REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Stalna služba u Imotskom

Ante Starčevića 23

Poslovni broj: Psp-8/2023-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sutkinji ovog suda Sanji Vrgoč, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ET ud. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. KT“, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćniku Ivanu Delipetru, odvjetniku u Imotskom, Ante Starčevića 14, protiv tuženika: 1. AT“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ČT, sina FT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 4. studenog 2025., dana 28. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja 1 . i 2. koji glasi:

"I. Utvrđuje se da su tuženici AT“, [adresa], i ČT sin FT, [adresa] zasmeli tužitelje ET ud. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i UT“, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine ident. č. zem. [katastarska čestica] površine 26 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] površine 25 m2, sve KO [katastarska općina], prikazana na Skici mjerenja vještaka geodetske struke Zvonka Babić, inž.geod. Imotski, 15. pro inca 2023. godine između točaka A B C D E F G A , koja Skica čini sastavni dio ove odluke, na način da su dana 08. travnja 2023. godine zajednički i dogovorno najprije otpilali staro stablo kostele koje se nalazilo na nekretnini, a onda veća debla odvezli svojim kućama, dok su suha debla i grane odložili na predmetnu nekretninu i na taj način zapriječili tužiteljima prilaz nekretnini, a k tome im i ozbiljno prijete ukoliko se usude doći na svoj posjed, pa se tuženicima nalaže da uroku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostave ranije posjedovno stanje tako što će sa ove nekretnine ukloniti suha debla i grane kostele kao i sve drugo što su na nekretninu odložili ili u međuvremenu odlože, te im se ujedno zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedovanju ove nekretnine.Nalaže se tuženicima da solidarno i u roku od 8 dana u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknade tužitelju troškove ovog postupka prema određenju suda."

II. Odbija se prijedlog tužitelja 1 i 2. za određivanje privremene mjere koji glasi:

III. ""I. Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja – predlagatelja osiguranja određuje se privremena mjera kojom se nalaže tuženima da u roku od 1 (jedan) sat računajući od dana prijema ovog rješenja omoguće tužiteljima pristup na nekretninu ident. č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i u istom roku sa nekretnine uklone suha debla i grane kostele, kao i sve drugo što su na nekretninu odložili.II. Za slučaj da tuženici ne postupe po nalogu iz točke I. ovog rješenja, isto će bez odgode biti po sudskom ovršitelju uz asistenciju policije. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka".

IV. Nalaže se tužiteljima 1. ET ud. E, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. KT“, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nadoknaditi tuženicima 1. AT“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ČT, sinu FT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 990,00 Eur-a,

sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se zahtjev tuženika 1. AT“, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadom troška dnevnica.

