REPUBLIKA HRVATSKA
Trgovački sud u Zagrebu
Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11
P-1130/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, u pravnoj stvari tužitelja FJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Teuta Palčić, odvjetnica iz Zagreba, Tuškanova 21 protiv tužene SJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Jasminka Biloš, odvjetnica iz Zagreba, Draškovićeva 53, radi utvrđenja, nakon javne glavne rasprave zaključene 22. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 28. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da poslovni udio rednog broja 1 (jedan) do 50 (pedeset) u trgovačkom društvu KOAKSIJAL GRUPA d.o.o., Zagreb, Zagrebačka cesta 126, OIB 90784961514 u ukupnom nominalnom iznosu od 1.327,23 eura predstavlja bračnu stečevinu tužitelja i tuženika te je tuženik suovlaštenik na istom poslovnom udjelu.
II. Utvrđuje se da poslovni udio rednog broja 105 (stopet) u trgovačkom društvu ACT MEDIA d.o.o., Zagreb, Creska ulica 22, OIB 49887477792 u nominalnom iznosu od 450,00 eura predstavlja bračnu stečevinu tužitelja i tuženika te je tuženik suovlaštenik na istom poslovnom udjelu.
III. Utvrđuje se da poslovni udio rednog broja 1 (jedan) u trgovačkom društvu AKSIJAL d.o.o., Zagreb, Zagrebačka cesta 126, OIB 73216285877 u nominalnom iznosu od 1.327,23 eura predstavlja bračnu stečevinu tužitelja i tuženika te je tuženik suovlaštenik na istom poslovnom udjelu.
IV. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
„Ovlašćuje se tužitelj da u knjizi poslovnih udjela KOAKSIJAL GRUPA d.o.o., Zagreb, Zagrebačka cesta 126, OIB 90784961514, zatraži upis suovlaštenika za poslovni udio r.br. 1 (jedan) do 50 (pedeset) u ukupnome nominalnome iznosu od 1.327,23 EUR“, kao neosnovan.
V. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
„Ovlašćuje se tužitelj da u knjizi poslovnih udjela ACT MEDIA d.o.o., Zagreb, Creska ulica 22, OIB 49887477792, zatraži upis suovlaštenika za poslovni udio r.br. 105 u nominalnome iznosu od 450,00 EUR“, kao neosnovan.
VI. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
„Ovlašćuje se tužitelj da u knjizi poslovnih udjela AKSIJAL d.o.o., Zagreb, Zagrebačka cesta 126, OIB 73216285877, zatraži upis suovlaštenika za poslovni udio r.br. 1 (jedan) u nominalnome iznosu od 1.327,23 EUR“, kao neosnovan.
VII. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu od 1.750,00 eura u roku od 15 dana.
VIII. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu parničnih troškova u iznosu od 2.750,00 eura, kao neosnovan.
IX. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka u iznosu od 250,00 eura, neovisno o uspjehu u parnici, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 24. svibnja 2024 podnio tužbu u kojoj je naveo da su stranke bračni supružnici koji su sklopili brak 16. veljače 2013. Tuženica je 28. listopada 2021. osnovala društvo Koaksijal grupa d.o.o. te je član društva zajedno s ĆJ, odnosno vlasnica 50 poslovnih udjela. Temeljni kapital je plaćen iz zajedničke imovine bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice. Tuženica je 12. svibnja 2021. osnovala društvo Act Media d.o.o. te je član društva zajedno s još trojicom članova. Tuženica je imatelj poslovnog udjela pod rednim brojem 105 u nominalnom iznosu od 450,00 eura. Temeljni kapital u iznosu od 450,00 eura plaćen je u cijelosti iz zajedničke imovine bračnih drugova. Navodi i da je tuženica 1. listopada 2015. osnovala društvo Aksijal d.o.o. te je član društva zajedno s još jednim članom. Tuženica je imatelj poslovnog udjela pod rednim brojem 1 u iznosu od 1.327,23 eura. Temeljni kapital u iznosu od 1.327,23 eura je u cijelosti plaćen iz zajedničke imovine. Tužbenim zahtjevom traži utvrđenje da su navedeni poslovni udjeli bračna stečevina.
