Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27, Split

Poslovni broj: Psp-26/2022-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari i tužitelja GF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Dragan Mijoč, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Darjan Tarabarić, odvjetnik u Splitu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 17. listopada 2025., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja TF i punomoćnika JF i punomoćnika tuženika Darjana Tarabarića, na ročištu za objavu odluke, dana 28. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„ I. Utvrđuje se da je tuženik ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zasmetao tužitelja OF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 370 m2, upisane u ZU 9623, K. O. [katastarska općina], i nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], površine 80 m2, upisane u ZU 20323, K. O. [katastarska općina], u nalazu i mišljenju vještaka Ivana Barbalića , dipl.ing.geodezije iz listopada 2024., označena točkama A-B-C-D-E-A i šrafirana plavom bojom (koji nalaz i mišljenje je sastavni dio ovog rješenja), na način da je u drugoj polovici veljače 2022., na zapadnom dijelu dvorišta kuće anagrafske oznake [adresa], na željeznim vratima sa zapadne strane objekta na skici lica mjesta nalaza i mišljenja vještaka Ivana Barbalića, dipl.ing.geodezije iz listopada 2024. godine, označena linijom F- G, širine cca 1.2 m, postavio zavareni spoj zajedno s lokotom te mu se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje suposjeda tužitelja OF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

II. Nalaže se tuženiku ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da u roku od 8 (osam) dana naknadi tužitelju NF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], troškove ovog parničnog postupka , zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do isplate, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine."

II. Nalaže se tužitelju ĆF, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 (petnaest) dana na ime troškova ovog parničnog postupka naknadi iznos od 331,81 eura.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj ovom sudu dana 9. ožujka 2022. godine navodi se u bitnome kako su parnične stranke suvlasnici nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel, označene kao čest. zem. [katastarska čestica], oranica, površine 370m2, upisane u ZU 9623, K. O. [katastarska općina], te čest. zgr. [katastarska čestica], opisano zgrada, površine 80 m2, upisano ZU 20323, K. O. [katastarska općina]. Tužitelj i tuženik da zajedno koriste predmetne nekretnine te da žive u stambenom objektu označenom kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tužitelj i tuženik da su srodnici (tužitelj-nećak, tuženik-stric), te da tuženik živi u prizemlju ovog objekta. Tuženik da je jednostrano i protupravno, na postojećim željeznim vratima koja se nalaze sa zapadne strane objekta, postavio lokot zajedno sa zavarenim dijelovima koji su potrebni da bi se postavio lokot (iz priloženih fotografija da je vidljivo da se radi o nedavno izvedenom zavarenom spoju s rupama, a koji nije obojan i što da ukazuje na njegovu nedavnu izvedbu).

1.2. Tužitelj da je primijetio predmetni lokot i zavareni spoj, kada je dana 18. veljače 2022. godine u večernjim satima, krenuo uzeti komad odjeće koji da mu je pao sa balkona na zapadni dio okućnice. Tužitelj tada da nije mogao preuzeti komad odjeće, jer su predmetna vrata bila zaključana lokotom, a tužitelj da nema ključ. Tužitelj navodi da je pozvao djelatnike I PP Split da izađu na teren, a isti da su pristupili u jutarnjim satima, dana 19. veljače 2022. godine te da su konstatirali zatečeno stanje. Kako je sporni lokot sa zavarenim dijelovima na vrata postavljen između 16. veljače 2022. godine i 18. veljače 2022. godine, obzirom da je tužitelj prije toga neometano koristio vrata postavljena na zapadnom dijelu kuće, a na što da ukazuje priložena fotografija koja je sačinjena dana 15. veljače 2022. godine, iz koje da je razvidno da se na vratima tada nije nalazio zavareni spoj i lokot. Tužitelj navodi da je dana 19. veljače 2022. godine (subota) imao organizirani ručak zajedno s prijateljima i obitelji, koji su tada uočili tuženika kako otključava i zaključava lokot postavljen na tim vratima.

1.3. Opisano smetanje (su)posjeda počinjeno od strane tuženika znači da tužitelj ne može neometano koristiti ova vrata i to mu predstavlja nemogućnost pristupa zapadnom dijelu okućnice, u svrhu prolaska i njegovog održavanja, te zapadnom pročelju kuće, kao i nemogućnost preuzimanja odjeće, obuće ili drugih stvari koje mu padnu s balkona na taj dio nekretnine (npr. dječje igračke). Također, na tom dijelu nekretnine se nalazi i razvodna kutija za Internet (A1) koji koristi tužitelj, pa u slučaju kvara, tehničar društva A1 ne bi mogao zajedno s tužiteljem nesmetano pristupiti detektiranju i otklanjanju kvara.

1.4. Tužitelj je zajedno sa svojom obitelji (suprugom i dvoje malodobne djece) bio na putu od 20. veljače-23. veljače 2022. godine. Tužitelj kada se vratio s puta uočio je da se na tim vratima više ne nalazi lokot, ali i dalje stoji zavareni spoj, koji do današnjeg dana nije otklonjen, a što znači da tuženik u svakom trenutku može ponovno postaviti lokot i da je ovdje riječ ne samo o neovlaštenom smetanju suposjeda tužitelja, nego i određenoj vrsti provokacije tuženika koji želi prema svom nahođenju odlučiti kada će postaviti lokot.