Obrazloženje

1. Tužitelji 1. i 2. su u tužbi podnesenoj 14. travnja 2023. naveli da su u dugogodišnjem (nekoliko desetljeća) i posljednjem mirnom posjedu nekretnine ident. č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] na kojoj su oni i njihovi prednici uvijek držali razne predmete, odlagali drva, poljoprivredne usjeve, te parkirali vozila i poljoprivredne strojeve. Navode i da je na nekretnini postojalo staro stablo kostele kojeg su mještani zvali „Dujića kostela“ (po djedu tužitelja pod 2.) vlasništvo tužitelja pod 2. U posjedovanju nekretnine na opisani način tužitelje nitko nikada nije ometao. Posebno ne tuženik pod 1. čija nekretnine je smještena istočnije i od ove nekretnine koju posjeduju tužitelji ograđena betonskim zidom, niti tuženik pod 2. čija nekretnina uopće ne graniči sa predmetnom. Navodi i da su tuženici dana 08. travnja 2023. godine zajednički i dogovorno najprije otpilili opisano stablo kostele, a onda debla odvezli svojim kućama, pri čemu naglašavaju da će ta šteta će biti predmet posebne tužbe, a suha debla i grane odložili na predmetnu nekretninu i na taj način zapriječili tužiteljima prilaz nekretnini, a k tome im i ozbiljno prijete ukoliko se usude doći na svoj posjed. U realnoj i verbalnoj zabrani pristupa na nekretninu su toliko uporni da su se čak i nakon policijske intervencije istoga dana koja je uredovala po prijavi tužitelja, na to oglušili. Smatraju da su na opisani način tužitelji su od strane tuženika samovlasno i grubo smetani u posjedovanju predmetne nekretnine pa da im stoga temeljem čl. 22.st.1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 107/07, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV), pripada pravo na zaštitu posjeda putem suda, radi čega ustaju ovom tužbom. Tuženici su uporni u provođenju nasilja i samovolje, pa su stoga tužitelji primoran zatražiti intervenciju suda zbog čega tome sudu kao nadležnom predlažu da nakon provedenog postupka i izvedenih dokaza odluči rješenjem: "I. Utvrđuje se da su tuženici AT „ K“, [adresa], i ČT sin FT, [adresa] zasmeli tužitelje ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i UT“, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine ident. č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], na način da su dana 08. travnja 2023. godine zajednički i dogovorno najprije otpilili staro stablo kostele koje se nalazilo na nekretnini, a onda veća debla odvezli svojim kućama, dok su suha debla i grane odložili na predmetnu nekretninu i na taj način zapriječili tužiteljima prilaz nekretnini, a k tome im i ozbiljno prijete ukoliko se usude doći na svoj posjed, pa se tuženicima nalaže da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostave ranije posjedovno stanje tako što će sa ove nekretnine ukloniti suha debla i grane kostele kao i sve drugo što su na nekretninu odložili ili u međuvremenu odlože, te im se ujedno zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedovanju ove nekretnine.II. Nalaže se tuženicima da solidarno i u roku od 8 dana u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknade tužitelju troškove ovog postupka prema određenju suda". Isto tako, tuženik predlaže, zato što su učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a sve da bi se spriječilo nasilje i nastanak štete, tužitelji tome sudu predlažu da temeljem čl. 346. i 347.st.1.t.6. Ovršnog zakona svom mogućom žurnošću donese slijedeće rješenje o osiguranju i to: "I. Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja – predlagatelja osiguranja određuje se privremena mjera kojom se nalaže tuženima da u roku od 1 (jedan) sat računajući od dana prijema ovog rješenja omoguće tužiteljima pristup na nekretninu ident. č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i u istom roku sa nekretnine uklone suha debla i grane kostele, kao i sve drugo što su na nekretninu odložili.II. Za slučaj da tuženici ne postupe po nalogu iz točke I. ovog rješenja, isto će bez odgode biti po sudskom ovršitelju uz asistenciju policije. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka".

2. U odgovoru na tužbu zaprimljenom 19. svibnja 2023. tuženici 1. i 2. osporavali su tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao činjenično i pravno neosnovane s prijedlogom odbijanja istih uz solidarno obvezivanje tužitelja na platež parničnog troška tuženicima. Navodi da tužitelji nikada nisu bili posjednici spornog prostora označenog kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa ni posljednji ni mirni. Smatra da je tuženik pod 1. dugogodišnji posjednik predmetnog prostora je osnovom nasljeđivanja nasljedstva svojih roditelja i darovanja. Smatra da je neistinit je i navod tužitelja da bi se predmetna kostela zvala „ A“ i to po djedu tužitelja pod 2. budući da je njegovo ime RT. Smatra i da je ovako postavljen tužbeni zahtjev ovako nedopušten te se predlaže istog odbaciti Tuženici su se protivili i prijedlogu za izdavanjem privremene mjere, jer smatraju kako nisu ispunjene zakonske pretpostavke za to, jer niti su tužitelji učinili vjerojatnom postojanje svoje tražbine, jer na okolnosti tužbe ne nude niti jednog jedinog svjedoka koji bi potvrdio njihove navode, niti ima bilo kakvog nasilja od strane tuženika, a ni možebitna šteta ni u prijedlogu nije naznačena kao nenadoknadiva, dakle nije ispunjena niti jedna jedina pretpostavka iz čl. 346.st.1. t.1. i 2. Ovršnog zakona, pa stoga nema ni pravne ni činjenične osnove za donošenjem po tužiteljima predložene privremene mjere.

3. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je smetanje posjeda pa u konkretnom slučaju treba primijeniti mjerodavne odredbe ZV-a. Prema čl. 10. tog zakona posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Prema čl. 20. st. 1. tog zakona samovlast je zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed, a prema st. 2. tog članka tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Prema čl. 21. st. 1 tog zakona koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a prema st. 3. tog članka pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Predmet raspravljanja mora biti usmjeren na to da se utvrdi činjenica posljednjeg mirnog posjeda tj. posljednjeg stanja posjeda na mjestu prijepora te da li je i kako počinjen čin smetanja posjeda, a u vezi s tim sud treba i po službenoj dužnosti utvrditi je li tužitelj pravovremeno zatražio posjedovnu zaštitu unutar propisanog prekluzivnog roka iz čl. 21. st. 3. ZV- a. Odredbom čl. 441. ZPP-a propisano je da će se raspravljanje po tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili ne savjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

4. Prvenstveno je za naglasiti kako iz stanja spisa, odnosno iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su tužitelji 1. i 2. pravovremeno zatražili posjedovnu zaštitu. Tuženici navedenu činjenicu u odgovoru na tužbu, a i u daljnjem tijeku postupka nisu posebno osporavali.

5. U konkretnom slučaju među strankama je sporno je li došlo do čina smetanja prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Prijedlog za određivanje privremene mjere nije osnovan.

8. Zbog izmjene u osobi raspravnog suca glavna rasprava je na ročištu održanom 25. lipnja 2025. ponovo otvorena te je počela iznova, sve u smislu odredbi čl. 305. i 315. ZPP-a. Punomoćnici stranaka su pozvani izjasniti je su li suglasni da se ponovno ne obavlja novi uviđaj već da se pročita zapisnik o izvođenju uviđaja na licu mjesta. Isti su izjavili da su suglasni da se samo pročita zapisnik o izvođenju uviđaja na licu mjesta, te je izvršen uvid u cjelokupan spis te dokumentaciju priložena istom.

9. U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem: prijepis posjedovnog lista broj 75 za k. o. [katastarska općina] (list 14 spisa), preris katastarskog plana iz 1983.g. (list 16), Rješenje o nasljeđivanju O.65/13 i O.163/76 (list ovi 17-19), Ugovor o darovanju od 23. ožujka 1978. (20 i 21), izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Zvonka Babića, te dokaz pregledom i čitanjem nalaza i mišljenja Zvonka Babića od 15. prosinca 2023., očitovanja sudskog vještaka od 14. listopada 2023., izvršen je uvid u spis ovog suda P.28/84.

10. Izvedeni su i dokazi saslušanjem tužitelja 1. i 2., tuženika 1. i 2., te svjedoka:

CT sina Č, FT p. ČT, ST, pok.F, GT, AT, pok. E, MT pok. GT, PT pok. E, DT, sina U, kao i ĆT pok. Ivana.

11. Dokumentacija priložena na listovima 70-83 te 110 spisa koju su priložili tuženici 1. i 2 , te fotografija na listu 92 spisa koju je priložio tužitelj nije razmatrana pri donošenju odluke, sve u smislu odredbi članka 299. stavka 3. ZPP-a kao ni navodi vezani za navedenu dokumentaciju. Naime, pregledom spisa i navoda u spisu utvrđeno je da u odnosu na navedenu dokumentaciju nije primjenjiva iznimka iz stavka 2. istog članka. Iznimno je potrebno naglasiti da je presuda koja je priložena na listu 72. spisa pregledana kroz predmet P-28/84. jer je uvid u isti predložen prije zaključenja prethodnog postupka na pripremnom ročištu održanom dana 4. rujna 2023. U odnosu na prigovor tuženika 1 na nalaz i mišljenje sudskog vještaka od 7. listopada 2025., treba reći, kako je nakon uvida u očitovanja sudskog vještaka od 14. listopada 2023., ovaj sud utvrdio da isti prelazi sfere raspravljanja i dokazivanja činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, pa isti kao takav nije relevantan za utvrđenje činjenica u i donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Isto tako, za naglasiti je da ovaj sud nije razmatrao podnesak tuženika 1. od 17. studenog 2025. obzirom da je isti dostavljen nakon zaključenja glavne rasprave.

