Republika Hrvatska

Općinski sud Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

Poslovni broj: P-862/2021.-37.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku po sutkinji Ireni Bonifačić-Kraljić u pravnoj stvari tužiteljice RŠ, [adresa], A-7000 Eisenstadt, Republika Austrija, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica odvjetnica Maura Dorčić, Rijeka, R [adresa], protiv tuženika Grada Krka, Trg bana Josipa Jelačića 2, Krk, OIB: 12405095116, kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Franjo Hodanić, Krk, Bodulska 2 c, radi utvrđenja prava vlasništva, (v.p.s. 1.459,95 EUR), nakon održane glavne rasprave 14. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka te ročišta radi objave presude 28. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I O d b i j a s e tužiteljica RŠ, [adresa], A-7000 Eisenstadt, Republika Austrija, OIB: [osobni identifikacijski broj], s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica dijela nekretnine zemljišnoknjižne oznake zk.č.br. 1990, upisana cesta, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisana u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Krk, a koja je nekretnina u katastru nekretnina označena katastarskom oznakom k. č. br. [katastarska čestica], prolaz, površine 28 m2, k. o. [katastarska općina]-Grad, koji se vodi u Područnom uredu za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Krk.

II. Ovlašćuje se tužiteljica RŠ da temeljem ove presude zatraži izradu i provedbu geodetskog elaborata radi provedbe promjene u zemljišnoj knjizi glede osnivanja nove čestice u zemljišnoj knjizi, a koja odgovara čestici katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica], prolaz, površine 28 m2, k. o. [katastarska općina]-Grad, uz zemljišnoknjižni otpis, a sve u svrhu usklađenja stanja u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi, a što je tuženik dužan trpjeti.

III. Ovlašćuje se tužiteljica RŠ da temeljem ove presude i prijavnog lista, na osnovu kojeg će se provesti osnivanje nove čestice u zemljišnoj knjizi koja odgovara čestici katastarske oznake k. č. br. [katastarska čestica], prolaz, površine 28 m2, k. o. [katastarska općina]-Grad, da u zemljišnim knjigama izvrši uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastalim tim prijavnim listom na ime tužiteljice u udjelu od 1/1 dijela cijele nekretnine, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika, što je tuženik dužan trpjeti.

IV. Nalaže se tuženiku Gradu Krku, OIB: 12405095116 da tužiteljici RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka zajedno s zakonskom zateznom kamatom koja kamata teče od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II N a l a ž e s e tužiteljici RŠ, [adresa], A-7000 Eisenstadt, Republika Austrija, OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi tuženiku Gradu Krku, Trg bana Josipa Jelačića 2, Krk, OIB: 12405095116, troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.050,00 EUR (dvijetisućeipedeseteura) u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je stvarna, isključiva i izvanknjižna vlasnica i kvalificirana posjednica dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], cesta upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U katastru da je predmetna nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], prolaz površine 28 m2 u k. o. [katastarska općina]-Grad. Nadalje, u tužbi tužiteljica tvrdi da iako je u zemljišnoj knjizi i katastru u odnosu na predmetnu nekretninu upisano javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Krka, da je taj navedeni upis neistinit. Tužiteljica nadalje ističe da se predmetna nekretnina jednim svojim dijelom nalazi uz nekretninu k. č. br. [katastarska čestica]/G upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koja nekretnina da je vlasništvo tužiteljice. Predmetna nekretnina da je prvotno od 1961. bila u suvlasništvu pok. EŠ i TŠ djeda i bake tužiteljice, potom u suvlasništvu EŠ i SŠ, oca i tete tužiteljice a potom u isključivom vlasništvu oca tužiteljice da bi konačno temeljem Ugovora o darovanju tužiteljica ishodila uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. U tužbi tužiteljica nadalje navodi da su njezini djed i baka uz nekretninu k. č. br. [katastarska čestica]/G posjedovali i k. č. br. [katastarska čestica] kao dvorište i to na temelju sklopljenog Ugovora o kupoprodaji s izvanknjižnim vlasnikom pok. ČŠ. Otac tužiteljice EŠ da je tužiteljici darovao predmetnu nekretninu 2004. kada je tužiteljica odmah i stupila u isključiv samostalni posjed predmetne nekretnine u kojem posjedu da je i danas. Tužiteljici da nikada nitko nije osporavao posjed predmetne nekretnine kao dvorište te tužiteljica ističe da je upravo njezin djed EŠ o svom trošku betonirao predmetni dio nekretnine. Tužiteljica tvrdi da je računajući i posjed svojih prednika u posjedu predmetne nekretnine zasigurno 60 godina te ističe da je k. č. br. [katastarska čestica] od primjene novog katastarskog operata 1974. u posjedovnom listu 524 evidentirana kao posjed oca tužiteljice a zatim da je u isključivom posjedu tužiteljice. Tužiteljica nadalje tvrdi da je neistinit upis u zemljišnoj knjizi glede oznake predmetne nekretnine te ističe da prema odredbi čl. 98 st. 1. Zakona o cestama da su nerazvrstane ceste, ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim navedenim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste. Tužiteljica tvrdi da se predmetna nekretnina ne koristi za promet vozila te da je nedvojbeno da ista svojim tehničkim karakteristikama nikako ne udovoljava mogućnostima odvijanja prometa. Tužiteljica tvrdi da se nitko nikada osim tužiteljice i njenih pravnih prednika nije služio navedenom nekretninom. Grad Krk da je izvršio upis u zemljišnu knjigu i katastar protivno strogim zakonskim odredbama, i to isključivo na temelju izvansudske nagodbe sklopljene s RH koja je nagodba protivna prisilnim propisima, te tužiteljica smatra da je upis izvršen protuzakonito, bez prijavnog lista i geodetskog elaborata te da tužiteljici nikada nije dostavljeno rješenje nadležnog tijela, iako je bila upisana kao posjednik. Tužiteljica dakle smatra da je stekla pravo vlasništva dosjelošću te smatra da okolnost da je predmetna nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine, ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao dobro u općoj uporabi. Tužiteljica stoga predlaže da sud prihvati njezin tužbeni zahtjev i utvrdi da je tužiteljica vlasnica dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koja je u katastru nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica] prolaz površine 28 m2 u k. o. [katastarska općina]-Grad.