1.5. Prednje opisanim nezakonitim postupanjem tuženika, tužitelj da je onemogućen u dotadašnjem pristupu i korištenju nekretnina, odnosno faktičnom izvršavanju vlasti. Dosljedno navedenom, da nedvojbeno proizlazi da je tuženik opisanim postupanjem samovlasno zasmetao tužitelja u njegovom mirnom suposjedu nekretnina pa isti predlaže sudu da nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će mu pružiti posjedovnu zaštitu utvrđenjem čina smetanja – na način da je tuženik u drugoj polovici veljače 2022. na zapadnom dijelu dvorišta kuće anagrafske oznake [adresa], na željeznim vratima postavio zavareni spoj zajedno sa lokotom, uspostavom ranijeg posjedovnog stanja te zabranom takvog ili sličnog budućeg smetanja posjeda.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom pred ovim sudom dana 6. svibnja 2022. godine, tuženik se protivi navodima iz tužbe i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Nadalje, navodi kako je tužitelj u svom historijatu tužbe decidirano naveo kako je sporni lokot uklonjen prije podnošenja tužbe. Budući se tužbenim zahtjevom u parnicama radi smetanja posjeda traži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja kako je bilo prije učinjenog smetanja posjeda, a kakvo suposjedovno stanje je uspostavljeno prije podnošenja ove tužbe, pa su tužitelj i tuženik u mirnom suposjedu, tuženik predlaže sudu tužbu odbaciti, podredno odbiti, a tužitelja osuditi na snošenje troška parničnog postupka.

3. U daljnjem tijeku postupka, podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 31. svibnja 2022., tužitelj je uredio tužbeni zahtjev te je zatražio od suda donošenje rješenja kojim će mu pružiti posjedovnu zaštitu, i to utvrđenjem čina smetanja te zabranom takvog ili sličnog buduće smetanja posjeda. Konačno, podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 5.ožujka 2025., tužitelj je, nakon primitka pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, konačno uredio tužbeni zahtjev.

4. Radi utvrđenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, i to: zkl izvadak za predmetnu nekretninu (list 5-7); preris katastarskog plana (list 8); fotografije (list 9-21); službenu zabilješku MUP I PP Split od 19.veljače 2022. (list 47). Izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Ivana Barbalića, koji je sudu dana 19. listopada 2024. dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 76-80). Nadalje, izveden je dokaz saslušanjem parničnih stranaka te svjedoka FF, HF, KF, ČF, DF, BF, AF i IF.

5. Punomoćnici stranaka su podnijeli zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka.

6. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

7. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za pružanjem (su)posjedovne zaštite utvrđenjem čina smetanja, i to da je tuženik zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], površine 370 m2, upisane u ZU 9623, K. O. [katastarska općina], i nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], površine 80 m2, upisane u ZU 20323, K. O. [katastarska općina], u nalazu i mišljenju vještaka Ivana Barbalića , dipl.ing.geodezije iz listopada 2024., označena točkama A-B-C-D-E-A i šrafirana plavom bojom , na način da je u drugoj polovici veljače 2022., na zapadnom dijelu dvorišta kuće anagrafske oznake [adresa], na željeznim vratima sa zapadne strane objekta na skici lica mjesta nalaza i mišljenja vještaka Ivana Barbalića, dipl.ing.geodezije iz listopada 2024. godine, označena linijom F-G, širine cca 1.2 m, postavio zavareni spoj zajedno s lokotom te zabranom takvog ili sličnog budućeg smetanja posjeda.

8. Pri tome tužitelj u činjeničnom supstratu tužbe tvrdi da je tuženik opisanim postupanjem zasmetao u tužitelja posljednjem, mirnom suposjedu dijela predmetne nekretnine, dok se tuženik suprotstavlja navodima tužitelja, ističući prigovor promašene pasivne legitimacije te navodeći da u konkretnom slučaju ne bi bili ispunjeni uvjeti za pružanje posjedovne zaštite, obzirom da je katanac uklonjen, i to prije podnošenja tužbe.

9 Tijekom postupka je kao sporno valjalo utvrditi jesu li u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za pružanjem (su)posjedovne zaštite.

10. Odredbom iz čl. 441 ZPP propisano je kako će se raspravljanje u parnici za smetanje posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

11. Odredbom iz čl. 21. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01. , 79/06., 114/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. 81/15., 94/17.; dalje: ZV) propisano je da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda koja u smislu st. 3. tog članka prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja, a prema odredbi iz čl. 22. st. 2. sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11.2. Posjednik stvari temeljem odredbe članka 21. stavak 1. ZV-a ima pravo na zaštitu posjeda ako ga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu je oduzeo posjed. Samovlast je zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed (članak 20. stavak 1. ZV-a), a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2. istog članka).