2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu u kojem je naveo da poslovni udjeli nisu stečeni radom, niti potječu od imovine stečene radom, već iz vlastite imovine tužene. Osnivački polog za društvo Aksijal d.o.o. plaćen je u gotovini 2. listopada 2015. na način da je tuženica uplatila 10.000,00 kn i ĆJ 10.000,00 kn. U vrijeme osnivanja društva tužitelj i tužena nisu imali financijskih sredstava zbog čega je tuženici, neposredno prije nošenja u banku, kapital za osnivanje društva u gotovom novcu darovala njezina majka JJ. Uz to, s obzirom na to da su zajednički troškovi života tužitelja i tužene iznosili više od njihovih prihoda ostvarenih radom, majka tužene je tuženoj osobno kroz cijelo vrijeme trajanja izvanbračne i kasnije bračne zajednice darovala, odnosno u gotovini uplaćivala dodatan novac na račun u banci, a dio joj davala na ruke. U razdoblju 205. godine i 2021. godine tužitelj je ostvarivao prihode od rada u mjesečnom iznosu od 7.421,30 kn, a tužena u iznosu od 5.968,00 kn, dok su zajednički mjesečni troškovi života koji su plaćani s računa tužene iznosili 17.425,16 kn. Osnivački polog za društvo Act Media d.o.o. u iznosu od 3.400,00 kn tužena je platila iz vlastite imovine, novcem koji joj je prethodno darovala majka. Majka joj je 3. svibnja 2021. u gotovom novcu darovala iznos od 17.500,,00 kn po čemu je tužena onda 17. svibnja 2021. dio tog novca uplatila u svrhu osnivanja društva. Osnivački polog za društvo Koaksijal d.o.o. plaćen je 3. studenog 2021. na način da je tužena platila 10.000,00 kn i ĆJ 10.000,00 kn. Navedeni novac predstavlja novac prethodno darovan od majke. Majka je tuženoj 3. studenog 2021. u gotovom novcu darovala 17.500,00 kn po čemu je onda tužena istog dana dio tog novca uplatila u svrhu osnivanja društva.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao društvene ugovore (list 6-23, 39-44 spisa), odluku članova društva (list 24-38 spisa), ispis troškova i prihoda za razdoblje 2012-2021 (list 86-96 spisa), podaci o plaći za 2015. godinu (list 97 spisa), potvrdu o uplati osnivačkog pologa (list 98-99, 129-130 spisa), potvrdu o gotovinskim uplatama (list 100 spisa), pregled prometa računa (list 105-112, 124-126 spisa), e- mail korespondenciju (list 131-133, 135- spisa), ispis izvršenih naloga (list 134 spisa), ponudu (list 136 spisa), pregled transakcija po računu (list 137-149 spisa), ugovor o prijenosu poslovnih udjela u društvu Ribarić čišćenje d.o.o. (list 150-152, 230-232 spisa), potvrdu o provedenom nalogu (list 153-154 spisa), pregled prometa po računu (list 163-164 spisa), izjavu JJ (list 165 spisa), izjavu ĆJ (list 166 spisa), rješenje Tt-13/13521-2 od 6. lipnja 2013. (list 227 spisa), izvadak iz sudskog registra (list 228-229 spisa), potvrdu o provedenom nalogu za plaćanje (list 233-234 spisa), ispis podataka e-građani (list 237-241 spisa), ugovore o kreditu (list 242-262 spisa), ispis podataka s računa Privredne banke Zagreb (list 263 spisa), financijske izvještaje (list 264-277 spisa), izjavu o osnivanju (list 278-281 spisa), izjavu (list 282-283 spisa), punomoć (list 284 spisa), komunikaciju putem poruka (list 285 spisa), izjavu ĆJ (list 286 spisa), ispis podataka o plaći (list 287 spisa), saslušani su tužitelj (list 178-180 spisa), tužena (list 180-181 spisa), svjedoci ĆJ (list 192-193 spisa), JJ (list 194-195 spisa), PJ (list 213-216 spisa), CJ (list 216-217 spisa), RJ (list 217-218 spisa), ĐJ (list 219-220 spisa).
4. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 dalje: ZPP) te je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za utvrđenjem bračne stečevine na poslovnom udjelu u društvima Aksijal d.o.o., Koaksijal grupa d.o.o. i Act Media d.o.o.
6. Iz društvenih ugovora proizlazi da su tuženica i ĆJ sklopili društveni ugovor o osnivanju društva Aksijal d.o.o. 1. listopada 2015., tuženica i ĆJ su sklopili društveni ugovor o osnivanju društva Koaksijal grupa d.o.o. 28. listopada 2021., tuženica, ĆJ, NJ i UJ su sklopili društveni ugovor o osnivanju društva Act Media d.o.o. 12. svibnja 2021.
7. Nije sporno da su tužitelj i tuženica sklopili brak 16. veljače 2013. i da su u vrijeme osnivanja svih navedenih društava bili u braku.
