Baza je ažurirana 22.05.2025.
zaključno sa NN 74/25
EU 2024/2679
1
Republika Hrvatska Općinski sud u Čakovcu Čakovec, Ruđera Boškovića 18 |
||
|
Poslovni broj: Pn-164/2022-13
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji S O, u pravnoj stvari tužitelja Z M, OIB: …, G K, P u …, adresa boravišta: E. …, … G-L, A, zastupanog po punomoćnici Ines Bojić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 4. rujna 2023. u nazočnosti tužitelja, punomoćnice tužitelja i zakonskog zastupnika tuženice, dana 12. listopada 2023. objavio je i
p r e s u d i o j e
I/. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„I. Nalaže se tuženoj R H, OIB: …, isplatiti tužitelju Z M, OIB: …, iznos od 1.166,30EUR/8.787,50kn na ime imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od ... o 2019. godine do isplate te iznos od 1.327,23EUR/10.000,00 kn na ime neimovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora pa do konačne isplate, sve po stopi koja se do ... p 2022. godine određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od … s 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
II. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana nadoknaditi tužitelju trošak postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.“
II/. Nalaže se tužitelju da tuženici naknadi parnični trošak u iznosu od 995,40 eura / 7.500,00 kuna, u roku od petnaest dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je dana … s 2021. OGS u Zg podnio tužbu protiv tuženice radi naknade štete, u kojoj je navedeno:
- da Presudom OS u Čk poslovni broj K…/..-.. od ... l 2011., tužitelj je oglašen krivim što je dana ... p 2010. u …,… sati nazvao D. M. iz M. , u PUP te joj rekao: Čuj ti, kad buš vrnula peneze, znaš ti dobro tko je, likvidiral bum te, sve bum predal kamatarima, spotrli budu tebe i sve tvoje, što je kod imenovane izazvalo strah i uznemirenost, te je utvrđeno da je time počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 129. stavak 2. KZ-a, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci uz primjenu uvjetne osude na način da se izrečena kazna neće izvršiti ako u roku jedne godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo; a da povodom žalbe tužitelja kao okrivljenika, ŽS u VŽ je rješenjem broj Kž-../.. od ... l 2012. ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio OS u ČK na ponovni postupak;
- da u ponovljenom postupku, presudom Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj K-…/… od …. s 2014., tužitelj je oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo prijetnje; a da povodom žalbe ODO u ČK od … l 2014., ŽS u VŽ je prihvaćajući istu, rješenjem poslovni broj Kž-…/… od ... r 2014. ukinuo prvostupanjsku presudu te predmet uputio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, smatrajući u bitnome da se presuda temelji na nezakonitim dokazima;
- da nakon toga, presudom OS u ČK poslovni broj K-…/… od ... o 2015., tužitelj je ponovno oslobođen optužbe, međutim, povodom žalbe ODO u ČK od … s 2015. ŽS u VŽ je rješenjem poslovni broj Kž-…/… od … k 2015. ponovno ukinuo prvostupanjsku presudu te predmet uputio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, smatrajući u bitnome da je u prvostupanjskom postupku pogrešno utvrđeno činjenično stanje;
- da nakon toga, presudom OS u ČK poslovni broj K-…/… od ... l 2016., tužitelj je još jednom oslobođen od optužbe, no da povodom žalbe ODO u Čk od … s 2016., ŽS u VŽ je prihvaćajući istu, rješenjem poslovni broj Kž-…/… od … l 2016. po treći puta ukinuo prvostupanjsku presudu te predmet uputio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem, ponovno smatrajući u bitnome da je u prvostupanjskom postupku pogrešno utvrđeno činjenično stanje;
- da u po četvrtom po redu postupku, presudom OS u Čk poslovni broj K-…/… od ... v 2018., tužitelj je proglašen krivim za kazneno djelo prijetnje te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci uz primjenu uvjetne osude na rok od jedne godine; da povodom žalbi podnesenih po tužitelju osobno i njegovom branitelju, ODO u VŽ podnijelo je odgovor na žalbu s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana; da prije održavanja sjednice vijeća, spis je dostavljen ŽDO u Vž na razgledavanje, koje je podneskom broj KŽ-DO-…/… od ... s 2018. vratilo spis; a da tužitelj nije imao saznanja o navedenim radnjama već je isto saznao isključivo iz obrazloženja presude ŽS u VŽ, poslovni broj Kž-…/…, dok nije imao neposredan u uvid u komunikaciju između suda i ŽDO-a, kao niti uvid u podnesak od … s 2018.;
- da ŽS u VŽ, u sjednici održanoj … v 2019., presudom, poslovni broj Kž-…/.., potvrdio je presudu OS u ČK poslovni broj K-…/… od ... v 2018.;
- da protiv navedene presude tužitelj je dana … o 2019. podnio tužbu Ustavnom sudu RH pritužujući se na povrede čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 31. st. 1. Ustava te čl. 6. i čl. 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; da tužitelj je u ustavnoj tužbi u bitnome tvrdio da je osuđen za kazneno djelo za koje je u trenutku potvrđivanja prvostupanjske presude nastupila zastara, da je u konkretnom slučaju primijenjena kazna koja nije bila određena zakonom te da je tijekom postupka narušeno načelo procesne ravnopravnosti na njegovu štetu i da mu je povrijeđeno pravo na kontradiktorni postupak, predloživši da Ustavni sud usvoji njegovu tužbu i ukine pobijanu presudu;