11.3. Čin smetanja posjeda je čin (akt) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Čin smetanja posjeda negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti, nekom obujmu ili u nekom pogledu), a nameće tuđu. Za čin smetanja posjeda dovoljna je svijest, znanje da se poduzetnom radnjom smeta tuđi posjed, a ne i namjera da se smeta tuđi posjed.

11.4. Pravo na zaštitu uživa svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće.

11.5 Također, u parnicama radi smetanja posjeda, sud raspravlja o onom konkretnom činu za kojeg tužitelj tvrdi da predstavlja samovlasno smetanje posjeda i za koji od suda traži kondemnatornu zaštitu zabranom opisanog smetanja ubuduće. Stoga je sud u ovom postupku sud raspravljao isključivo o događaju opisanom u činjeničnom supstratu tužbe koji se zbio 16. veljače 2022. – 18. veljače 2022., a za koji je događaj tužitelj saznao dana 18. veljače 2022.

12. U tom smislu, dvije su pravno relevantne odlučne okolnosti za presuđenje u ovom sporu, a to su:

- je li tužitelji bio posljednji mirni (su)posjednik opisane nekretnine;

- je li ga tuženik samovlasno smetao u posjedu, odnosno uznemiravao u posjedu na način kako je to pobliže opisano u izreci ovog rješenja.

13. Prema čl. 10. st. 1. ZV, osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, dok je odredbom čl. 28. st. 1. ZV propisano kako je posjed stvari prestao kada je stvar propala, kad se izgubila, a nema izgleda da će se opet naći, a i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar.

14. Konačno, prema članku 10. st. 6. ZV, kada posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici, dok je člankom 24. st. 2. ZV propisano da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

14. Obzirom da među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da je tužitelj za čin smetanja (su)posjeda postavljanja katanca saznao 18. veljače 2022., što proizlazi i iz zabilješke MUP I Policijske postaje Split, a tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena 9. ožujka 2022., to je tužba za smetanje posjeda pravodobna jer je posjedovna zaštita zatražena u roku od trideset dana od dana saznanja za čin smetanja.

15. Tijekom postupka nije bilo sporno da su stranke suvlasnici i suposjednici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], oranica, ZU 9623, K. O. [katastarska općina] te čest. zgr. [katastarska čestica], zgrada, ZU 20323, K. O. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću i okučnicu, u kojoj stranke žive sa svojim obiteljima, i to tužitelj na katu kuće, a tuženik u prizemlju kuće.

15.2. Nije bilo sporno ni da je upravo tuženik prije pokretanja postupka uklonio lokot postavljen na željeznim vratima sa zapadnog dijela dvorišta opisanog objekta, anagrafske oznake [adresa], koji je bio suposjedu stranaka, i to nakon dolaska policije koja je dana 19. veljače 2022. pristupila na lice mjesta po pozivu tužitelja. Nije bilo sporno niti da je u trenutku podnošenja tužbe, a nakon uklanjanja lokota na željeznim vratima i dalje nalazio zavareni segment koji je korišten za postavljanje katanca, tzv. "njok", dok je isti uklonjen nakon podnošenja tužbe, i to od strane tuženika.

16. Kao sporno je valjalo utvrditi je li tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari, obzirom da isti osporava da bi postavio lokot te odlučnu činjenicu - je li postavljenjem lokota tužitelj, kao suposjednik, potpuno isključen od dotadašnjeg suposjeda ili mu je bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

17. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, sačinjenog nakon uviđaja na licu mjesta, u bitnome proizlazi da cijela čestica zemlje [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na kojoj se nalazi predmet spora na Skici lica mjesta , je označena točkama A-B-C-D-E-A i šrafirana plavom bojom. Predmet spora u naravi predstavljaju željezna vrata sa zapadne strane objekta anagrafske oznakle [adresa], na skici lica mjesta označena linijom F-G, širine 1,2 m.

17.2. Na istima je u trenutku uviđaja vidljiv zasun koji se nesmetano može koristiti te se kroz vrata može prolaziti. Na zapadnom dijelu željezne vratnice, vidljiv je ruzinavi "njok", koji je prema kazivanju tuženika, djelomično uklonjen, a služio je za zaključavanje vrata katancem. Vrata sa zasunom su identične boje i materijala, dok je prije opisano "njok" vidljivo starijeg porijekla (cijeli je obložen ruzinom i hrđama). Tragovi hrđe vidljivi su i na dijelovima vrata i zasuna.

17.3. Kroz vrata se pristupa sjeverozapadnom dijelu dvorišta, prije opisanog objekta, a do kojega se može pristupiti i kroz pomoćni objekt položen u sjeveroistočnom dijelu nekretnine.

18. Tužitelj u stranačkom iskazu navodi kako je na dan kada se dogodilo utuženo smetanje posjeda, krajem drugoga mjeseca 2022. godine, točnije 18. veljače 2022. godine, da je sišao na prostor dvorišta jer mu je ispala odjeća sa sušila na taj dio, te da je došavši do ograde kojom da je do tada uredno, neometano, prolazio, vidio da je na istoj stavljen katanac i da ne može proći, na što je ostao zatečen. Navodi kako se sjeća da je u tom trenutku kćer tuženika, G, rekla " Je, je hoćeš". Kako je bila večer, 9,00 sati navečer, nije odmah zvao policiju, nego da su policiju zvali sutradan ujutro, a da je pozvao i oca, majku, brata i nevjestu da također pristupe prilikom dolaska policije. Navodi kako u predmetnoj kući stanuju tuženik i tužitelj sa svojim obiteljima, a njegov otac je u posjedu gornjeg kata koji je u "rohbau stanju". Taj sporni dio zajedno sa prolazom preko ove ograde oduvijek koristili i tuženik i tužitelj, odnosno njihove obitelji, neometano. Kada je došla policija, da im je ispričao što je bilo, da je želio da oni sačine zapisnik o postupanju radi pokretanja parničnog postupka, a oni da su to i napravili, te da su naveli kako u njihovoj situaciji ne mogu ništa pomoći i da se obrati sudu. Nadalje, napominje da je nakon 2-3 dana od ovog čina, otišao s obitelji na put, a kada su se vratili kako je je vidio da je katanac maknut, ali da je još uvijek ostao zavareni segment koji je korišten za postavljanje katanca, tzv. "njok". Obzirom na navedeno, da se konzultirao sa odvjetnikom kako je najpametnije postupiti, jer je želio spriječiti situaciju da se nekada u budućnosti dogodi to da tuženik postavi katanac, te na takav način onemogući njegov pristup zajedničkom dvorištu.

Na poseban upit, vezano za pomoćni objekt koji se u naravi nalazi na sjeverno- istočnom dijelu kuće, a koji je sud zapazio prilikom uviđaja na licu mjesta, navodi kako nikada nije prolazio tim objektom jer smatra neprimjerenim da ulazi u prostoriju u kojoj tuženik drži svoje osobne stvari i koju prostoriju je on izgradio za svoje potrebe, a u svezi koje je među njima drugi parnični postupak pred ovim sudom. Posebno upitan, navodi da nema ključ vrata od te prostorije, a u trenutku uviđaja suda na istoj nisu bila vrata jer da ih je tuženik uklonio neposredno prije uviđaja, a da nema saznanja je li taj pomoćni objekt bez vrata ili su u međuvremenu vrata stavljena. Između tuženika i njega da su se vodili i prije neki određeni parnični postupci, pa je tako tuženiku naloženo da ukloni ogradu koja je bila postavljena na južnoj strani kuće, a koja je onemogućavala njegov neometan prolaz do istočne strane kuće. Ta ograda da je uklonjena u ovršnom postupku. Obzirom na navedeno, da je njegova namjera bila da ovo samo bude zapisano na sudu i da se zaštiti da se ponovno ponovi takvo nešto i onemogući mu nesmetan prolaz. Posebno upitan, tužitelj navodi da tuženik, od kada je maknuo katanac sa vrata, isti nikada nije ponovno stavio, ali kako je već pojasnio, obzirom da je "njok" ostao tu, jednostavno ga je strah da se ta radnja u budućnosti ne ponavlja. Na poseban upit, tužitelj navodi da nije vidio sam čin postavljanja katanca. Nadalje, navodi kako nije vidio nikoga drugog da otključava i zaključava ta vrata, a vrata da nekada znaju biti i otvorena, da se ne zatvaraju uvijek. Fotografije koje je fotografirao 15. veljače 2022. godine da je fotografirao jer je s tuženikom imao neugodna iskustva, te stoga da redovito fotografira situacije koje se među njima dogode. Bilo je neposredno, par dana prije toga verbalni konflikt između tuženika i njega, te je pretpostavljao da će nešto ovako napraviti.

19. Tuženik u stranačkom iskazu navodi da u predmetnoj kući stanuje obitelj tužitelja i njegova obitelj, a da njegova obitelj, dakle supruga i on te četvero djece žive u prizemlju kuće, tako da se ovaj dvorišni prostor i sporna ograda nalaze neposredno ispred njihovog prozora. Njegova kćer ima psa, te da joj se upravo tu nalazi i soba, da su se događale neke čudne stvari u smislu da bi mu se ona znala požaliti da po noći čuje glasove, klapanje, što da je dosta nelagodno obzirom da žive u prizemlju, a da se znalo dogoditi da često ograda ostane otvorena, pa da bih pas izašao te da bi ga ona tražila po kvartu. Primjerice, da zatvoriš ogradu, a nakon 2 sata ona da je otvorena te pas pobjegne na ulicu. Nadalje, navodi kako se sjeća da je događaju koji je predmet tužbe prethodilo to da je pas njegove kćeri radi otvorene ograde odlutao, što je njoj stvorilo veliki stres te da je obzirom na sve te okolnosti shvatio da je najpametnije da na ogradu postavi katanac, kako bi se spriječile te neugodne situacije, a o postavljanju katanca da je namjeravao obavijestiti tužitelja te mu dati ključ, što da je logično, obzirom da su taj dio dvorišta zajednički koristili. U namjeri da postavi katanac, da je zavario "njok" na ogradi, misli da je to bilo 2-3 dana prije ovog događaja, a kada se navečer dogodilo ovo o čemu je tužitelj iskazivao, da je taj dan bio u cjelodnevnoj smjenskom radu, obzirom na Covid-19. Netočni su navodi tužitelja da bi on postavio katanac, već da je katanac postavio njegov sin, BF i to u trenutku kada je on bio na poslu, nije znao da on to radi, a kada ga je pitao zašto je to napravio, da je objasnio kako je kapija bila ponovno otvorena i da joj je pobjegao pas, radi čega da ga je išla tražiti po kvartu, a kako se to već nekoliko puta događalo, sin da je ishitreno, dakle bez da je tužitelju dao ključ, postavio taj kantanac s ciljem da onemogući takve ponovne situacije.