8. Prema odredbi čl. 35. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15, 98/19 – dalje: OBZ) bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu.
9. Odredbom čl. 36. st. 1. OBZ-a propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Prema odredbi čl. 36. st. 3. OBZ-a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.
10. Prema odredbi čl. 39. st. 2. OBZ-a vlastita imovina je imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz članka 36. toga Zakona.
11. Iste odredbe o bračnoj stečevini sadrži i raniji Obiteljski Zakon („Narodne novine“ broj: 75/14) koji je bio na snazi u vrijeme osnivanja društva Aksijal d.o.o.
12. U postupku je sporno jesu li poslovni udjeli u Aksijal d.o.o., Koaksijal grupa d.o.o. i Act Media d.o.o. bračna stečevina tužitelja i tuženika ili vlastita imovina tuženice, odnosno jesu li uplaćena sredstvima koja potječu od rada stranaka ili sredstava koje je majka tuženice darovala tuženici.
13. Iz potvrde Kentbank o uplati osnivačkog pologa proizlazi da je tuženica uplatila temeljni kapital za osnivanje društva Aksijal d.o.o. u iznosu od 10.000,00 kn 2. listopada 2015. i da je ta uplata izvršena gotovinski u poslovnici banke.
14. Nije sporno da je tuženica uplatila temeljni kapital za osnivanje društva Koaksijal grupa d.o.o. u iznosu od 10.000,00 kn 3. studenog 2021. i temeljni kapital za osnivanje društva Act Media d.o.o. u iznosu od 3.400,00 kn 17. svibnja 2021.
15. Nije sporno da je tuženica u knjizi poslovnih udjela upisana kao imatelj poslovnih udjela u društvu Koaksijal grupa d.o.o. od rednog broja 1 do 50 u ukupnom nominalnom iznosu od 1.327,23 eura, da je upisana kao imatelj poslovnog udjela u društvu Act Media d.o.o. pod rednim brojem 105 u nominalnom iznosu od 450,00 eura i da je upisana kao imatelj poslovnog udjela u društvu Aksijal d.o.o. pod rednim brojem 1 u nominalnom iznosu od 1.327,23 eura.
16. Tuženica je sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a dužna dokazati da su predmetni poslovni udjeli vlastita imovina, odnosno dokazati svoje tvrdnje da ih je stekla sredstvima koje joj je darovala majka.
17. Iz pregleda prometa računa Privredne banke Zagreb d.d. (list 110-112 spisa), proizlazi da je JJ, majka tuženice uplatila tuženici na njezin račun ukupno 2.198.014,85 kn u razdoblju od 2. veljače 2012. do 5. siječnja 2023. Iz tog pregleda proizlazi da je majka tuženica uplaćivala tuženici novčane iznose redovito svaki mjesecu u tom razdoblju, pri čemu su najčešće uplate bile u iznosima od 10.000,00 kn i 17.500,00 kn. Između ostalog, majka je tuženici uplatila 17.500,00 kn 3. svibnja 2021. i iznos od 17.500,00 kn 3. studenog 2021. te 8.600,00 kn 2. listopada 2015. i 6.600,00 kn 14. listopada 2015.
18. U postupku nije sporno i da je tužitelj uplatio na račune tužene iznos od 10.000,00 kn 1. listopada 2015., a to proizlazi i iz pregleda prometa računa Privredne banke Zagreb d.d. (list 163 spisa).
19. Iz ugovora o prijenosu poslovnih udjela u društvu Ribarić čišćenje d.o.o. od 16. srpnja 2020. proizlazi da su tužitelj i tužena tim ugovorom prenijeli svoje poslovne udjele u navedenom društvu na stjecatelja FJP za cijenu od 75.000,00 kn. Iz potvrda o provedenom nalogu proizlazi da je stjecatelj platio tuženoj 37.500,00 kn 17. srpnja 2020. i tužitelju 37.500,00 kn 17. srpnja 2020.
20. Iz podataka o zaposlenju (list 97 spisa) proizlazi da je tužitelj u razdoblju od listopada do prosinca 2015. imao neto plaću u iznosu od 8.023,19 kn mjesečno, a na razini 2015. godine neto plaća mu se kretala od 6.397,20 kn u siječnju i veljači pa do navedenih 8.023,19 kn u zadnja tri mjeseca godine. Ukupna godišnja neto plaća u toj godini iznosila je 89.055,57 kn.
