Pr-522/2023-20

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste TG, u pravnoj stvari tužiteljice TGS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 21.listopada 2025., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice te pun.tuženika, a po objavi presude dana 28.studenoga 2025.,

p r e s u d i o  j e

Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene plaće i naknade plaće u ukupnom iznosu od 1.368,00 EUR-a bruto za razdoblje od 01.06.2018. do 30.09.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od po 18,00 EUR-a teče od 15. mjesecu za prethodni mjesec do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe parnični trošak u iznosu od 1.812,50 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa], uvećan za zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, koja se na navedeni iznos obračunava po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 7.srpnja 2023. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu medicinske sestre/tehničar na Klinici za neurologiju. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodacima Kolektivnom ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Tužitelj obavljajući poslove svog radnog mjesta da je dužan nakon završetka svog radnog vremena ostati dodatnih 30 minuta kako bi obavio primopredaju službe, koji rad od strane tuženika nije evidentiran i isplaćen. Odredbom iz čl.28. st.8. KU-a je propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta prije početka radnog vremena. Zaključkom broj 108 sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023. zauzeto je tumačenje da radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu primopredaju službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takovog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovitog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad. Odlukom tuženika od 28.12.2022. je utvrđeno da višak iznad mjesečnog fonda sati plaća se kao prekovremeni rad. Prema tome, tužitelj ima pravo da mu se sati odrađeni prilikom primopredaje službe obračunaju i isplate kao prekovremeni rad. Međutim, tuženik da prilikom obračuna i isplate plaće tužitelju nije uzeo u obzir sate odrađene prilikom primopredaje službe koji se obračunavaju kao prekovremeni rad, što ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Naime, sukladno odredbi iz čl.81.ZOR-a, radnik ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, odnosno sukladno odredbama čl.58. st.1.TKU-a (NN 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020) i čl.57. st.1.TKU-a (NN 56/22, 127/22) radnik ima pravo na naknadu za bolovanje u visini od 85% njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.

1.1.Prema tome, tužitelj da ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu jer tuženik da nije plaćao primopredaju službe, te da je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje, sve za razdoblje od 01.06.2018. pa na dalje.

2.U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu osnova i visine. Negira da bi tužitelj na kraju svakog radnog dana ostajao dodatnih 30 minuta radi primopredaje službe. Ponekad radnici, najčešće nakon dežurstva ili rada u turnusu, budu zaduženi za primopredaju službe i stoga ostanu malo duže nakon isteka radnog vremena, nekad 5, nekad 30 minuta, ali svakako maksimalno do 30 minuta. Prema Zaključku broj 108 Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU pripisano je između ostalog da radniku zaduženom za primopredaju službe vrijeme primopredaje ne može biti duže od 30 minuta. Tako da određuju i st.8 i st.9 čl.28 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja tj. čl.9 Dodatka II KU (NN 92/19). Dakle, samo radnici koji su za to zaduženi ponekad vrše primopredaju službe u trajanju od maksimalno 30 minuta. Konačno, primopredaja je pravno regulirana tek Dodatkom II KU (NN 92/19) koji je stupio na snagu 1.rujna 2019. pa da je zbog toga tužbeni zahtjev neosnovan za onaj dio prije 01.09.2019.

2.1.U daljnjem tijeku postupka tuženik navodi da se protivi postavljenoj tzv. stupnjevitoj tužbi odnosno da nisu ispunjeni uvjeti za stupnjevitu tužbu te predlaže da sud pozove tužitelja da uredi tužbu sukladno odredbama čl.186b Zakona o parničnom postupku, na način da postavi određeni tužbeni zahtjev.

3.Tužiteljica je podneskom od 4.veljače 2025., sukladno raspravnom rješenju suda, uredila tužbeni zahtjev na način da je kao vrijednost predmeta spora označila iznos od 1.368,00 eura te zatražila isplatu toga iznosa na ime razlike manje isplaćene plaće i naknade plaće za razdoblje od 1.6.2018. do 30.9.2024. sa zakonskom kamatom koja na pojedini mjesečni iznos od 18,00 eura teče od 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec sve do isplate, te ujedno zatražila da se parnični trošak postupka isplati na račun punomoćnika tužiteljice.

