REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Omišu

Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš

Broj: Pp-14539/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Matee Jonjić, u prekršajnom postupku protiv u prekršajnom postupku protiv okrivljenika AO, kojeg brane odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak & partneri d.o.o. iz Splita, zbog prekršaja iz članka 10. točke 3. kažnjivog po članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22., 36/24.), pokrenutom podnošenjem optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš pod KLASA: 211-07/24-5/15561, URBROJ: 511-12-30-24-1 od 28. listopada 2024., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 26. studenog 2025. godine bez nazočnosti okrivljenika, branitelja i ovlaštenog tužitelja, 28. studenog 2025. godine bez nazočnosti okrivljenika, branitelja i ovlaštenog tužitelja objavio je i

p r e s u d i o  j e

Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

Okrivljenik: AO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin CO, rođen **.**.1992. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno osuđivan,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi 1. lipnja 2024. u 18:05 sati u mjestu [adresa], u dvorištu kuće ispoljio psihičko nasilje u obitelji spram svoje tetke IO (osoba starije životne dobi) na način da se na parkiralištu ispred obiteljske kuće obratio psu koji je lajao riječima "Štae Bila jeli stigla kurvetina kući?" u trenutku kada je njegova tetka IO ulazila u dvorište kuće, a što je kod IO prouzročilo povredu dostojanstva, te je uznemirilo,

čime da bi počinio prekršaj iz članka 10. točke 3. kažnjiv po članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 4. ovog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš, podnijela je optužni prijedlog pod brojem navedenim u uvodu ove presude, protiv okrivljenika, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude.

2. Na glavnu raspravu nije pristupio uredno pozvani okrivljenik, koji je putem svog branitelja iz Odvjetničkog društva Ljubičić-Vrdoljak & partneri d.o.o. Splita, pisanim podneskom dostavio obranu u kojoj se očitovao da se ne smatra krivim zbog prekršaja za koji ga se tereti. Kako je prisutnost na raspravi pravo, a ne obveza okrivljenika, korištenje tog prava je isključivo na njegovoj dispoziciji, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika i branitelja, budući da je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njegovo ispitivanje, kod iskazane pasivnosti i pouzdanosti postojeće dokazne građe; nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.

3. U dokaznom postupku je pročitana pisana obrana okrivljenika, ispitana je žrtva-svjedokinja IO, pročitan Zapisnik o ispitivanju svjedokinje IO od 03. lipnja 2024., Zapisnik o ispitivanju svjedoka SO od 15. lipnja 2024., Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika AO od 15. lipnja 2024., Naredba o određivanju mjere opreza broj: 00916843, Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave nasilja u obitelji od 03. lipnja 2024. u 16:40 sati, te potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za okrivljenika.

4. U svojoj pisanoj obrani okrivljenik je u bitnome naveo da osporava optužbu koja mu se stavlja na teret, odnosno da nije točno da bi na bilo koji način ispoljio psihičko nasilje spram svoje tetke IO i da se nije obratio psu na način kako je to navedeno u pobijanom optužnom prijedlogu. Ističe da se radi o psu u vlasništvu MO, koji se nalazio kraj njega toga dana, a koji može posvjedočiti da nije izjavio ono što mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret niti je na bilo koji način uznemiravao svoju tetku IO.

4.1. Sud je u dokazne svrhe pročitao i zapisnik Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš o ispitivanju AO u svojstvu osumnjičenika od 15. lipnja 2024. u kojem je isti iskazivao da se 1. lipnja 2024. oko 18:00 sati nalazio u radnji "Gumiflex" zajedno s radnikom MO, te da riječi koje mu se stavljaju na teret nije izgovorio obraćajući se psu niti teti IO.