2. U odgovoru na tužbu tuženi Grad Krk osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]- Grad u naravi predstavlja ulicu, primorsku kalu koja nikako ne može biti u privatnom vlasništvu jer se njome odvija pješački promet za više nekretnina, te koja nikada nije bila u isključivom posjedu obitelji tužiteljice. Preko prijepora da se pristupa do više nekretnina te da je tako bilo od pamtivijeka. Tužiteljica da nije isključivi posjednik prijepornog dijela predmetne nekretnine budući da su njome prolazili vlasnici susjednih objekata do svojih kuća i vrtova. Nadalje, u odgovoru na tužbu tuženik tvrdi da je prijeporna nekretnina kao javna površina bila u vlasništvu RH a potom u vlasništvu Grada krka u statusu "javnog dobra u općoj uporabi – neotuđivo vlasništvo Grada Krka", te tuženik tvrdi da nisu tekli rokovi za dosjelost a da prije 8.10.1991. nije bilo niti moguće dosjedati predmetnu nekretninu. Tuženik stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Očitujući se na navode odgovora tuženika na tužbu, tužiteljica ističe da je temeljem odredbi čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. - dalje: ZVDSP) dopušteno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama na kojima je upisano vlasništvo RH ili Jedinice lokalne samouprave te tužiteljica pojašnjava da Zakonom o preuzimanju ZOVO-a koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. je stavljena izvan snage odredba čl. 29. ZOVO-a te da je od 1. rujna 1980. bilo moguće stjecati pravo vlasništva dosjelošću i na stvarima koje su bile u društvenom vlasništvu. U izvornom tekstu ZVDSP-a iz 1996. čl. 388. st. 4. da je glasio "U rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.". Ta odredba da je bila predmetom razmatranja Ustavnog suda RH te je Ustavni sud ocijenio da se radi o neustavnoj odredbi i ukinuo je odlukom od 17. studenog 1999. S obzirom na brisanje čl. 29. ZOVO-a, na dan stupanja na snagu ZVDSP-a 1. siječnja 1997. bilo je dopušteno steći pravo vlasništva na stvarima u društvenom vlasništvu na temelju dosjelosti i u vrijeme dosjelosti se računalo i vrijeme koje je proteklo prije 8. listopada 1991. S tim u vezi tužiteljica tvrdi da je računajući posjedovanje njezinih prednika već 1991. stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini kvalificiranim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme.