- da Odlukom Ustavnog suda RH, poslovni broj:: U-III-…/…, od … t 2021. utvrđeno je da je podnositelju povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. ustava RH i člankom 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u aspektu prava na kontradiktorni postupak i procesnu jednakost stranaka time što mu nije dostavljen odgovor državnog odvjetništva na njegovu žalbu protiv prvostupanjske presude, dok je u preostalom dijelu ustavna tužba rješenjem odbačena; da u obrazloženju navedene odluke u relevantnom dijelu koji se tiče povrede podnositeljeva prava na pravično suđenje, Ustavni sud navodi sljedeće: „Ustavni sud nadalje utvrđuje kako je Županijski sud u Varaždinu uzeo u obzir odgovor nadležnog državnog odvjetništva na podnositeljeve žalbe, odbivši podnositeljeve prigovore i potvrdivši prvostupanjsku presudu. Međutim, navedeni odgovor nadležnog državnog odvjetništva nije bio dostavljen obrani. Stoga obrana nije imala nikakvih saznanja o navodima nadležnog državnog odvjetništva u tom odgovoru, a niti je imala priliku odgovoriti na njega prije donošenja presude (usporedi s predmetnom ESLJP-a L M protiv P, …, presuda od ... v 1996.). ... ESLJP je već izrazio stav da mišljenje državnog odvjetništva treba biti dostavljeno na odgovor obrani (v. primjerice, predmet Z protiv H, navedeno ... i ...) te da je to od osobite važnosti jer nadležnost žalbenog suda obuhvaća činjenična i pravna pitanja (v. primjerice, predmete Z protiv H, .. te B protiv B, br. …/.., .., presuda od ... l 1991. godine). To je svoje stajalište ponovio u nekoliko presuda donesenih protiv H nakon presude Z ( v. predmete L protiv H, br. ../.., presuda od ... p 2014. godine; K protiv H, navedeno; B i drug protiv H, br. …/.. i dr., presuda od … l 2019: R i drugi protiv H. br. …/.. i dr., presuda od … s 2020. godine) u kojima je utvrdio povredu načela jednakosti oružja i prava na kontradiktoran postupak. To je svoje stajalište ponovio i u najnovijoj presudi donesenoj … o 2021. godine u predmetu G protiv H, navedeno, u kojoj je, uzimajući u obzir dobro utvrđenu praksu i ranija razmatranja u predmetima u kojima je u istovjetnim pravnim situacijama ocjenjivao ista konvencijska pitanja, utvrdio povredu prava na kontradiktorni postupak i procesnu jednakost stranaka jer obrani tijekom postupka pred drugostupanjskim i trećestupanjskim sudom nije bio dostavljen podnesak državnog odvjetništva. Imajući na umu navedeno, ali i okolnost da je neupitno da su argumenti državnog odvjetništva bili usmjereni na odbijanje žalbe podnositelja i potvrđivanje prvostupanjske presude te da su kao takvi mogli biti od utjecaja na odluku žalbenog suda, Ustavni sud zaključuje da u ovome postupku nije poštovano načelo jednakosti stranaka i pravo na kontradiktorni postupak.“
1.1. Tužitelj slijedom svega prethodno navedenog, a sukladno spomenutoj odluci Ustavnog suda, ističe se da je tužitelju tijekom kaznenog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava i čl. 6. Konvencije u aspektu prava na procesnu jednakost i kontradiktorni postupak, slijedom čega mu pripada pravo na naknadu štete. S tim u vezi, tužitelj ističe kako je u svrhu obraćanja Ustavnom sudu i podnošenja ustavne tužbe pretrpio imovinsku štetu u vidu troškova odvjetničkog zastupanja u ukupnom iznosu od 8.787,50kn, sukladno računima koji se dostavljaju u prilogu. Vezano za navedeno napominje se da se radilo o nužnom trošku budući da je tužitelju kao pravnom laiku bila neophodna pomoć odvjetnika pri sastavljanju ustavne tužbe i obraćanja Ustavnom sudu, a ustavna tužba je u konkretnom slučaju predstavljala jedino pravno sredstvo koje je tužitelj imao na raspolaganju. Također, imajući u vidu notornu činjenicu da Ustavni sud nikada ne odlučuje o troškovima postupka, tužitelj naknadu spomenutih troškova nije mogao ostvariti u postupku pred Ustavnim sudom. Isto tako, budući da je Ustavni sud svojom odlukom nesporno utvrdio da u kaznenom postupku koji se vodio protiv podnositelja nije bilo poštovano načelo jednakosti stranaka i pravo na kontradiktorni postupak te da je s tim u vezi došlo do povrede prava tužitelja zajamčenih čl. 29. Ustava i čl. 6. Europske konvencije, tužitelj smatra da mu pripada i pravo na naknadu neimovinske štete zbog povrede prava na pošteno suđenje. S tim u vezi, tužitelj ukazuje na praksu Europskog suda za ljudska prava u usporedivim predmetima na koju se referira i Ustavni sud u svojoj odluci, a osobito odluku Europskog suda u predmetu K protiv H, zahtjev broj: …/.. od … t 2019. godine koji je u cijelosti pravno i činjenično usporediv sa predmetom tužitelja, a u kojem je Europski sud utvrdio da je podnositelj pretrpio neimovinsku štetu koja se ne može nadoknaditi samo utvrđivanjem povrede te podnositelju dosudio naknadu u iznosu od oko 11.000,00 kn.
1.2. Tužitelj u tužbi navodi da se prije pokretanja ovog postupka sukladno čl. 186 a Zakona o parničnom postupku obratio ODO sa zahtjevom za mirno rješenje spora, međutim, dopisom od .. r 2021., ODO otklonilo je zahtjev tužitelja kao neosnovan.
1.3. Slijedom svega navedenog, tužitelj tužbenim zahtjevom iz tužbe predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženoj isplatiti tužitelju iznos od 8.787,50 kn na ime imovinske štete te iznos od 10.000,00 kn na ime neimovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora pa do konačne isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana (točka I. tužbenog zahtjeva), te nalaže tuženoj u roku od 15 dana nadoknaditi tužitelju trošak postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena (točka II. tužbenog zahtjeva).
2. U danom odgovoru na tužbu tuženica u smislu odredbe čl. 48.st.3. u svezi s odredbom čl. 52.st.1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - u daljnjem tekstu ZPP) prvenstveno ističe prigovor mjesne nadležnosti OGS u ZG i predlaže predmet ustupiti mjesno nadležnom OS u ČK
2.1. Tuženica se u cijelosti protivi tužbi, te osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženica osporava visinu tužbenog zahtjeva, jer ničime nije dokazana i postavljena je paušalno.
2.2. Tuženica slijedom navedenog prvenstveno predlaže donijeti rješenje kojim će se Općinski građanski sud oglasiti mjesno nenadležnim i ustupiti predmet mjesno nadležnom OS u Čk, podredno, predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu, te potražuje naknadu parničnog troška.
3. Nadalje se tuženica na navode tužbe očituje kako slijedi:
- protiv okrivljenog ZM podnesen je optužni prijedlog ODO u Čk (nastavno ODO Čakovec) broj K-DO-…/… od …. o 2011. kojim se imenovani tereti za počinjenje kaznenog djela prijetnje iz čl. 129. st. 2. Kaznenog zakona (NN broj 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11, dalje u tekstu KZ/97)
- … s 2011. pod brojem K-…/… održana je glavna rasprava povodom gore navedenog optužnog prijedloga na kojoj su ispitani okrivljenik te svjedoci D. M., Z. Kolarić, M. L. L. M i F M, a rasprava je odgođena zbog pribavljanja dokaza predloženih od strane ODO Čk.
