
raspoređuje se
1. EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trenutno u Kanadi, 230 Lake promenade Apartman 618, Etobicoke, Onterio, M8W1B1, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1/10 dijela
2. ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1/10 dijela
3. SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1/10 dijela
4. UC iz [adresa] za 1/10 dijela
5. OC, [adresa], Ploče za 1/10 dijela
6. ĆC pok. SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za ½ dijela
Obrazloženje
1.Rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Kardeljevu posl. br. O-80/88 od 4. veljače 1989. iza pok. ĐC pok. Đ iz [adresa], rođenog **.**.1899., a umrlog **.**.1988., raspoređena je ostavinska imovina ostavitelja i to nekretnine položene u k. o. [katastarska općina] i upisane u ZU 548, 549, 1466, 405, 550,551, 899, 901, 1081, 1086, 1214, 1290, 1291, te u k. o. [katastarska općina] upisane u posjedovnom listu broj 94 na nasljednicu GC, suprugu ostavitelja za cijelo.
2. Predlagatelj je nakon pravomoćnosti ovog rješenja 16. siječnja 2025. godine podnio prijedlog za raspodjelu naknadno pronađene imovine iza svoga djeda, koja nije nikada bila predmetom ostavinskog postupka, jer raspolaže dokumentacijom i svjedočenjima kojom tvrdi da je njegov djed ĐC pok. Đ, bio posjednikom i vlasnička prava stekao građenjem na čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 400 m2, na kojoj je ostala i nekretnina položena u [adresa], označena kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno stari prizemni dio kuće izgrađene na toj nekretnini s ravnom betonskom pločom, a koji dio se sastoji od tri sobe, hodnika i lože, te u suterenu podruma, ljetne kuhinje i stepenica s desne strane objekta.
3. U prijedlogu iz prethodne točke navodi slijedeće:
-umro je djed ĆC, podnositelja ovog zahtjeva, ĐC, pok. Đ, a njegovu ostavinsku raspravu proveo je naslovni sud pod brojem: O- 80/88, te je donijeto pravomoćno rješenje o nasljeđivanju od 04.02.1989. godine, kojim su utvrđeni njegovi nasljednici: sinovi ĐC FC i HC te supruga HC GC.
Sinovi nasljednika ustupili su svoje nasljedničke dijelove majci.
-umrla je i baka podnositelja zahtjeva, HC GC ud. ĐC, a njenu ostavinsku raspravu proveo je također naslovni sud pod brojem: O-01/91, te je donijeto pravomoćno rješenje o nasljeđivanju od 20.09.1991. godine, kojim su utvrđeni njeni nasljednici, sinovi: FC i HC, svaki za ½ dijela.
-umro je FC, **.**.2017. godine, stric podnositelja zahtjeva.
Presumptivni nasljednici iza pok. FC, njegove su kćeri: EC, ŠC i SC.
- umro je i HC, **.**.2024. godine, otac podnositelja ovog zahtjeva, a njegovu ostavinsku raspravu proveo je Općinski građanski sud u Zagrebu pod brojem: O-5275/2024-8, te je donijeto pravomoćno rješenje o nasljeđivanju od 19.12. 2024. godine, kojim su utvrđeni njegovi nasljednici, sinovi: KC i ĆC, svaki za ½ dijela.
Podnositelj ovog zahtjeva traži raspoređivanje naknadno pronađene imovine iza svoga djeda, ista koja nije nikada bila predmetom ostavinskog postupka, jer raspolaže dokumentacijom i svjedočenjima kojom tvrdi da je njegov djed ĐC pok. Đ, bio posjednikom i vlasnička prava stekao građenjem na čestici k.ĉ.br. 5608/175 k. o. [katastarska općina] površine 400 m2, na kojoj je ostala i nekretnina položena u [adresa], označena kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno stari prizemni dio kuće izgrađene na toj nekretnini s ravnom betonskom pločom, a koji dio se sastoji od tri sobe, hodnika i lože, te u suterenu podruma, ljetne kuhinje i stepenica s desne strane objekta.