4. Na okolnost navoda iz tužbe te odgovora tuženika na tužbu, ovaj je sud proveo dokaze uvidom u povijesni z.k. izvadak za predmetnu nekretninu (list 8-11 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 12. spisa), prijepis posjedovnog lista broj 2645 u k. o. [katastarska općina]- Grad (list 13. spisa), identifikaciju čestica od 16. kolovoza 2021. (list 14. spisa), Ugovor o darovanju nekretnina sklopljen između EŠ i RŠ **.**.2024. (list 16-18 spisa), povijesni z.k. izvadak za gr.č. 85/G u k. o. [katastarska općina] (list 19-25 spisa), povijest promjena za predmetnu nekretninu Odjela za katastar nekretnina Krk KLASA: 936-02/21-05/227 od 2. rujna 2021. (list 26-27 spisa), izvansudsku nagodbu zaključenu između RH i Grada Krka 3. travnja 2020. (list 28-29 spisa), fotografije prijepora (list 30-31 spisa), presliku urbanističkog plana UPU1- [adresa] (list 52. spisa), identifikaciju čestica od 14.12. 2021. (list 53. spisa), izvod iz zapisnika sa održanog 93. kolegija gradonačelnika grada [adresa] od 31. siječnja 2013. (list 57. spisa), zaključak Gradonačelnika Grada Krka KLASA: 374-04/11-01/6, Urbroj: 2142/01-02-11-2 od 26. rujna 2011. (list 60. spisa), dopis upućen od strane tužiteljice Gradskom vijeću Grada Krka od 6. rujna 2011. (list 63. spisa), te uvidom u rješenje ovoga suda posl. broj Psp- 15/2020-28 od 14. ožujka 2025. (list 145-153 spisa).

5. Također, u tijeku dokaznog postupka proveden je i dokaz uviđajem lica mjesta i vještačenjem po ovlaštenom vještaku mjerničke struke koji je po provedenom uviđaju ovome sudu dostavio svoj nalaz i mišljenje (list 79-92 spisa), kao i dopunu nalaza (list 104-106 spisa).

6. Uvidom u povijesni z.k. izvadak za predmetnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama opisana kao cesta površine 628m2 i to kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Krka (list 8-11 spisa).

7. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 2645 proizlazi da k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja prolaz površine 28 m2, i to kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Krka, s time da iz identifikacije čestica (list 14. spisa), proizlazi da k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Grad čini dio k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

8. Iz Ugovora o darovanju nekretnina (list 16-18 spisa) sklopljenog između EŠ i RŠ proizlazi da je darovatelj daroprimateljici ovdje tužiteljici darovao kuću površine 40 m2 te prolaz sve u Gradu Krku, [adresa] s time da je navedena samo k. č. br. [katastarska čestica] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama (list 26-27 spisa), proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica] prolaz 28 m2 od primjene novog katastarskog operata 1974. bio u posjedovnom listu broj 524 na ime EŠ a 2017. evidentiran kao posjed tužiteljice dok je posljednja izmjena izvršena 2021. kada k. č. br. [katastarska čestica] prelazi u posjedovni list broj 2645 javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Krka.

10. Iz izvansudske nagodbe (list 28-29 spisa), sklopljene između RH i Grada Krka proizlazi da je RH dopustila upis k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Grad (z.č. 1990 k. o. [katastarska općina]) javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Krka.

11. Iz preslike zapisnika sa održanog 93. Kolegija gradonačelnika Grada [adresa] (list 57. spisa), proizlazi da je odbijen prijedlog RŠ vlasnice kuće u [adresa] za davanje suglasnosti za držanje stola na javnoj površini tijekom ljetnih mjeseci.

12. Uvidom u molbu tužiteljice upućenu Gradu Krku 6. rujna 2011. (list 63. spisa) ovaj je sud utvrdio da je tužiteljica podnijela Gradu Krku molbu radi postavljanja stola na javnoj površini u kojoj molbi ista navodi da k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja javno dobro i put, te da služi za odlazak susjeda u vrt, dok iz zaključka gradonačelnika Grada Krka od 26. rujna 2011. (list 60. spisa), proizlazi da Grad Krk nije prihvatio prijedlog ovdje tužiteljice za davanje odobrenja za držanje stola na javnoj površini na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Grad (z.č. 1990 k. o. [katastarska općina]) a s obzirom da se radi o javnom dobru te se može koristiti jedino kao dobro u općoj uporabi, odnosno prolaz.

13. Sud je izvršio uvid i u nepravomoćno rješenje ovoga suda posl. broj Psp-15/2022.- 28. (list 146-153 spisa), te je utvrdio da je tužiteljica odbijena s tužbenim zahtjevom radi smetanja posjeda a kojim je zahtjevom tužiteljica zahtijevala da se utvrdi da ju je Grad Krk smetao u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] na način da je uništio šarke i uklonio dvokrilna drveno-metalna vrata koja su se nalazila na predmetnoj nekretnini.

14. Kako je prethodno navedeno u tijeku dokaznog postupka proveden je uviđaj lica mjesta i vještačenje po ovlaštenom vještaku mjerničke struke Branku Dešmanu koji je po provedenom uviđaju sudu dostavio nalaz i mišljenje (list 79-92 spisa).