- … l 2011. nastavljena je glavna rasprava koja se odgodila zbog provođenja dokaznih prijedloga od strane branitelja okrivljenika,
- … r 2011. glavna rasprava započela je ispočetka te se odgodila zbog pribavljanja dokaznih prijedloga od strane branitelja okrivljenika,
- … l 2011. nastavljena je glavna rasprava bez prisutnosti okrivljenika koji je uredno pozvan i upozoren prema čl. 441. st. 3. ZKP/08 a na raspravi … r 2011. očitovao se o optužbi i iznio obranu. Na raspravi su ispitani svjedoci L M i F M te je glavna rasprava zaključena,
- Presudom od … l 2011. sud je okrivljenog proglasio krivim za terećeno kazneno djelo i osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 5 mjeseci uz primjenu uvjetne osude na godinu dana,
- … s 2011. okrivljeni Z M podnio je žalbu protiv navedene presude, a odgovor na žalbu ODO Čk nije podnio,
- Rješenjem od … l 2012. ŽS u VŽ prihvatio je žalbu okrivljenika, ukinuo pobijanu presudu te predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje,
- …. s 2012. u ponovnom postupku pod brojem K-…/… pred ovim sudom održana je glavna rasprava na kojoj je okrivljeni iznio obranu, ispitani su svjedoci D. M., L. M., F. M. te je ista odgođena zbog provođenja dokaznih prijedloga od strane ODO Čk branitelja okrivljenika i oštećenice,
- … s 2013. nastavljena je glavna rasprava bez prisutnosti okrivljenika koji je uredno pozvan i upozoren prema čl. 441. st. 3. ZKP/08 a koji se prethodno očitovao o optužbi i iznio obranu. Na raspravi je ispitana svjedokinja Š M te je rasprava odgođena zbog provođenja dokaznih prijedloga od strane ODO Čk,
- … v 2013. nastavljena je glavna rasprava bez prisutnosti okrivljenika koji je uredno pozvan i upozoren prema čl. 441. st. 3. ZKP/08 te se prethodno očitovao o optužbi i iznio obranu. Ispitani su svjedoci D M i J G te je rasprava odgođena i na sljedeću raspravu pozvane su prisutne stranke i okrivljenik
- … o 2013. odgođena je glavna rasprava budući da dostava poziva za okrivljenika nije iskazana,
- …. r 2013. odgođena je glavna rasprava na koju okrivljenik nije pristupio iako je dostava poziva uredno iskazana, zbog spriječenosti poslovnim obvezama - rad u inozemstvu, kako je izvijestio njegov branitelj
- …. l 2013. glavna rasprava počela je ispočetka zbog izmjene suca, te se na istoj okrivljeni očitovao o optužbi i iznio obranu, ispitane su svjedokinje D M i M M te je ista odgođena zbog provođenja dokaznih prijedloga od strane branitelja okrivljenika i zastupnice optužbe
- glavna rasprava zakazana za … t 2014. odgođena je na molbu okrivljenika budući da nije bio u mogućnosti pristupiti na istu,
- …. t 2014. glavna rasprava počela je ispočetka te se na istoj okrivljeni očitovao o optužbi i iznio obranu, ispitan je svjedok M V te je ista odgođena zbog provođenja dokaznih prijedloga od strane ODO Čk,
- … s 2014. glavna rasprava je nastavljena, ispitani su svjedoci M L, F M, Š M, D N, M M te je dokazni postupak završen,
- Presudom od … s 2014. okrivljenik je oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 129. st. 2. KZ/97,
- ODO Čk … l 2014. podnio je žalbu protiv navedene presude dok okrivljenik nije podnio odgovor na žalbu,
- Rješenjem od … r 2014. ŽS u VŽ prihvatio je žalbu državnog odvjetnika, ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet uputio ovom sudu na ponovno suđenje,
- … s 2015. u ponovnom postupku pod brojem K-…/… pred ovim sudom održana je rasprava koja je odgođena zbog nepristupanja okrivljenika iako je dostava poziva uredno iskazana,
- … o 2015. održana je javna rasprava na kojoj se okrivljenik očitovao o optužbi, iznio obranu, ispitani su svjedoci Š M, F M i L M te je dokazni postupak završen,
- Presudom od … o 2015. okrivljenik je oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 129. st. 2. KZ/97, ODO Čk … s 2015. podnio je žalbu protiv navedene presude, dok okrivljenik nije podnio odgovor na žalbu,
- Rješenjem od … k 2015. ŽS u VŽ prihvatio je žalbu državnog odvjetnika, ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet uputio ovom sudu na ponovno suđenje,
- … o 2016. u ponovnom postupku pod brojem K-…/… pred ovim sudom održana je javna rasprava na kojoj se okrivljenik očitovao o optužbi, ispitana je svjedokinja D M te je ista odgođena zbog pozivanja svjedoka M M, Š M, F M i L M na svjedočenje,
- … t 2016. nastavljena je javna rasprava, ispitane su svjedokinje M M i Š M te je ista odgođena zbog nepristupanja svjedoka F M i L M,
- … l 2016. nastavljena je javna rasprava, ispitani su svjedoci L M i F M, okrivljenik je iznio svoju obranu te je dokazni postupak završen Presudom od … l 2016. okrivljenik je oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo prijetnje iz čl. 129. st. 2. KZ/97,
- ODO Čk … s 2016. podnio je žalbu protiv navedene presude,
- … s 2016. okrivljenik je podnio odgovor na žalbu,
- Rješenjem od … r 2016. ŽS u VŽ prihvatio je žalbu državnog odvjetnika, ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet uputio ovom sudu na ponovno suđenje, pred drugim sucem pojedincem,
- … s 2017. u ponovnom postupku pod brojem K-…/. pred ovim sudom, a drugim sucem pojedincem, odgođena je javna rasprava zbog nepristupanja okrivljenika kojemu je dostava poziva uredno iskazana,
- … s 2018. održana je javna rasprava na kojoj se okrivljenik očitovao o optužbi te je na svoj zahtjev iznio obranu na početku dokaznog postupka. Ispitani su svjedoci D M, F M i Š M te je ista odgođena zbog pozivanja svjedoka L M i M M na svjedočenje,
- … v 2018. nastavljena je javna rasprava na kojoj je ispitan svjedok L M, uz suglasnost stranaka pročitao se iskaz svjedokinje M M te je dokazni postupak dovršen,
- Presudom od … v 2018. okrivljenik je proglašen krivim za kazneno djelo prijetnje iz čl. 129. st. 2. KZ/97 te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 mjeseci uz izricanje uvjetne osude na rok od godine dana,
- … s 2018. okrivljeni ZM podnio je žalbu protiv navedene presude, dok je branitelj okrivljenika podnio žalbu … s 2018.,
- … s 2018. ODO Čk podnio je odgovor na žalbu,
- Presudom od … v 2019. ŽS u VŽ je odbio žalbu okrivljenika kao neosnovanu te je potvrdio ovosudnu presudu broj K-…/..- .. od … v 2018.,