3.1.Tuženik se usprotivio i tako uređenom tužbenom zahtjevu navodeći da tužitelj u tužbi potražuje isplatu jednog iznosa za nekoliko različitih pravnih osnova pa da je za zaključiti da ovako neuredno postavljeni tužbeni zahtjev predstavlja objedinjenje (zbroj) svih potraživanja po različitim pravnim osnovama koje tužitelj zahtjeva u tužbi, pa je nejasno od kojeg datuma za koju pravnu osnovu teku kamate, te kolika glavnica pripada svakom od pravnih osnova. Nadalje, tuženik osporava da svojim radnicima (pa tako i tužitelju ukoliko je vršio primopredaju) nije nakon 01.01.2023. evidentirao i isplaćivao prekovremene sate ostvarene vršenjem primopredaje službe. Onaj dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu razlike zbog, prema mišljenju tužitelja, pogrešno izračunatih naknada plaće za vrijeme bolovanja za svaki mjesec utuženog razdoblja, osporava ističući prigovor presuđene stvari. Naime, tužitelj da je već tužio tuženika po istom pravom osnovu te je sudski spis po toj tužbi pravomoćno okončan (Pr-622/2019). Nadalje, tuženik se protivi i onom dijelu tužbenog zahtjeva kojim se traži da se isplata parničnog troška izvrši na račun punomoćnika tužiteljice.

3.2.Konačno, na ročištu održanom dana 18.ožujka 2025. tuženik navodi kako ne osporava visinu tužbenog zahtjeva, izjavljuje da nije potrebno provoditi financijsko vještačenje, ali i dalje ustraje u osporavanju osnove.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem i pregledavanjem: Zaključka sa 26.sjednice zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 17.02.2023., Odluku KBC od 28.12.2022., Pravilnik o radu tuženika od 14.11.2023., Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/17, 55/24), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/2019) i Dodataka Kolektivnom ugovoru (NN 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023), Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenika (NN 112/2017, 56/2022) i Dodataka KU (NN 127/2022, 58/2023, 128/2023, 29/2024, 4/2025), saslušanjem tužiteljice i svjedokinja CG i GG, te pregledom spisa ovog suda Pr-622/2019.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan na način kako je određeno u izreci odluke. Stranke su popisale parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćene bruto razlike plaće za primopredaju službe i razlike naknade za korištenje godišnjeg odmora i bolovanja, za razdoblje od 01.06.2018. do 30.09.2024.

6.1.Među strankama nije prijeporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika u cijelom utuženom razdoblju i to kao medicinska sestra na Klinici za neurologiju. Isto tako nije sporna ni visina predmetnog potraživanja budući je tuženik na ročištu od 18.ožujka 2025. decidirano istaknuo da ne osporava visinu iz prvog uređenog i određenog tužbenog zahtjeva tužiteljice od 4.veljače 2025.

6.2.Prijeporna je osnova predmetnog potraživanja odnsono pripada li tužiteljici pravo na isplatu razlike manje isplaćane plaće i naknade plaće po osnovi primopredajne službe u utuženom razdoblju, te posljedično tome i naknade za godišnji odmor i bolovanje.

7.Na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka CG, GG te same tužiteljice kao parnične stranke.