Na njega da je strašno ljut radi ovakvog postupanja, navodi da je on bio kući, kako se ovo ne bi dogodilo, bez da se usuglasi sa tužiteljem. Nadalje, da bi bilo poželjno držati taj prostor zatvoren radi njegove obitelji i radi tužitelja, obzirom da je prostor otvoren i da može pristupiti bilo tko sa ceste. Katanac da je skinuo odmah nakon što je došla policija, a nakon nekih 10-15 dana da je posudio kod susjeda brusilicu kojom da je ispilao taj "njok". Tako da je nakon toga dana na ogradi, po njegovom mišljenju sve vraćeno u prvobitno stanje, a da je ostao drugi dio njoka koji nije mogao izbrusiti i koji sam za sebe nema nikakvu svrhu. Vezano za prolaz preko pomoćnog objekata na sjeverno istočnom dijelu kuće navodi kako se tu ne nalaze njegove osobne stvari, već roštilj, drva, tu da oni gradelaju, a da nikakva vrata ne postoje nego se samo ovisno o vremenskim neprilikama stavi komad daske, odnosno drva, stara sobna vrata koja je našao, da ne puše i ne smeta kiša, to da stavi zimi, a ljeti da ne stoji ništa. Navodi da je imao namjeru tražiti suglasnost tužitelja kada je krenuo zavariti "njok" ali da ga nije vidio. Da je to sam zavario, a da je imao namjeru nakon toga ga pitati za suglasnost te da ga nikada nije sprječavao da prođe oko kuće. Inače da bi stavio katanac odmah, da mu je bila namjera tako postupiti, bez da prethodno dobije suglasnost od tužitelja. Navodi da je "njok" tu nebitan, i dalje da se moglo neometano prolaziti, da je razmišljao da će i njemu biti u interesu da stavi katanac radi sigurnosti, da nije smatrao bitnom da ga pita za "njok", jer taj "njok" ništa nije bitan u ovoj priči. Navodi kako je maknuo katanac jer je shvatio da on tu ne želi katanac, obzirom da je pozvao policiju. Katanac da je makao odmah, a "njok" da je maknuo naknadno jer nema brusilicu, da ju je morao posuditi kod susjeda. Navodi da ga tužitelj nije kontaktirao nakon što je vidio da je zavaren "njok", a sigurno da je to vidio jer svakodnevno pristupa na taj prostor.

20. Svjedok FF u iskazu u bitnome navodi kako je prvi rođak tužitelja, da se cijeli život druže i posjećuju, a tako da je bilo i na dan kada se dogodilo utuženo smetanje posjeda. Tužitelj da im je tada pokazao da su na vrata stavljeni lokot i katanac, radi čega da tu više ne može neometano prolaziti ni pristupiti na sporni dio dvorišta. Na poseban upit, očituje se da su do tada dio dvorišta neometano koristili svi stanari kuće, pa tako i tužitelj i tuženik, da se sjeća kako su preko tog dijela dizali materijal dizalicom za potrebe tužiteljevog stana, a ujedno, da je tužitelj uredno pristupao na taj dio, kada bi mu npr. pala odjeća sa sušila sa balkona. Tužitelj da nije imao ključ od katanca, a na poseban upit, navodi kako mu nije poznato postoji li neki drugi način da tužitelj pristupi na sporni dio dvorišta, izuzev prolaska kroz ta vrata. Kasnije da je tuženik uklonio katanac, ali da je "njok" i dalje ostao na vratima. U ovom trenutku koliko mu je poznato, da tužitelj normalno pristupa na taj sporni dio dvora, lokot da nije ponovno vraćen. Navodi kako nije vidio osobno da je tuženik otklonio taj katanac, ali kako to zna iz razgovora te da nije vidio kada je postavljen zavareni "njok", kao da nije vidio ni kada je uklonjen. Zaključno, nije mu poznato postoji li mogućnost pristupa ovom dijelu dvorišta sa istočne strane kuće.

21. Svjedokinja HF u svom stranačkom iskazu u bitnome navodi kako su joj okolnosti istoga poznate zato što živi u susjednoj kući, pa tako da može iskazati da su uvijek svi stanari kuće neometano mogli pristupiti na sporno dvorište prolazeći sa sjeverne, južne, istočne strane, tako da su i pristupali. Navodi da joj nije poznato niti da je tko je stavio katanac i lokot na vrata. Ističe, kako zna samo da su tijeku sudski postupci između tužitelja i tuženika te da ne zna da je kasnije lokot sa vrata uklonjen, kako to nije vidjela pa o tome ne može iskazati.