- povodom ustavne tužbe ZM na traženje Ustavnog suda dostavljen je istom na uvid ovosudni spis broj K-…/… (I. i II. svežanj) s priključenim ovosudnim ovršnim spisom broj Ovr-…/..,
- Ustavni sud je … t 2021. pod brojem U-lll-…/.. donio Odluku kojom je utvrdio da je podnositelju Z M povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava R H, u aspektu prava na kontradiktorni postupak i procesnu jednakost stranaka time što mu nije dostavljen odgovor državnog odvjetništva na njegovu žalbu protiv prvostupanjske presude i Rješenje kojim se u ostalom dijelu ustavna tužba odbacuje,
- Članak 473. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 - Odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, nastavno ZKP/08) ne propisuje obvezu suda da je odgovor na žalbu državnog odvjetnika dužan dostaviti na znanje okrivljenom i branitelju. Naime, tek je prema Zaključku broj 7. od 17. prosinca 2020 sa zajedničkog sastanka predsjednika kaznenih odjela županijskih sudova s kaznenim odjelom VSRH broj Su-IV-…/…-.. sud dužan odgovor državnog odvjetnika na žalbu okrivljenika, prije slanja spisa sudu drugog stupnja, dostaviti na znanje i okrivljeniku i njegovom branitelju,
te da iz kronološki navedenog tijeka kaznenog postupka protiv Z M razvidno je kako je isti proveden pravilno i zakonito, te je tužba s postavljenim tužbenim zahtjevom Z M neosnovana u cijelosti, odnosno ne postoje nepravilnosti i nezakonitosti u radu uređujućeg suda u predmetu broj: K-…/.., a time niti odgovornost tuženika tužitelju temeljem odredbe čl. 105. Zakona o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/16, 67/18, 126/19 i 130/20).
4. OGS u ZG rješenjem posl.br. 25-Pn-…/…-.. od …. l 2022. oglasio se mjesno nenadležnim, te odlučio da će se po pravomoćnosti ovog rješenja spis dostaviti ovome OS u ČK , a koje je rješenje postalo pravomoćno dana … p 2022.
5. Slijedom navedenog postupak je nastavljen kod ovog suda.
6. U tijeku postupka tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti, s time da je podneskom od … o 2023. tužitelj specificirao tužbeni zahtjev i u valuti EUR sukladno službeno objavljenom konverzijskom tečaju, tako da sada od tuženice potražuje isplatu iznosa od 1.166,30EUR/8.787,50kn na ime imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od … o 2019. godine do isplate te iznos od 1.327,23EUR/10.000,00 kn na ime neimovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora pa do konačne isplate, sve po stopi koja se do … p 2022. godine određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od ... s 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena (točka I. tužbenog zahtjeva), te da mu nadoknadi trošak postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
7. Tuženica je ostala kod odgovora na tužbu i svojih iznesenih navoda, odnosno tuženica se u cijelosti protivi tužbi i tužbenog zahtjevu tužitelja, ističe kako ne postoje nepravilnosti i nezakonitosti u radu suda. Tuženica osporava i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, te ujedno ističe kako se protivi tužbenom zahtjevu koji je preciziran podneskom od … ...2023.
8. Podneskom od … o 2023. (dostavljenim sudu dana … t 2023.) tužitelj dostavlja potvrde o uplatama na ime troškova odvjetničkog zastupanja prema računima koji su dostavljeni uz tužbu, pa tako uplatnice i izvješće o izvršenim platnim transakcijama po računu punomoćnice tužitelja iz kojih je vidljivo da je tužitelj dana … o 2019. platio iznos od 2.500,00 kn te dana …. o 2019. iznos od 6.287,50kn, odnosno, ukupno, 8.787,50 kn koliko na ime materijalne štete potražuje u ovom postupku. Nadalje, a nastavno na dosada iznesene navode tužene o tome da je kazneni postupak koji se vodio protiv tužitelja proveden pravilno i zakonito, odnosno, da ne postoje nepravilnosti i nezakonitosti u postupanju uređujućeg suca u predmetu K-…/.., a time niti odgovornost tužene temeljem čl. 105. Zakona o sudovima, tužitelj ističe kako se radi o očigledno neutemeljenim navodima imajući u vidu da je Ustavni sud izrijekom utvrdio povredu tužiteljevog prava na pošteno suđenje u dijelu koji se tiče prava na kontradiktoran postupak i procesnu jednakost stranaka u postupku K-…/…, upravo zato jer mu od strane uređujućeg suca nije bio dostavljen odgovor državnog odvjetništva na žalbu; da dakle postupanje suca u tom pogledu je očigledno nije bilo pravilno niti zakonito, budući je bilo u protivnosti s čl. 29. Ustava te u protivnom Ustavni sud ne bi utvrdio povredu podnositeljevih prava zajamčenih navedenim člankom Ustava. Tužitelj ističe da takva odluka Ustavnog suda korespondira s praksom Europskog suda za ljudska prava koji je u više svojih odluka protiv Republike Hrvatske u identičnim situacijama utvrdio povrede čl. 6. Konvencije, pa tako, primjerice, u predmetu Z protiv H, zahtjev broj: …/.. od …. t 2013. i protiv H, zahtjev broj: …/… od … p 2014.; da dakle, prije 2018. kada je konkretno počinjena povreda podnositeljevog prava na pošteno suđenje, već je postojala razvijena praksa Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku u identičnim situacijama, slijedom čega se ne mogu prihvatiti tvrdnje tužene o tome da je obveza dostavljanja odgovora na žalbu branitelju i okrivljeniku ustanovljena tek zaključkom Su-IV-…/… od .. p 2020. Konačno, tužitelj u prilogu svog podneska, kao primjer sudske prakse dostavlja odluku Ustavnog suda u predmetu poslovni broj: U-III-…/… od … v 2023. godine, iz koje odluke jasno proizlazi da je praksa Ustavnog suda sve do … s 2022. kada je donesena odluka Europskog suda u predmetu D K protiv H bila takva da neovisno o ishodu ustavnosudskog postupka, Ustavni sud nije dosuđivao troškove tog postupka podnositeljima; da predmetnom odlukom Ustavni sud je konstatirao da je takvu praksu bio dužan preispitati obzirom na pravno stajalište Europskog suda izraženo u odluci D K protiv H, dakle, takva praksa Ustavnog suda izmijenjena je počev od … s 2022.; te da imajući u vidu da je odluka Ustavnog suda u predmetu tužitelja donesena … t 2021. godine, razvidno je da trošak ustavnosudskog postupka tužitelj nije mogao ostvariti u postupku pred Ustavnim sudom. Slijedom navedenog, tužitelj u cijelosti ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, predlaže isti usvojiti i obvezati tuženu na nadoknadu parničnog troška tužitelju.