4.2. U dokaznom postupku ispitana je žrtva-svjedokinja IO, nakon što je upozorena da kao tetka okrivljenika (sestra okrivljenikovog oca) ne mora svjedočiti, a ako odluči svjedočiti, bez obzira na njezinu kasniju odluku, njezin iskaz će se moći koristiti kao dokaz. Žrtva se izjasnila kako želi svjedočiti te je upitana da li se sjeća događaja nakon kojeg je prijavila incident u kojem se spominje pas A, navela da se radi o velikom bijelom psu u vlasništvu SO koji stanuje u kući njenog brata CO, a u prizemlju kuće da se nalazi obrt [obrt] u kojem je zaposlen SO vlasnik psa i sjeća se da je početkom lipnja prošle godine izlazila iz svog dijela stambene zgrade kada je prema njoj iz drugog dijela dvojne kuće izletio pas A i ona se prepala, a odmah iza psa da je vidjela kako trči vlasnik SO vičući da će je ubiti i prijeteći šakom. Tom prilikom u dvorištu da nije bio prisutan njen nećak AO, međutim da sa obitelji svog brata već duže vrijeme ima narušene obiteljske odnose. Iz razloga što se prepala samog psa koji inače šeta po dvorištu i u okolini kuće nevezan, te da se prepala i nastupa njegovog vlasnika SO, da je navedeni događaj prijavila Policijskoj postaji Omiš. Sjeća se da se ranije, ali ne točno i kojeg dana vraćala iz kupovine i pas je zalajao, a da je njen nećak ležao ispod vozila i popravljao nešto te da je u jednom trenutku uzviknuo "štae Bila je li stigla kurvetina kući". Ovaj događaj da je spomenula prilikom prijave naprijed opisanog napada psa na nju i prijetnje od strane SO, posebno upitana zašto istog dana nije prijavila naprijed navedene uvrede od strane svog nećaka izjasnila se kako je nećak učestalo vrijeđa i provocira te da joj je neugodno učestalo prijavljivati vrijeđanja od strane svog nećaka policijskim službenicima.

4.3. Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu upućena je zamolnica za ispitivanjem svjedoka MO, koja se vratila neudovoljena iz razloga što svjedoku nije bilo moguće uručiti poziv za ročište iako je terenskom provjerom utvrđeno da isti živi na adresi prijavljenog prebivališta, te je budući svjedoka MO nije bio u mogućnosti ispitati na ročištu Sud pročitao zapisnik Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš o ispitivanju MO u svojstvu svjedoka od 15. lipnja 2024. u kojem je isti primio zakonska upozorenja, te je nakon što se izjasnio da ista razumije, vezano za okolnost događaja od 1. lipnja 2024. godine oko 18:00 sati, naveo da AO nije uputio riječi "šta je bijela ali je došla kurvetina", niti prema psu, a niti prema gospođi IO, niti ikoje druge uvredljive riječi.

5. Na temelju ovako provedenog postupka u kojem je sud sve izvedene dokaze cijenio po svom slobodnom uvjerenju, s jednakom pažnjom utvrđujući činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, pri čemu nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima, sve sukladno članku 88. Prekršajnog zakona, ocjenjujući svaki dokaz zasebno kao i u njihovoj međusobnoj svezi, Sud drži da nema dovoljno dokaza koji bi nedvojbeno upućivali na činjenicu da je okrivljenik predmetnih prilika počinio prekršaj činjenično opisan i pravno označen kao u izreci presude, radi čega je istog temeljem članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona u konkretnom slučaju oslobodio od optužbe.

6. Odredbom članka 8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da su osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

6.1. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji: primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda; tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci; psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; spolno uznemiravanje; ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci; zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

6.2. Odredbom članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je: "Ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana."

7. U postupku je nesporno da su okrivljenik i žrtva nećak i tetka (očeva sestra), odnosno srodnici po krvi u trećem stupnju pobočnog srodstva, slijedom čega se na iste primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a sporno je da li je okrivljenik ispoljio psihičko nasilje u obitelji prema tetki koja je osoba starije životne dobi, na način kako je to činjenično opisano u izreci presude, te je li time je kod iste prouzročena povreda dostojanstva i uznemirenost.

8. S obzirom da je pokretanje prekršajnog postupka neprijeporno svojom prijavom protiv okrivljenika inicirala žrtva sa odmakom od nekoliko dana nakon prijavljenog događaja, te da istu primarno nije uznemirila opisana okrivljenikova radnja i navedeni događaj već je policijskim službenicima spomenula prilikom prijave verbalne i fizičke prijetnje od strane SO koji je zaposlen kod okrivljenika i vlasnik bijelog psa kojeg se žrtva prepala prilikom izlaska iz kuće, a kojom prilikom po izričitoj izjavi žrtve okrivljenik nije bio nazočan u postupku je trebalo utvrđivati što se točno događalo dana 1. lipnja 2024. godine te da li je ponašanje okrivljenika kod žrtve izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu.