22. Svjedokinja KF u svom iskazu navodi kako je tužitelj njezin zet, dakle njezina kćer da je njegova supruga, tako da ih često posjećuje u njihovom domu radi pomaganja i čuvanja djece. Sjeća se da je krajem 2. mjeseca 2022. godine, otprilike 22. veljače 2022. godine, dok je čuvala djecu u dvorišnom prostoru, dok su se oni igrali, vidjela kako je na ogradu kojom se pristupa do dvorišnog prostora postavljen katanac, što je rekla tužitelju i kćeri. Nadalje se sjeća da je neka do 3-4 tjedna ponovno bila tu i da je vidjela da katanca više nema. Navodi da joj je poznato da se do dijela dvorišta može pristupiti i sa druge strane kuće, da se tu nalazi pomoćni objekt sa vratima, aj nije joj poznato jesu li ta vrata otključana ili zaključana te imaju li tužitelj i njezina kćer ključ, jer da nije tim vratima nikada prolazila, uvijek da bi išla prolazom preko ograde, dakle sa zapadne strane kuće. Na poseban upit, navodi kako joj nije poznato tko je stavio katanac niti tko ga je maknuo, ali da je još uvijek ostao jedan dio zavarenog njoka. Njezina kćer i njezin zet, da su samo tim putem, dakle preko ove ograde, prolazili uzeti komad robe kada bih pao sa sušila.

23. Svjedokinja ČF u svom iskazu navodi kako su joj poznate okolnosti spora, jer da je susjeda stranaka, te da je prijateljica kćeri tuženika. Preko sporne ograde da je prolazila kada bi išla posjetiti Z (kćer tuženika), obzirom da se tu nalaze vrata kojim se ulazi u njezinu sobu. Navodi da postoji još jedan prolaz i to sa druge strane kuće, gdje se nalaze vrata koja nikada nisu bila zaključana, koliko je njoj poznato. Uvijek da je mogla proći bez problema, ali da bi u pravilu uvijek ulazila kod G preko ograde. Na poseban upit, navodi kako joj nije poznato tko je postavio katanac na tu ogradu, niti da joj je poznato tko je isti skinuo. Navodi kako joj je poznato da G ima psa, da bi ga znala pustiti u dvorište kada bi ograda bila zatvorena, a da joj nije poznato je li se pas koji put udaljio od kuće preko otvorene ograde.

24. Svjedok DF iskazuje kako je kućni prijatelj tužitelja kojega poznaje od srednje škole, a da dolazi kod njega još od kada mu je baka bila živa, nekih 20-tak godina, pa da se tako sjeća da je sa obitelji krajem veljače 2022. godine bio kod njega na ručku te da su sa balkona vidjeli da je na ogradu postavljen katanac, a da OF nije imao ključ od tog katanca. Nadalje, navodi da se sjeća da prilikom njegovog idućeg posjeta, nekih 3-4 tjedna kasnije, katanca više nije bilo, a da je ostao mali zavareni dio na koji se zakači katanac. Nije mu poznato tko je katanac postavio, niti tko ga je uklonio. Navodi kako su prije događaja tužitelj i njegova obitelj nesmetano prolazili kroz ta vrata, sjeća se kako su nekoliko puta preko tog dvorišnog prostora, uz pomoć dizalice dizali stvari u tužiteljev stan koji se nalazi na drugom katu kuće. Nadalje, u svom iskazu navodi kako je na sjevernom kantunu kuće sa desne strane, prije bio kamin, pa da je nešto nadograđeno na kamin, stračara ili čardak, i tu da se nalaze vrata sa jedne i druge strane, a nije mu poznato jesu li ta vrata otključana i zaključana jer tu da nije nikada prolazio.

25. Svjedok BF u svom iskazu navodi kako je upoznat sa okolnostima parnice, te da je katanac na spornu ogradu postavio upravo on, i to iz razloga što je taj dan, predvečer, njegovoj sestri pobjegao pas, radi čega je nastala drama i histerija, a tome svemu da je prethodilo da bi vrata ograde često puta znala ostati otvorena, da oni zatvore vrata, a ona da se opet otvore. Na toj cijeloj strani da se nalaze njihove sobe te da bi svaku večer čuo neke korake, šuškanje, klapanje, radi čega da su oni u obitelji napravili plan da će iskomunicirati sa tužiteljem da se radi rješavanja tih smetnji, na ogradu postavi katanac. U tu svrhu da je otac na ogradu montirao držač katanca, kako nije siguran točno koliko je to dana bilo prije nego je on postavio katanac, svakako da je bilo u planu da otac iskomunicira sa tužiteljem radi njegove suglasnosti, ali koliko mu je poznato da nisu iskomunicirali. Kasnije da je katanac uklonio otac nakon što su mu rekli da je bila policija, a otac da se na njega naljutio što je on postavio katanac na svoju ruku i bez pitanja.

Navodi, kako su smatrali da bi taj katanac ljudima makar vizualno predstavljao prepreku za pristup u dvorište, a do dvorišta da se može proći i sa druge strane kuće, tu da ne postoje nikakva vrata, već samo da sestra zna staviti pregradu za psa, da se može neometano proći. Nadalje, navodi kako bi se možda, da je bilo normalne komunikacije, stavilo i na prvu i na drugu stranu te da je pokušaj komunikacije i svakako ostavljanje pisanog dopisa sa zamolbom da se zatvaraju ulazna vrata kuće te ograda, suvlasniku koji stanuje u prizemlju objekta.

26. U svom iskazu svjedok AF, navodi kako je on suvlasnik predmetne nekretnine, zajedno sa tužiteljem koji je njegov sin, te sa tuženikom koji je njegov brat, u toj kući da je rođen, ali sada da ne živi više u njoj. Vezano za predmet spora, navodi kako da je sporni, zapadni dio okućnice, oduvijek predstavljao okućnicu kuće i nije bio ograđen, sve dok tuženik u jednom trenutku nije postavio ogradu, ali to da sada nije bitno za ovaj postupak. Tada da nisu intervenirali niti su ga tužili jer se moglo prolaziti neometano, a da je problem nastao kada je tuženik postavio katanac i "njok" na tu ogradu, o čemu da ga je obavijestio njegov sin. Kada je došao ispred kuće, da je vidio postavljeni katanac i "njok", a da dođe sedmično dva do tri puta radi posjeta sinu i unucima, te se sjeća da je dva do tri dana nakon ovog poziva bio u posjetu sinu i tu da je vidio da tuženik otključava katanac. Nije mu poznato kada se isti uklonio, niti tko ga je uklonio. Kada je sljedeći put došao u posjet, da je vidio da katanca nema, ali da je ostao "njok". Posebno upitan, navodi kako ovom zapadnom dijelu dvorišta nije moguće pristupiti drugom stranom kuće, jer da da postoji uski prolaza sa sjevernog dijela kuće, ali da je tuženik bez dopuštenja zatvorio taj prolaz tako što je napravio prostoriju od dasaka, tako da se ne može proći. Ne zna je li ta prostorija zaključana ili nije, misli da nije zaključana, a to da je jedna straćara, čisti inat. Nadalje, navodi kako tuženik koristi taj dio koji je zatvoren, da je stavio sušilo za robu, a poznato mu je da tuženik ima psa koji boravi i u kući i u istočnom dijelu kuće. Navodi kako koristi gornji dio kuće, a vezano za dvor da ne koristi ništa. Misli kako nije ponovno stavljen katanac te da tzv. "mali njok" nije uklonjen.

27. Svjedokinja IF u svom iskazu navodi kako je tužitelj brat njezina supruga, pa se tako sjeća da ih je zvao na mobitel kada je primijetio da je na ogradu stavljen katanac i "njok", a tada da su došli ispred kuće i to da su i vidjeli. Ograda da je bila tu već ranije, ali da nije bilo katanca. Nakon par dana, došla je posjetiti sa svojiim kćerima tužitelja i njegovu djecu, djeca da su se igrala na trampolinu, ispred ove ograde i tu da je primijetila da katanca više nema, ali da je ostao "njok". Nije joj poznato tko je stavio, niti tko je uklonio katanac, nije ništa vidjela svojim očima. Na daljnji upit, navodi kako misli da se ne može pristupiti do ovog dvorišnog prostora s druge strane kuće, osobno nije nikada tamo prolazila, a boravila je samo na ovom prednjem dijelu kuće.

28. Prvenstveno će se sud referirati na sadržaj pružanja posjedovne zaštite koji je tužitelj zahtijevao u ovoj posjedovnoj parnici.

Naime, neosnovani su navodi tuženika da je tužbeni zahtjev neosnovan jer nedostaje kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva usmjeren na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja Prema stavu ovog suda, odlučujući u parnici zbog smetanja posjeda, pored elemenata koji u svakom slučaju moraju biti ispunjeni da bi se pružila posjedovna zaštita, a to su utvrđenje posljednjeg mirnog posjeda i nastalo smetanje, preostala dva elementa (da se tuženiku naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja, odnosno da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće) ne moraju biti kumulativno ispunjena da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu (istovjetno pravno shvaćanje izrazio je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u nizu svojih odluka:

Rev 672/09-2 od 1. lipnja 2011., Rev 1709/16-3 od 1. listopada 2019., Rev- 520/2021-2 od 8. lipnja 2021, Rev-945/2022-2 od 20. rujna 2022., Rev 1322/2022-2 od 3. siječnja 2023. i Rev 54/2021-2 od 17. listopada 2023. ) ,

29. Cijeneći rezultate provedenog dokaznog postupka, ovaj sud je stava da je istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije u cijelosti osnovan. Naime, u parnici zbog smetanja posjeda pasivno su legitimirani:

a) osoba koja je izvršila smetanje tuđeg posjeda uznemirivši ili oduzevši ga, bez obzira na to je li postupala po svom nahođenju i za svoju korist, prema nečijem nalogu ili bez naloga u korist trećeg,

b) osoba koja je dala nalog za smetanje, jer sudska praksa smatra pasivno legitimiranom i osobu koja je dala nalog nekome da izvrši čin smetanja posjeda

c) osoba u čiju je korist smetanje učinjeno, jer ako je neposredni izvršitelj počinio čin smetanja oduzevši posjed nekome u ime i za korist treće osobe, a ona se s tim činom suglasila, onda je pasivno legitimirana i ta treća osoba.