9. Tuženica ističe kako su prednji navodi tužitelja u cijelosti neosnovani. Vezano uz navode tužitelja koji se odnose na povredu prava na pošteno suđenje zbog nedostavljanja obrani odgovora na žalbu državnog odvjetništva, a koja povreda je utvrđena Odlukom USRH broj: U-lll-…/.., od ... t 2021., tuženica ističe kako ostaje pri navodima iz ranijih očitovanja, odnosno pri stavu da tužitelj ne može pravo na naknadu troškova ustavnousudskog postupka ostvarivati u parnici jer zahtjev za naknadu istih nije podnio u postupku pred Ustavnim sudom R H, kao dokaz predlažući uvid u presudu ESLJP, B protiv H od …. s 2014., zahtjev br. ../.., te navodeći da u konkretnom slučaju nije primjenjiva presuda ESLJP u predmetu D K protiv H od … s 2022., zahtjev broj …/…), na koju se tužitelj poziva jer je donesena u drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, da naime, u navedenoj presudi Sud je utvrdio povredu čl. 6. st. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u spektru prava na pristup sudu zbog nerazmjernog odbijanja dosude troškova zastupanja podnositelju po odvjetniku pred USRH, u povodu osporenih rješenja kojima je USRH utvrdio povredu određenih ustavnih prava i ukinuo osporena rješenja u vezi lišenja poslovne sposobnosti podnositelja zahtjeva, te nastavno, da podnositelj zahtjeva podnio je USRH zahtjev za naknadu troškova zastupanja, ali kako je Europski sud uočio, USRH prilikom obrazlaganja svoje odluke nije obrazložio odluku o odbijanju dosuđivanja troškova sastava ustavne tužbe već je samo koristio formulaciju iz čl. 23. Ustavnog zakona o ustavnom sudu R H, ne iznoseći valjane i dostatne razloge za takvu odluku, zaključujući da ograničenje prava podnositelja zahtjeva na pristup sudu nije bilo opravdano legitimnim ciljevima kojima je težio. Slijedom navedenog, tuženica predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te obveže tužitelja na naknadu prouzročenih parničnih troškova.
10. U dokaznom postupku izvršen je uvid u priloženu dokumentaciju u spisu: Presudu OS u ČK poslovni broj K-…/..-… od …v 2018. (listovi br. …-.. spisa), Presudu ŽS u VŽ poslovni broj Kž-…/…-… od … v 2019. (listovi br. …-.. spisa), Ustavnu tužbu od …o 2019. (listovi br. …-.. spisa), Odluku Ustavnog suda RH broj: U-III-…/.. od ... t 2021. (listovi br. ..-.. spisa), Račun odvjetnice I. B. broj: …/.. ..-…/… … od ... o 2019. (list br. … spisa), Račun odvjetnice I. B. broj: ../.. ..-../... ..od ... o 2019. (list br. .. spisa), Presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu: K. protiv H, broj …/.. od … ….2019. (listovi br. …-… spisa), Zahtjev za mirno rješenje spora temeljem čl. 186 a Zakona od ... l 2021. (listovi br. ..-.. spisa), Očitovanje na zahtjev za mirno rješenje spora, od … r 2021. (listovi br. ..-.. spisa), potvrde o uplatama na ime troškova odvjetničkog zastupanja (listovi br. ..-.. spisa), Odluku USRH broj: U-III-…/... od … ...2023. (listovi br. …-.. spisa), te uvid u priključeni spis predmetna ovog OS u ČK poslovni broj K-…/..
10.1. Provedeno je i saslušanje tužitelja kao stranke u svrhu dokazivanja.
11. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 184/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 80/22; dalje: ZPP), tužbeni zahtjev tužitelja utvrđen je u cijelosti neosnovanim.
12. Zaštita prava osobnosti svake fizičke i pravne osobe propisana je odredbom članka 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 – dalje: ZOO), a prema odredbi stavka 2. istog članka pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr., a pravo na naknadu neimovinske štete uslijed povreda prava osobnosti proizlazi iz odredbi članka 1100. ZOO-a, u svezi sa člankom 1046. ZOO-a.
13. Međutim, svaka povreda prava osobnosti ne znači i bezuvjetno oštećenikovo pravo na isplatu pravične novčane naknade, već će prema odredbama članka 1100. st. 1. i 2. ZOO-a to pravo oštećenik ostvariti samo ako sud nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, a pri odlučivanju o visini, dakle iznosu pravične novčane naknade, sud je dužan voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom, odnosno o činjenicama koje su mjerilo težine povrede prava osobnosti, ali i zapreka prodoru lukrativnovsti i komercijalizacije u ovo pravno područje.
14. Pravo na pravično suđenje zajamčeno je člankom 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) i člankom 6. st. 1. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17).
15. Prema odredbi članka 105. st. 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23) Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.
16. Nesporno je da je u predmetu ovog OS u ČK poslovni broj K-…/… (ranije broj K-…/…; K-…/..; ; K-../..; K-…/..) protiv ovdje tužitelja kao okrivljenika vođen kazneni postupak zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz čl. 129. st. 2. KZ/97.