- Iz tužbe za utvrđenje P.1511/15 odnosno kasnije P-70/2020 razvidno je da jedan od nasljednika iza pok. ĐC pok. Đ, otac podnositelja zahtjeva, pok. HC, prvom točkom svog tužbenog zahtjeva traži od svoga brata, također nasljednika, priznanje suvlasništva u ½ dijela na predmetnoj nekretnini:
„... Naime, predmet nasljeđivanja je dio sadašnjeg objekta, a koji je izgrađen u prizemlju i suterenu. Kuća koju su gradili roditelji bila je prizemnica s ravnom betonskom pločom kao krovom, a sastojala se od tri sobe, hodnika i lođe, te u suterenu podruma, ljetne kuhinje i stepenica s desne strane objekta...“
Tužbeni zahtjev je u tom dijelu glasio:
„Utvrđuje se da je tužitelj suvlasnik za ½ dijela nekretnine položene u [adresa] i označenu kao dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 400 m², koja je u vještvu vještaka mjernika MC iz [adresa], br.06/10 od siječnja 2010. označena slovima ABCDEFG, koje vještvo je sastavni dio ove presude, te ½ dijela prizemnog dijela kuće izgrađene na toj nekretnini s ravnom betonskom pločom, a koji dio se sastoji od tri sobe, hodnika i lođe, te u suterenu podruma, ljetne kuhinje i stepenica s desne strane objekta...“ 3 a što mu brat, pok. FC, priznaje odgovorom na tužbu od 16. srpnja 2015. godine, posve jasnim i u ničemu dvojbenim priznanjem navedene točke tužbenog zahtjeva:
„I. Tuženik pod 1. FC priznaje da je tužitelj suvlasnik za ½ nekretnine iz tužbenog zahtjeva.“, tako i još jedanput, vidljivo iz zapisnika s ročišta od 16. rujna 2015. godine.:
„Pun. tuženika pod 1 ostaje kod navoda iz odgovora na tužbu u cijelosti...“ „...Ostajemo pri isticanju činjenice da su tužitelj i tuženik suvlasnici predmetne nekretnine za ½ ... “
Navedena tužba za utvrđenje okončana je nakon desetak godina odbijanjem tužbenih zahtjeva i trenutno je na Ustavnom sudu, i to nikako ne zbog njene suštine već zbog navodnih proceduralnih propusta kod postavljanja zahtjeva, odnosno prema objašnjenju Županijskog suda Poslovni broj: 6 Gž-4669/2022-2, str.4, zbog: „Stoga tužbeni zahtjev, na način kako ga je tužitelj postavio tj. kojim traži utvrđenje suvlasništva i samovlasništva pojedinih dijelova predmetne zgrade nije pravilno postavljen, budući da sud može ocjenjivati jedino vlasništvo cijele čestice zajedno sa svim na što je na njoj napravljeno, odnosno trajno povezano.“
Neovisno činjenice da je tek Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. godine, uspostavljeno načelo pravnog jedinstva nekretnine: zemljišta i zgrade i posebnih dijelova zgrade te su propisana pravila uspostave ovog jedinstva, a da je predmet postupka bilo utvrđenje vlasničkih odnosa na nekretninama (objektima) izgrađenim prije 1997. godine, u ovom slučaju i prije 1968. godine, odnosno neovisno od činjenice da je sud pogrešno primijenio materijalna prava, iz navedenih iskaza nikako ne može i ne smije biti sporno da su se tijekom tog postupka, postavljanjem tužbenog zahtjeva od strane pok. HC odnosno priznanjem istog od strane pok. FC, braća nasljednici zapravo jasno i nedvojbeno, a sve upravo pred sudom kao posebnim tijelom državne vlasti, izjasnili i usuglasili po pitanju predmetne ostavine iza pok. oca ĐC, pok. Đ.
Izjave, odnosno priznanja pok. FC iz tog postupka ovaj sud stoga mora prihvatiti kao činjenicu i valjani dokaz.
-Nadalje, iz iskaza svjedoka, pok. TC, u postupku P-249/14 koji se vodio pred naslovnim sudom, str 28 spisa, također vrlo jasno i nedvosmisleno proizlazi da je prema njegovom svjedočenju upravo ĐC, pok. Đ bio graditelj gore opisanog starog prizemlja.