30. U situaciji u kojoj je tuženik osporio pasivnu legitimaciju, upravo je na tužitelju bio teret dokaza da tuženik jest pasivno legitimiran u ovoj posjedovnoj parnici, a koju odlučnu činjenicu tužitelj tijekom postupka, u smislu članka 7. i članka 219. ZPP, nije sa uspjehom dokazao.

31. Naime, iz iskaza svih saslušanih svjedoka FF, HF, KF, ČF, DF, AF i IF, BF, a ujedno i iz stranačkog iskaza tužitelja, ne proizlazi da bi itko imao neposredna saznanja odnosno da bi itko od navedenih osoba vidio da je upravo tuženik postavio katanac, ili da je upravo tuženik dao nalog svome sinu PF za postavljanjem spornog katanca, a niti proizlazi da se tuženik usuglasio sa tim činom. Upravo suprotno, iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da je sporni katanac postavio sin tuženika BF, a da je tuženik samo dva do tri dana prije postavljanja katanca, obavio pripremne radnje u smislu postavljanja njoka.

32. Tako su tuženik i svjedok BF suglasno i okolnosno iskazivali o tome da je upravo BF postavio katanac na prethodno zavareni "njok", radi opasnosti od bježanja psa tuženikove kćeri, i to bez traženja suglasnosti tužitelja, dok je tuženik bio na poslu, te da se tuženik naljutio na sina radi navedenog ponašanja. Dodatno, u prilog tuženikovih tvrdnji da je namjeravao obavijestiti tužitelja o postavljanju lokota, te mu dati ključ jer je bio svjestan da je dvorišni prostor sa zapadne strane kuće u njihovom suposjedu, govori i činjenica što je od poduzimanja tzv pripremnih radnji postavljanja njoka, do postavljanja lokota, prošlo dva do tri dana, iz čega je opravdano zaključiti da bi tuženik, da je imao namjeru bez obavijesti tužitelju i predaje ključa, staviti katanac na zajedničku ogradu, to mogao napraviti i u isti trenutak kada je stavio "njok".

33. Dodatno, da se tuženik nije usuglasio sa postavljanjem katanca od strane njegovog sina BF, govori i činjenica što je isti odmah nakon dolaska policije (19.veljače 2022.) lokot uklonio, dok je nakon nekih 10-15 dana, nakon što je od prijatelja posudio bušilicu, djelomično uklonio odnosno ispilao i "njok" na kojemu je lokot bio postavljen (navedeno tijekom postupka među strankama nije ni bilo sporno, a bilo je vidljivo i tijekom uviđaja na licu mjesta).

34. Stoga je ovaj sud stava da iz rezultata provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da je tuženik izvršio čin smetanja (su)posjeda stranaka postavljanjem spoja sa lokotom (već je to izvršio njegov sin), a niti proizlazi da je tuženik sinu dao nalog za takvim smetanjem (su)posjeda niti proizlazi da je tuženik osoba u čiju je korist to obavljeno (tužitelj nije dokazao da se tuženik usuglasio sa činom postavljanja katanca od strane svoga sina, čime je tužitelj onemogućen u suposjedu dijela dvorišta, obzirom da u postupku saslušani svjedoci o tome nemaju nikakvih saznanja).

35. Dosljedno, prigovor promašene pasivne legitimacije je u cijelosti osnovan, a posljedično nisu ispunjenje pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite u smislu citiranih odredbi ZV te je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

36. Slijedom iznijetog i obrazloženog, odlučeno je kao pod točkom I izreke.

37. Nakon što je odlučeno o glavnoj stvari, valjalo je donijeti odluku i o troškovima postupka.

38. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na članku 154. stavku 1., članku 155. i članku 164. ZPP. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, ovaj sud smatra da tuženiku pripada cjelokupan trošak postupka.

39. Tbr. 52/4 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj: 155/23) propisano je da se za postupke iz Tbr. 7. toč. 2. i 3. (dakle na ovaj postupak radi smetanja posjeda), primjenjuje Tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, bez obzira kada je postupak okončan.

40. Sukladno Tbr 7/2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12., 103/2014., 118/2014., 107/15.,; dalje: Tarifa/12), odvjetniku u postupku radi smetanja posjeda pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova. Prema Tbr 50/Tarife 12, vrijednost boda iznosi 10,00 kn.

41. Obzirom na odredbe Tarife/12, koju je ovdje za primijeniti, kao i postavljeni zahtjev za naknadom troškova, tuženiku je valjalo priznati kao trošak zastupanja jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak u iznosu od 200 bodova, što uvećano za vrijednost boda od 10,00 kn, daje iznos od 2.000,00 kn te povrh toga PDV od 25 % (500,00 kn), što iznosi 2.500,00 kn / 331,81 eura.

42. Stoga je odlučeno kao pod točkom II izreke.

U Splitu, 28. studenoga 2025.

Sutkinja:

Ivana Jukić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku

- u spis