REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Obala bana Berislavića 1

Poslovni broj: P-2362/2023-23

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužitelja PA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženika Općina Seget, OIB: 03663954500, Seget Donji, Trg hrvatskog viteza Špiro Ševo Frzelin 1, zastupana po zz općinskom načelniku KA, a ovaj po punomoćniku Mati – Tomislavu Perošu, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 23. listopada 2025.g. nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, dana 28. studenog 2025., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se spram tužene OPĆINE SEGET, OIB: 03663954500, da je tužitelj PAU, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 123 m2, koji dio je u vještvu br. VJ-30/2025 stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl. ing. geod. datuma izrade Split, 14.05.2025. označen slovima A-BC-D- E-A, koji dio će po provedenoj parcelciji dobiti oznaku č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, a koje vještvo se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

II. Dužna je tužena trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se iz nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste, pobliže označen i preciziran u točki I. izreke ove presude, te da se od navedenog dijela formira samostalna čestica zemlje s novim brojem i to č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

III. Dužna je tužena trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisana u točkama I. i II. izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši.uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],koja će nastati tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava vlasništva s imena tužene za cijelo.

IV. Nalaže se tuženoj Općini Seget (OIB: 03663954500) u roku od 15 dana naknaditi tužitelju PA, OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak ovog spora u iznosu od 2.455,41 EUR zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (28. studenog 2025.), pa do isplate.

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 20. lipnja 2023. godine podnio tužbu u kojoj navodi da na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pravo vlasništva upisano je na ime Porezne Obćine Seget za cijelo, da katastarsko stanje nije usklađeno te da je katastarska čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] identificirana kao zemljišnoknjižne č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. U katastarskom operatu na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja identična kao č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] da je upisan prednik tužitelja PA P za cijelo.

1.1.Tužitelj da je stvarni vlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 123 m2, koji dio je u skici izmjere „GEO- BAZA“ d.o.o., „Kaštela , 09.03.2023.god.“ označen slovom „A“ i brojevima „1, 2, 3, 4, 5, 1“, a koji dio odgovara budućoj č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo. Vlasništvo iste tužitelj da je stekao na način da je djed tužitelja PA K pok. P predmetnu nekretninu stekao kupoprodajom od MA prije II. svjetskog rata, a nakon smrti FA predmetnu nekretninu zvanu „Ilakovo“ nasljeđuje njegov sin IA, koji da se i upisao u katastarskom operatu. IA pok. K da nije imao djece te da je predmetna nekretnina nakon njegove smrti pripala njegovoj majci JA (Marija) ud. K, a nakon smrti iste predmetnu nekretninu nasljeđuju njezina djeca ŠA pok. K, HA, DA ud. M, i otac tužitelja ŠA F, koji da su se podijelili na način da je predmetna nekretnina pripala upravo ocu tužitelja ŠA F koji je živio i radio na predmetnoj nekretnini sve do svoje smrti, a nakon njegove smrti predmetnu nekretninu da nasljeđuje tužitelj za cijelo.

1.2. Na predmetnoj nekretnini otac tužitelja da je izgradio obiteljsku kuću, te dio kuće i pomoćni objekat da se nalaze na naprijed opisanom dijelu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji da će po provedenoj parcelaciji dobiti oznaku č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, pa se predlaže donošenje presude radi usklađenja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem.

2. Tužena je dana 8. prosinca 2023. godine podnijela odgovor na tužbu u kojem se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja, predlaže sudu da isti bude odbijen u cijelosti, da nisu dostavljene sve isprave na koje se tužitelj poziva u tužbi, te se predlažu izvesti svi dokazi predloženi od tužitelja.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene u spisu i to: zk izvadak za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista, broj 328 k. o. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru poslovni broj O- 133/76 iza pok. ŠA K pok. P, rješenje o nasljeđivanju broj O- 115/86, od dana 2. lipnja 1986. godine, iza pok. ŠA P pok. K, rješenje o nasljeđivanju iza pok. GA, rođ. MA, Općinskog suda u Trogiru poslovni broj O- 44/95, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Željene Biuk, kao povjerenika Općinskog suda u Splitu- Stalna služba u Trogiru iza pok. ČA iz [adresa], poslovni broj O- 5205/19, rješenje o izvedenom stanju klasa: UP/I 361-02/13-0/2994, URBROJ: 2181/1-11- 08/09-17-0011, od dana 30. svibnja 2017. godine, SDŽ, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Trogir, potvrda o kućnom broju, Uvjerenje SDŽ, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, KLASA: 350-07/18-09/0108, urbroj: 2181/1-11-08-18-02, od dana 30. svibnja 2018., potvrda rezervacije brojeva katastarskih čestica br. zahtjeva 676312/2023,DGU, PUK Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, skica "Geo – Baza" d.o.o., Kaštela, 09. ožujka 2023., povijest promjena na katastr. česticama DGU, PUK Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, KLASA: 930-04/24-05/291, UR.BROJ: 541-28-02-05/8-24-2, od dana 3. rujna 20124. godine, pregledan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, od 14. svibnja 2025. godine, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŠA i VA i tužitelja.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj tijekom ovog postupka istaknuo dosjelost kao pravni odnos radi stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine.

7. Odredbom članka 114. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) pravo vlasništva se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, dok je stavkom 2. određeno da pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

8. U postupku je valjalo utvrditi je li tužitelj dosjelošću preko svojih pravnih prednika ispunio prepostavke stjecanja prava vlasništva.

9. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora.

10. U ovom postupku sud je proveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka Daria Blaževića, dipl. ing. geodezije, koji je dostavio sudu nalaz i mišljenje.

11. Sukladno provedenom uviđaju i prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Daria Blaževića dipl. ing. geodezije od dana 14. svibnja 2025. godine utvrđeno je da pokazan predmet spora u postupku očevida jest prikazan na geodetskoj skici lica mjesta likom A-B-C-D-E-A, površine 123 m2, koji po zemljišnoknjižnom stanju odgovara:

- dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (za predmet spora postoji potvrda o rezervaciji zemljišnoknjižnog broja koji je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]);

- da po katastarskom stanju odgovora dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Kako nije bilo primjedbi stranaka na vještvo sudskog vještaka Daria Blaževića, sud navedeno vještvo u potpunosti prihvaća kao stručno i argumentirano, te kao dokaz predmetne identifikacije nekretnine.

13. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje je tužitelj priložio u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka i tužitelja u ovom postupku.

14. U svom iskazu svjedokinja ŠA, navodi da joj je poznato o kojoj se nekretnini radi i cijela ta ograda da se zvala ˝Ilakovo˝. Inače da su to njen otac K i njen stric I kupili to davnih godina, s tim da se ne može sjetiti od koga, oni da su to kupili na način da je svakome pripala polovica i oni da su se podijelili davnih godina. K njenom ocu da je pripao istočni dio. Inače da ih je bilo petoro djece, osim nje da je bio najstariji pok. brat P, sestra J, DA, Ivan tužiteljev otac. Kuću da je počeo graditi njen najstariji brat P, ali on da nije imao djece i on da je to sve ostavio svom bratu F, tužiteljevom ocu, a potom da je on to ostavio svom sinu Petru tužitelju. Svjedokinja navodi da međe koje je sud zatekao na terenu na uviđaju su bile i u vrijeme kad je P počeo graditi kuću. Inače na ovom dijelu koji je predmet postupka da se nalaze kužinica i parking i da ih nitko nije ometao u tom posjedu, niti tvrdio da je to njegovo, tako da može potvrditi da je to od davnina u njihovoj obitelji. Navodi da ocu tužitelja nitko nije oporavao vlasništvo i nije bilo nikakvog spora.

15. U svom iskazu svjedokinja VA, navodi da živi odmah u neposrednoj blizini, da su susjedi i da živi tu već preko 50 godina, tako da su joj poznate činjenice u vezi ove nekretnine i ova kuća od tužitelja da je već bila prije izgrađena, kao i ova mala kućica, odnosno to da je njihova kužina na ovom dijelu koji je položen prema cesti, ona da je ovdje odrasla, tako da joj je poznato da kuća i kućica su od prije izgrađene, to da je njihova djedovina i oni da su tu napravili kuću. Inače dida da se zvao P, a od F djeca da su bila 3 sestre i dva brata, sestre su se zvale Š, H i JA, a braća K i I. Poznato joj je da se dva brata K i I podijelili po pola. K je imao 5 djece, ŠA, ŽA, HA, F i P. F je od tužitelja otac, a P je bio najstariji. Navodi da međe kakve su danas i kakve je sud zatekao na terenu oduvijek su bile takve i prije, i da je ova obitelj u posjedu oduvijek na isti način. Nadalje da tužitelju nitko nikada nije ometao posjed kao i njegovim prednicima, tvrdio da je njegovo i da nije bilo sudskih sporova.

16. U svom iskazu tužitelj navodi da predmetni dio nekretnine je njemu ostavio njegov pokojni otac F u nasljedstvo, a on da je to stekao od svog pok. brata P koji da inače nije imao djece, a on da je to ranije stekao od dida K, a na daljnji upit suda kako bi to stekao dida K, tužitelj navodi da ono što zna da su on i njegov brat I kupili ovu nekretninu i da su se oni podijelili tako da je nekretnina zvana "Ilakovo" pripala K. Navodi da je dida umro 1976.g., a da ne zna točno precizirat kad bi se oni to točno podijelili. K da je koristio do svoje smrti ovu nekretninu, te da ju je dao svome sinu P da može izgraditi kuću, a gradnja te kuće da je započela negdje 1960-ih godina, a navodi da su u njoj živjeli P i supruga RA i kuća da je bila skroz gotova, a poznato je i da su oni koristili ovaj dio koji je predmet ovog postupka, tamo da se nalazi kužina (kuhinja), i tu kužinu također da je izgradio P. Osim kužine, tamo da se nalazi i jedan dio koji je betoniran, a služi za parking dva automobile, te da se ovaj dio koristi otkad god se koristi i ovaj posjed gdje je izgrađena kuća. Nadalje, navodi da upisan u posjedovnom listu IA iz [adresa] bio bi upravo ovaj P o kojem je iskazivao i koji da je napravio ovu kuću, a to je očev brat. Nadalje, da nije bilo nikad nikakvih sporova, niti da bi netko tvrdio da je to njihovo. Dio parkinga da je betoniran oko 2005.g., a prije nego što se betoniralo, da su koristili to na isti način, tu da su se također parkirali auti, ali da nije bio beton, već zemlja, te da taj dio nije ni sad ograđen, ali da je postavljena jedna armatura za divlju lozicu.

17. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], proizlazi da je na nekretnini upisana Porezna Obćina Seget.

18. Iz posjedovnog lista broj 328 DGU, PUK Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, proizlazi da je na kat. čest. [katastarska čestica] "Ilakovo" upisan IA iz [adresa].

19. Iz povijesti promjena na katastarkim česticama DGU, PUK Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, KLASA: 930-04/24-05/291, UR.BROJ: 541-28-02-05/8-24- 2, od dana 3. rujna 20124. godine, proizlazi da je predmetna nekretnina od 1982. godine (nova izmjera) do 1996. godine bila upisana u posjedovni list 320 na ime IA iz [adresa], a nakon 1996.godine upisana je u posjedovni list 328, također na ime IA iz [adresa]. Također iz povijesti promjena je vidljivo da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije usklađena u odnosu na čestice zemljišnoknjižne oznake, a sadašnja kat. čest. [katastarska čestica] bi približno odgovarala zemljišnoknjižnim česticama oznake čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

20. Iz uvjerenja SDŽ, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, KLASA: 350- 07/18-09/0108, urbroj: 2181/1-11-08-18-02, od dana 30. svibnja 2018, proizlazi da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 24.srpnja 1991. godine nalazila unutar građevinskog područja u zoni stambene zone i preteća izgradnja, a čime je opravdana i pasivna legitimacija tuženika.

21. Iz rješenja o izvedenom stanju klasa: UP/I 361-02/13-0/2994, URBROJ: 2181/1- 11-08/09-17-0011, od dana 30. svibnja 2017. godine, SDŽ, Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Trogir, proizlazi da se ozakonjuje završena manje zahtjevna zgrada i završena pomoćna zgrada, a koje predmetne nekretnine se nalaze na čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) po podnositelju zahtjeva ČA (otac tužitelja).

22. Iz potvrde rezervacije brojeva katastarskih čestica br. zahtjeva 676312/2023,DGU, PUK Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir i skice "Geo – Baza" d.o.o., Kaštela, 09. ožujka 2023.g. proizlazi da je za predmetni dio nekretnine rezerviran broj/podbroj katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

23. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. ČA K pok. P Općinskog suda u Trogiru, poslovni broj O- 133/76 proizlazi da je zemlja zvana "Ilakovo" u cijelosti kao zapis pripala sinu ostavitelja ČA P. K.

24. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. IA. K Općinskog suda u Trogiru, poslovni broj O- 115/86 proizlazi da je istog naslijedila temeljem zakona i odreke nasljednika EA, ŽA, HA i CA, supruga ostavitelja RA i majka ostavitelja JA.

25. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. GA, Općinskog suda u Trogiru, poslovni broj O- 44/95, proizlazi da su istu naslijedili ŠA( kći ostaviteljice), HA (kći ostaviteljice), DA ud. M (kći ostaviteljice), ČA (sin ostaviteljice.

26. Iz rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Željene Biuk, kao povjerenice Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, iza pok. ČA pok. K, poslovni broj O- 5205/19 proizlazi da u njegovu ostavinsku masu između ostalih nekretnina čine i nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] i predmetna nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) što u naravi predstavlja manje zahtjevnu stambenu zgradu te završenu pomoćnu zgradu sve prema rješenju o izvedenom stanju Upravnog odijela za graditeljstvo i prostorno uređenje od 30.05.2017.g., a koje nekretnine temeljem zakona, ustupa UA i sporazuma o diobi su pripale PA pok. F, tužitelju.

27. Iz iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetnog dijela nekretnine od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali.

28. Iskazi svjedoka i tužitelja ukazuju se vjerodostojni i suglasni u dijelu kada se navodi da je predmetnu kuću izgradio najstariji sin pok. PA pok., P, IA pok. K, koji je u toj kući živio sa suprugom RA, da nisu imali djece, te da je predmetna nekretnina, a time i ovaj dio koji je predmet postupka, nakon njegove smrti pripao tužiteljevom ocu ČA, bratu pok. OA pok. K, a što proizlazi i iz samog rješenja o nasljeđivanju poslov. br. O- 5205/19 iz kojeg je razvidno da je predmetna nekretnina ušla u ostavinsku masu pokojnog ČA pok. K.

29. Sud dakle poklanja povjerenje iskazima saslušanih svjedoka smatrajući njihove iskaze neposredno uvjerljivima, logičnima i sukladnim ostalim izvedenim dokazima, posebice ostalim ispravama i nalazima i mišljenjima vještaka. Njihovim iskazima potvrđen je kontinuitet posjeda predmeta spora još od prošlog stoljeća do danas. Po stavu suda su se svakako ispunili zakonski uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću obzirom da iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je predmetnu nekretninu posjedovao pok. ČA K pok. P (rođen 1906., umro 1975.g.) a koji je prema iskazima svjedoka zajedno sa svojim bratom I kupio navedenu nekretninu, a nakon čega su se oni podijelili tako da je istočni dio pripao PA, a nakon čije smrti je zemlja zvana "Ilakovo" u cijelosti pripala PA P, najstarijem sinu koji je na navedenoj nekretnini izgradio kuću, a njegov posjed se dalje prenio na njegovog nasljednika brata ČA pok. K (oca tužitelja), a nakon njegove smrti na tužitelja, koji je nastavio dalje koristiti navedenu nekretninu. Svjedoci i tužitelj su posebno potvrdili da su prednici tužitelja koristili i posjedovali kuću i okućnicu kao i pomoćni objekat (kuhinja) sa parkirališnim dijelom (koji je nekoć bio zemljan, a danas betoniran), u istim površinskim i međnim oznakama kao i kada je stupio njihov prednik PA pok P u posjed.

29.1. Nadalje, neposrednim opažanjem suda i prema nalazu i mišljenju vještaka predmetni dio u naravi čini dio kat. čest. [katastarska čestica] (odnosno dio čest. zem. [katastarska čestica], koji odgovora novoformiranoj nekretnini pod brojem 972/17 k. o. [katastarska općina] za cijelo), te na kojem se dijelom nalazi kuća angrafske oznake Put Čarijića 11, pomoćni objekat, betonirani plato koji služi za parking, te dio dvorišta između kuće i betonskog zida koji definira sjevernu granicu predmetne nekretnine.

30. Što se tiče stjecanja prava vlasništva tužitelja i njegovog pravnog prednika temeljem instituta dosjelosti, valja kazati da je u odnosu na navedeno trebalo utvrditi ispunjenje prepostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a mjerodavno je pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tog odnosa, dakle pravna pravila bivšeg Općeg Građanskog zakonika (dalje OGZ-a).

31. Prema pravnom pravilu OGZ-a, paragrafu 1460 - za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevo se zakonit, pošten i istinit posjed. Prema Općem Građanskom zakoniku, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, na temelju pravnog posla i to upisom u zemljišne knjige, ali i faktičnom realizacijom pravnog posla u naravi, odnosno, predajom i stupanjem u posjed. Nadalje, člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću. Tako je potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja, koje bi iznosilo, s obzirom da je riječ o privatnom vlasništvu, 30 godina prema OGZ-u. Sukladno mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960., rok je skraćen sa 30 na 20 godina.

31.1.Za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed je trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo trideset godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ).

31.2. Dakle, za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a, zahtijeva se pošten posjed. Pošten je prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. bivšeg OGZ-a onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju. Mjerodavna je, dakle, dobra vjera u zakonitost izvršavanja posjeda, dakle, povjerenje u valjan naslov.

31.3. Dužnost je protivnika dosjedanja, a ne dosjedatelja, što proizlazi iz predmnjeve poštenja, kada je riječ o izvanrednoj dosjelosti iz pravnog pravila iz paragrafa 1477. OGZ-a o dokazanom nepoštenju, da dokaže da nije postojalo poštenje uzukapijskog posjednika za cijelo vrijeme dosjedanja. Poštenje koje je potrebno za dosjedanje otpada samo onda kada posjednik stekne pozitivno znanje da njegov posjed nije više zakonit, ili kada bi on barem trebao takve okolnosti steći koje daju povoda za sumnju u zakonitost njegova posjeda. Međutim, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1463. bivšeg OGZ-a nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom slijedniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana svojega posjeda. Tko se poziva na izvanrednu dosjelost nije, dakle, dužan dokazivati zakonitost svojeg posjeda.

32. Stjecanje vlasništva dosjelošću bilo je propisano i u članku 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91), te je propisano sad i u članku 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje u tekstu ZV). Odredbom članka 159. stavka 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari. Tako je stavkom 2. propisan rok od 10 (deset) godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 (dvadeset) godina za poštenog posjednika.

33. Nadalje prema st. 4. čl. 159. ZV-a, samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

34. Valja istaknuti da kod dosjelosti kao originalnog osnova stjecanja prava vlasništva moraju biti ispunjene određene zakonske prepostavke i to: sposobnost stjecanja (opća pravna sposobnost), sposobnost stvari (svaka stvar na koju može postojati pravo vlasništva), posjed određene kvalitete (kvaliteta posjeda) i vrijeme dosjelosti (zakonom određeno vrijeme). Za redovnu dosjelost potrebno je utvrditi da je posjed kvalificiran kao zakonit, pošten (savjestan) i istinit. Zakonit je onaj posjed koji se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Savjestan (pošten) posjed postoji kada posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dakle kada posjednik opravdano vjeruje da je stvar pribavio od vlasnika (s tim da se poštenje, savjesnost presumira). Istinit je onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prevarom ili zlouporabom povjerenja. Da bi se mogla uvažiti dosjelost prava vlasništva na nekretnini dugotrajnim posjedovanjem treba utvrditi na nedvojben način ponašanje posjednika kroz čitavo vrijeme posjedovanja, jer "zla vjera" spriječava početak tijeka dosjelosti. Kako je dosjelost stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme, to pravni učinci dosjelosti nastupit će po samom zakonu čim se ispune prepostavke stjecanja putem dosjelosti. Odlučna pretpostavka za stjecanje pava vlasništva dosjelošću je pošten (savjestan) posjed kroz zakonom određeno vrijeme i s tim da nije nužno da posjed bude i zakonit (odluka VSRH, Rev-1628/15).

35. Kod činjenice da su predmetnu nekretninu prednici tužitelja držali u vlasničkom posjedu svakako više od 80 godina, da je na dijelu nekretnine izgrađena kuća, za koju je izdano rješenje o izvedenom stanju, pomoćni objekat za koji je također izdano rješenje o izvedenom stanju, da je posjed tužitelja vidljivo omeđen, a što proizlazi iz nalaza sudskog vještaka geodeta, kao dokaza koji je prihvatio i ovaj sud, ocjenjujući sve provedene dokaze posebno i u njihovoj ukupnosti, te poklanjajući punu vjeru iskazima svjedoka sud smatra kako je tužitelj u konkretnom slučaju dokazao da su se u odnosu na njega ostvarile sve pretpostavke koje zakon traži za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

36. U konkretnom slučaju ispunjenja je prepostavka o savjesnosti i poštenju posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću, budući da tužitelj kao sada jedini posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, jednako kao što su to ranije smatrali i njegovi prednici. Valja istaći da se prenošenje posjeda derivativnim, izvedenim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja na njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

37. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sud zaključuje da navedene okolnosti ukazuju da su tužitelj i njegovi prednici u mirnom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina svakako dulje od 80 godina, da su prednici tužitelja, posjedovali navedenu nekretninu i u vrijeme kada se primjenjivao Opći građanski zakonik (OGZ) koji se primjenjivao na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ" broj 86/46, 105/46, 96/47), sve do rujna 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu Zakon o osnovnim vlasničko pravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" broj 6/80, 36/90, "Narodne novine" broj 53/91, 91/96), koji je bio na snazi do 1. siječnja 1997., kada je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, dalj: ZV) te da su prednici tužitelja cijelo to vrijeme neprekidno posjedovali predmetnu nekretninu na način kako je utvrđeno u postupku, pa tako i nakon 1. siječnja 1997. kada je na snazi ZV koji u svojoj odredbi 159. ZV propisuje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, koje su u cijelosti ispunjene u ovom slučaju.

38. Dodatno se napominje da je Republika Hrvatska kao članica Europske unije i Vijeća Europe dužna primjenjivati odredbe (Europske) Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97,6/99,14/02,13/03, 9/05,1/06 i 2/10, dalja u tekstu Konvencija) i njezinih protokola kao i pravna stajališta prihvaćena odlukama Europskog vijeća suda za ljudska prava.

39. Odlučne činjenice u smislu zauzetih pravnih stajališta u spomenutoj recentnoj praksi Europskog suda za ljudska prava predstavljaju utvrđenja o neprekinutom posjedu određene kvalitete tužitelja ili njegovih pravnih prednika u propisanom trajanju, u koje se uračunava i posjed prije 8. studenog 1991. godine (i kada je riječ o nekretninama u društvenom vlasništvu), pod uvjetima navedenim u tim odlukama Europskog suda za ljudska prava: da je stjecanje nastupilo prije ili za vrijeme važenja odredbe čl. 388.st.4. ZV-a, ukinute odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999., kao i da se ne radi o nekretninama u odnosu na koje polažu treće osobe (nacionaliziranim, konfisciranim i sl.) obzirom na stečena subjektivna građanska prava.

40. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, zaključio da je tužitelj dosjelošću osobno i putem pravnih prednika stekao pravo vlasništva označenog realnog dijela nekretnine.

41. Također za odluku o troškovima postupka sud odlučuje prema odredbama čl. 154. i čl. 155. ZPP-a, koje odredbe su i primijenjene prilikom odlučivanja o parničnim troškovima. Tužitelj je u cijelosti uspio u postupku.

42. Tužitelju koji je bilo zastupan po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik priznat je odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a, u skladu s VPS-om sljedeći trošak, a sukladno Tarifi br. 7. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23) sljedeći trošak: za sastav tužbe po 100 bodova, ročišta od 27.06.2024., 9.10.2024., 29.11.2024., 7.07.2025., 10.09.2025., 23.10.2025. po 100 bodova, za sastav obrazloženog podneska od 19.09.2024.g. i obrazloženog podneska od 21.05.2025. po 100 bodova, što daje ukupno 900 bodova, vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupno 1.800,00 EUR, kojem iznosu treba pridodati troškove vještačenja u visini od 549,25 EUR, što daje ukupan iznos od 2.349,25 EUR, a kad se doda iznos za popisanu pristojbu tužbe i presude od 53,08 EUR, dobije se iznos od 2.455,41 EUR koliko je dosuđeno tužitelju.

43. Na iznos troška teku zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 28. studenog 2025.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

- pun. tuženika Mati- Tomislavu Perošu, odvjetniku u Splitu

- u spis