Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

Poslovni broj: Pr-318/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785 po sucu Ivi Graovac, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužiteljice GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovaču odvjetniku iz Zagreba, protiv Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko- srijemske županije, zastupanog po punomoćniku Igoru Plavšiću, odvjetniku iz Vinkovaca, radi utvrđenja nedopuštenom odluke o otkazu ugovora o radu, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 21. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice u zamjeni Hane Lukić Hob odvjetnice iz Vinkovaca i punomoćnika tuženika u zamjeni Ane Neralić odvjetnice iz Vinkovaca, te potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom dana 28. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužiteljica u cijelosti sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi: "1. Utvrđuje se da je nedopuštena i nezakonita Odluka tuženika ZAVODA ZA HITNU MEDICINU-VUKOVARSKO SRIJEMESKE [adresa], sa sjedištem u [adresa], OIB:10043661026, o izvanrednom otkazu ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 2. studenog 2011. godine, ur. broj 310-1/2011, i Odluka Upravnog vijeća od 30. studenog 2023. godine, Klasa:510-10/23-1, da radni odnos tužiteljici GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. kod tuženika nije prestao te se nalaže tuženiku da tužiteljicu vrati na radno mjesto „računovodstveni referent , sukladno Ugovoru o radu od na neodređeno vrijeme Ur. broj: 310-1/2011 sklopljen dana 2. studenoga 2011. godine, odnosno da je vrati na radno mjesto koje bi po svojim karakteristikama, stručnoj spremi i plaćom najviše odgovaralo radnom mjestu na kojem je tužiteljica radila do otkaza ugovora o radu.

2. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužiteljici panični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, tekući od presuđenja pa do isplata, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, za sve u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženiku trošak ovoga parničnog postupka u iznosu od 1.439,50 eura sa zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate po stopi određenoj uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana – u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je po punomoćniku podnijela tužbu ovome sudu protiv tuženika, radi utvrđenja nedopuštenom odluke o otkazu ugovora o radu i dr.

2. U tužbi navodi da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na neodređeno vrijeme temeljem ugovora o radu, od 2. studenoga 2011. godine, Ur.broj: 310-1/2011, na radnom mjestu „računovodstveni referent“, a koje poslove je obavljala u razdoblju od 2. studenoga 2011. godine do 3. studenoga 2023. godine kada joj je prestao radni odnos, Odlukom tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Protiv odluke tuženika od 3. studenoga 2023. godine, tužiteljica je podnijela dana 16. studenoga 2023. godine Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, kojeg je tuženik propustio prihvatiti i otkloniti učinjene nezakonitosti donošenjem pobijane Odluke kojom je otkazan ugovor o radu tužiteljici.

3. Odlučujući o Zahtjevu za zaštitu prava iz radnog odnosa, Upravno vijeće, donosi Odluku kojom odlučuje da isti Zahtjev nije osnovan te navodi u obrazloženju odluke da je radnici GĐ otkazan ugovor o radu na neodređeno vrijeme- Odlukom o izvanrednom otkazu te da je sukladno čl. 150. st. 5. proveden postupak obveznog savjetovanja sa Radničkim vijećem, koje je dalo suglasnost za donošenje Odluke o izvanrednom otkazu i da je poslodavac saznao za osobito važnu činjenicu zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć, a ne kako radnica navodi u svome zahtjevu za zaštitu. Upravno vijeće, u obrazloženju svoje odluke zaključuje, svaka odluka o otkazu koja bi bila donijeta ranije, temeljila bi se na nepravomoćnoj odluci, predstavljalo bi kazneno djelo poslodavca-protiv časti i ugleda radnice te bi bilo isto u suprotnosti sa Ustavom RH. Tužiteljica smatra da je takav Zaključak Upravnog vijeća posve pogrešan, obzirom da je u postupku otkazivanja ugovora o radu tužiteljici, poslodavac (u ovome postupku tuženik) isključivo trebao primijeniti radno-pravno zakonodavstvo te pravilnom primjenom zakona, isključena je mogućnost da tuženik počini novo kazneno djelo, prema bilo kome pa niti u ovome konkretnom slučaju protiv tužiteljice, a niti bi tuženik postupio protivno odredbama Ustava Republike Hrvatske.