Ističe se ovdje da je pok. PC kao svjedok u postupku u kojem je pok. FC, pok. ĐC bio tužitelj, ustvrdio:
„... i sam sam pomagao prilikom izgradnje kata ove kuće a to je bilo sedamdesetih godina. Znam da je prizemlje rađeno još ranije, a to je radio otac tužitelja ĐC ... “
-Podnositelj ovog zahtjeva posebno ističe i upire u izjavu, odnosno svjedočenje ČC pok. BC od 11.12. 2024. a koji vrlo precizno svjedoči da je gradnju opisanog starog dijela prizemlja, na zemlji koja mu je dana u posjed od njegove pok. majke AC, koja je tada bila posjednikom tog zemljišta, organizirao i vodio upravo ČC, pok. Đ uz pomoć svojih sinova, FC i SC.
„ Gradnja kuće pok ĐC, pok. Đ krenula je oko 1963. godine ...“
“... Naglašavam, kod svih domaćinstava, roditelji su bili jedini kreatori i organizatori radova u obitelji. Djeca su samo pomagala, u mjeri koliko su mogla ...“
Svjedoci također i da je osobno sudjelovao u gradnji iste:
„...Ja sam zajedno s pok. BC, ali i drugima, ručno minirao kamene stijene i čistili smo teren za gradnju kuće pok. ĐC pok. Đ ...“
- Kao dodatni, jednakovrijedni dokazi da je pok. ĐC, pok. Đ bio posjednikom, odnosno korisnikom gradskog zemljišta na kojoj je izgradio i posjedovao obiteljsku kuću, a iz kojih proizlazi i da je bio poštenim graditeljem na predmetnoj čestici, prilažu se i sljedeći dokumenti :
- Rješenje Sekretarijata za poslove uprave općine Ploče od 8.08.1978.
- Račun Stambeno komunalnog SIZ-a Općine Ploče od 24.09. 1978.
- Račun Stambeno komunalnog SIZ-a Općine Kardeljevo od 15.06. 1981.
- Račun Stambeno komunalnog SIZ-a Općine Kardeljevo od 12.04. 1985.
- Prilaže se isprave koji ukazuje da je na predmetnoj čestici izgrađen objekt prije 1968. godine:
- Uvjerenje od 5.6.2015. da je građevina evidentirana na Hrvatskoj osnovnoj karti broj lista Vrgorac 50, 1987. godine temeljem snimanja iz zraka 1966. godine
- Predlagatelj predlaže i isprave i to:
- Izvod iz katastarskog plana k. o. [katastarska općina] kč.br. 5608/175
- Izvod iz posjedovnog list, posjedovni list 460, k.o. Plina
koje prikazuju današnje zemljišnoknjižno stanje na predmetnoj čestici.
-pok. HC, otac podnositelja zahtjeva, i osobno je svjedočio pred sudom, pa se prilaže i opsežna dokumentacija o tome:
Između ostaloga, svjedočio je sljedeće:
„ Ja sam dio nekretnine i to na čestici 5608/175 k. o. [katastarska općina] naslijedio, naime u početku je bio objekt koji se sastojao od prizemlja i suterena kako su izgradili naši roditelji. I ja sam zapravo naslijedio polovicu prizemlja i suterena. A moji roditelji su isto radili ovaj objekt u dvije faze prvo od 1963.g. do 1966.g. postojale su u prizemlju dvije sobe i hodnik, a suteren je zapravo podrum koji se radio od 1963.g. do 1966.g. a druga faza je bila 1967.g. kada je napravljen temelj sa sjeverne strane i dograđena je jedna soba. I tada je napravljena lođa koja je trebala biti soba ...“
„...Moj brat FC je na tom objektu dozidao kat na ravnoj betonskoj ploči i taj kat je u cijelosti vlasništvo moga brata FC, a to je negdje građeno od 1971. do 1975.g. Ja sam s južne strane objekta odnosno prizemlja sagradio kuhinju, sobu, negdje 1973.g. a sanitarni čvor sam negdje radio od 1977. do 1979.g. zbog zidova i to je moje vlasništvo...“
Iz svega prethodno navedenog, više je nego razvidno da je pok. ĐC, pok. Đ, pošteno stekao posjed na zemljištu označenom kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojem je pošteno gradio kuću početkom 1960-tih godina, za istu koju je na svoje ime dobio Rješenje općine Ploče i na to ime plaćao doprinose Sekretarijatu za poslove uprave Općine Ploče, i to prizemnu kuću koju su njegovi sinovi u godinama poslije toga rekonstruirali na način da je FC izgradio kat dok je HC proširio prizemlje.