12. Odredbom članka 190. stavka 1. ZPP-a propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka (st. 2). Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama (st. 3). U smislu odredbe članka 191. ZPP-a preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći (st. 1). Ako tužitelj preinačuje tužbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi predmet ili novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti. U smislu odredbe članka 190. ZPP-a Kad sud dopusti preinaku tužbe, dužan je ostaviti tuženiku vrijeme potrebno da se može pripremiti za raspravljanje po preinačenoj tužbi, ako za to nije imao dovoljno vremena. Na isti način sud će postupiti ako tuženik koji se ne protivi preinaci zatraži da mu se ostavi potrebno vrijeme radi pripremanja. Ako je tužba preinačena na ročištu na kojem tuženik koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda, sud neće odgoditi ročište, već će o preinaci odlučiti neovisno o tome što se tuženik nije izjasnio o preinaci. Protiv rješenja kojim se prihvaća preinaka tužbe nije dopuštena posebna žalba (st. 7., 8., i 9).

13. Ovaj sud je na ročištu za glavnu raspravu održanom 7. listopada 2025., sve u smislu odredbe članka 190. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP) dopustio preinaku tužbe u skladu s podneskom tužitelja 1. i 2. od 15. srpnja 2025. Tuženik se protivio navedenoj preinaci. No, kako su tužitelji 1. i 2. preinačili tužbu nakon zaprimanja nalaza i mišljenja sudskog vještaka, to je ovaj sud smatrao da se radi o iznimci iz stavka 2. članka 190. ZPP-a. Iako se tuženik protivio navedenoj preinaci, ovaj sud je u smislu odredbe članka 190. stavka 3. ZPP-a smatrao da je preinaka tužbe u konkretnom slučaju svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama.

14. Odredbom čl. 21.stavka 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. (st 3). Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći (st 4). Člankom 22. propisano je: (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.(2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. (3) Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

15. Prvenstveno je potrebno naglasiti da je inicijalnim tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi u odnosu na čest. zem [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina]. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka od 15. prosinca 2023. proizlazio da je isti identificirao sam predmet spora koji se nalazi u [adresa], zaselak Bušići. Naveo je i da je kao predmet spora pokazan je prostor trokutasta oblika koji se nalazi istočno uz asfalt kroz zaselak. Ističe da sporni prostor na dan očevida nije zatečen omeđen čvrstim međama s južne i zapadne strane dok je kao čvrsta međa pokazana jedino istočna koja predstavlja kamenobetonski zid u vlasništvu tuženika. Središnji dio spornog prostora (na skici označen C-D-F-G-C) je asfaltiran, a preostali dio na južnom dijelu (na skici označen A-B-C-G-A) je travnata površina, a na sjevernom dijelu (na skici označen D-E-F-D) je makadam. Na južnom dijelu postavljen je betonski elektroenergetski stup i pokazan je panj otpiljena stabla, a na središnjem (asfaltiranom) dijelu zatečen je parkiran traktor s priključenom prikolicom, istočno do traktora još jedna manja prikolica. Na južnom (travnatom) dijelu zatečena je paleta s naslaganom betonskom kockom. Na sjevernom (makadamskom) dijelu zatečene su dvije manje šahte - jedna plastična, a druga sa metalnim poklopcem. Tuženici su tijekom očevida pokazali sporni prostor čije su lomne točke pred nazočnim sudionicima rasprave označene plavim sprejem. Nakon obavljenih mjerenja vještak je sporni prostor ukupne površine 51 m2 na skici označen A-B-C-D-E-F-G-A identificirao kako slijedi: dio č. zemlje [katastarska čestica] površine 26 m2, dio č. zemlje [katastarska čestica] površine 25 m2.

16. Tužitelji 1. i 2 su uredili tužbeni zahtjev tako da isti glasi: "Utvrđuje se da su tuženici smetali tužitelje u posljednjem mirnom posjedu nekretnine ident. č. zem. [katastarska čestica] površine 26 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] . površine 25 m2, sve KO [katastarska općina], prikazane na Skici mjerenja vještaka geodetske struke Zvonka Babić, inž.geod. [adresa], 15. prosinca 2023. godine između točaka A B C D E F G A, na način da su dana 08. travnja 2023. godine zajednički i dogovorno najprije otpilili staro stablo kostele koje se nalazilo na nekretnini, a onda veća debla odvezli svojim kućama, dok su suha debla i grane odložili na predmetnu nekretninu i na taj način zapriječili tužiteljima prilaz nekretnini. Istovjetno u opisu čina smetanja bilo je uređeno i inicijalnim tužbenim zahtjevom, no samo u odnosu na čest. zem [katastarska čestica], sve KO [katastarska općina].