17. Nedvojbeno je da je tom kaznenom postupku:
- dana … v 2018. donesena presuda pod poslovnim brojem K-…/..-…, kojom je ovdje tužitelj proglašen krivim što je dana … p 2010. u ..,.. sati telefonom nazvao D. M. iz M., J. B. .. u PPP u kojoj je ona zaposlena te joj rekao: "Čuj ti, kad buš vrnula peneze. Znaš ti dobro tko je, likvidiral bum te, sve bum predal kamatarima, spotrli budu tebe i sve tvoje.", što je kod imenovane izazvalo strah i uznemirenost, dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, čime je počinio kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina – prijetnjom – opisano u čl. 129. st. 2. KZ/97, te temeljem čl. 129. st. 2. KZ/97. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci, s time da mu je temeljem čl. 67. KZ/97. izrečena uvjetna osuda uz rok kušnje od jedne godine;
- protiv prednje navedene prvostupanjske kaznene presude ovdje tužitelj kao okrivljenik osobno dana … s 2018. izjavio žalbu, te po svom branitelju dana ... s 2018.;
- Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu dana … s 2018. podnijelo odgovor na žalbu okrivljenika, ovdje tužitelja;
- nakon toga navedeni spis predmeta posl. broj K-…/.. povodom navedenih žalbi okrivljenika, ovdje tužitelja, dana … s 2018. otpremljen ŽS u VŽ;
- presudom ŽS u VŽ poslovni broj Kž-…/..-.. od ... v 2019. žalba okrivljenog, ovdje tužitelja, odbijena kao neosnovana te potvrđena presuda OS u ČK poslovni broj K-…/…-… od … v 2018.
18. Stoga je nedvojbeno da odgovor na žalbu ODU u Čk od ..s 2018. nije prije slanja na viši sud dostavljen okrivljeniku, ovdje tužitelju.
19. Međutim, ispravno tuženica ukazuje da prema tada važećoj odredbi članka 473. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 – dalje: ZKP/08) nije ni postojala obveza prvostupanjskog suda odnosno suca da odgovor na žalbu dostavlja protivnoj strani na znanje. Naime, odredba članka 473. ZKP/08 tada je glasila: Primjerak žalbe dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja može podnijeti odgovor na žalbu u roku od 8 dana. Žalbu će sa spisom prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu.
19.1. Na sastanku predsjednika kaznenih odjela županijskih sudova s Kaznenim odjelom VSRH koji je održan …p 2020. donesen je Zaključak da odredbu članka 473. ZKP/08. treba primijeniti sukladno članku 6. stavku 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te prema načelu jednakosti oružja i kontradiktornosti postupka odgovor državnog odvjetnika na žalbu optuženika prvostupanjski sud treba dostaviti optuženiku.
19.2. Nadalje, tek je člankom 36. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 80/2022), koji je stupio na snagu … s 2022., izmijenjen članak 473. ZKP/08, tako da sada glasi: Primjerak žalbe dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja može podnijeti odgovor na žalbu u roku od osam dana. Prvostupanjski sud će odgovor državnog odvjetnika na žalbu okrivljenika dostaviti okrivljeniku koji je podnio žalbu. Žalbu će sa spisom prvostupanjski sud dostaviti drugostupanjskom sudu.
20. Tužitelj je saslušan u ovom postupku iskazao da tužbu je podnio iz razloga što smatra da je sam kazneni postupak bio kontaminiran i nepošteni, što je na kraju utvrdio i Ustavni sud, znači da je bilo elemenata nepoštenog i nepravednog suđenja, a glede razloga zbog čega je došao do takvog mišljenja, može navesti da mu je prilikom izricanja treće presude u kojoj je oslobođen sutkinja Z ničim izazvana dala do znanja da se na nju vrši pritisak da se protiv njega donese osuđujuća presuda, zato smatra da je u čitavom tom postupku i predmetu oštećen i materijalno i moralno, ali budući da moralnu zadovoljštinu ne može tražiti, odlučio se zatražiti barem materijalnu zadovoljštinu. Dalje je u svezi tužbom potraživanog ukupnog iznosa iskazao da malo je guglao i našao je neke presude u kojima se spominje taj iznos, to je nekakav minimum, u sličnim predmetima je već dosuđen taj iznos od 10.000,00 kn, to je nekakvi minimum, uobičajeni iznos, da taj iznos odnosi se na moralnu satisfakciju prije svega, zbog toga što je osuđen nepravedno, dok drugi iznos od 8.787,50 kn se odnosi na troškove zastupanja u postupku pred Ustavnim sudom, koje je troškove svojoj odvjetnici platio, za to postoje uplatnice. Na pitanje što je Ustavni sud utvrdio u svoj odluci u predmetu U-III-…/.., vezano za kazneni postupak K-…/.., odgovorio je da koliko se razumije u te presude, utvrđeno je da Županijski sud prilikom donošenja presude njemu nije dostavio podnesak ŽDO na njegov odgovor i stoga ne zna ni šta su mu napisali i na osnovu čega je Županijski sud, znači da ih nije zanimalo šta on ima reći u svoju obranu, misli na ŽS u VŽ, oni su to rješavali, misli. Na pitanje zakonskog zastupnika tuženice da li je naknadu koju potražuje na ime troškova potraživao kao trošak pred Ustavnim sudom, odgovorio je da je, ali oni su rekli da oni to ne rješavaju, tako je on shvatio iz presude. Na pitanje svoje punomoćnice ako može reći ovom sudu, kako se on osjeća vezano za nepošteno suđenje koje je imao u kaznenom postupku, kako se osjećao kao čovjek, kao ljudsko biće, odgovorio je da osjećao se prije svega prevaren, manje vrijedan, kao osoba koja nema pravnu zaštitu, jer kao što je napomenuo sam postupak je vođen na sramotan način, bez da su priznati, njegova obrana nije priznata znači, a i sama izjava gđe. sutkinje koja ga je tri put oslobodila, na zadnjoj raspravi prije donošenje treće presude, oslobađajuće mu je dala do znanja da je na nju vršen pritisak da se protiv njega donese osuđujuća presuda, nakon čega je u novom postupku nakon žalbe odvjetništva na ŽS u VŽ druga sutkinja donijela osuđujuću presudu u ekspresnom roku koja uopšte nije reagirala na argumente koje je on iznio u obrani.
21. Iz priložene Odluke USRH broj U-III-…/…. od ... t 2021. razvidno je povodom po ovdje tužitelju podnesene ustavne tužbe USRH donio Odluku kojom je utvrđeno da je podnositelju (ovdje tužitelju) povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) i člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02. i 1/06.), u aspektu prava na kontradiktorni postupak i procesnu jednakost stranaka time što mu nije dostavljen odgovor državnog odvjetništva na njegovu žalbu protiv prvostupanjske presude, dok je rješenjem u ostalom dijelu ustavna tužba odbačena.