8.U svojem iskazu svjedokinja CG, inače glavna medicinska sestra tuženika, je navela da se primopredaja oduvijek obavljala u KBC Split od kada radi kod tuženika zadnjih 36 godina, od koji je 27 godina provela na Jedinici intenzivnog liječenja. Ista da se nije posebno evidentirala odnosno bilježila i plaćala, ali je nedvojbeno da se ista obavljala. Od 1. siječnja 2023. primopredaja da se uredno evidentira, bilježi i plaća na način kako je to dogovoreno odnosno određeno i to za odjelne sestre za period od 20 minuta, a za sestre na JIL 30 min. Što se tiče same primopredaje njezino trajanje bi ovisilo o stanju svakog pacijenta, o predmetnoj bolesti, terapijama itd. To da u prosjeku može trajati oko 10-tak minuta, a na JIL i duže. Primopredaja se obavlja između sestara koje rade u turnusnom radu dakle 12- 24-12-48 te među sestrama koje su skrbe o ležećim pacijentima. Što se tiče same tužiteljice ista da radi na Klinici za neurologiju koja ima i JIL i odjel pa je nedvojbeno da tužiteljica ima primopredaju, a vrijeme koje bi joj bilo potrebno za istu je otprilike 20 minuta (nekada i manje) s obzirom da skrbi o ležećim pacijentima i radi na odjelu. Stanje o pacijentima se oduvijek prije evidentiralo u bilježnicu dok se danas uvodi u sestrinsku dokumentaciju u BIS-u. Vrijeme trajanja primopredaje inače da piše glavna medicinska sestra na odjelu. Svjedokinja nadalje navodi da je dodatkom KU od 2019. bilo određeno što je primopredaja, a na brojnim sastancima vezano za tu tematiku na kojem sudjelovale i sve glavne sestre sa 35 klinika, a u konzultacijama s ravnateljem, da je bilo dogovoreno, a i nakon toga odlukom određene koliko će trajati primopredaja, i to 20 minuta za odjelne sestre i 30 minuta sestre na JIL-u. Navedeno razdoblje od 20 odnosno 30 minuta stavljeno je kao prosjek odnosno optimalno vrijeme za primopredaju jer je nemoguće utvrditi na svakom pojedinom odjelu točno koliko bi pojedina primopredaja trajala. U odnosu na vrijeme dolaska/odlaska s posla, Ministarstvo zdravstva je dalo preporuku o evidentiranju u prijavu BIS prilikom dolaska i odlaska. Za svako radno vrijeme postoji odluka odnosno za svaku oblik rada koji je predviđen kao rad u turnusu radi se od 7-19, kasnije od 19-7 dakle vrijeme rada je svima određeno bez obzira radi li se ujutro, popodne, u turnusima, u službama dežurstava itd. Od 1. siječnja 2023. minute koje prelaze opisano radno vrijeme se upisuje u plan rada na sve odrađene smjene, a od ove godine postoji posebna rubrika primopredaja gdje se na kraju mjeseca dodaje 20 odnosno 30 minuta po svakom odrađenom turnusu bez obzira na odrađeno vrijeme. Svjedokinja nadodaje da je nemoguće sustavom utvrditi tko i koliko ostaje nego je procijenjeno da je najoptimalnije da se odredi onoliko koliko je maksimalno određeno KU. Nadalje, da u KBC postoje medicinske sestre koje ne vrše primopredaju a to su sestre koje ne rade u turnusnom radu, koje rade u poliklinikama, dijagnostikama, operacijskim dvoranama, glavne sestre, općenito svi izvan turnusnog rada.

8.1.Svjedokinja GG, inače glavna medicinska sestra Klinike za neurologiju od 1.listopada 2022., u svojem je iskazu navela da u KBC Split radi već 37 godina i to upravo na neurologiji. Što se tiče same primopredaje, ista da se oduvijek obavljala od kada god radi, bilo da se pisala u knjižicu ili usmeno prenosila, međutim ista se do 1. siječnja 2023. nije plaćala. Počela se plaćati od 1. siječnja 2023. na način da se uz plaću za svaku određenu smjenu dodavalo 20 minuta za rad na odjelu, a 30 minuta za rad JIL-u. Što se tiče samog trajanja primopredaje, ovisi o pacijentima odnosno o njihovom broju i stanju pa otprilike traje 10-ak minuta, međutim ako bi na odjelu bilo 30 pacijenata znala je potrajati i duže, a na intenzivnom odjelu primopredaja bi trajala nekada i 15-20 minuta ovisno o stanju i zahtjevnosti pacijenta. Primopredaja se među sestrama obavlja zajednički kada rade u turnusu s tim da nitko od nadređenih tu ne može biti jer je njeno radno vrijeme kao glavne sestre od 7:30-15:30. Svjedokinja ističe da se Klinika dijeli na dva zavoda i intenzivni odjel pa na godišnjoj razini na Klinici za neurologiju popunjenost bude 70% i više. Dok je svjedokinja radila u turnusima ta primopredaja je trajala otprilike do 10- tak minuta s tim da iz smjene nije mogla izaći bez primopredaje (to se rijetko događalo), a isto tako se znalo dogoditi da osoba koje preuzima smjenu dođe i ranije, a u tom slučaju ako bi došla ranije i primopredaja bi bila ranije. Sada na Klinici da primopredaja traje otprilike 15-20 minuta jer se radi o puno zahtjevnijim pacijentima, a posebno unazad 7-8 godina od kada su pribavljeni respiratori, odnosno što su pacijenti teže bolesni i zahtjevniji, primopredaja da traje duže. U odnosu na tužiteljicu, svjedokinja odgovara da ista radi na odjelu s tim da se zna dogoditi (ovisno o eventualnim bolovanjima ) da odradi smjenu i na intenzivnoj.