17. Nakon provođenja dokaza u ovoj pravnoj stvari prvenstveno je utvrđeno da iz iskaza svjedoka GT, tužitelja 2, i tuženika 1. i 2., svjedoka PT, proizlazi da je tuženik 1. otpilio stablo kostele koje se nalazilo na predmetnoj nekretnini. Svjedokinja MT potvrduje isto, te navodi da je uz njega kostelu otpilo CT, te da je i ona dobila grane od kostele. Iz iskaza DT proizlazi da su kostele posjekli tuženik 1. i NT.

18. Iz iskaza svjedoka proizlazi i da su se na spornoj nekretnini nalazile dvije kostele, od kojih je prva uklonjena ranije, a druga u događaju koji je predmet ovog spora. Isto tako, svjedoci navode da su navedene kostele nazivale Ružića kostele, po obitelji pokojnog R i pok C, odnosno obitelji tužiteljice 1 i tužitelja 2. Navedeno su je iskazivao svjedok GT, dok je svjedok ST pojasnio da je pok. R bio svekar tužitljice 1, a da se kostela zvala S kostela je je bila od S, oca od G odnosno tužitelja 2. Nadalje, navodi i da su tu bile dvije rupe gdje je pokojna M gasila klak. Prema navodim GT rupe za klak su bile oko pet metara od kostele. Svjedokinja MT navodi da se tu gasio klak i kasnije odlagalo smeće, te da je to bilo u posjedu AT zvanog R, svekra tužiteljice 1, da su kostele Joline, odnosno tužitelja 2. Navodi da su tužiteljica i njen muž na nekretnini parkirali vozila (automobile, poljoprivredne strojeve, frezu, tamića), kao i da se u rupama za klak bacalo smeće dok nije prošao asfalt prije 10 godina.

19. Svjedok FT, u bitnom, iskazuje da je uzimao auto AT u blizini mjesta gdje je bila kostela, konkretnije posuđivao je auto tuženika 1 najviše 80 tih godina, do možda prije 10, 12 godina. CT navodi da je parkirao vozilo na spornoj nekretnini kad je gradio kuću, te da je za to tražio dozvolu tuženika 1, jer je tu bilo parkirano njegovo vozilo. Potvrđuje da se tu nalazila kostela te navodi da nije vidio tužitelje da tu parkiraju.