Stoga se predlaže Naslovljenom sudu provesti postupak povodom ovog prijedloga i donijeti rješenje:
1) utvrđuje se da naknadno pronađenu ostavinsku imovinu iza pok. ĐC pok. Đ, sačinjava:
- čestica zemlje označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 400 m2
- zgrada izgrađena na nekretnini označenoj kao dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], opisana kao stari prizemni dio kuće izgrađene s ravnom betonskom pločom, a koja se se sastoji od tri sobe, hodnika i lođe, te u suterenu podruma, ljetne kuhinje i stepenica s desne strane objekta
Podnositelj zahtjeva želi ukazati i na sudsku praksu:
- (Čl. 2. Zakona o nasljeđivanju - “Narodne novine”, br. 52/71 i 47/78). Nekretnine, kako one za koje je na spis predočen titulus tako i one za koje to nije moguće, također predstavljaju izvanknjižno vlasništvo ostavitelja i kao takve se unose u sastav ostavine te podredno, kasnije, i u samo rješenje o nasljeđivanju te se uručuju nasljednicima. Predmet nasljeđivanja su stvari i prava koja pripadaju ostavitelju u času smrti, pa tako i nekretnine koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, koje se u tom slučaju nasljeđuju kao izvanknjižno vlasništvo:
“Pod ostavinskom imovnom podrazumijeva se sva imovina koja može biti predmet nasljeđivanja koju je ostavitelj kao svoje vlasništvo posjedovao. Dakle, i nepokretna imovina za koju nasljednici tvrde da je vlasništvo ostavitelja pri čemu nije od značaja, što su eventualno određene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi na imenu druge osobe, kao što je to slučaj u ovom predmetu. Naime, u tom slučaju se nepokretna imovina nasljeđuje kao vanknjižno vlasništvo.”
Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2473/00-2, od 21. XII. 2000.
- (Čl. 5. st. 3. Zakona o nasljeđivanju - “Narodne novine”, br. 48/03, 163/03 i 35/05). Za ocjenu predstavlja li neka nekretnina ostavinu nije odlučno je li ta nekretnina u zemljišnoj knjizi upisana na ime ostavitelja kao vlasnika, već je odlučno da je ta nekretnina predstavljala njegovu imovinu u času smrti:
“Donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud smatra da ostavitelj nije suvlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k.o. P. i zk. ul. broj [broj ZK uloška] P. u 1/2 dijela, jer je prezime ostavitelja N., a na ovim nekretninama kao suvlasnik istih u zemljišnim knjigama upisan je N. Takav zaključak suda prvog stupnja, međutim, ne može se prihvatiti, jer su i nekretnine u izvanknjižnom vlasništvu ostavinska imovina kada među nasljednicima nema spora o tome da je i ta imovina ostavinska imovina pokojnog.” Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1133/08-2, od 21. VII. 2008.
- “... odredbom čl. 174. ZN-a propisano je da se u ostavinskom postupku utvrđuje tko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama. Nadalje, prema odredbi čl. 219. st. 1. ZN-a na ročištu za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito glede prava na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela i prava na zapise, time da prema st. 2. istog članka sud o pravima odlučuje, u pravilu, pošto je zainteresiranim osobama omogućio da daju potrebne izjave. Tijekom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez nazočnosti drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se očituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba. U smislu citiranih propisa sud je bio dužan prema izjavama zakonskih nasljednika utvrditi rodoslovlje, sastav ostavinske imovine pokojne M. P. te uzeti nasljedničke izjave i donijeti rješenje o nasljeđivanju kojim bi rasporedio ostavinsku imovinu zakonskim nasljednicima i na taj način nasljednici bi dobili legitimaciju za vođenje postupaka protiv trećih osoba, ukoliko svoja prava stečena nasljeđivanjem ne bi mogli upisati u zemljišnim knjigama, kako to osnovano u žalbi tvrdi nasljednik Ž. P.. Naime, u odnosu na treće osobe zakonski nasljednici ne mogu ostvariti svoja nasljedna prava, obzirom da se o nasljednim pravima odlučuje u ostavinskom postupku, već isključivo svoja vlasnička prava, ukoliko tvrde da takva prava imaju.“
Gž 153/2021-2 Županijski sud u Varaždinu,Stalna služba u Koprivnici Slijedom gore navedenog, ističe se ovim zahtjevom da za uvrštanje nekretnina u rješenje o nasljeđivanju nije odlučno što su na navedenoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao posjednik gradilišta u [adresa] upisane Hrvatske šume d.o.o. jer je rješenje o nasljeđivanju deklarativnog karaktera i po donošenju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju u kojem će u sastavu ostavinske imovine javni bilježnik deklaratorno navesti popis izvanknjižne imovine nekretnina i iste rasporediti nasljednicima, za vanknjižnu imovinu tek slijedi postupak dokazivanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama, s obzirom na to da rješenje o nasljeđivanju, a kako je već ranije napomenuto, ne vezuje treće osobe, odnosno osobe na čije su ime navedene nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi.