4. Tužiteljica dalje navodi da je tuženik, kao poslodavac, saznao za činjenicu na kojoj se izvanredan otkaz ugovora o radu tužiteljici temelji još u 2015. godine te je u smislu članka 116. st. 2. Ugovora o radu mogao izvanredno otkazati ugovor o radu tužiteljici u roku 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se temelji izvanredan otkaz. U konkretnom slučaju tuženik se u odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu poziva na pravomoćnu presudu Općinskog suda u Vukovaru broj K-409/19-53 od 29. studenog 2022. Naime, presudom Općinskog suda u Vukovaru broj K-409/2016-53 od 29. studenog 2022. godine, presuđeno je: "Optužena GĐ, kriva je što je dana 26. svibnja 2015. u [adresa] u nakani da zastraši ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu LĐ, nezadovoljna njegovim postupanjem i ophođenjem na poslu i radnome mjestu s mobilnog telefona marke „Nokia“, IMEI broja [IMEI broj], pozivni broj [broj telefona] na službeni mobilni telefon pozivnog broja [broj telefona], kojim se koristi imenovani, uputila SMS poruka sadržaja: „S današnjim postupkom si presudio potpisanu presudu kad izlaziš iz stana pazi kuda ideš, što je kod LĐ izazvalo osjećaj nesigurnosti i bojazni za vlastitu sigurnost."

5. U obrazloženju navedene presude navodi se da je LĐ, saslušan u svojstvu svjedoka te da je naveo u svojem iskazu da je zaposlen u Zavodu za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije na mjestu ravnatelja, dana 26. svibnja 2015. godine na službeni mobitel pozivnog broja [broj telefona] sa nepoznatog pozivnog broja [broj telefona] zaprimio poruku sadržaja: "S današnjim postupkom si presudio potpisanu presudu, kad izlaziš iz stana pazi kuda ideš“. Jako se uplašio, kako za svoju sigurnost, tako i za sigurnost svoje obitelji, a s obzirom na sadržaj poruke , pretpostavlja da mu je navedenu poruku uputio netko s posla. GĐ ga je neistinito prijavljivala i teretila za seksualno uznemiravanje, pa smatra kako bi pošiljatelj navedene poruke mogla biti upravo GĐ. Optužena je protiv njega po županiji iznosila neistine, prijavila ga Ministarstvu zbog seksualnog zlostavljanja. U vrijeme događaja u svibnju 2015. godine trebalo je zaposliti tajnicu, a optužena je trebala biti premještena na drugo mjesto i u drugu sobu, bila je nezadovoljna tom njegovom odlukom i tada su počele prijeteće poruke. Čuo je da je od supruga optužene oduzeto oružje i nakon toga se još više uplašio.

6. Tužiteljica u tužbi nadalje navodi da je tuženik u takvoj situaciji, kao poslodavac imao mogućnost još u 2015.-oj godini ocijeniti da li je tužiteljica upućivanjem prijetnji putem mobitela tadašnjem ravnatelju tuženika (a sadržaj istih poruka navedene je u pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Vukovaru K-409/16 od 29. studenog 2022. godine) učinila takvu tešku povredu radne obveze, koja opravdava izvanredni otkaz ugovora o radu tužiteljici. Ukoliko je poslodavac ocijenio da je učinjena opisana povreda, trebao je u roku 15 dana u smislu čl. 116. st. 2. Zakona o radu dati tužiteljici izvanredan otkaz ugovora o radu. Obzirom da tuženik nije to učinio u propisanom roku, već pobijanom odlukom od 3. studenoga 2023. godine (po proteku roka više od 6. godina), izvanredni otkaz ugovora o radu je nedopušten, jer je odluka donesena protivno članku 116. st. 2. Zakona o radu, po proteku zakonskog roka u kojem je dopušteno donijeti odluku o izvanrednom otkazu. Stoga tužiteljica predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom se utvrđuje da je nedopuštena i nezakonita odluka tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu, te da radni odnos tužiteljici nije prestao, uz obvezu tuženika da tužiteljicu vrati na radno mjesto sukladno Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme sklopljenom 2. studenog 2011. s tuženikom, odnosno na drugo odgovarajuće radno mjesto.

7. Tuženik po punomoćniku u odgovoru na tužbu čini nespornim navode tužbe u svezi činjenica da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika temeljem ugovora o radu od 2. studenog 2011., na radnom mjestu "računovodstveni referent", a koje poslove je obavljala u razdoblju od 2. studenog 2011. do 3. studenog 2023. kada joj je prestao radni odnos odlukom tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Tuženik kao poslodavac sukladno čl. 150. st. 5. Zakona o radu proveo je postupak obveznog savjetovanja sa Radničkim vijećem koje je utemeljeno kod tuženika, a koje Radničko Vijeće je dalo suglasnost za donošenje Odluke o izvanrednom otkazu tužiteljici. Iako tuženik u konkretnom slučaju nije bio dužan obavijestiti Sindikat čiji je član tužiteljica, poslodavac, je sukladno Zakonu o radu kao i Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, zatražio i mišljenje Hrvatskog sindikata hitne medicine, koje je se nije očitovalo u danom roku radi čega su nastupile zakonske predmnjeve o davanju suglasnosti za namjeravani otkaz.

8. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je Odluka o izvanrednom otkazu uslijedila u zakonskom roku od 15 dana od saznanja za činjenicu koja predstavlja osobito tešku povredu radnog odnosa sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u vezi čl. 116 st 2 Zakona o radu. Tuženik se kao poslodavac prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu se savjetovao sa radničkim vijećem, (te o istom obavijestio Sindikat) o namjeravanoj odluci o otkazu, te iste upoznao sa podacima važnim za donošenje odluke o izvanrednom otkazu, a koje je dalo Suglasnost. Naime, tužiteljica, odnosno radnica, GĐ počinila je kazneno djelo na način da je ozbiljno prijetila odgovornoj osobi u svezi njezinog rada i položaja, kao i kazneno djelo lažnog prijavljivanja, a koju činjenicu je poslodavac saznao dana 23.10.2023. kada je zaprimljena drugostupanjska presuda Županijskog suda u Sisku broj Kž-209/23, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru broj K-409/16, a što je vidljivo iz dostavnice punomoćnika odgovorne osobe poslodavca, tj. tuženika. Tek primitkom navedene pravomoćne presude poslodavac je saznao za osobito važne činjenice zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć, a ne kako to tužiteljica navodi u tužbi. U protivnom, svaka odluka o otkazu koja bi bila donijeta ranije, a temeljila bi se na nepravomoćnoj odluci predstavljala bi kazneno djelo poslodavca - protiv časti i ugleda radnice, te bi isto bilo u suprotnosti sa Ustavom RH.

9. Tuženik ističe kako činjenica da je tužiteljica kao radnica počinila kaznena djela prema odgovornoj osobi u svezi njezinim radom i položajem/ a što je utvrđeno tek pravomoćnom presudom, predstavlja razlog za izvanredni otkaz jer u tim okolnostima nastavak radnog odnosa u navedenim okolnostima nije moguć. Naime, kazneni postupak protiv tužiteljice, pokrenut je temeljem kaznene prijave protiv nepoznatog počinitelja, a tek je pravomoćnom presudom nesporno utvrđen počinitelj. Ovo tim više što je i sama tužiteljica u kaznenom postupku negirala krivnju i odgovornost za počinjenje kaznenog djela. Stoga nema osnova tvrdnja tužiteljice da je još 2015. tuženik saznao za osobito važnu činjenicu - da je tužiteljica počinila dva kaznena djela. Nadalje, nesporno je kako je tuženik kao poslodavac donio odluku o otkazu za vrijeme dok je radnica bila na bolovanju, no to ne čini nikakvu povredu prava iz radnog odnosa, kao što niti čini odluku nezakonitom. Naime, kod privremene nesposobnosti za rad/bolovanja i otkazivanja ugovora o radu važno je naglasiti da poslodavac ne može radniku otkazati ugovor o radu ako je kod radnika nastupilo privremeno smanjenje radne sposobnosti iz profesionalnih razloga (ozljeda na radu ili profesionalna bolest), no tužiteljica nema niti profesionalnu bolest niti ozljedu na radu (čl.38 ZOR-a), što znači da u ovom slučaj poslodavac može i za vrijeme trajanja bolovanja radniku izvanredno otkazati ugovor o radu. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao pravno neosnovan i neutemeljen na Zakonu.

10. U dokaznom postupku sud je u ovoj pravnoj stvari izvršio uvid u priloženi Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, uvid u Odluku tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljici, Odluku Upravnog vijeća tuženika od 30. studenoga 2023., uvid u Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa podnesen od strane punomoćnika tužiteljice tuženiku od 16. studenoga 2023., uvid u priloženo zatraženo mišljenje Zavoda za hitnu medicinu vukovarsko-srijemske županije od 30. listopada 2023. o pokretanju postupka za izvanredni otkaz ugovora o radu za radniku GĐ upućeno Radničkom vijeću ZHMVSŽ, uvid u priloženo očitovanje-suglasnost Radničkog vijeća od 2. studenoga 2023., čita se priložena drugostupanjska presuda Županijskog suda u Sisku broj Kž-209/2023-5 od 21. rujna 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru broj K-409/2016-53 od 29. studenoga 2022., uvid u priloženu prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Vukovaru broj: K-409/2016-53 od 29. studenoga 2022., uvid u podatke HZMO u svezi prijave o prestanku osiguranja za tužiteljicu u svezi izvanrednog otkaza poslodavca od 3. studenoga 2023.

10.1. Nadalje, izvršen je uvid u potvrdu o preuzimanju elektroničkog sudskog pismena iz predmeta K-409/2016 – preuzimanje drugostupanjske presude ŽS u Sisku Kž-209/2023 od strane punomoćnika tuženika, uvid u presliku povratnice za tužiteljicu u svezi primitka Odluke o otkazu, proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice u svojstvu parnične stranke, izvršen je uvid u priloženu medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu dostavljenu od OŽB Vinkovci, Odjel za psihijatriju, kao i ostalu liječničku dokumentaciju za tužiteljicu priloženu u ovosudni spis, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku psihijatrijske struke Ivanki Zirdum, dr. med. spec. psihijatrije iz Slavonskog Broda.

11. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – u nastavku teksta ZPP) ocijenio u cijelosti neosnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice.

12. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje nedopuštenosti Odluke od 3. studenog 2023. tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu (čl. 116. st. 1. Zakon o radu „Narodne novine“, broj: 93/14.,127/17., 98/19., 151/22. -u daljnjem tekstu: ZR- a).

13. Na temelju mjerodavne odredbe čl. 116. st. 1. ZR-a, poslodavac može izvanredno otkazati ugovor o radu, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice uslijed koje, uz uvažavanje svih okolnosti slučaja i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

14. Pri odlučivanju o osnovanosti tužbenog zahtjeva za utvrđenje nedopuštenost izvanrednog otkazao, kao najteže sankcije za radnika, sud je isključivo vezan razlozima otkazivanja ugovora o radu, koji se u toj odluci izričito navode. Naime, poslodavac je ovlašten donijeti odluku o izvanrednom otkazu u odnosu na konkretnu radnju radnika, koja mora biti točno vremenski određena, rukovodeći se pri tome zakonskom odredbom koja propisuje da se odluka o izvanrednom otkazu može donijeti samo u roku od 15 dana od saznanja za tešku povredu radne obveze ili neke druge osobito važne činjenice, radi čega na dopuštenost odluke o otkazu nije od utjecaja da li je radnik i prije donošenja izvanrednog otkaza od poslodavca dobivao opomene za kršenje obveza iz radnog odnosa uz mogućnost otkazivanja ugovora u radu, jer je prethodno opominjanje radnika u navedenom smislu zakonska pretpostavka za donošenjem odluke o otkazu radi skrivljenog ponašanja, u smislu odredbe čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR-a i čl. 119. st. 1. ZR-a, što u konkretnoj pravnoj stvari nije slučaj, radi čega isto nije posebno razmatrano pri procjeni opravdanosti razloga za izvanredno otkazivanje.

15. Kroz provedene dokaze ovaj sud je utvrdio da je između stranaka nesporno da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika temeljem Ugovora o radu od 2. studenog 2011. Ur.broj: 310-1/2011 na radnom mjestu "računovodstveni referent", a koje poslove je obavljala u razdoblju od 2. studenog 2011. do 3. studenog 2023. Također je nesporno da je tuženik dana 3. studenog 2023. donio Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu, koju je tužiteljica zaprimila i protiv koje Odluke je izjavila Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa koji je Upravno vijeće tuženika odbilo kao neosnovan.

16. Upravno vijeće tuženika u obrazloženju svoje Odluke od 30. studenog 2023. navodi da Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu donesena u zakonskom roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu koja predstavlja osobito tešku povredu radnog odnosa, sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja u vezi članka 116. stavak 2. Zakona o radu. Da je radnica GĐ počinila kazneno djelo i to kazneno djelo na način da je ozbiljno prijetila odgovornoj osobi u svezi s njezinim radom i položajem, kao i kazneno djelo lažnog prijavljivanja, poslodavac je saznao dana 23. listopada 2023. kada je zaprimljena drugostupanjska presuda Županijskog suda u Sisku broj Kž-209/2023 kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru broj K-409/16, a što je nedvojbeno vidljivo iz potpisane dostavnice punomoćnika tuženika, odvjetnika Igora Plavšića iz [adresa].

17. Tek primitkom navedene pravomoćne presude tuženik kao poslodavac je putem svog punomoćnika saznao za osobito važne činjenice zbog kojih nastavak radnog odnosa nije moguć.

18. Nadalje, nije sporno da je priopćenje o namjeri otkaza tužiteljici kao radniku, poslodavac dostavio Radničkom vijeću i da je sukladno članku 150. stavak 5. ZR proveo postupak obaveznog savjetovanja s Radničkim vijećem koje je utemeljeno kod tuženika, a koje Radničko vijeće je dalo suglasnost za donošenje Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljici, svojim očitovanjem od 2. studenog 2023.

19. Nije sporno da je tuženik obavijestio o namjeri otkazivanja ugovora o radu i Sindikat čiji je član tužiteljica, a isti se nisu očitovali u danom roku, radi čega su nastupile zakonske pretpostavke o davanju suglasnosti za namjeravani otkaz.

20. Između stranaka je prvenstveno bilo sporno da li je tuženik ispoštovao odredbu članka 116. stavak 2. ZR te Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu donio u propisanom roku od 15 dana.

21. Uvidom u pobijanu Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 3. studenog 2023. utvrđeno je da je tuženik tužiteljici otkazao Ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa i osobito važne činjenice zbog počinjenih kaznenih djela prema odgovornoj osobi u svezi njezinim radom i položajem. U obrazloženju odluke navodi se da je radnica GĐ pravomoćnom presudom Općinskog suda u Vukovaru broj: K-409/16-53 od 29. studenog 2022. proglašena krivom za počinjena kaznena djela da je ozbiljno prijetila kakvim zlom da bi ustrašila odgovornu osobu tuženika LĐ, a kazneno djelo je počinjeno prema odgovornoj osobi u svezi njezinim radom i položajem, potom za kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom i kazneno djelo pravosuđa – lažnim prijavljivanjem kaznenog djela.

22. Zbog navedenih kaznenih djela GĐ izrečena je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci, na koju se primjenjuje uvjetna osuda s rokom kušnje od 2 godine. Županijski sud u Sisku u kaznenom predmetu protiv okrivljenje GĐ radi kaznenih djela iz članka 139. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona i članka 304. stavak 1. Kaznenog zakona, sve u svezi članka 51 Kaznenog zakona, potvrdio je prvostupanjsku presudu.

23. Pravomoćnu presudu Županijskog suda u Sisku broj Kž-209/23 Zavod za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije kao poslodavac, te punomoćnik odvjetnik Igor Plavšić zaprimio je dana 23. listopada 2023. Ova činjenica proizlazi i iz potvrde Općinskog suda u Vukovaru o preuzimanju elektroničkog sudskog pismena iz kojeg je evidentno da je Igor Plavšić, odvjetnik iz [adresa], kao punomoćnik tuženika preuzeo drugostupanjsku presudu dana 23. listopada 2023. Obzirom da je Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu tuženik donio dana 3. studenog 2023., to je po ocjeni ovoga suda ista donesena u okviru propisanog roka od 15 dana, u skladu s odredbom članka 116. stavak 2. Zakona o radu.

24. Naime, prema pravnom shvaćanju ovoga suda podatak da je tužiteljica zaista i počinila kazneno djelo za koje je bila osumnjičena, tuženik je s dovoljnim stupnjem izvjesnosti mogao saznati tek pravomoćnim utvrđenjem nadležnog suda (donošenjem presude Županijskog suda u Sisku), odnosno primitkom pravomoćne presude od strane punomoćnika tuženika (stajalište izraženo u odluci VSRH broj:

Revr-886/2007 od 13. veljače 2008., u odluci VSRH broj: Revr-356/14-2 od 26. svibnja 2015.).

25. Pri tome je za dodati, iako je tuženik i prije dostave predmetne kaznene presude imao sumnju da je tužiteljica mogući počinitelj predmetnog kaznenog djela, obzirom da je tužiteljica negirala počinjenje istog, tuženik kao poslodavac tek je primitkom pravomoćne kaznene presude mogao nedvojbeno utvrditi da je tužiteljica doista i počinila kazneno djelo, a koje u konkretnom slučaju predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa.

26. Činjenica da je tužiteljica kao radnica tuženika pravomoćnom presudom osuđena zbog dva kaznena djela i to kaznenog djela na štetu poslodavca i na štetu pravosuđa, predstavlja osobito tešku povredu iz članka 116. Zakona o radu i isto predstavlja osobito važnu činjenicu, koja uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, upućuje da nastavak radnog odnosa s radnicom GĐ nije moguć.

27. Nije sporno da prije donošenja Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu, sukladno članku 119. Zakona o radu, tuženik kao poslodavac nije tužiteljicu kao radnicu pisano upozorio na obvezu iz radnog odnosa i ukazao na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, a niti je od iste radnice tražio da iznese svoju obranu, s obzirom na težinu počinjenih kaznenih djela nedvojbeno postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

28. Kao što je naprijed spomenuto, nije sporno da je prije donošenja Odluke o izvanrednom otkazu sukladno članku 150. Zakona o radu, tuženik kao poslodavac o namjeravanoj Odluci dana 30. listopada 2023. dostavio Radničkom vijeću tuženika podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika, radi savjetovanja s Radničkim vijećem o namjeravanoj odluci, te da je Radničko vijeće jednoglasno dalo suglasnost za izvanredni otkaz ugovora o radu.

29. Nadalje, nije sporno da je u vrijeme počinjenja osobito teške povrede obveze tužiteljica bila na bolovanju, te da je također bila na bolovanju i u vrijeme donošenja osporavane Odluke o otkazu. Međutim, sama činjenica da se tužiteljica u to vrijeme nalazila na bolovanju nije od utjecaja na predmetnu Odluku o otkazu. Stoga su potpuno neutemeljeni navodi tužiteljice da je Odluka o otkazu ugovora o radu dana u vrijeme dok je tužiteljica bila na bolovanju, obzirom da otkaz može biti dan za vrijeme bolovanja, a bolovanje može samo imati utjecaja na razdoblje otkaznog roka, koji u ovom slučaju tužiteljici ne pripada, jer se radilo o izvanrednom otkazu.

30. Na okolnosti u svezi obavljanja rada kod tuženika, kao i počinjenja kaznenog djela od strane tužiteljice, sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke. U svome iskazu, saslušana na glavnoj raspravi održanoj 4. ožujka 2025. tužiteljica je iskazala kako je radni odnos kod tuženika zasnovala 2. studenoga 2011. i to kako je glasilo po Ugovoru o radu za radno mjesto "računovodstveni referent", no u stvarnosti je obavljala poslove tajnice tadašnjega ravnatelja i zz LĐ i bila mu desna ruka u svim njegovim poslovima. Njihov nije bio samo izrazito dobar na poslovnom nivou, nego su imali uzajamno povjerenje i što se tiče određenih privatnih poslova, te su imali mobitele ne samo s poslovnim brojevima, nego i uzajamno s privatnim brojevima. U svibnju 2015. doživjela je izuzetno snažan stres, kada joj je tadašnji ravnatelj LĐ bez ikakvog obrazloženja jednostavno usmeno priopćio da više neće raditi na radnom mjestu njegove osobne tajnice, nego da je od sljedećeg dana raspoređuje na mjesto za koje je i sklopila ugovor. Tada uopće nije imala saznanja hoće li to drugo radno mjesto biti nešto manje plaćeno i tko uopće dolazi na radno mjesto tajnice, no bila je jako povrijeđena kao njegov suradnik od osobitog povjerenja ovakvim njegovim postupkom. Taj dan je završila na odjelu psihijatrije u [adresa] koliko je bila potresena njegovim načinom na koji joj je priopćio tu odluku o premještaju. Do toga dana nikada nije bila liječena uopće kod psihijatra, a kamoli na odjelu psihijatrije. Taj njegov čin i način na koji joj je priopćio odluku o premještaju nju je izuzetno teško pogodio i ona je završila na odjelu psihijatrije. Tada je dobila dijagnozu PTSP – posttraumatski stresni poremećaj. Od svibnja 2015. pa sve do donošenja ove osporavane odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu ona je kontinuirano bila na bolovanju.

30.1. Na postavljeno pitanje punomoćnika tuženika da li joj je poznato čije je vlasništvo oružje koje je pronađeno u njezinom stanu 10. lipnja 2016. i to pištolj, 104 komada streljiva za isti pištolj, 200 komada streljiva kalibra 22, ručna bomba M75, dva spremnika za automatsku pušku, 60 komada streljiva 7,62, 6 komada lovačkog streljiva i tijelo ručne bombe, tužiteljica je odgovorila kako joj nije poznato tko je vlasnik tog nabrojanog oružja.

31. Kako je iskaz tužiteljice dan na raspravi kod ovoga suda 4. ožujka 2025. prema tvrdnji punomoćnika tuženika bio proturječan i u suprotnosti s ranije danim iskazom u kaznenom postupku, te kraj činjenice da je tužiteljica tijekom iskazivanja pred ovim sudom često koristila izjave u smislu "ne sjećam se", "ne znam" i sl., sud je na prijedlog tuženika proveo medicinsko vještačenje po sudskom vještaku psihijatrijske struke radi utvrđenja je li tužiteljica raspravno sposobna i ima li procesnu sposobnost za ovaj postupak. Provođenje psihijatrijskog vještačenja povjereno je stalnom sudskom vještaku dr. Ivanki Zirdum, spec. psihijatrije iz Slavonskog Broda. U svom pismenom nalazu i mišljenju te zaključku vještačenja, imenovana vještakinja navodi da je tužiteljica dostatnih kognitivnih kapaciteta da može pratiti tijek sudskog postupka, raspravno je sposobna i ima procesno-parničnu sposobnost biti stranka u ovome postupku. Na nalaz sudskog vještaka psihijatrijske struke stranke nisu imale primjedbe, a sud isti cijeni objektivnim i stručno izrađenim. Iz nalaza vještaka nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica raspravno sposobna i da ima procesnu sposobnost biti stranka u ovome postupku.

32. Kao što je naprijed spomenuto, sama činjenica da se tužiteljica u vrijeme donošenja osporavane odluke o otkazu ugovora o radu nalazila na bolovanju, nije od utjecaja, obzirom da otkaz može biti dan i za vrijeme bolovanja.

33. Imajući u vidu sve naprijed izloženo, ovaj sud je ocijenio u cijelosti neosnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice po kojem je tražila da sud utvrdi da je predmetna Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu nedopuštena, te je donio odluku kao u izreci ove presude.

34. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku u svezi sa odredbom članka 155. ZPP-a. Obzirom da je tužiteljica odbijena u cijelosti s tužbom i tužbenim zahtjevom sud ju je obvezao na naknadu prouzročenog parničnog troška tuženiku. U skladu s VPS označenoj u visini od 1.333,00 eura i sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23.) tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.112,50 eura i to jednokratna nagrada za 4 poduzete radnje zastupanja: sastav odgovora na tužbu, sastav jednog obrazloženog podneska, zastupanje na pripremnom ročištu i na glavnoj raspravi od 5. prosinca 2024. = jednokratna nagrada od 250 bodova. Također, tuženiku je priznat trošak za daljnje radnje zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno Tbr. 7. točka 2. stavak 2. OT i to po 50 bodova za zastupanje na raspravi od 4. ožujka 2025., 21. listopada 2025., te sastav obrazloženog podneska od 3. rujna 2025. = svaka radnja zastupanja po 50 bodova, kao i sastav podneska od 13. veljače 2025. i 6. svibnja 2025. = svaki podnesak po 10 bodova, te zastupanje na ročištu za objavu presude = 25 bodova, koje radnje zastupanja ukupno nose 195 bodova, što uz priznatih 250 bodova na ime jednokratne naknade sveukupno nosi 445 bodova, te pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura i uz 25% PDV-a iznosi 1.112,50 eura.

34.1. Tuženiku je također priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 27,00 eura i trošak uplaćenog predujma za psihijatrijsko vještačenje u iznosu od 300,00 eura, tako da mu je sveukupno priznat i dosuđen parnični trošak u iznosu od 1.439,50 eura. Na dosuđeni parnični trošak odobrena je pripadajuća zakonska zatezna kamata tekuća od presuđenja do isplate, sukladno članku 30. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024.).

U Vinkovcima 28. studenog 2025.

Sudac

Iva Graovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

DOSTAVITI:

1. Odvjetnik Domagoj Kovač, Zagreb, Palmotićeva 50 – punomoćnik tužitelja

2. Odvjetnik Igor Plavšić, Vinkovci – punomoćnik tuženika