20. Nakon izvedenih dokaza ovaj sud je utvrdio da je kostela koju je posjekao tuženik 1 ranije bila u posjedu tužitelja 1 i 2, te ranije njihove obitelji, a ona se nalazi na dijelu čest. zem [katastarska čestica] i to južnom dijelu gdje je postavljen elektrobetonski stup i vidljiv panj otpiljenog stabla. Međutim, iz stanja spisa ne proizlazi, odnosno nije nedvojbeno utvrđeno da su tužitelji 1. i 2. izvan toga u posljednjem mirnom posjedu središnjeg dijela (asfaltiranog dijela), jer nije utvrđeno nalaze li se rupe u kojima se palio klak i bacalo smeće upravo u dijelu na kojem se nalaze šahte (makadamski dio) ili na središnjem asfaltiranom dijelu. Iz iskaza svjedoka može se utvrditi da svjedok PT navodi da se na južnom travnatom dijelu nalazi paleta s betonskom kockom, a svjedok PT navodi da se ista nalazi na Ružića dijelu. Dakle, u blizini uklonjene kostele, a kako iz nalaza vještaka proizlazi na južnom travnatom dijelu. Isto tako, proizlazi da su se otpiljene kostele raznijele po selu. Nadalje je relevantno za naglasiti, da je iz prijepisa posjedovnog lista dostavljenog uz tužbu i uz nalaz i mišljenje vještaka da je PT U upisan kao posjednik nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica]. Nadalje, je iz posjedovnog lista dostavljenog uz nalaz i mišljenje sudskog vještaka razvidno da je čest. zem. [katastarska čestica] u katastarskom operatu upisano javno dobro-ceste Imotski. U konkretnom slučaju se ne raspravlja o pravu na posjed, te je relevantno realno stanje. Ipak, svjedok GT navodi da je navedeni prostor mogao koristiti svatko. Svjedok ST također navodi da je zadnjih 4-5 godina uvijek netko bio tu, no da ne zna tko koristi taj prostor zadnjih 4-5 godina u takvim okolnostima i prikupljenom činjeničnom supstratu razvidno je da je raniji posjed tužitelja 1. i 2. kao posljednji mirni posjed eventualno moguće utvrditi samo u dijelu u kojem se nalazila kostela, sada panj. Tužbeni zahtjev, obuhvaća ne samo dio čest. zem [katastarska čestica] u okviru lika A B C D E F G A na dijelu na kojem je ostao panj već čest. zem [katastarska čestica] i u asfaltiranom dijelu uz dio čest zem 6994/2., a iz stanja spisa ne proizlazi gdje su točno odlagane grane kostele. Isto tako, svjedok GT navodi i da su rupe za klak zatrpane davno i ne zna kako se taj prostor koristi zadnjih 5 godina. Isto nije znao odgovoriti ni svjedok ST, a naveo je i da ne zna čija je šahta od vode na tom terenu. Svjedok PT, navodi da su šahte bile u njihovom posjedu, ali da se nikada nisu spojili na priključak za vodu koji je otac stavio. Tužiteljica 1. navodi da se tuženik spoji spojio na šahtu dok je njen muž bio u bolnici, dok je umirao. To je sve bilo 1988. godine. Navodi više nije pripojen na tu šahtu, jer se sada se kopa drugi vodovod, ali da je šahta izvađena iz zemlje. Nadalje, svjedok ST navodi da je dolje bila Ružića kostela, a iznad gornje rupe seoski put, mali puteljak koji je tuženik 1. prisvojio, te ga u tome nitko nije smetao. Navodi da je ostalo koristio P od pok. R., te da nitko osim obitelji tužitelj ranije to koristio i da su tu odlagali kola i druge stvari kao na selu. No, ne zna tko to koristi zadnjih 4-5 godina. Svjedok AT također potvrđuje da se dovozila lozovina, panjevi od loze i kukuruz, no ne zna što se nalazilo sjevernije od kostele, te se ne može sjetiti kad je stavljen traktor s prikolicom. Navodi da je otac parkirao "tamića" pokraj rupe, no da je otac umro 1988. I svjedok ĆT koji je radio tuženiku kamene zidove navodi da je viđao djecu od pok. U jer su ostavljala auto sive boje. Zid je zidao po međi. Poznato mu je da je pok. U rekao U da ispravi zid i ja sam ga ispravio pod kutem od 45 stupnjeva. No, navodi i da je zid počeo zidati 2003-pa do 2005.

21. Uvažavajući sve navedeno i pravila o teretu dokaza, sve navedeno imajući u vidu da je su tužitelji sukladno čl. 219. st. 1. ZPP-a obvezni dokazati osnovanost tužbenog zahtjeva, a kako tužitelji nisu nedvojbeno dokazali da su na spornom prostoru u posljednjem mirnom posjedu nekretnine ident. č. zem. [katastarska čestica] površine 26 m2 i d. č. zem. [katastarska čestica] površine 25 m2, sve KO [katastarska općina], prikazana na Skici mjerenja vještaka geodetske struke Zvonka Babić, inž.geod. [adresa], 15. prosinca 2023. godine između točaka A B C D E F G A u cijelosti, te u na način na koji je to opisano u tužbenom zahtjevu. Sve imajući u vidu da je stablo kostele uklonio tuženik 1, no ne i tuženik pod 2, i ne na način kako je to opisano. Potonje, imajući u vidu i činjenicu da iz provedenih dokaza nije razvidno gdje su odloženi dijelovi i grane kostele. Navodi svjedoka potvrđuju da su se isti razdijelili po selu.

22. Stoga je, temeljem čl. 221a ZPP-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

23. Sukladno svemu navedenom, a u ovakvom činjeničnom supstratu uz primjenu citiranih materijalnopravnih odredbi, proizlazi da je tužbeni zahtjev ovako koncipiran u obuhvaćanju opisa načina smetanja posjeda (zajednički i dogovorno, odlaganje suhih debla i grana odložili na predmetnu nekretninu i na taj način zapriječili tužiteljima prilaz nekretnini) najprije kao i obuhvaćanja tuženika pod 2, ovako postavljen neosnovan.

24. Prema čl. 442. ZPP-a u tijeku postupka radi smetanja posjeda sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

9.1.Prema čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22 – dalje:OZ) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema st. 2. istoga članka, odredbe čl. 344. st. 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

9.2.Odredbom čl. 347. st. 1. toč. 7.OZ-a radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnine ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari. Prema st. 2. istoga članka, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

10.Po svojoj pravnoj naravi privremene mjere su sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina predlagatelja osiguranja (vjerovnika) na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku).