Prilaže se također i Rješenje o nasljeđivanju iza pok LC, O-136/2024 UPP- OS-54/2024-2, pravomoćno od 24.07.2024. godine, majke bivšeg ministra zdravstva RH, kao dodatni općeniti dokaz sudske prakse o svrstavanju vanknjižne imovine u rješenja o nasljeđivanju.¸
Nadalje, podnositelj ovog zahtjeva želi također pobliže pojasniti svoj pravni interes da zemljišnoknjižno stanje uskladi sa stvarnim stanjem zemljišta, odnosno napomenuti da je:
- Provjerom u nadležnom Uredu za katastar – Ispostava u Pločama utvrđeno je kako je predmetni objekt izgrađen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisanog posjeda u posjedovnom listu br.460 k. o. [katastarska općina], za koju ne postoje zemljišne knjige, na ime posjednika Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.
- Sukladno odredbi čl.388 st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu istog zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. To znači da će se na konkretan predmet upisa u zemljišne knjige primjenjivati odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koji se primjenjivao do 1.1.1997. godine koje uređuje institut građenja na tuđem zemljištu, odnosno stjecanje prava vlasništva nekretnine građenjem na tuđem zemljištu, s obzirom da je objekt postojeći prije 15.2.1968. godine. U skladu s odredbama ZOVO koje reguliraju institut stjecanja prava vlasništva, građenjem na tuđem zemljištu, od pravila koje reguliraju navedenu materiju bile su izuzete nekretnine u društvenom vlasništvu za koje je vrijedio poseban pravni režim.
- U skladu s pravnom praksom i stavom Ustavnog suda RH, na predmetno činjenično stanje, s obzirom da se radi o građevinskoj čestici zemljišta koja je u vrijeme izgradnje obiteljske kuće bila u režimu društvenog vlasništva (ONI) da se ima primijeniti odredba paragrafa 418 Općeg građanskog zakonika. Ta je odredba omogućavala stjecanje prava vlasništva ukoliko je vlasnik zemljišta to građenje dopustio ili se pak tome nije protivio. Kako se upisani vlasnik te čestice zemlje kao i nitko drugi očigledno nije protivio predmetnoj gradnji jer objekt je postojeći prije 15.2.1968.godine, to će nasljednici primjenom navede točke OGZ-a steći pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Ovakvo je stajalište iznio Ustavni sud RH u svojoj odluci U-III-3214/2005 od 19. ožujka 2008. godine.
- Ističe se i da nikada nije vođen postupak ispred nadležne inspekcije koji bi bio uperen radi obustave gradnje navedenog objekta.
- Predlagatelj navodi kako su prema njegovom saznanju presumptivne nasljednice iza pok. FC: EC iz [adresa], trenutno u Kanadi, 230 Lake promenade Apartman 618, Etobicoke, Ontario, M8W1B1, ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
Slijedom svega gore iznijetog, predlagatelj smatra da svi priloženi dokazi sadržani u privitku ovog prijedloga imaju karakter javnih ili javno ovjerovljenih isprava, kako rješenje i računi SIZ-a Ploče, tako i izjave sinova nasljednika i svjedoka pred sudom ili javnim bilježnikom, i to redom:
- pok. FC pok. ĐC, pok. HC, pok. ĐC, pok. PC, pok. BC, ĐC, pok. BC;
Ukoliko bi se drugi nasljednici protivili ovom prijedlogu, predlagatelj ukazuje Sudu na odredbu članka 224. st.2 Zakona o nasljeđivanju, i u tom slučaju predlaže Sudu donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga tko tvrdi suprotno uputi da to dokaže u parnici.