9. Naime, odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisan je i određen pojam nasilja u obitelji, a jedan od oblika nasilja je i psihičko nasilje pod koji oblik nasilja se podvodi verbalno nasilje, ali pod uvjetom da je kod žrtve nasilja prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenosti (točka 3.).

10. Što se tiče dijela optuženja da bi se okrivljenik obraćao psu koji se zatekao u dvorištu u vrijeme kada je u dvorište ulazila IO riječima "štae Bila je li stigla kurvetina kući", bitno je naglasiti da je okrivljenik navedenu optužbu osporavao u cijelosti, baš kao i vlasnik psa SO, a i sama žrtva je u svom iskazu navela da je okrivljenik citirane riječi izgovarao dok je bio ispod vozila koje je popravljao i iz položaja u kojem se nalazio nije mogao biti siguran na koga je zapravo pas zalajao. Ukazuje se da je kod verbalnog načina počinjenja ovog prekršaja odlučan sadržaj riječi i kontekst u kojem su iste izgovorene, te je bilo potrebno na nedvojben način utvrditi prema kome su u konkretnom slučaju izgovorene riječi bile upućene, jer okrivljenik dok je ležao ispod vozila kojeg je popravljao nije mogao biti siguran da li je upravo nazočnost njegove tetke u dvorištu imala za posljedicu lavež psa, a posebice je bilo bitno utvrditi radi li se o uznemiravanju takvog intenziteta i agresivnosti da bi bio ostvaren oblik nasilja iz članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

10.1. Ukoliko je okrivljenik i pretpostavio da bi pas predmetne prigode, zalajao upravo u nazočnosti njegove tetke IO s kojom je duže vrijeme u narušenim odnosima, a što u postupku nije bilo moguće dokazati na nedvojben način, valja naglasiti da svako neprimjereno postupanje između članova obitelji ne mora predstavljati i psihičko nasilje, pa čak i ako žrtva bude uznemirena ili joj bude povrijeđeno dostojanstvo (sa subjektivnog stajališta), budući da je potrebno prvenstveno da neko ponašanje, s objektivnog stajališta, predstavlja psihičko nasilje. Treba navesti da je psihičko nasilje, u biti, svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše obiteljske zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje. Imajući na umu prethodno navedeno te notornu činjenicu da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi niti baš svakim grubim postupkom, posebice u obiteljima u kojima su odnosi između članova obitelji dugotrajno i ozbiljno narušeni što je slučaj i u obitelji okrivljenika i žrtve, ovaj sud smatra da je postupanje okrivljenika opisano u izreci pobijane presude lišeno suštine koja neko ponašanje definira kao psihičko nasilje. Nadalje, budući je nesporno kako je žrtva predmetni događaj prijavila tek usputno, prilikom prijave za prijetnje od strane treće osobe i događaja kojem okrivljenik nije bio nazočan, po ocjeni ovog suda, navedene radnje počinjenja nisu takvog stupnja i intenziteta da bi predstavljale grubo uznemiravanje i potreban stupanj agresivnosti da bi imale karakter psihičkog nasilja.

11. Slijedom navedenog, kako u postupku nije dokazano da bi okrivljenik ispoljio elemente psihičkog nasilja u obitelji na način kako je to činjenično opisano u izreci presude, te da bi ponašanje okrivljenika u odnosu na žrtvu prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, što je bitno obilježje prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret, to na temelju cjelokupno provedenog postupka nije dokazano da bi predmetne prigode okrivljenik postupio protivno odredbi članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i ostvario obilježje prekršaja kažnjivog po članku 22. stavku 5. istog Zakona. Sud je stoga, imajući u vidu odredbu članka 3. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku kojom je propisano da dvojbu o postojanju činjenice koje tvore obilježje kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona Sud rješava presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika, na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio od optužbe i odlučio kao u izreci presude.

12. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako su okrivljenici u postupku oslobođeni od optužbe, to troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

U Omišu, 28. studenog 2025.

Zapisničarka

Sudac

Matea Jonjić, v.r.

Tonči Rakela, v.r.

Viša sudska savjetnica

Snježana Ćubić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka iste Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog Općinskog prekršajnog suda.

Dostaviti: okrivljeniku, branitelju, ovlaštenom tužitelju, žrtvi, u spis.