10.1.Dakle, to su sredstva kojima bi se eliminirala ili umanjivala mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja, odnosno privremene mjere su sredstva u osnovi akcesornog, supsidijarnog karaktera u odnosu na meritorno suđenje.

10.2.Pri tome privremenom mjerom se ne smije iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine, tj. njegovo prijevremeno ostvarenje. One su sredstva vremenski ograničenog trajanja, njihovo trajanje je uvjetovano pokretanjem i odgovarajućim ishodom glavnoga postupka.

10.4.Kod toga je za istaknuti kako osiguranje u smetanju posjeda predstavlja pridruženi izvanparnični (adhezioni) postupak, u kojem se hitnim postupanjem odlučuje o takvom prijedlogu, a time i zaštiti predlagatelja osiguranja, ukoliko budu ispunjene propisane pretpostavke iz citirane odredbe članka 442. ZPP-a, koje ovdje, kako je to pravilno utvrdio prvostupanjski sud, nisu ostvarene jer bi se određivanjem predložene privremene mjere apsorbirao u parnici postavljeni tužbeni zahtjev jer predlagatelji traže privremenom mjerom kojom se nalog tuženima da u roku od 1 (jedan) sat računajući od dana prijema ovog rješenja omoguće tužiteljima pristup na nekretninu ident. č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i u istom roku sa nekretnine uklone suha debla i grane kostele, kao i sve drugo što su na nekretninu odložili.II, a u tekućoj parnici za smetanje posjeda u kojoj je i stavljen prijedlog radi određivanja privremene mjere odnosu na navedenu čest zem u cijelosti se taži istovjetno i u odnosu na navedenu česticu 1026/1 KO [katastarska općina] i u odnosu na dio. čest zem 6994/2 KO [katastarska općina].

10.5. Ipak, neovisno od navedenog ako predlagatelji osiguranja u konkretnoj situaciji nisu učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine u pogledu opsega nenovčane tražbine kako je ranije navedeno u pogledu odbijenog tužbenog zahtjeva koji obuhvaća oba tuženika i način na koji je opisana nenovčana tražbina, čime nisu ispunjene dvije kumulativne pretpostavke iz odredbe članka 346. stavka 1. OZ-a.

25. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP- a u vezi sa 155. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), jer jer su tuženici u cijelosti uspjeli u ovoj parnici.

26. Trošak je određen uvažavajući popis troška tuženika. Radi se o nagradi iz Tbr.7. točka.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Dakle, 250 bodova za 4 radnje

-odgovor na tužbu, pripremno ročište od 4. rujna 2023., očevid održan 02. studenog 2023., ročište od 25. lipnja 2025. U 4 radnje ne ulazi podnesak od 01. lipnja 2023., obzirom da je sadržaj navedenog tuženik mogao iznijeti u odgovoru na tužbu i li na pripremnom ročištu, odnosno isti nije bio potreban. Nadalje po 50 bodova trebalo je obistiniti za ročišta održana 21. srpnja 2025., 12. rujna 2025. 7. listopada 2025., te 4. studenog 2025., te uvećano za 10% u smislu odredbe Tbr. 40. Tarife uvećano za vrijednost boda Tbr. 54, odnosno tuženicima 1. i 2 je trebalo obistiniti iznos od 990,00 Eura. Odbija se zahtjev tuženika 1. za naknadom troška dnevnice u iznosu od 100,00 Eura po dolasku na ročište kao neosnovan jer je tuženik u predmetnom postupku zastupan po punomoćniku te njegova prisutnost nije potrebna na svakom ročištu, s izuzetkom izvođenja dokaza saslušanjem istog. Ipak, spisu ne prileži dokaz da bi tuženiku navedena dnevnica i pripadala.

27. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci pod točkama I. –V. ove izreke.

Imotski, 28. studenog 2025.

SUTKINJA

Sanja Vrgoč

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu. Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu odluke rok za žalbu teče od dana objave odluke, a za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu, rok teče od dana primitka pisanog otpravka odluke.

DNA:

- tužiteljima 1. i 2. po punomoćniku;

- tuženiku 1. i 2. po punomoćniku;

- u spis.