8.2.Tužiteljica je u svojem iskazu navela da na Klinici za neurologiju radi od veljače 2018. i to u turnusima. Njeno radno mjesto je na Odjelu za vaskularnu neurologiju te povremeno na intenzivnoj njezi. Na navedenom odjelu da je u prosjeku od 25-30 pacijenata od kojih 80-90% su ležeći pacijenti. Vezano za primopredaju službe od kada radi na odjelu istu da obavlja i to i usmeno i pismeno. Što se tiče usmene primopredaje koju obavlja u odnosu na sestru koja dolazi u smjenu ista da se odvija na način da kolegicu koja dolazi u smjenu obavještava o stanju pacijenata u proteklom danu odnosno noći s tim da joj daje informacije o tome što se dogodilo u zadnjih 48 sati od kada ta kolegica nije bila u smjeni. Na isti način kada ona dolazi u smjenu, bilo da se radi o dnevnoj ili noćnoj, prima informacije odnosno službu joj predaje kolegica koja je tu noć radila na način da je također obavještava o stanju pacijenata kao i o tome što se dogodilo u zadnjih 48 sati. Navedena primopredaja u prosjeku traje od 20-30 minuta, a sve to ovisi o stanju pacijenata na odjelu. Na samom odjelu su dvije smjenske sestre, dvije jutarnje i jedna njegovateljica. Što se tiče plaćanja primopredaje navodi da se od 1. siječnja 2023. ista plaća kao prekovremeni rad, s tim da na platnoj listi ne može osobno protumačiti na koji se način ista evidentira i samim time plaća. U odnosu na samo obavljanje primopredaje službe odnosno što ona u naravi obuhvaća navodi da ona uključuje sve ono što se unazad 48 sati dogodilo vezano za pojedinog pacijenta (sve potrebne pretrage koje su obavljene ili se moraju obaviti, terapije, poboljšanje odnosno pogoršanje stanja pacijenata, razlozi zbog kojih je pojedini pacijent primljen na odjel), a sve navedeno da se mora usmeno i pismeno evidentirati. Tužiteljica navodi da je koristila porodiljni dopustu razdoblju od ožujka 2020. do lipnja 2021. te u razdoblju od rujna 20221. do svibnja 2023.

9.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU).

9.1.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

10.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

10.1.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

10.2.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

10.3.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

10.4.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

10.5.Odredba čl.7 st.3 ZOR kaže: Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

11.Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18), odnosno Dodatkom II KU (NN 92/19) čl.28 st.8 je propisano da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno 30 minuta nakon početka radnog vremena.

11.1.Zaključkom broj 108 sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osigiranja od 17.veljače 2023 određeno je: Primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena. Organizacijom rada određuje se osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Poslodavac je zadužen za vođenje evidencije o radnom vremenu, odnosno prisutnosti radnika na radnom mjestu. Radniku zaduženom za primopredaju službe, vrijeme primopredaje službe smatra se radnim vremenom pri čemu vrijeme primopredaje službe, koje ne može biti duže od 30 minuta, mora biti evidentirano u evidenciji prisutnosti na radu. Ako temeljem takvog rada, radnik ostvari veći broj sati rada od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, ti sati mu se obračunavaju kao prekovremeni rad.

11.2.Dana 28.prosinca 2022. KBC Split je donio Odluku (koja je stupila na snagu 01.01.2023.) kojom je određeno što pojam primopredaja službe podrazumijeva, tko je obavlja, koliko traje, gdje se evidentira. Tuženik navodi da se pod izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu. U odluci je istaknuto da primopredaju službe obavljaju liječnici i medicinske sestre koje izlaze iz dežurstva odnosno turnusa, te je istaknuto da liječnike i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe određuje voditelj odnosno glavna medicinska sestra ustrojstvene jedinice. Navodi se da primopredaja službe u ustrojstvenoj jedinici na bolničkom odjelu traje 20 minuta, a u jedinicama intenzivnog liječenja 30 minuta, te da se vrijeme primopredaje službe dodatno evidentira u evidenciji radnog vremena liječnika i medicinske sestre zadužene za primopredaju službe te da se zbraja sa ostalim satima odrađenog rada u tekućem mjesecu, a da se višak iznad mjesečnog fonda sati plaća kao prekovremeni rad. Navedeno je da ta odluka stupa na snagu i da se primjenjuje počevši od 01. siječnja 2023. Ova odluka je prema podacima iz iste dostavljena predstojnicima/ pročelnicima/voditeljima klinika, kliničkih zavoda i zavoda, glavnim medicinskim sestrama/tehničarima klinika, kliničkih zavoda i zavoda.

12.U konkretnom slučaju, primopredaja službe je kao takva pravno odnosno pisano regulirana Dodatkom II KU (NN 92/19) koji je stupio na snagu 1.rujna 2019.

12.1.Naime, Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 92/2019), a koji je zaključen 27.09.2019., te koji je prema odredbi članka 34. tog Dodatka u primjeni od 01.09.2019. (osim članka 12. koji je u primjeni od 01.01.2020.) je izmijenjen članak 28. KU/18 na način da se istome dodaju stavci 8. i 9. i to stavak 8. koji glasi da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena, te stavak 9. koji glasi da se organizacijom rada određuje osoba zadužena za obavljanje primopredaje službe. Nadalje, Zaključkom broj 108. sa 26. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a održane 17.02.2023. zauzeto je tumačenje da primopredaja službe traje najviše 30 minuta prije završetka, odnosno najviše 30 minuta nakon početka radnog vremena.

13.Vezano za predmetni postupak prvenstveno je potrebno istaknuti da je sukladno odredbi članka 5. Zakona o radu (''NN'' 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23- u daljnjem tekstu ZR-a) poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja evidencija mora sadržavati i podatke o radnicima i o radnom vremenu. Ovo je razvidno i iz članka 8. izvatka iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN'' 73/17), te iz članka 13. stavka 1. izvatka iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), Pravilnika iz kojeg je jasno razvidno da evidencija o radnom vremenu radnika mora sadržavati osim podataka o radniku i podatke o početku i završetku rada. Također iz odredbe članka 27. stavka 1. i 2. Pravilnika o radu od 06.11.2023. proizlazi da je propisano da upravo radi trajnog i nesmetanog pružanja zdravstvene zaštite građanima, ravnatelj tuženika odlučuje o organiziranju zdravstvene zaštite kroz 24 sata, radnom vremenu u pojedinim organizacijskim jedinicama te organiziranju rada u smjenama, turnusu, a u slučaju rada u smjenama je propisano da treba nastojati osigurati periodičnu izmjenu smjena. Također i iz konteksta citirane odredbe članka 27. stavka 1. i 2. tuženikovog Pravilnika nedvojbeno proizlazi da u slučaju rada u turnusu je potrebno osigurati periodičnu izmjenu smjena, a što zasigurno podrazumijeva postojanje primopredaje dužnosti kod tuženika kao takve, budući bez primopredaje dužnosti se ne bi moglo osigurati periodična izmjena smjena u slučaju rada u turnusu.

14.Temeljem odredbe članka 135. stavka 4. ZR-a u slučaju spora u vezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena je na poslodavcu. Tuženik je bio u obvezi voditi sve propisane podatke u evidenciji o radnom vremenu i sukladno onome što je bilo propisano pravilnikom koji je važio u utuženom razdoblju i to Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN'' 73/17), a koji pravilnik je prestao važiti donošenjem Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), a koji je stupio na snagu dana 01.10.2024. Prema odredbi članka 8. stavka 1. ranije važećeg Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima tuženik je kao poslodavac bio dužan voditi i evidencije o radnom vremenu s točnim početkom i završetkom rada, a odredbom članka 8. stavka 2. tog Pravilnika je bilo propisano da je poslodavac osim podataka iz stavka 1. ovog članka dužan voditi i posebne podatke o radnom vremenu od kojih ovisi ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi sa radnim odnosom kao što su primjerice prekovremeni radni sati provedeni u primopredaji dužnosti. Podjednako je propisano i novovažećim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24) i to odredbom članka 13. stavak 1. i 2. tog Pravilnika. U odnosu na navedeno potrebno je istaknuti da tuženik ovom sudu tijekom trajanja postupka u dokazne svrhe nije dostavio evidencije o radnom vremenu tužiteljice, a iz kojih bi bilo u potpunosti razvidno kad je tužiteljica radila, te koliko je imala odrađenih radnih sati i po kojem osnovu, te u kojim evidencijama moraju biti sadržani podaci o početku i završetku rada, a i podaci vezani za primopredaju dužnosti koji se vode kao prekovremeni radni sati, te koje je evidencije prema odredbi članka 5. stavka 1. Zakona o radu te odredbama citiranih Pravilnika tuženik dužan voditi. Umjesto navedenog tuženik je istakao da ne osporava visinu predmetnog potraživanja, ali da i nadalje osporava pravnu osnovu potraživanja navodeći da zbog toga nije potrebno provoditi dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem.

15.Da je tužiteljica na radnom mjestu medicinske sestre na Klinici za neurologiju kod tuženika u utuženom razdoblju uistinu vršila redovno primopredaju dužnosti nedvojbeno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka te same tužiteljice. Iz iskaza svjedokinje GG kao glavne medicinske sestre na odjelu, a koja je i sama nekoć radila kao sestra u turnusu (dakle radi se o istom odjelu pa su joj u tom smislu poznate činjenice o kojima svjedoči), jasno proizlazi da je tužiteljica na navedenom odjelu radila u smjenama od 7,00 ujutro do 19,00 navečer te od 19,00 navečer do 7,00 ujutro, pa da je tužiteljica redovno predavala službu djelatnici koja dolazi te joj sve prenosila vezano za postupanje s pacijentima na odjelu, kao i to da primopredaja traje najčešće u prosjeku 20 minuta. Iskaz svjedokinja GG kao i iskaz tužiteljice su skoro identični u odnosu na način obavljanja rada u primopredaji, pa ih ovaj sud u cijelosti smatra vjerodostojnima i logičnima.

16.Glavna medicinska sestra bolnice odnosno tuženika CG, kao osoba koja je i sama dugi niz godina radila kao medicinska sestra i to kod tuženika već punih 36 godina, te kao osoba koja je i sudjelovala pri donošenju Odluke tuženika od 28.12.2023., u svojem iskazu je navela da se primopredaja uvijek obavljala, da se u tehničkoj izvedbi glede primopredaje ništa nije promijenilo, osim ključne razlike da se do 1.1.2023. nije plaćala, a od 01.01.2023. da se evidentira i plaća.

17.Iskazi svjedokinja i tužiteljice su u cijelosti vjerodostojni i logični kad se uzme u obzir činjenica da se Odlukom tuženika Klasa: 113-01/22-01/151, Urbroj:

2181-147-01/GB-22-1 od 28.12.2022. prvi put definira pojam primopredaje službe, te u tom pravcu ističe da se pod izrazom primopredaja službe podrazumijeva međusobna komunikacija između liječnika i međusobna komunikacija između medicinskih sestara, a u svrhu predavanja informacija o pacijentima o kojima skrbe u službi dežurstva i turnusu, dakle točno onako kao je to iskazivala svjedokinja kao glavna medicinska sestra na Klinici za neurologiju i tužiteljica.

17.1.Budući iz iskaza saslušane tužiteljice i svjedokinje GG u ovom postupku nedvojbeno proizlazi da su na Klinici za neurologiju kod tuženika medicinske sestre radile svakodnevno u turnusu s radnim vremenom od 7-19 i od 19- 7, te da su na kraju smjene redovno i svakodnevno obavljali primopredaju dužnosti, a tužiteljica posebno u utuženom razdoblju, a iz navedene tuženikove Odluke je razvidno da je tuženik kao datum početka primjene evidentiranja vremena primopredaje službe u evidenciji radnog vremena za medicinske sestre te načina obračuna sati provedenih u primopredaji dužnosti odredio tek počevši od 01. siječnja 2023., iz toga nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da tuženik nije vodio na pravilan način evidenciju o radnom vremenu u skladu s onim što je propisano odredbom članka 5. stavka 1. i 2. ZR-a, te onim što je bilo u utuženom razdoblju propisano tada važećim Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (''NN''73/17), a koji je Pravilnik prestao važiti donošenjem Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (''NN'' 55/24), a koji su Pravilnici između ostalog predviđali obvezu vođenja i evidencije o radnom vremenu s točnim početkom i završetkom rada, te vođenje i posebnih podataka o radnom vremenu od kojih ovisi i ostvarivanje pojedinih prava iz radnog odnosa odnosno u vezi sa radnim odnosom kao što su u konkretnom slučaju i radni sati tužiteljice provedeni u primopredaji. Na navedeni način tuženik osim što je postupio protivno navedenim Pravilnicima isti je postupio i protivno odredbi članka 28. stavka 8. i 9. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 29/18, 35/19, 78/19, 92/19 i 56/20). Tuženik nije sudu dostavio nikakav dokaz da je evidenciju počeo voditi počevši od 01.01.2023. sukladno navedenoj odluci od 28.12.2022. Radi navedenog, ovaj sud je primjenom odredbe članka 90. stavka 1. Zakona o radu, a prema kojoj odredbi je poslodavac dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, te primjenom odredbe članka 28.stavka 8. KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, odlučio kako tužiteljici pripada pravo na isplatu neisplaćene plaće i naknade plaće vezano za sate odrađene sate u primopredaji dužnosti za utuženo razdoblje.

18.Ovaj sud prihvaća iskaze saslušanih svjedokinja i same tužiteljice kao dovoljan dokaz o načinu organizacije rada i samog obavljanja rada kod tuženika jer se radi o osobama s dugogodišnjim stažom kod tuženika te vrlo dobrim poznavanjem stanja na predmetnoj Klinici. Štoviše, obje svjedokinje koje su predložene od strane samog tuženika su u konačnici iskazivale kao i sama tužiteljica, a iz čijih iskaza se može podvući zajednički, unisoni zaključak: primopredaja se oduvijek obavljala i još uvijek se obavlja kao sastavni dio posla medicinskih sestara koje rade u turnusnom radu. Stoga se odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice, između ostalog, temelji na iskazima saslušanih svjedokinja i same tužiteljica koje ovaj sud prihvaća kao objektive, temeljene na neposrednim saznanjima i osobama koje dugogodišnjim radom kod tuženika i neprikosnovenim iskustvom neposrednog rada s pacijentima uistinu znaju kako i na koji način se obavljala primopredaja i što ona zapravo u praksi podrazumijeva odnosno što je oduvijek i podrazumijevala.

19.Iako se od 1.rujna 2019. primopredaja kao takva prvi put spominje u Dodatku II KU (NN 92/19), neprijeporno je tijekom postupka utvrđeno da se ista obavljala, da su je obavljale sve tzv. turnusne sestre na Klinici za neurologiju, pa tako i sama tužiteljica.

20.Nadalje, odredbom čl.5 st.1. ZOR propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a st.2 je propisano da evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu.

20.1.Obveza i dužnost tuženika kao poslodavca jest i bila je postupati u skladu sa svim zakonskim i podzakonskim propisima koji ga obvezuju, a kojima nije smio ići na štetu radnika. Stoga je bio u obvezi voditi računa o evidenciji rada svakog radnika jer bi se u protivnom radilo o uskraćivanju prava radnika tj. o uskraćivanju na isplatu za određeni rad.

20.2..Ono što ide u prilog osnovanosti tužbenog zahtjeva jest i činjenica da je i konačno tuženik svojom Odlukom od 28.12.2022., a sukladno Dodatku II KU (NN 92/19) zapravo „legalizirao“ rad koji se naziva primopredaja službe, a koji se prema svim saslušanim sudionicima u postupku do sad uvijek i obavljao, ali ne i plaćao.

21.Također budući iz svih provedenih dokaza u ovom postupku proizlazi kao utvrđena činjenica da time što tuženik tužiteljici u utuženom razdoblju nije evidentirao, obračunao i isplatio naknadu plaće za primopredaju dužnosti, da istoj nije u tom smislu posljedično pravilno obračunao ni isplatio ni naknadu za godišnji odmor i bolovanje koja proizlazi iz primopredaje dužnosti pa su tužiteljici sukladno navedenom dosuđene i neisplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje sukladno citiranim odredbama članka 58.stavka 1. TKU-a za državne službenike i namještenike (''NN'' 128/17, 47/18, 123/19, 66/2020) i članka 57.stavka 1. navedenog TKU-a (''NN'' 56/22, te 127/22), te članka 34.KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''NN'' 29/18).

22.Što se pak tiče prigovora presuđene stvari u dijelu koji se odnosi na isplatu naknade plaće za vrijeme bolovanja i naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, sud je izvršio uvid u spis ovog suda pod posl.br. Pr-622/2019 pregledom kojeg je utvrđeno da je navedeni postupak vođen radi isplate manje isplaćene plaće na ime dodatka za otežane uvjete rada, dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi te naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje za razdoblje od 03/2018. do 03/2020., pa stoga navedeni predmet po svojoj pravnoj osnovi nema veze s predmetnom tužbom, te se stoga prigovor presuđene stvari smatra neosnovanim.

23.U odnosu na visinu predmetnog potraživanja ovaj sud nije izveo dokaz financijsko – knjigovodstvenog vještačenja, budući je sam tuženik na ročištu od 18.03.2025. decidirano istakao da više ne osporava visinu potraživanja tužiteljice onako kako ga je postavila podneskom od 4. veljače 2025., a sve to i rukovodeći se odredbom čl.10 i čl.434 Zakona o parničnom postupku. U navedenom smislu ovaj sud je prihvatio u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice u ukupnom zatraženom iznosu 1.368,00 EUR, sa pripadajućom kamatom.

24.Pored navedenog je potrebno istaknuti da tuženik u podnesku od 14.02.2025. predlaže da sud odbaci tužbu uređenu podneskom tužitelja od 04.02.2025. kao neurednu, nerazumljivu i nepodobnu budući da tužitelj potražuje isplatu jednog iznosa za nekoliko različitih pravnih osnova pa tako postavljeni tužbeni zahtjev predstavlja objedinjenje (zbroj) svih potraživanja po različitim pravnim osnovama. Međutim, isti kontradiktorno kasnije tijekom postupka ističe da više ne osporava visinu potraživanja iz istog takvog tužbenog zahtjeva kako je uređen upravo navedenim podneskom tužiteljice od 04.02.2025. Navedeni navodi tuženika su kontradiktorni te su pravno irelevantni za presuđenje u predmetnoj pravnoj stvari budući tuženik više niti ne osporava visinu potraživanja prema onome što je naveo. Tužiteljica navedenim podneskom niti nije mogla specificirati koliko točno od ukupnog iznosa od 1.368,00 eura iznosi potraživanje na ime primopredaje dužnosti te neisplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje budući tuženik tijekom trajanja ovog postupka nije dostavio isprave iz kojih bi se to moglo utvrditi, a tužitelj kao slabija strana iz radnog odnosa ne posjeduje znanja kojima bi precizno i točno postavio tužbeni zahtjev. Sve navedeno odnosi se i na podnesak tuženika od 09.09.2025. u kojem osporava tužbeni zahtjev za razdoblje kada je tužiteljica bila na bolovanju, iako je prethodno u cijelosti priznao visinu tužbenog zahtjeva.

25.Odluka o parničnom trošku se temelji na popisanom trošku, odredbama čl.154.-155. Zakona o parničnom postupku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023). Tužitelju je priznat slijedeći trošak: sastav tužbe-100 bodova, ročište od 27.01.2025.-50 bodova (Tbr.9. toč.2.), za zastupanje na ročištu od 18.03.2025.-100 bodova, za podnesak od 04.02.2025. -25 bodova (po Tbr.8. toč. 4 jer nije obrazloženi podnesak po Tbr.8. toč.1.), podnesak od 02.04.2025.-100 bodova, ročište od 08.05.2025.-100 bodova, ročište od 11.09.2025.-100 bodova, ročište od 21.10.2025.-100 bodova i ročište za objavu-50 bodova, ukupno 725 bodova (1 bod=2,00 eura), odnosno 1.450,00 eura+25% PDV=1.812,50 eura. Tužitelju nije priznat trošak sastava požurnice od 04.09.2025. jer isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka.

26.Na dosuđene mjesečne iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st.3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st.3. ZR/14), bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

27.Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju su dosuđene i zatezne kamate počevši od dana presuđenja pa do isplate, a kako je to navedeno u točki II. izreke odluke. Isplata parničnog troška određena je na račun punomoćnika tužiteljice sukladno čl.94. st.1. ZPP, prema kojoj odredbi je punomoćnica tužiteljice ovlaštena za primanje novaca i novčanih vrijednosti u ime tužiteljice sve prema priloženoj punomoći (rješenje Županijskog suda u Osijeku Gž R-227/2024 od 3.10.2024.), a što je tužiteljica potvrdila i u svom iskazu danom pred sudom.

28.S obzirom na sve gore navedeno valjalo je odlučiti kao u izreci.

Split, 28.studenoga 2025.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

-pun.tužitelja

-pun.tuženika