U smislu članka 224. st. (2) Zakona o nasljeđivanju je propisano kako sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnjeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
4. Rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj: Gž-673/2025-2 od 19. rujna 2025. uvažena je žalba nasljednika ĆC te ukinuto rješenje Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama, poslovni broj: 6 O- 40/2025-4 od 31. siječnja 2025., kojim je odbijen kao neosnovan prijedlog ĆC za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, odnosno rješenja o naknadno pronađenoj imovini i predmet vraćen ovom prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
4.1. U obrazloženju rješenja suda drugog stupnja se navodi:
„4.1. Odredbom članka 253. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19., dalje ZN), propisano je kako će se prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem (materijalno pravo) prosuđivati po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva, dok je odredbom članka 253. stavak 2. ZN-a, propisano kako će se postupovne odredbe ovog Zakona primjenjivati na sve slučajeve nasljeđivanja u kojima nije do časa primjene ovoga Zakona (3. listopada 2003. godine) doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju. U konkretnom slučaju ĐC pok. Đ rođen je **.**.1899., a umro **.**.1988.“
„6. Prvostupanjski sud se u obrazloženju pobijanog rješenja poziva na presude Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama, poslovni broj: 6 P- 70/2020- 36 od 6. listopada 2022. i presudu Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj: 6 Gž- 4669/2022-2 od 21. ožujka 2023., a posebno na odlomke od 9. do 15. drugostupanjske presude od 21. ožujka 2023. Naime prvostupanjski sud navodi kako upravo iz ovih presuda proizlazi da je prijedlog ĆC za donošenjem rješenja o naknadno pronađenoj imovini neosnovan.“
„7. Naime, navedenom prvostupanjskom presudom od 6. listopada 2022. odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja HC za utvrđenjem prava suvlasništva na ½ prizemnog dijela kuće izgrađene na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Odlučujući o žalbi tužitelja HC protiv navedene prvostupanjske presude, Županijski je sud u Zagrebu, dana 21. ožujka 2023., pod poslovnim brojem: 6 Gž- 4669/2022-2 donio presudu kojom je odbio žalbu kao neosnovanu te potvrdio prvostupanjsku presudu od 6. listopada 2022.“
„8. Ono što prvostupanjski sud drži odlučujućim za donošenje sada pobijanog rješenja jest to što Županijski sud u Zagrebu u svojoj odluci od 21. ožujka 2023. navodi kako je nesporno da zemljište na kojem je izgrađena predmetna zgrada u vlasništvu Republike Hrvatske, te da s obzirom kako ne postoji pravna jedinstvenost predmetne zgrade i zemljišne čestice koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, to da je prvostupanjski sud pravilno odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.“
„9.Nakon razmatranja žalbe nasljednika ĆC, pobijanog prvostupanjskog rješenja i isprava koje se nalaze u spisu za reći je slijedeće. Odredbom članka 232. stavak 1. DZN-a propisano je da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina za koju se u vrijeme donošenja rješenja nije znalo da pripada ostavini, sud neće ponovno raspravljati ostavinu, već će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. Dakle, naknadno pronađena imovina predstavlja imovinu koja je u trenutku ostaviteljeve smrti predstavljala njegovu ostavinu, ovo bez obzira da li se za tu imovinu saznalo tek nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili se za nju znalo i ranije. Bitno je da nije u rješenju o nasljeđivanju navedena kao dio ostavine odnosno nasljedstva. Sva imovina koja je bila ostaviteljeva, po sili zakona, u trenutku njegove smrti prelazi na njegove nasljednike.“
„10. Za ocjenu što predstavlja ostavinu nije odlučno je li to pravo sada upisano kao pravo vlasništva na pok. ostavitelja ĐC, pok. Đ. Stoga, ako među njegovim nasljednicima ne bi bilo spora o tome je li ostavinu tj. naknadno pronađenu imovinu predstavljaju zemljište i zgrada na njoj, a koje su točno navedene u odlomku 3. ovog obrazloženja, tada nema zapreke da se takvo pravo utvrdi ostavinom odnosno naknadno pronađenom imovinom. U pogledu načela jedinstva nekretnina u smislu odredne članka 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09.,143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZVDSP), treba reći kako je predlagatelj, nasljednik ĆC zatražio utvrđenje da naknadno pronađena imovina pok. ostavitelja predstavlja i zemljište i zgrada koja se na njoj nalazi, pa stoga nema zapreke da takva nekretnina bude predmetom ostavine, jasno ako su za to ispunjene druge zakonske pretpostavke. Za napomenuti je i to da ostavinsko rješenje, odnosno rješenje o naknadno pronađenoj imovini nema pravni učinak prema trećem, možebitnom stvarnom vlasniku, odnosno prema onima koji nisu sudjelovali u ostavinskom postupku.
11. Slijedom navedenog za zaključiti je kako je u konkretnom slučaju pravno relevantno postoji li između nasljednika pok. ĐC, pok. Đ suglasnost da predmetne nekretnine predstavljaju ostavinu, odnosno naknadno pronađenu imovinu pok. ostavitelja, a ne tko je uknjižen kao vlasnik nekretnine.“
5. U parnici koja je okončana pravomoćnom presudom Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama, poslovni broj: 6 P- 70/2020-36 od 6. listopada 2022. tuženik pod 1. FC u odgovoru na tužbu (listovi 46-47 spisa) navodi da priznaje da je tužitelj suvlasnik za 1/2 nekretnine iz tužbenog zahtjeva što glasi:
„Utvrđuje se da je tužitelj suvlasnik za ½ dijela nekretnine položene u [adresa] i označene kao dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 400 m2, koja je u vještvu vještaka mjernika MC iz [adresa],boj 06/10 od siječnja 2010. označena slovima ABCDEFG, koje vještvo je sastavni dio ove presude te ½ dijela prizemnog dijela kuće izgrađene na toj nekretnini s ravnom betonskom pločom a koji dio se sastoji od tri sobe, hodnika i lođe, te u suterenu podruma, ljetne kuhinje i stepenica s desne strane objekta, dok osporava tužbeni zahtjev o navodnoj dogradnji stambenog objekta od strane tužitelja, s tim u vezi i tužbeni zahtjev koji se odnosi na tvrdnju da je tužitelj HC“ samovlasnik u cijelosti dijela prizemlja koji se sastoji od kuhinje i sobe izgrađene uz prizemlje, te kupaonice-sanitarnog čvora kao izdvojenog objekta.“
6. U parnici između tužitelja HC i tuženika FC nije sporno da je tužitelj suvlasnik ½ dijela nekretnine položene u [adresa] i označene kao dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 400 m2, koja je u vještvu vještaka mjernika MC iz [adresa],boj 06/10 od siječnja 2010. označena slovima ABCDEFG, koje vještvo je sastavni dio ove presude te ½ dijela prizemnog dijela kuće izgrađene na toj nekretnini s ravnom betonskom pločom a koji dio se sastoji od tri sobe, hodnika i lođe, te u suterenu podruma, ljetne kuhinje i stepenica s desne strane objekta
7. Iz iskaza svjedoka, pok. TC, u postupku P-249/14 koji se vodio pred naslovnim sudom, list 28 spisa, proizlazi da je prema njegovom svjedočenju upravo DC, pok. Đ bio graditelj starog prizemlja jer je ovaj svjedok izjavio:
„ ... i sam sam pomagao prilikom izgradnje kata ove kuće a to je bilo sedamdesetih godina. Znam da je prizemlje rađeno još ranije, a to je radio otac tužitelja ĐC ... “
8. Svjedok ČC u izjavi od 11. prosinca 2024. (list 30 spisa) navodi da je gradnju opisanog starog dijela prizemlja, na zemlji koja mu je dana u posjed od njegove pok. majke AC, koja je tada bila posjednikom tog zemljišta, organizirao i vodio ČC, pok. Đ uz pomoć svojih sinova, FC i SC.„ Gradnja kuće pok ĐC, pok. Đ krenula je oko 1963. godine ... “... Naglašavam, kod svih domaćinstava, roditelji su bili jedini kreatori i organizatori radova u obitelji. Djeca su samo pomagala, u mjeri koliko su mogla ...“ Svjedoči također i da je osobno sudjelovao u gradnji iste: „ Ja sam zajedno s pok. BC, ali i drugima, ručno minirao kamene stijene i čistili smo teren za gradnju kuće pok. ĐC pok. Đ ...“
9. Iz priloženih isprava i to:
- Računa Stambeno komunalnog SIZ-a Općine Ploče od 24.09. 1978.
- Računa Stambeno komunalnog SIZ-a Općine Kardeljevo od 15.06. 1981.
- Računa Stambeno komunalnog SIZ-a Općine Kardeljevo od 12.04. 1985.
- Isprave koji ukazuje da je na predmetnoj čestici izgrađen objekt prije 1968.
- Uvjerenja od 5.6.2015. da je građevina evidentirana na Hrvatskoj osnovnoj karti broj lista Vrgorac 50, 1987. godine temeljem snimanja iz zraka 1966. proizlazi da je pok. ĐC, pok. Đ bio posjednikom, odnosno korisnikom zemljišta na kojem je izgradio i posjedovao obiteljsku kuću.
10. Pok. HC je saslušan na Općinskom sudu u Zagrebu 5. veljače 2021. iskazao (listovi 86-87 spisa):
„ Ja sam dio nekretnine i to na čestici 5608/175 k. o. [katastarska općina] naslijedio, naime u početku je bio objekt koji se sastojao od prizemlja i suterena kako su izgradili naši roditelji. I ja sam zapravo naslijedio polovicu prizemlja i suterena. A moji roditelji su isto radili ovaj objekt u dvije faze prvo od 1963.g. do 1966…..prostorije 4 i 5 su prizemlje koje su radili roditelji 1967. godine …..“
11. Na temelju izvedenih dokaza, posebno vodeći računa o izjavi FC iz odgovora na tužbu opisanog u točki 12. ovog obrazloženja, prema kojoj nije sporno da bi naknadno pronađenu imovinu ostavitelja ĐC činile nekretnine pobliže opisane po I. izreke ovog rješenja, utvrđeno je da je predlagatelj ĆC dokazao da su ove nekretnine naknadno pronađena imovina ostavitelja ĐC.
12. Iz rješenja o nasljeđivanju O-80/88 (list 35 spisa) je utvrđeno da je ĐC naslijedila supruga GC, koju su prema rješenju o nasljeđivanju O-1/91(list 36 spis) iza njene smrti naslijedili sinovi NC i HC, svaki za ½ dijela.
13. Nasljednici FC pobliže označeni u izreci ovog rješenja pod II.
1.,2.,3.,4. i 5., su rješenjem ovog suda P-1511/2015-11 od 9. svibnja 2017. pozvani da preuzmu postupak u tom predmetu, kasnije pravomoćno okončanim pod poslovnim brojem P-70/2020.
14. S obzirom da je predniku nasljednika FC pripala ½ ostavine iza smrti ĐC, onda je svakom njegovom nasljedniku pripala 1/10 dijela naknadno pronađene imovine što zajedno daje 5/10 dijela ili ½ dijela.
15. Predlagatelju VC, koji je iza smrti HC rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Domagoja Ranogajeca iz Zagreba O- 5275/2024-8, UPP/OS -O-8/2024 od 4. prosinca 2024. naslijedio imovinsko pravo zahtijevati pravo suvlasništva u ½ dijela, prizemnog dijela kuće izgrađene na nekretnini kao dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s ravnom betonskom pločom a koja se sastoji od tri sobe, hodnika i lođe, te u suterenu podruma, ljetne kuhinje i stepenica s desne strane objekta, pripada ½ dijela naknadno pronađene imovine.
16. Zbog svega izloženog riješeno je kao u izreci.
U Pločama, 28. studenog 2025.
Sudac:
Darko Jelčić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu u Splitu roku 15 dana od dostave rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka.
Dna:
1. EC iz [adresa], trenutno u Kanadi, 230 Lake promenade Apartman 618, Etobicoke, Onterio, M8W1B1, OIB: [osobni identifikacijski broj]
2. ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]
3. SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]
4. UC iz [adresa]
5. OC, [adresa]
6. ĆC pok. SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]