21.1. Naime, iz obrazloženja navedene Odluke USRH proizlazi.
- da je ovdje tužitelj u ustavnoj tužbi podnesenoj u povodu prednje navedene presude ŽS u VŽ broj Kž-…/…-.. od … v 2019. (u daljnjem tekstu: drugostupanjska presuda), kojom je odbijena njegova žalba kao okrivljenika i potvrđena presuda OS u ČK broj K-…/…-… od …v 2018. (u daljnjem tekstu: prvostupanjska presuda), naveo da su mu u tom kaznenom postupku povrijeđena prava zajamčena člancima 29. stavkom 1. i 31. stavkom 1. Ustava i njemu odgovarajućim člancima 6. stavkom 1. i 7. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija), i to da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje u aspektu prava na kontradiktorni postupak i procesnu ravnopravnost stranaka, time da mu nije dostavljen Odgovor državnog odvjetništva u Čk na njegovu žalbu pa nije imao nikakvih saznanja o sadržaju tog podneska, a i da je do te povrede došlo jer mu nije dostavljen podnesak ŽDO u VŽ od …s 2018. kojim je ono, kao više državnog odvjetništvo, vratilo spis nakon razgledavanja; zatim da je do povrede njegovog prava na pravično suđenje došlo zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, gdje prigovora ocjeni dokaza, što prema njegovom mišljenju upućuje na postojanje dvojbi o činjenicama i navodnoj povredi načela in dubio pro reo; a ističe i povredu načela "nema kazne bez zakona", tvrdeći da je zastaru trebalo računati prema blažem zakonu, dakle, prema KZ-../.., a da je neovisno o tome zastara nastupila i po KZ-../..;
- da je Ustavni sud navodeći da načelo jednakosti stranaka u postupku jedna je od značajki šireg pojma pravičnog suđenja koje uključuje i temeljno pravno na kontradiktornost kaznenog postupka, pa da stoga je moguće da neka postupovna situacija koja ne stavlja stranku u nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika ipak predstavlja povredu prava na kontradiktorni postupak ako jedna strana nije imala priliku saznati za sva dostavljena očitovanja druge strane u postupku, te na njih dati primjedbe, radi utjecaja na odluku suda, te da iako ZKP ne propisuje da se odgovor na žalbu dostavlja stranci koja je podnijela žalbu, Ustavni sud ukazujući na sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, ali i okolnost da je neupitno da su argumenti državnog odvjetništva bili usmjereni na odbijanje žalbe podnositelja i potvrđivanje prvostupanjske presude, te da su kao takvi mogli biti od utjecaja na odluku žalbenog suda, Ustavni sud zaključuje da u ovome postupku nije poštivano načelo jednakosti stranaka i pravo na kontradiktorni postupak, te slijedom navedenog utvrđuje da je došlo do povrede članka 29. stavka 1. Ustava i članka 6. stavka 1. Konvencije, no da Ustavni sud smatra da je dovoljno njeno utvrđenje pa nema razloga ukinuti drugostupanjsku presudu;
- da je Ustavni sud ostale prigovore podnositelja, ovdje tužitelja, utvrdio neosnovanima odnosno nedopuštenima; u bitnome navodeći da je sadržaj ustavnog prava zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava ograničen na postupovna jamstva pravičnog suđenja, te da u odnosu na prigovor pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i ocjene dokaza, zadaća Ustavnog suda nije utvrđivati činjenice, ocjenjivati dokaze i tumačiti pravo u konkretnim sudskim predmetima, nego je to zadaća redovnih sudova, a da bi se utvrđenje činjenica i ocjena dokaza od redovnih sudova moglo smatrati proizvoljnim na način da utječe na pravičnost konkretnog postupka, pogrešni zaključci tih sudova o odlučnim činjenicama trebali bi biti tako očigledni da se mogu okarakterizirati kao nedvojbena pogreška (manifest error), drugim riječima, takva pogreška koju nijedan razuman sud ne bi nikada mogao učiniti, a dalje Ustavni sud ocjenjuje da je prvostupanjski sud dao iscrpno obrazloženje za sva svoja činjenična utvrđenja i ocjenu dokaza, odnosno obrazloženje za utvrđenje o krivnji podnositelja i zašto su dokazi koji potvrđuju optužbu dostatni i prihvatljivi, odnosno zbog čega je veću dokaznu snagu dao dokazima optužbe, te da jednako tako, ŽS u VŽ iscrpno je odgovorio na sve bitne navode podnositelja iz žalbe na prvostupanjsku presudu prihvativši zaključke prvostupanjskog suda, a da nezadovoljstvo podnositelja što svojim argumentima iznesenim u žalbi nije uspio dovesti u pitanje zaključke prvostupanjskog suda nije, samo po sebi, bitno za ocjenu o povredi njegovog prava na pravično suđenje; nadalje Ustavni sud ističe da se jamstva iz članka 7. Konvencije ne primjenjuju na zastarne rokove ako su oni produljeni prije nego li je zastara nastupila po prijašnjim pravilima, da ESLJP smatra da su odredbe o zastari, u pravilu postupovne prirode, jer odredbe o zastari ne definiraju kaznena djela i kazne pa nisu mjerilo za utvrđivanje koji je zakon blaži te da odredbama o zastari se, stoga, ne krši načelo predvidljivosti koje proizlazi iz načela zakonitosti sadržanog u članku 7. Konvencije; da shvaćanje ESLJP prema kojem produljenje roka zastare za djela koja do tada nisu zastarjela ne ugrožava prava iz članka 7. Konvencije prihvatio je i Sud Europske unije, a koje pravilo prema presudi tog suda u predmetu T II ne treba primijeniti samo ako neprimjenom odredaba o zastari dolazi do povrede zakonitosti kaznenih djela i kazni, zbog nepreciznosti primjenjivanog zakona ili retroaktivne primjene zakonodavstva kojim se propisuju stroži uvjeti kaznenog progona od onih koji su bili na snazi u trenutku počinjenja djela; a da međutim, Ustavni sud ne može se upuštati u ispitivanje predstavlja li podnositeljev slučaj izuzetak od navedenih pravila i je li prigovor osnovan, i to iz razloga što, iako povreda načela „nema kazne bez zakona“, kao i okolnost da je nastupila zastara kaznenog progona, predstavljaju žalbene razloge predviđene ZKP-om, ni podnositelj ni njegov branitelj tu navodnu povredu nisu istaknuli u žalbi, čime je obrana propustila dati priliku žalbenom sudu ispitati te navode i odgovoriti na njih, te da iz navedenog proizlazi da podnositelj nije pravilno iscrpio pravni put pa Ustavni sud utvrđuje da je njegov prigovor povrede načela „nema kazne bez zakona“ nedopušten.
22. Shodno iznesenom, nedvojbeno je da je prednje navedenom Odlukom Ustavnog suda utvrđena povreda tužiteljevog ustavnog i konvencijskog prava na pravično suđenje u prednje navedenom kaznenom postupku vođenom kod ovog OS u ČK poslovni broj K-…/… u aspektu prava na kontradiktorni postupak i procesnu jednakost stranaka time što mu nije dostavljen odgovor državnog odvjetništva na njegovu žalbu protiv prvostupanjske presude.
23. Međutim, ovaj sud smatra da predmetna povreda prava na pravično suđenje, a obzirom na značaj i težinu iste, ne opravdava dosuđenje pravične novčane naknade neimovinske štete u smislu prednje navedenih odredbi ZOO-a.
24. Naime, iz obrazloženja Odluke Ustavnog suda razvidno je da utvrđena povreda prava na pravično suđenje u aspektu prava na kontradiktorni postupak i procesnu jednakost stranaka, nije bila od utjecaja na valjanost i zakonitost donesene presude ŽS u VŽ broj Kž-…/…-.. od … v 2019., kojom je potvrđena presuda OS u Čk broj K-…/…-… od … v 2018., jer sam Ustavni sud obrazlažući svoju Odluku navodi da imajući u vidu prirodu i značaj navedene povrede smatra da je dovoljno njeno utvrđenje pa nema razloga ukinuti presudu.
24.1. Nadalje, kod utvrđene povrede prava na pravično suđenje po mišljenju ovog suda u biti se radi samo o formalnoj povredi prava na kontradiktorni postupak, koja nije ni mogla utjecati na odluku drugostupanjskog suda. Naime, sud ukazuje kako se kod obveze dostave odgovora na žalbu protivnoj strani radi o dostavi protivnoj strani na znanje, a ne o dostavi na očitovanje, što podrazumijeva pravo protivne strane da dostavom joj odgovora na žalbu bude obaviještena o stavovima protivne strane o donesenoj prvostupanjskoj presudi i podnesenoj žalbi protiv iste, no ne i pravo protivne strane na podnošenje njenog očitovanja na dostavljeni joj odgovor na žalbu budući takvo pravo postupovnim pravilima kaznenog postupka nije ni predviđeno. Stoga sama radnja dostave odgovora na žalbu protivnoj strani u stvarnosti ne može ni na koji način biti od utjecaja na odluku drugostupanjskog suda o žalbi.
25. U odnosu na ostale navodne povrede prava na pravično suđenje u navedenom kaznenom postupku koje tužitelj iznosi u svom iskazu danom u ovom postupku, sud ističe kako iste nisu ničime dokazane, a nisu čak niti obuhvaćene u ovom postupku podnesenom tužbom tužitelja, slijedom čega su paušalni navodi tužitelja o tim navodnim povredama irelevantni za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari.
26. Shodno iznesenom, sud utvrđuje neosnovanim tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu traženog iznosa na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava na pravično suđenje.
27. Glede potraživanja tužitelja naknade imovinske štete s osnova troškova navedenog postupka pred Ustavnim sudom, sud utvrđuje kako je nedvojbeno da je tužitelj imao troškove tog postupka, a za zastupanje po punomoćnici odvjetnici, no tužitelj je naknadu tih troškova trebao zatražiti u postupku vođenom pred Ustavnim sudom, a što u konkretnom slučaju nije učinio.
28. Naime, neosnovani su navodi tužitelja kako Ustavni sud ne odlučuje o troškovima postupka, a imajući u vidu odredbu članka 23. Ustavnog zakona o USRH ("Narodne novine" broj 99/99, 29/02, 49/02; dalje u tekstu: Ustavnog zakona), kojom je propisano da u ustavnosudskom postupku svaki sudionik snosi svoje troškove postupka, ako Ustavni sud ne odluči drugačije.
28.1. Shodno navedenom, prema navedenoj odredbi članka 23. Ustavnog zakona u načelu svaka stranka snosi svoje troškove postupka, no propisana je iznimka od tog pravila, a prema kojoj Ustavni sud može podnositelju ustavne tužbe dosuditi troškove ustavno sudskog postupka ukoliko sukladno praksi ESLJP primjenom testa razmjernosti ograničenja prava na pristup Ustavnom sudu utvrdi da su u konkretnom ustavno sudskom postupku troškovi za angažiranje punomoćnika odvjetnika i zastupanje po istom, ili neki drugi troškovi, bili potrebni za ostvarenje ustavno pravne zaštite pred Ustavnim sudom.
29. Budući je tužitelj u predmetnom postupku vođenom pred Ustavnim sudom propustio ostvariti mogućnost naknade nastalih mu troškova tog postupka, naknadu istih sada neosnovano potražuje kao naknadu imovinske štete u ovoj parnici.
30. Na osnovu svega iznesenoga tužbeni zahtjev tužitelja, kako za naknadnu neimovinske štete, tako i za naknadu imovinske štete, u cijelosti je odbijen kao neosnovan, kako je to odlučeno u točci I/. izreke.
31. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbi članka 164. i članka 154. st. 1. ZPP-a, u svezi s člankom 155. ZPP-a, te primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 – dalje: Tarifa).
31.1. Tuženici su priznati troškovi sastava odgovora na zahtjev za mirno rješenje spora od .. ...2021. u iznosu od 199,08 eura / 1.500,00 kuna (Tbr. 28. Tarife), sastava odgovora na tužbu od .. ...2021. u iznosu od 199,08 eura / 1.500,00 kuna (Tbr. 8. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od … ….2022. u iznosu od 199,08 eura / 1.500,00 kuna (Tbr. 9. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od … ….2023. u iznosu od 199,08 eura / 1.500,00 kuna (Tbr. 9. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od … ...2023. u iznosu od 199,08 eura / 1.500,00 kuna (Tbr. 9. t. 1. Tarife), odnosno ukupno 995,40 eura / 7.500,00 kuna.
Čakovec, 12. listopada 2023.
Sutkinja
S O
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest dana od dana objave presude, putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
O tom obavijest:
1. tužitelj po punomoćnici Ines Bojić, odvjetnici u Zagrebu
2. tuženica po Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu, Građansko-upravni odjel
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.