21. Tužitelj FJ iskazao je da uplatio na račun tuženice 10.000,00 kn za uplatu temeljnog kapitala Aksijal d.o.o. te da je 1. listopada 2015. podigao s računa iznos od 28.000,00 kn kojeg je u gotovini također predao tuženici. Naveo je da je zarađivao dovoljno sredstava i da je uvjeren kako je temeljni kapital uplaćen iz tih sredstava, te da je majka tuženice financirala njezin životni stil, odjeću, putovanja, izlaske.
22. Tuženica SJ iskazala je da je Aksijal d.o.o. osnovan 1. listopada 2015., a da je dan ranije otišla svojoj majci koja joj je u gotovini dala 10.000,00 kn, te da je iz tog novca uplatila temeljni kapital društva gotovinskom uplatom u Kent banci. Iskazala je i da se tužiteljeva uplata na njezin račun iznosa od 10.000,00 kn odnosila na vraćanje novca kojeg je ona njemu prethodno pozajmila. Navela je i kako je u vrijeme osnivanja Koaksijal grupe d.o.o. i act medie d.o.o. društvo Aksijal d.o.o. dobro poslovalo te da je i ta druga dva društva osnovala s novcima koje je dobila od majke. Iskazala je i da iz svoje zarade i zarade svojeg supruga nije mogla osnovati društvo Aksijal d.o.o.
23. Svjedok JJ, majka tuženice, iskazala je da je ona dala tuženici sredstva s kojima je uplatila temeljni kapital te da joj je redovito uplaćivala sredstva u razdoblju od dvadeset godina, jednom mjesečno, a po potrebi i češće. Iskazala je da je za osnivanje društva darovala novce tuženici u okviru iznosa koji joj je svaki mjesec uplaćivala. Navela je i kako zna da je tuženica s tim novcima osnovala društva jer je stalno bila u komunikaciji s tuženicom i njezinim partnerom u društvu.
24. Svjedok ĆJ iskazao je da su on i tuženica osnovali Aksijal d.o.o., a koliko mu je poznato da je tuženici novac za osnivanje društva dala njezina majka, te da to zna po tvrdnjama tuženice i po tome što je majka tuženice dala poslovni prostor gdje je društvo radilo te im dala prvi posao u vidu kontakta s investitorom. Iskazao je i da ne zna na koji način je majka tuženici davala novce, već zna iz priča da ih je davala, a ne zna niti o kojim iznosima se radilo.
25. Svjedok F iskazao je da stranke poznaje od od prvog razreda osnovne škole i da su se družili često, svakih desetak dana i da se na druženjima nikada nije govorilo da bi društva bila samo od tuženice, već se uvijek govorilo da je to od tužitelja i tuženice. Iskazao je i da je tuženica imala luksuzan život te da su joj majka i otac davali novce, ali da to novci nisu bili za poslovanje, već za njezin životni stil.
26. Svjedok CJ iskazao je da misli kako je temeljni kapital društava uplaćen iz plaće tužitelja i tuženika jer mu je tužitelj pričao da skuplja novce za to.
27. Svjedok VJ iskazao je kako sve što zna je iz priča tužitelja i tuženika te da mu je tužitelj rekao kako je platio 10.000,00 kn za temeljni kapital.
28. Svjedok ĐJ iskazao je kako je prijatelj s tužiteljem i tuženicom 30 godina te da ne zna kako je uplaćen temeljni kapital, ali da se za društva uvijek govorilo „mi“, odnosno da su društva od tužitelja i tuženice.
29. Da bi se radilo o vlastitoj imovini tuženice mora se raditi o tome da je tuženica upravo iz konkretnih novaca koje joj je majka JJ darovala uplatila temeljni kapital društva. Tuženica tu činjenicu nije dokazala. Temeljni kapital društva tuženica ja uplatila 2. listopada 2015. za društvo Aksijal d.o.o., 17. svibnja 2021. za društvo Act Media d.o.o. i 3. studenog 2021. za društvo Koaksijal grupa d.o.o. Kako je već obrazloženo JJ je tuženici redovito uplaćivala određene iznose svaki mjesec te je u razdoblju od 2. veljače 2012. do 5. siječnja 2023. uplatila ukupno 2.198.014,85 kn. Majka tuženice iskazala je da je takve uplate obavljala tuženici u razdoblju od zadnjih 20 godina. Dakle, te uplate bile su redovite svaki mjesec i počele su znatno prije nego što je tuženica osnovala društvo Aksijal d.o.o. Prema tome, očigledno se predmetna darovanja majke tuženici nisu odnosila na specifičnu svrhu, već su ti novčani iznosi korišteni za pokrivanje cjelokupnih životnih troškova tužene počevši u svakom slučaju barem od 2012. godine. To se vidi i iz popisa prihoda i troškova koje je tuženica dostavila te iz kojeg proizlazi da su životni troškovi nje i tužitelja bili veći od plaće tuženice pa je očito da je tuženica darove od majke koristila za podmirivanje svojih životnih troškova. Međutim, ne može se točno razlučiti na što je koristila novce koje joj je majka darovala, a što je podmirivano sredstvima koje su bračni drugovi ostvarili radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, odnosno iz činjenice što je majka darovala tuženici 2.198.014,85 kn u razdoblju od 2. veljače 2012. do 5. siječnja 2013. ne može se zaključiti da je taj novac iskorišten upravo za uplatu temeljnog kapitala društva, a ne za druge svrhe, tj. životne troškove tuženice.
30. Sud nije povjerovao iskazu svjedoka ĆJ da je tuženica od sredstava koje joj je majka darovala uplatila temeljni kapital društva. Svjedok je iskazao da o tome zaključuje po tvrdnjama tuženice i po tome što je majka tuženica dala prostor u kojem je društvo djelovalo te im dala kontakt za prvog klijenta. Okolnosti davanja prostora i povezivanja s prvim klijentom ne znači da je tuženica uplatila temeljni kapital iz sredstava koje joj je majka darovala. Također, svjedoci CJ, PJ, ĐJ i RJ iskazali su kako im je tužitelj govorio da skuplja novce za osnivanje predmetnih društava. Iz iskaza svjedoka ĆJ da mu je tuženica rekla kako je sredstva za temeljni kapital dobila od majke ne može se utvrditi da je to stvarno bilo tako. Ovaj svjedok iskazao je da su on i tuženica radili zajedno i da im je to bila poveznica, ali da se nisu družili kao prijatelji („da nisu prijateljevali“). Nelogično je da bi tuženica objašnjavala osobi s kojom samo radi zajedno, a s kojom se ne druži prijateljski odakle je izvor novaca iz kojeg je uplatila temeljni kapital. ĆJ je član društva zajedno s tuženicom te može biti zainteresiran za to da ne dođe do promjene vlasničke strukture, primjerice utvrđenjem bračne stečevine.
31. Sud nije povjerovao iskazu tuženice i svjedoka, njezine majke, JJ da je tuženica uplatila temeljni kapital iz novaca koje joj je darovala majka. Radi se o osobama koje su neposredno zainteresirane za ishod postupka te njihov iskaz nije logičan. Tuženica u odgovoru na tužbu iznosi činjenicu da joj je majka neposredno prije nošenja u banku, kapital za osnivanje društva u gotovom novcu darovala majka predajom na ruke te da je s tim iznosom tuženica otišla u Kentbank i uplatila temeljni kapital. Dakle, u ovom slučaju tuženica iznosi činjenicu da se ne radi o uplati iznosa na njezin račun, već da joj je majka darovala iznos potreban za osnivanje društva predajom gotovog novca na ruke neposredno prije odlaska u banku i plaćanja osnivačkog pologa. U svom iskazu tuženica je navela da joj je majka dala taj novac dan ranije (a ne neposredno prije nošenja u banku), a svjedok JJ u svom iskazu nije spominjala uplatu u gotovini dan prije osnivanja društva Aksijal d.o.o., već je iskazala da je za osnivanje društava darovala tuženici novce u okviru iznosa koje je joj je svaki mjesec redovito uplaćivala. Ujedno, iz pregleda prometa po računu tuženice proizlazi da je majka JJ **.**.2015. uplatila na račun tuženice iznos od 8.600,00 kn. Nelogično je da isti dan (ili dan poslije) majka tuženica uplaćuje novčani iznos i na račun tuženice i da joj predaje novce na ruke, umjesto da se onda cijeli iznos uplati na račun ili cijeli iznos preda na ruke.
32. Tuženica u odgovoru na tužbu iznosi činjenicu da je njezina majka uplatila na njezin račun 17.500,00 kn 3. svibnja 2021. pa da je tuženica onda 17. svibnja 2021. dio tog novca uplatila u svrhu osnivanja trgovačkog društva Act Media. Međutim, majka tuženice je njoj svaki mjesec uplaćivala iznose najčešće od 17.500,00 kn. Dakle, uplata od 3. svibnja 2021. nije uvećana za iznos temeljnog kapitala od 3.400,00 kn, već se radi o uplati iznosa kojeg je majka redovito uplaćivala tuženici neovisno o osnivanju trgovačkog društva. Stoga, iz činjenice da je majka 3. svibnja 2021. uplatila na račun tuženice 17.500,00 kn, odnosno isti iznos koji joj je redovito uplaćivala u razdoblju od 10 godina, ne proizlazi da je tuženica upravo taj novac koristila za osnivanje trgovačkog društva Act Media d.o.o., a ne za ostale svrhe, tj. njezinih podmirenje redovitih životnih troškova. Nadalje, sama tuženica je iskazala da je u vrijeme osnivanja društva Act media d.o.o., društvo Aksijal d.o.o. dobro poslovalo i da je ona bila zaposlena u Aksijal d.o.o. I svjedok ĆJ je iskazao da je to društvo dobro poslovalo i da su si isplaćivali plaće. Prema tome, tuženica je stekla radom u Aksijal d.o.o. sredstva i iskazala je da je to društvo dobro poslovalo. Također, tužitelj i tuženica su prije osnivanja društva Act media d.o.o. stekli iznos od 75.000,00 kn prodajom poslovnih udjela u Ribarić čišćenje d.o.o.
33. Tuženica iznosi činjenicu da joj je majka uplatila iznos od 17.500,00 kn 3. studenog 2021. te da je tuženica onda istog dana dio tog novca uplatila u svrhu osnivanja društva Koaksijal grupa d.o.o. Međutim, isto kao i za uplatu navedenu u prethodnoj točki ovog obrazloženja majka tuženice je njoj svaki mjesec uplaćivala iznose najčešće od 17.500,00 kn. Dakle, uplata od 3. studenog 2021. nije uvećana za iznos temeljnog kapitala od 10.000,00 kn, već se radi o uplati iznosa kojeg je majka redovito uplaćivala tuženici neovisno o osnivanju trgovačkog društva. Stoga, iz činjenice da je majka 3. studenog 2021. uplatila na račun tuženice 17.500,00 kn, odnosno isti iznos koji joj je redovito uplaćivala u razdoblju od 10 godina, ne proizlazi da je tuženica upravo taj novac koristila za osnivanje trgovačkog društva Koaksijal grupa d.o.o., a ne za ostale svrhe, tj. njezinih podmirenje redovitih životnih troškova. Nadalje, sama tuženica je iskazala da je u vrijeme osnivanja društva Act media d.o.o., društvo Aksijal d.o.o. dobro poslovalo i da je ona bila zaposlena u Aksijal d.o.o. I svjedok ĆJ je iskazao da je to društvo dobro poslovalo i da su si isplaćivali plaće. Prema tome, tuženica je stekla radom u Aksijal d.o.o. sredstva i iskazala je da je to društvo dobro poslovalo. Također, tužitelj i tuženica su prije osnivanja društva Act media d.o.o. stekli iznos od 75.000,00 kn prodajom poslovnih udjela u Ribarić čišćenje d.o.o.
34. Iznos temeljenog kapitala od 10.000,00 kn uplaćen 2. listopada 2015. za osnivanje Aksijal d.o.o., 3.400,00 kn uplaćen 17. svibnja 2021. za osnivanje Act media d.o.o. i 10.000,00 kn uplaćen 3. studenog 2021. za osnivanje Koaksijal grupa d.o.o. ne predstavlja tako značajan iznos da tužitelj i tuženica to ne bi bi mogli uplatiti od prihoda ostvarenih radom bez obzira na to što nisu imali objektivnu visoku plaću. Tužitelj je u 2015. godini imao neto plaću koja se kretala između od 6.397,20 kn i 8.023,19 kn, a ukupna godišnja neto plaća u 2015. je iznosila 89.055,57 kn. Tuženica navodi da je ona 2015. imala neto plaću u iznosu od 5.968,00 kn. Nedvojbeno je da je maka tuženica darovala tuženici značajne novčane iznose svaki mjesec počevši od 2012. godine. Dakle, majka je započela darovati novčane iznose tuženici znatno prije osnivanja trgovačkog društva Aksijal d.o.o., koje je osnovano u listopadu 2015. godine. Tužitelj i tuženica su bili zaposleni i primali su plaću, a iznos temeljnog kapitala nisu tako značajni da se ne bi mogli uplatiti od sredstava stečenih radom. Kako je već obrazloženo, iz činjenice da je majka tuženici darovala značajne mjesečne iznose svaki mjesec počevši od 2012. godine proizlazi da je time tuženica podmirivala svoje svakodnevne životne troškove, odnosno troškove životnog standarda za svaki mjesec, počevši od 2012. godine, dakle, znatno prije osnivanja predmetnih trgovačkih društava. Iz predmetnih uplata majke se stoga ne može nedvojbeno zaključiti kako je tuženica upravo taj novac koristila za osnivanje društava, a da ga nije potrošila za druge svrhe, kada je očito da je iste iznose majka uplaćivala svaki mjesec tuženici i znatno prije osnivanja društva, dakle, tuženica je iste iznose dobivene svaki mjesec od majke očito koristila za svoje svakodnevne životne troškove. Tim više što je i tužitelj uplatio 10.000,00 kn na račun tuženice 1. listopada 2015., dakle, očito su postojala sredstva stečena radom kojima su bračni drugovi mogli raspolagati jer je iznos te uplate od 10.000,00 kn dovoljan za podmirenje osnivačkog pologa za Aksijal d.o.o. Tuženica niti ne navodi da je imala poseban bankovni račun na koji je primala darove od majke. Prema tome radilo se o istom računu na koji je primala i plaću i darove od majke, a i uplatu od tužitelja od 10.000,00 kn te ostale uplate, primjerice uplate od 37.500,00 kn za prodaju poslovnog udjela u Ribarić čišćenje d.o.o.. Ne može se nedvojbeno utvrditi da je za osnivanje trgovačkih društva Aksijal d.o.o., Act media d.o.o. i Koaksijal grupa d.o.o. tuženica koristila upravo one novce koje je kao dar dobila od majke.
35. Nije odlučno to što tuženica nije podigla sa svog bankovnog računa iznos od 10.000,00 kn koji joj je tužitelj uplatio 1. listopada 2015. jer činjenica nepodizanja jedne suprugove uplate s računa i dalje ne znači da je temeljni kapital onda uplatila s novcima koje joj je majka darovala.
36. Predmetni poslovni udjeli nisu vlastita imovina tuženice jer nisu stečena darovanjem od majke, odnosno iz sredstava koje joj je majka darovala, pa se radi o bračnoj stečevini, tj. imovini koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Prema odredbi čl. 36. st. 3. OBZ-a bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine. Prema odredbi čl. 417. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 – dalje: ZTD) ako na poslovnome udjelu ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz udjela ostvarivati samo zajedno. Sukladno navedenoj odredbi tužitelj i tuženik su suovlaštenici na poslovnom udjelu (a ne suvlasnici) te prava iz udjela mogu ostvarivati samo zajedno.
37. Prema odredbi čl. 410. st. 1. ZTD-a knjigu poslovnih udjela vodi uprava. Prema odredbi čl. 410. st. 2. ZTD-a u knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. Prijavi za upis u knjigu poslovnih udjela prilaže se izjava stjecatelja poslovnog udjela na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta.
38. Tuženica kao suovlaštenik na poslovnom udjelu i član društva nije dužna ovlašćivati tužitelja da zatraži upis suovlaštenika u knjizi poslovnih udjela. Kako je već navedeno, prema odredbi čl. 410. st. 2. ZTD-a svaka zainteresirana osoba može na temelju te zakonske odredbe podnijeti prijavu za upis promjene u knjizi poslovnih udjela te tuženica nije dužna ovlašćivati tužitelja za podnošenje prijave. Stoga je tužbeni zahtjev neosnovan u dijelu kojim tužitelj zahtijeva da ga se ovlasti da u knjizi poslovnih udjela svakog društva zatraži upis suovlaštenika na poslovnom udjelu.
39. Sud je odbio prijedlog tuženice za izvođenjem financijskog vještačenja sukladno odredbi čl. 292. st. 4. ZPP-a jer se time ne bi moglo promijeniti stečeno uvjerenje suda. Tuženica tvrdi da je iznos uplate temeljnog kapitala dobila darovanjem od majke u gotovini na ruke. Ta činjenica se ne može utvrditi financijskim vještačenjem jer se činjenica predaje novaca na ruke ne utvrđuje na temelju stručnog znanja financijske struke. U odnosu na ostale uplate nije potrebno izvođenje financijskog vještačenje jer se u spisu nalazi promet po računu tuženice iz kojeg je vidljivo koje iznose je JJ uplatila na račun tuženice i kada ih je uplatila te je vidljivo da je u razdoblju od veljače 2012. do siječnja 2023. uplatila ukupno 2.198.014,85 kn. Činjenica da su životni troškovi tužitelja i tuženice premašivali njihove plaće i dalje ne znači da je tuženica upravo novac koji joj je majka darovala iskoristila za uplatu temeljnog kapitala, a da taj novac nije potrošila na životne troškove sebe i svoje obitelji. Činjenica za koju točno svrhu je tuženica upotrijebila novce koje joj je majka darovala se ne bi mogla utvrditi vještačenjem jer je tuženica imala jedan bankovni račun na koji je primala sve uplate te se ne bi vještačenjem moglo utvrditi koje novce je koristila za koju svrhu, odnosno što je plaćala novcima stečenim radom, a što je plaćala novcima dobivenim od majke. Tuženica je na ročištu od 22. listopada 2025. predložila dokaze koje nije predložila do zaključenja prethodnog postupka te je predložila i izvođenje vještačenje na druge okolnosti od onih koje je predložila do zaključenja prethodnog postupka, a nakon zaključenja prethodnog postupka ne mogu se predlagati novi dokazi sukladno odredbi čl. 299.a st. 3. ZPP-a. Tuženica je te dokaze, kao i nove okolnosti na koje predlaže izvođenje vještačenja mogla predložiti prije zaključenja prethodnog postupka pa se ne radi o tome da te dokaze nije mogla iznijeti prije zaključenja prethodnog postupka u smislu odredbe čl. 299.a st. 2. ZPP-a.
40. Tužitelj je uspio u parnici, osim u dijelu koji se odnosi na zahtjev da ga se ovlasti zatražiti upis u knjigu poslovnih udjela. Međutim, temelj spora između stranaka u ovom postupku je predstavlja li predmetni poslovni udio bračnu stečevinu te su svi dokazi u postupku izvodili upravo radi utvrđenja je li ta imovina bračna stečevina. Stoga, dio u kojem tužitelj nije uspio u parnici predstavlja razmjerno neznatan dio cjelokupnog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali nikakvi troškovi pa je tuženik dužan nadoknaditi parnične troškove tužitelju u cijelosti sukladno odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a. Prilikom odlučivanja koji troškovi će se nadoknaditi tuženiku uzeti su u obzir samo oni troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice i odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23 – dalje: Tarifa). Vrijednost predmeta spora iznosi 3.104,45 eura.
41. O troškovima postupka odlučeno je u granicama postavljenog zahtjeva, kojim granicama je sud vezan sukladno odredbi čl. 2. ZPP-a.
42. Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura prema Tbr. 7. t. 1. Tarife, sastava podnesaka od 8. siječnja 2025. i 9. lipnja 2025. u iznosu od 50,00 eura za svaki podnesak prema Tbr. 8. t. 4. Tarife, za zastupanje na ročištu od 9. siječnja 2025. u iznosu od 100,00 eura prema Tbr. 9. t. 2. Tarife jer se na tom ročištu raspravljalo samo o procesnim pitanjima, za ročišta od 11. veljače 2025., 7. svibnja 2025., 12. lipnja 2025., 23. rujna 2025. i 22. listopada 2025. u iznosu od 200,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9. t. 1. Tarife, ukupno 1.400,00 eura. Tužitelju je priznat i trošak PDV-a (25%) prema Tbr. 46. Tarife u iznosu od 350,00 eura pa ukupni troškovi iznose 1.750,00 eura.
43. Tužitelju nisu priznati troškovi pristojbe „po odredi suda“ jer nije određeno naveo iznos pristojbe koji potražuje sukladno odredbi čl. 164. st. 2. ZPP-a.
44. Tuženik je izgubio parnicu pa je njegov zahtjev za naknadu parničnih troškova odbijen sukladno odredbi 154. st. 1. ZPP-a.
45. Tuženik je postavio i zahtjev za naknadu troškova ročišta od 9. siječnja 2025. u iznosu od 250,00 eura neovisno o uspjehu u parnici navodeći da je trošak ročišta nastao krivnjom tužitelja. Prema odredbi čl. 156. st. 1. ZPP-a stranka je dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio. U konkretnom slučaju trošak ročišta od 9. siječnja 2025. nije nastao krivnjom tužitelja. Tužitelj je 8. siječnja 2025. dostavio podnesak, pa je tuženica na ročištu zatražila dodjelu roka radi očitovanja o navodima tužitelja, zbog čega je ročište odgođeno. U ovom predmetu ne radi se o sporu male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458. ZPP-a jer se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu niti na predaju pokretnine pa se bez obzira na naznačenu vrijednost predmeta spora ne može raditi o sporu male vrijednost. Tužitelj je sukladno odredbi čl. 299. st. 1. ZPP-a ovlašten iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze na pripremnom ročištu. Stoga, predaja podneska na pripremnom ročištu ili dan prije pripremnog ročišta ne predstavlja situaciju da je trošak ročišta nastao krivnjom tužitelja jer je tužitelj na tom pripremnom ročištu bio ovlašten iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze.
Zagreb, 28. studenog 2025.
Sudac
Goran Iskra
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.
DNA:
tužitelju po punomoćniku
tuženiku po punomoćniku