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se prijepor nalazi u [adresa] u [adresa] između kbr. 14, 16, 18 i 22, a prema identifikaciji prijepor da predstavlja dio k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] cesta površine 628m2, upisana kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Krka a prema katastarskom stanju prijepor čini k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Grad prolaz, površine 28m2 također kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Krka, a na skici lica mjesta vještak je prijepor označio žutom ispunom i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I. Iz nalaza i mišljenja nadalje proizlazi da se sa prijepora ulazi u kuću tužiteljice na kbr. 18 i u kuću s kbr. 22, a da sa prijepora nema ulaza u kuće s kbr. 14 i 16.

16. Vještak je naknadno dostavio i uvjerenje o statusu nekretnine (list 108. spisa) iz kojeg uvjerenja proizlazi da se prijepor nalazi unutar građevinskog područja Grada Krk

– izgrađeni dio a prema urbanističkom planu uređenja prijepor se nalazi u području mješovite namjene, pretežito poslovne, oznake M25.

17. Ocjenom svih provedenih dokaza, i to kako ocjenom svakog dokaza zasebno, tako i na temelju cjelokupnog dokaznog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2020., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), ovaj je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan, te je stoga tužiteljica odbijena s tužbenim zahtjevom u cijelosti.

18. Predmet tužbenog zahtjeva tužiteljice je stjecanje prava vlasništva dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], cesta, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina se u katastarskom operatu vodi kao k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]-Grad, prolaz površine 28m2.

19. Ocjenom provedenih dokaza ovaj je sud utvrdio da je predmetna nekretnina upisana kao javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Krka (list 8-11 spisa), a kao takva vodi se i u evidenciji katastra [adresa] (list 13. spisa).

20. Prema Zakonu o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/2013., 65/2017., 114/2018., 39/2019. i 98/2019.) površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i po jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze, prolazi itd.).

21. Članak 159. u st. 1. ZVDSP-a propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Isti članak u st. 4. propisuje da samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge opće korisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. čl. 159. ZVDSP-a.

22. Tužiteljica u ovome postupku nije dokazala da su ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisane čl. 159. st. 4. ZVDSP-a.

23. Kao prvo tužiteljica nije dokazala da je samostalna posjednica prijepora, s obzirom da je u tijeku postupka utvrđeno da se prijeporom koriste uz tužiteljicu kao vlasnicu kuće na adresi [adresa] i vlasnici kuće na kbr. 22 Galija, te i vlasnici vrta nalazećeg u produžetku prijepora. Tužiteljici je to itekako poznato s obzirom na to da i sama navodi u molbi upućenoj Gradskom vijeću Grada Krka, u kojoj izričito navodi da predmetna nekretnina služi za odlazak susjeda u vrt, a navedeno proizlazi i iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Branka Dešmana, čiji je nalaz ovaj sud prihvatio u cijelosti kao stručan i istinit. U nalazu i mišljenju vještak izričito navodi da se sa prijepora ulazi u kuću tužiteljice na kbr. 18 i u kuću na kbr. 22.

24. Nužna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je savjesnost posjednika, a s obzirom na prethodno navedeno tužiteljica svakako nije bila savjesna posjednica predmetnog dijela nekretnine, a kako sud nije utvrdio da bi tužiteljica stekla pravo vlasništva ni po kojem drugom pravnom osnovu, ovaj je sud odbio tužiteljicu s tužbenim zahtjevom i odlučio kao u izreci ove presude.

25. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tuženiku su priznati troškovi sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR, sastava podneska od 27. listopada 2021. u iznosu od 50,00 EUR, sastava podneska od 23. prosinca 2021. u iznosu od 200,00 EUR, trošak pristupa punomoćnika tuženika na ročište 19. siječnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR, na ročište 12. srpnja 2022. u iznosu od 200,00 EUR, trošak pristupa punomoćnika tuženika na uviđaj 25. studenog 2022. u iznosu od 200,00 EUR, trošak sastava podneska od 10. veljače 2023. u iznosu od 200,00 EUR, trošak pristupa na ročište 18. siječnja 2024. u iznosu od 200,00 EUR, trošak sastava podneska od 11. rujna 2024. u iznosu od 200,00 EUR, trošak pristupa na ročište 26. studenog 2024. u iznosu od 200,00 EUR, kao i trošak pristupa na ročište 14. listopada 2025. u iznosu od 200,00 EUR sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/2012., 103/2014., 118/2014.,107/2015., 37/2022., 126/2022. i 138/2023.).

26. Dakle, tuženiku su priznati ukupni troškovi ovog parničnog postupka u iznosu od 2.050,00 EUR, koje je troškove tuženiku dužna naknaditi tužiteljica u roku od 15 dana.

U Krku 28. studenoga 2025.

Sutkinja

Irena Bonifačić-Kraljić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a).

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a).

O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika