Poslovni broj: P-974/2024-12

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Nives Grubišić Đogić, u pravnoj stvari tužiteljice ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Renati Dozet Daskal, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Preprotiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 28. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, 28. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.) Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica ĐN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica dijela kčbr. [katastarska čestica] u površini od 602 m2, koja površina se ima pripojiti kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine od 4010 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uz prethodni otpis dijela kčbr. [katastarska čestica] šuma od 2551 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u površini od 602 m2, za koliko se umanjuje kčbr. [katastarska čestica], koja sada ima površinu 1949 m2, sve prema pravcu međe koja je na Skici izmjere, sačinjenoj u ovom parničnom postupku, po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Darku Dugiću dana 14.04.2022., označen točkama A – A1 – A2 – A3 – crvena linija, što je tuženik AN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan priznati i dozvoliti da se u zemljišnim knjigama, temeljem ove presude i geodetskog elaborata za evidentiranje međa uređenih u posebnom postupku, koji će biti sačinjen po ovoj presudi, izvrši provedba ove presude, na način da će tužiteljica biti upisana kao vlasnica kčbr. [katastarska čestica] koja će nakon pripojenja dijela kčbr. [katastarska čestica] imati površinu 4612 m2, a tuženik će ostati upisan kao vlasnik na preostalom dijelu kčbr. [katastarska čestica] u površini od 1949 m2.

II. Nalaže se tuženiku AN, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], platež tužiteljici ĐN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknade štete u iznosu od 916,29 Eur / 6.903,78 kuna sa zakonskom kamatom po stopi izračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana 12. listopada 2023. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku RN, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] predaja u posjed tužiteljici ĐN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], spornog dijela zemljišta u površini od 602 m2 koje se nalazi dužinom sjeveroistočne međe kčbr. [katastarska čestica] prema kčbr. [katastarska čestica] u širini od cca 8 m, a u dužini od cca 85 m.

V. Nalaže se tuženiku AN iz [adresa],

OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužiteljici ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu 2.517,35 Eur / 18.966,97 kuna, zateznom kamatom po stopi izračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 12. listopada 2023. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.“

II.) Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.418,68 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 28. studenog 2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj ovom sudu 30. prosinca 2020. protiv tuženika tvrdi da je upisana kao vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] šuma od 4010 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] šuma od 2551 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Do upisa stranaka kao vlasnika je došlo u postupku osnivanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina]. Prije osnivanja zemljišne knjige za navedenu katastarsku općinu nekretnina tužiteljice je imala oznaku k. č. br. [katastarska čestica]. U postupku osnivanja zemljišne knjige tužiteljica je uložila prigovor koji je evidentiran pod brojem 148. Rješenjem Područnog ureda za katastar Zagreb, Odjela Jastrebarsko od 6. ožujka 2018. je utvrđeno da je sporna međa između navedenih čestica te je radi toga označena crtkanom linijom, a stranke su upućene da spor riješe pred sudom. Radi pokušaja dogovora, tužiteljica je angažirala geodetskog vještaka koji je izradio geodetsku situaciju iz koje je vidljivo da je sporna površina od 699 m2 koja se proteže čitavom duljinom spornih parcela od 85 m2 i širinom cca 8m. Da je linija razgraničenja bila uvijek drugačija vidljivo je iz ranije kopije katastarskog plana koji liniju razgraničenja prikazuje u ravnini s međom sjeverozapadnom s k. č. br. [katastarska čestica]. Tužiteljica je dugi niz godina u posjedu ovog dijela parcele koji pripada njezinoj šumi, a posjed izvršava na način da sječe drva za ogrjev. Posljednji put je sječu poduzela 2018. Tuženik je 28. studenog 2020. posjekao na spornom dijelu zemljišta dva velika hrasta i to jedan promjera cca 80 cm, a drugi promjera cca 60,5 cm. Navedena stabla su na dijelu zemljišta koji je u vlasništvu tužiteljice. Od posjećenih stabala se moglo dobiti 5 m3 furnira – hrastove grede i najmanje 10 m3 drva za ogrjev. Tužiteljica je navedenu krađu prijavila policiji 29. studenog 2020. povodom čega su djelatnici PP Jastrebarsko pristupili na lice mjesta i napravili zapisnik. Potražuje naknadu štete tuženika u iznosu od 11.000,00 kuna, koliko procjenjuje da je vrijednost posjećenog stabla. Predlaže donijeti presudu kojom se utvrđuje da je tužiteljica vlasnica dijela k. č. br. [katastarska čestica] u površini od 699 m2 koja se ima pripojiti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz prethodni otpis dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je tuženik dužan trpjeti i dozvoliti da se otpisani dio upiše kao vlasništvo tužiteljice. Također, predlaže da sud naloži tuženiku da tužiteljici naknadi štetu u iznosu od 11.000,00 kuna i da joj preda u posjed predmetni dio parcele i naknadi joj parnični trošak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da su stranke vlasnici parcela navedenih u tužbi koje su upisane u zemljišne knjige k. o. [katastarska općina]. Ističe da je k. č. br. [katastarska čestica], koja je upisana kao vlasništvo tužiteljice prije obnove zemljišnih knjiga imala oznaku k. č. br. [katastarska čestica] te bila upisana kao vlasništvo IN, [adresa], a ne tužiteljice. Tuženik je prije obnove bio vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] koja je imala oznaku k. č. br. [katastarska čestica]. Novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sada ima površinu od 2551 m2, dok je prijašnja imala površina 2852 m2, dakle postala je manja za 301 m2. Također, nije točno da je tužiteljica uložila prigovor pod brojem 148 kod izlaganja podataka, već je to učinio tuženik, što se vidi iz rješenja Područnog ureda za katastar Zagreb, Odjela za katastar nekretnine Jastrebarsko od 6. ožujka 2018. Iz navedenog rješenja je vidljivo da je između stranaka bio sporan tijek međe, a ne oblik, položaj i površina predmetnih čestica 915 i 916. Također, iz skice izmjere od 14. rujna 2017. ovlaštenog izvođača radova tvrtke Cadcom d.o.o. koji je radio izmjeru u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga vidljivo je da je tužiteljica pokazivala među na terenu drugačije nego što sada čini u ovom sudskom postupku, a prema kojoj sporna površina ima oblik trokuta i na skici označena sa slovima A-B-C-D te je znatno manje površine od ove koju tužiteljica potražuje ovom tužbom. Nekretnine tužitelja i tuženika u naravi predstavljaju šume koje nisu bile međusobno razgraničene pa između njih nije postojala označena međa. Stoga je neosnovana tvrdnja tužiteljice da je tuženik "prije izmjere na licu mjesta pomaknuo međe za spornih 8 metara". Dokumentacija na koju se poziva tužiteljica u tužbi (ranije kopija katastarskog plana od 24. veljače 2017 i 16. studenog 2017.) predstavljaju samo radne verzije nove izmjere k. o. [katastarska općina] na koje tuženik nije dao svoj pristanak i suglasnost. Jedina mjerodavna kopija plana izrađena je od ovlaštenog izvođača radova tvrtke Cadcom d.o.o. od 14. rujna 2017. Tuženik je isključivi posjednik predmetnog dijela čestica koja je predmet spora pa su i stabla koje je posjekao na navedenom dijelu parcele predstavljaju njegovo vlasništvo. Stoga ne postoji niti odgovornost tuženika za štetu nastalu tužiteljici. Osporava vjerodostojnost isprave koja je napravljena od strane geodeta angažiranog od strane tužiteljice budući da je isti napravljen isključivo po kazivanju tužiteljice.

3. Tužiteljica je podneskom od 30. rujna 2022. specificirala tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja te istim predlaže sudu donijeti presudu kojom se utvrđuje da je vlasnica dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je na skici vještaka označen točkama A-A1-A2-A3-crvena linija koji dio nekretnine se ima pripojiti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se temeljem ove presude i geodetskog elaborata koji će biti sačinjen po ovoj presudi izvrši provedba ove presude na način da se izvrši parcelacija čestice 915 i otpis iste iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da se ista pripoji zk.č.br, 916. k.o.- [adresa] koja je upisana u istoimeni zk.ul. Tužbeni zahtjev u preostalom dijelu (zahtjev za predajom u posjed i naknada štete) je ostao neizmijenjen.

4. Tuženik se protivio preinaci tužbe.

5. Sud je dopustio preinaku tužbe temeljem čl.190. st. 2. ZPP-a jer je zauzeo stav da tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla prije provedenog vještačenja i izrade skice vještaka temeljem podataka na licu mjesta i kazivanju stranaka precizirati tužbeni zahtjev.

6. Sud je presudom od 12. listopada 2023. prihvatio tužbene zahtjeve za utvrđenjem vlasništva, predajom u posjed i naknadom štete u iznosu od 916,29 eura sa zateznom kamatom 12. listopada 2023. do isplate, dok je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu štete u iznosu od 534,96 eura sa zateznim kamatama i zahtjev za zateznom kamatom na dosuđeni iznos od 916,29 eura od 29. prosinca 2020. do 12. listopada 2023.

7. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1049/2023 od 12. lipnja 2024. je ukinuta presuda u dijelu kojim se prihvaća tužbeni zahtjev uz obrazloženje da sud nije naveo razloge o odlučnim činjenicama dok su navedeni razlozi nejasni i proturječni te se svode na citiranje navoda tužbe, odgovora na tužbu, izvedenih dokaza u postupku i paušalne ocjene pobrojanih dokaza. Izostala je stvarna analiza dokaza i ocjena osnovanosti razloga zbog kojih je tuženik i osporavao osnovanost zahtjev tužitelja. Daje uputu ovom sudu da u nastavku postupka vodi računa o razlozima zbog kojih se može steći vlasništvo dosjelošću, da navede da li je riječ o redovnoj ili izvanrednoj dosjelosti, od kada teče vrijeme dosjedanja i da li se u vrijeme dosjedanja uračunava i vrijeme dosjedanja prednika tužiteljice, sve pod pretpostavkom da je imala istinit, zakonit ili barem pošten posjed. Ukazuje sudu da vodi računa i ostalim žalbenim navodima tuženika kojim osporava posjed tužiteljice i njenog prednika. U odnosu na dio zahtjeva kojim se faktički provodi parcelacija zemljišta ukazuje ovom sudu da je presuda na utvrđenje prava vlasništva samo jedan od akata u skladu s kojim se postojanje ostalih pretpostavki propisanih Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) provodi parcelacija za koji postupak je nadležno upravno tijelo koje o provedbi parcelacije odlučuje u skladu s odredbama ZPU. Stoga nije pravno dopušteno naložiti provođenje parcelacije sudskom presudom, odnosno ovlastiti tužitelje na provedbu radnji u upravnom postupku.

8. Tužiteljica je nakon drugostupanjske odluke preinačila tužbeni zahtjev na način da je predložila da je sud utvrdi vlasnicom dijela k. č. br. [katastarska čestica] površine 602 m2 koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a za koju će se u posebnom postupku izraditi geodetski elaborat po vještaku za geodeziju Darku Dugiću koji je usklađen sa skicom izmjere izrađene u ovom postupku 14. travnja 2022. što je tuženik dužan priznati i dozvoliti da se u zemljišnim knjigama izvrši upis prava vlasništva tužiteljice na način da će ista biti upisana kao vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] u površini 4612 m2, a tuženik će ostati upisan kao vlasnik na preostalom dijelu k. č. br. [katastarska čestica] u površini 1949 m2. U preostalom dijelu u cijelosti ostaje kod tužbenog zahtjeva kako je isti presuđen u točkama II. i III. presude od 12. listopada 2023. Potražuje parnični trošak.

9. Tuženik se protivio preinaci tužbe.

10. Preinaka tužbe nije dopuštena u smislu čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) budući da ne postoje okolnosti koje opravdavaju naknadnu preinaku tužbe, pri čemu se ukazuje da odluka Županijskog suda u Velikoj Gorici nije sama za sebe opravdani razlog za preinaku. Radi se o drugačijem pravnom shvaćanju od onog koje je u svojoj tužbi i tijekom spora zauzela tužiteljica pa se, prema tome, ne radi o razlozima objektivne prirode koji bi opravdavali propust tužiteljice da naknadno, nakon zaključenja prethodnog postupka, preinači tužbeni zahtjev.

11. Stoga je sud odlučivao u tužbenom zahtjevu kako je isti postavljen u podnesku od 30. rujna 2022. i presuđen točkama I.,II. i III. presude od 12. listopada 2023.

12. Sud je izveo dokaz čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka (list 5-6), zapisnika od 12. travnja 2017. (list 7-8), kopije katastarskog plana (list 9-11), rješenja Područnog ureda za katastar Zagreb, Odjel za katastar nekretnina Jastrebarsko od 6. ožujka 2018. (list 12-13), dopisa geodeta ŽN od 3. prosinca 2020. sa geodetskom situacijom (list 14-17), zapisnika od 19. prosinca 2017. (list 27-30), Odluke od 15. svibnja 2018. (list 31), očevidom na licu mjesta (list 44-58), geodetskim vještačenjem po vještaku Darku Dugiću (list 60-68,101), vještačenjem po vještaku za šumarstvo Ivanu Grginčiću (list 70-75) i saslušanjem stranaka (list 112- 114).

Sud nije izvodio daljnje dokaze jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno iz izvedenih dokaza. Ponavljanje već izvedenih dokaza kao što je saslušanje stranaka ne bi doprinijelo potpunijem utvrđenju činjeničnog stanje. Pored dokumentacije u spisu koja govori suprotno, subjektivni iskaz stranke je nepodoban da izmijeni zaključak suda u pogledu relevantnih činjenica.

13. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

14. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem vlasništva na dijelu zemljišta (opisanog u točki I. izreke) na kojem je kao vlasnik upisan tuženik za koji dio tvrdi da je stečen dosjelošću, zahtjev za predajom u posjed istog dijela zemljišta i zahtjev za naknadu štete za koju tvrdi da joj je nastala obzirom na činjenicu da joj je tuženik protupravno na tom dijelu zemljišta izvršio sječu šume.

15. Iz tijekom postupka izvedenih dokaza i nespornih navoda stranaka sud je utvrdio:

- da je tužiteljica upisana kao vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] šuma od 4010 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je navedena nekretnina prije provođenja obnove zemljišnih knjiga i osnivanja katastarske općine [katastarska općina] bila označena kao k. č. br. [katastarska čestica], ŠUMA GRABERJE U DVORANICI, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] sa površinom od 163 čhv k. o. [katastarska općina]  i upisana kao vlasništvo IN,

- da je tuženik upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] šuma od 2551 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k,o. [adresa] II,

- da je navedena nekretnina prije osnivanja novih zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] bila označena kao k. č. br. [katastarska čestica], šuma Graberje u Dvoranici površine 793 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upisana kao vlasništvo tuženika,

- da je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla Ugovorom o doživotnom  uzdržavanju  od  svoje  bake IN koja je preminula 1992. godine,

- da tužiteljica tvrdi da je posjed izvršavala na način da je sjekla drva za ogrjev još za vrijeme života svoje bake na čitavoj površini „stare šume“te je nastavila izvršavati posjed nakon 1992. kada je na nju preneseno vlasništvo predmetne nekretnine,

- da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ranije k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u naravi predstavljale jedinstvenu šumu bez označene međe (vidljivo iz geodetskog snimka iz 1968.), na koju se nastavlja

oranica,

- da je 2017. započeo postupak osnivanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] u okviru kojeg je nadležni ured za katastar izašao na teren i proveo katastarsku izmjeru  te je temeljem stanja na terenu izradio  kopiju katastarskog plana od 24. veljače 2017. na kojoj se međa između k. č. br. [katastarska čestica] nalazi na mjestu gdje završava šuma, a počinje oranica,

- da je tuženik podnio prigovor broj 148. kojim izražava nezadovoljstvo utvrđenim oblikom i površinom k. č. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] za koju tvrdi da nije ucrtana u katastarski planu na način kako ju posjeduje na terenu,

- da je nadležni ured za katastar postupajući po prigovoru proveo uviđaj na terenu uz Cadicom d.o.o. (ovlaštena tvrtka za geodeziju) i stranaka koje su pokazale svoje viđenje linije međe koje je Cadicom d.o.o. prikazao na skici izmjere od 14. rujna 2017.,

- da je nadležni ured za katastar donio rješenje od 6. ožujka 2018. kojim je utvrdio da je međa između navedenih parcela sporna te je istu na katastarskom planu nove izmjere označio crtkanom linijom,

- da je sud u ovom postupku proveo uviđaj na licu mjesta s ovlaštenim geodetom Darkom Dugićem koji je izradio skicu izmjere prema kazivanju stranaka na očevidu,

- da je tužiteljica na očevidu pokazala drugačiju liniju međe od one u postupku katastarske izmjere (sada potražuje veću površinu čestice od one koja bi joj pripala prema stanju među koju je pokazala u postupku katastarske izmjere),

- da je na očevidu utvrđeno da na mjestu nekadašnje oranice sada raste mlada šuma,

- da su iskazi stranaka u ovom postupku suprotni u dijelu koji se odnosi na posjed spornog dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem je zasađena "stara šuma" i to time da tužiteljica tvrdi da je ona osobno i po svojim pravnim prednicima imala isključivi posjed cijele šume koji je izvršavala sječom drva, a tuženik tvrdi da je on uživao dio stare šume i oranicu, od čega 900 m2 otpada na šumu, a ostalo na oranicu, a da su prije njega tu šumu i njivu posjedovali njegovi roditelji i djed i baka.

16. Sud je ocijenio vjerodostojnom svu dokumentaciju u spisu.

17. Između suprotstavljenih iskaza stranaka, sud je kao uvjerljiviji prihvatio iskaz tuženika. Razlog tome je što je njegov iskaz vremenski dosljedan budući da je isti već u postupku katastarske izmjere pokazivao liniju međe koja odgovara navodima iz odgovora na tužbu. Tužiteljica, s druge strane, nije bila dosljedna budući da je ranije pokazivala liniju međe koja zahvaća manji dio tuženikove parcele. Osim toga, prema staroj oznaci iz katastarskog plana, k. č. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] je opisana kao šuma što opet potvrđuje iskaz tuženika da se njegov posjed protezao na oranicu i dio šume. Također, iskaz tuženika je podudaran s podacima katastra i zemljišne knjige u pogledu površine predmetne parcele koja i prema staroj i novoj izmjeri ima daleko više m2 nego što to tvrdi tužiteljica u svom iskazu. Pomicanjem linije međe prema pokazivanju tužiteljice navedena čestica bi izgubila bi skoro 600 m2 svoje površine po novoj izmjeri i 900 m2 prema staroj izmjeri. Pored svega navedenog se ističe da tužiteljica ne nudi nikakav relevantan dokaz na okolnost da je doista posjedovala čitavu šumu do oranice. Iskazi dva bliska člana obitelji koji su jednako kao ona zainteresirani da uspije u sporu nisu dostatni da im sud da prednost pred pisanom dokumentacijom u spisu koja govori suprotno. Pritom nije bez utjecaja što se iskazi tih svjedoka ograničavaju na opisivanje sječe drva u samo jednoj prilici 2018., dakle kad je već međa između stranaka postala sporna. Prije tog događaja svjedoci nisu iznijeli navode o izvršavanju posjeda kakvog opisuje tužiteljica (sječa drva za ogrjev). Konačno u prilog tužiteljici ne ide niti to što ista ne navodi osnov po kojoj bi njoj pripalo gotovo 900 m2 tuženikove parcele. Iako je zakonitost posjeda pretpostavka za redovnu dosjelost, sud je tu okolnost cijenio u prilog tuženika u nedostatku dokaza da je tužiteljica uopće u posjedu spornog dijela parcele. Tvrdnje tužiteljice da linija međe između prednika stranaka nikada nije bila sporna je paušalna i nije ničime dokazana. Činjenica da je tužiteljica povremeno šetala kroz šumu koja nije bila ograđena (pa time i kroz dio koji pripada tuženiku) ne daje istoj faktičnu vlast nad tim dijelom nekretnine, niti navodi na zaključak o izvršavanju posjeda kroz 10 ili 20 godina.

18. Sud je prihvatio rezultate geodetskog i poljoprivrednog vještačenja jer su isti napravljeni u skladu s pravilima struke temeljem podataka iz isprava u spisu i pribavljenih na očevidu. Osim toga, vještaci su obrazloženo odgovorili na prigovore stranka čime su otklonili sumnju u pravilnost svog nalaza i mišljenja.

19. Sud nije prihvatio mišljenje i skicu ŽN, vlasnika obrta za geodetske usluge u dijelu u kojem se izjašnjava o vlasništvu i podijeli parcela između stranaka jer je riječ o privatnom dokumentu koji je napravljen za račun i po nalogu tužiteljice i isključivo po njenom kazivanju bez kontrole suda.

20. Čl. 159. st. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 137/99, 22/00, 73/00 i 114/01; dalje ZVDSP) je propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. je propisano da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Stavkom 3. je propisano da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

14. Pritom treba reći da prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda broj Su-IV-56/19-2 od 14. veljače 2019. pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.

15. Obzirom na navode tužitelja da navedenu nekretninu drži u posjedu od 1992, a tužba je podnesena 2020. to se pitanje dosjelosti treba prosuđivati po pravilima za redovnu dosjelost za koju se zahtijeva kvalificirani posjed (zakonit, istinit i pošten) ili za izvanrednu dosjelost za koju se zahtijeva da je posjed barem istinit i pošten.

Člankom 10. stavkom 1. ZVDSP je propisano da posjed ima osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari.

16. Što se tiče kvalitete posjeda (čl. 18 ZVDSP) valja reći da se poštenje uvijek pretpostavlja te je, stoga, teret dokaza da posjed nije pošten na tuženiku. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed je istinit ako od vlasnika nije stečen silom, prijevarom i zlouporabom povjerenja. Konačno, posjed je zakonit ako postoji pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed).

17. Iz utvrđenog činjeničnog stanja sud je zaključio da tužiteljica nema posjed predmetnog dijela nekretnine. Posjed, da bi postojao, mora biti trajan što ne proizlazi iz izvedenih dokaza. Činjenica da je tužiteljica jednom poduzela sječu drva na navedenom dijelu nekretnine ne znaci da ista ima faktičnu vlast na tom dijelu parcele pored činjenice da je i tuženik poduzimao sječu drva za koje sad tužiteljica potražuje naknadu štete. Iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je između tužiteljice i prednika tuženika bilo nesporno da posjed tužiteljice započinje tamo gdje završava oranica i započinje šuma jer za tu tvrdnju tužiteljica ne predlaže nikakav dokaz osim svog paušalnog iskaza i iskaza dva zainteresirana svjedoka. Nesporno je da na terenu nije postojala ograda ili druga oznaka međe između parcela pa je tužiteljica bila dužna dokazati da je baš ona vršila faktičnu vlast nad tim dijelom parcele, što tijekom postupka nije učinila niti vjerojatnim, a pogotovo ne izvjesnim. Njen subjektivni odnos prema tom dijelu parcele nije sam za sebe dostatan za zasnivanje posjeda kad ista nije dokazala da je vršila radnje koje se mogu karakterizirati kao faktična vlast na stvari. Da bi posjed postojao na nekoj stvari mora se izvršavati jer tek time prestaje vlast upisanog vlasnika koja postoji samo temeljem činjenice da je upisana u zemljišnim knjigama i katastru. Stoga, u izostanku nedvojbenih dokaza o zasnivanju posjeda u korist tužiteljice, sud je dao prednost iskazu tuženika koji tvrdi da je predmetna čestica, koja se sastoji od šume i oranice, oduvijek u posjedu njegove obitelji.

17. Primjenjujući gore citirane zakonske odredbe na zaključak suda da tužiteljica nema faktičnu vlast nad dijelom k. č. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], sud zaključuje da nije stekla vlasništvo nekretnine dosjelošću jer se za to nisu ispunile zakonske pretpostavke.

18. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a. Troškovi su odmjereni prema vrijednosti predmeta spora i prema troškovniku tuženika, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23) po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

19. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 2.418,68 EUR, a koji se sastoji od troškova sastava podneska kojim daje odgovor na tužbu, podneska od 4. svibnja 2022., 26. kolovoza 2022. i 7. listopada 2022, u iznosu od 100 bodova za svaki (Tbr. 8/1), zastupanja na ročištima 20. listopada 2021 i 5. rujna 2023. i 28. listopada 2025. u iznosu od 100 bodova za svako (Tbr. 9/1), na očevidu u iznosu od 100 bodova, sastava žalbe u iznosu od 125 bodova (Tbr 10/1) uvećano za PDV i trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 106,18 EUR.

21. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 28. studenog 2025.

S u d a c

Nives Grubišić Đogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 5 primjeraka u roku 15 dana od dana dostave ove odluke.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika