REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br. P-936/2022-29

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OPĆINA SMOKVICA, [adresa], OIB: 23492092438, koju zastupa punomoćnica Sandra Wagner, odvjetnica u Metkoviću, protiv tuženog ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Aldo Mirošević, odvjetnik u Veloj Luci, radi predaje u posjed, nakon glavne rasprave održane dana 3. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka i tuženika osobno, dana 28. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku ČM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana ukloni građevinu – betonski zid debljine 20 cm, približne visine 130 cm, duljine 8,41 m, odnosno 2,5 m, metalna vrata i keramičke pločice kojima je popločao dio predmetne nekretnine u površini 24,72 m[2] , označene kao k. č. [katastarska čestica] upisane u ZU 3231 k. o. [katastarska općina], i to sa baš onog dijela nekretnine označenog slovima ABCDEFGHIJKA u vještvu vještaka mjernika Ive Nazifovskog dipl.ing. geodezije, koje vještvo čini sastavni dio presude, te da taj dio preda u posjed tužitelju Općina Smokvica, [adresa], OIB: 23492092438, ili će se u protivnom to ukloniti o njegovom trošku.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i NN 78/15) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 % poena, a koje kamate teku od presuđenja do isplate, a sve u roku od 15 dana."

II. Dužan je tužitelj naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.208,87 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da tuženik bez valjanog osnova svojata i koristi dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u zemljišnim knjigama upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Smokvica, a u naravi predstavlja put. Tuženik je, tvrdi dalje tužitelj, na dijelu opisane nekretnine pred par godina postavio ogradni zid duljine 11,5 metara i metalna vrata te je jedan dio zemljišta obložio keramičkim pločicama, a time ograničio i onemogućio nesmetano korištenje ovog javnog dobra. Stoga, a pozivajući se na upis u zemljišnoj knjizi i pravo na zaštitu vlasništva tužbom od 19. prosinca 2022. tužitelj zahtjeva od tuženika predaju u posjed točno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] te uklanjanje građevine tj. betonskog zida, postavljenih keramičkih pločica te metalnih vrata.

1. 1. Prvobitno podneseni vlasničkopravni zahtjev tužitelj je precizirao nakon provedenog mjerničkog vještačenja i to podneskom od 20. siječnja 2025. (list spisa 79 i 80) te od tuženika zahtjeva predaju posjeda dijela utužene nekretnine koji je u izrađenoj skici mjerničkog vještaka označen slovima ABCDEFGHIJKA, a sve na način kako je to i naznačeno u toč. I izreke ove presude.

2. Tuženi se usprotivio tužbi te smatra da Općina Smokvica nije aktivno legitimirana zahtijevati vlasničkopravnu zaštitu jer sporni dio čest. zem [katastarska čestica] ne predstavlja javno dobro u općoj uporabi niti je ikada ovaj dio zemljišta bio u naravi put. U svom odgovoru na tužbu (list spisa br. 30) tuženik poriče da bi se radilo ne nerazvrstanoj cesti s tvrdnjom da utuženo zemljište predstavlja sastavni dio njegove okućnice i da to zemljište putem svojih prednika drži u dugogodišnjem vlasničkom posjedu. Predložio je da se tužbeni zahtjev odbije.

3. Proveden je dokaz pregledom spisu priloženih isprava te pregledom ovosudnih zemljišnoknjižnih predmeta pod br. Z-12350/17 i Z-7355/18, očevidom na licu mjesta uz nazočnost mjerničkog vještaka, saslušanjem svjedoka GM, BM, JM i HM te saslušanjem tuženika kao parnične stranke.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmetom raspravljanja u ovoj je pravnoj stvari kat. čest. [katastarska čestica], odnosno točno određeni dio te katastarske čestice koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao put površine 457 m[2] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Smokvica (list spisa br. 7). Ovakav je upis proveden pod br. Z-12359/17 rješenjem od 24. studenog 2017., a što je i utvrđeno uvidom u ovosudni zemljišnoknjižni predmet pod br. Z-12359/17. Prijedlog takvog upisa temeljio se na dostavljenoj odluci Općine Smokvica o izmjeni i dopuni oduke o nerazvrstanim cestama na području Općine Smokvica te je među ostalim nekretninama i kat. čest. [katastarska čestica] koja je do tada bila upisana kao općenarodna imovina sa organom upravljanja Mjesni narodni odbor Smokvica prenesena u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i evidentirana kao nerazvrstana cesta odnosno javno dobro u općoj uporabi. Spomenuta odluka Općine Smokvica o izmjeni i dopuni oduke o nerazvrstanim cestama na području Općine Smokvica priložena je ovosudnom zemljišnoknjižnom predmetu pod br. Z-7355/18 a objavljena je u Službenom glasniku Općine Smokvica od 14. srpnja 2017. Prema toj odluci preko čest. zem. [katastarska čestica] prolazi put koji je svrstan u prvu kategoriju nerazvrstanih cesta te predstavlja sabirnu cestu velike gustoće predmeta koja je proglašena ulicom i ima oznaku NC-B-1-04.

5. 1. Prema katastarskim podacima i to sadržaju posjedovnog lista br. 2670 k. o. [katastarska općina] ova je nekretnina upisana kao put površine 555 m[2] uz naznaku da je riječ o javnom dobru u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Smokvica.

5. 2. Stvarni izgled utužene nekretnine odnosno spornog dijela kat. čest. [katastarska čestica] utvrđen je neposrednim opažanjem suda te vještačenjem po vještaku dipl.ing. Ivu Nazifovski. Do mjesta očevida sud je pristupio betoniranom ulicom koja vodi od ceste uz more i penje se blago uzbrdo, gledajući od mora prema brdu sa desne strane kroz metalna vrata pristupljeno je na popločani pojas zemljišta koji zapravo predstavlja po svojoj funkciji dvorište zgrade uz koju se proteže. Na jednom dijelu tog pločicama obloženog prostora su stol i garnitura za sjedenje, a prostor je od susjedne nekretnine koja je na višoj razini odvojen kameno betonskim zidom iznad kojeg se nastavlja terasa i druga kuća. U produžetku ovog popločanog dvorišta je betonirana površina zemljišta koja je ograđena sa svih strana zidovima s time što je prostim zapažanjem opravdano zaključiti da je jedan od tih zidova dosta star dok su preostali ogradni zidovi novije gradnje.

5. 3. Na licu mjesta punomoćnica Općine Smokvica je jasno pokazala što u naravi predstavlja predmet spora navodeći da se zahtjeva uklanjanje metalnih vrata na ulazu, skidanje svih keramičkih pločica kojima je popločan opisani pojas zemljišta uz tuženikovu kuću kao i uklanjanje ogradnog betonskog zida.

5. 4. Nakon što je na licu mjesta jasno utvrđeno što je predmetom raspravljanja suda je pozvao mjernika da taj pokazani dio zemljišta identificira katastarskom oznakom a jednako tako i da ga prikaže na geodetskoj skici. Prilikom očevida mjernički je vještak izjavio da je riječ o zemljištu koje se nalazi zapadno od stambene zgrade s adresom Brna 428 (obiteljska kuća tuženika), da se proteže smjerom jug-sjever od nerazvrstane ceste NC-B-1-04 do betonskog zida na krajnjem sjevernom dijelu, da je riječ o dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji u naravi predstavlja ograđeno dvorište stambene zgrade s adresom Brna 428, da je u južnom dijelu obloženo keramičkim pločicama, da je u nastavku dalje betonirano, da sjeverno od ovog dvorišta se proteže zemljano makadamski pojas također na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s time što je dalje prema sjeveru na dijelu iste čestice vidljiv ograđeni dio zemljišta stambene zgrade s adresom Brna 431. Vještak je također naveo da se jedan dio metalnih vrata na krajnjem južnom dijelu širinom od cca 70 cm nalazi na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dok se ogradni betonski zid nalazi na utuženoj nekretnini.

5. 5. Po nalogu suda imenovani je vještak dostavio dana 20. prosinca 2024. pisani nalaz i mišljenje zajedno sa skicom (list spisa br. 62-72). Na predmetnoj je skici crvenom bojom i točkama ABCDEFGHIJKA vještak označio predmet raspravljanja u ovoj parnici, također je jasno odredio granicu između keramikom obloženog spornog područja i ostatka spornog zemljišta na kojemu su izvedeni betonski zidovi. Na ovoj je skici jasno prikazan i položaj sporog zemljišta u odnosu na tuženikovu obiteljsku kuću označenu kao kat. čest. [katastarska čestica] kao i pravac nerazvrstane ceste kojom se pristupa do spornog zemljišta. Prema nalazu vještaka ovako prikazani zemljišni pojas predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ima površinu od 44,45 m[2] s time što je jedan dio i to 24,72 m[2] obložen keramikom dok je ostatak sporne površine (19,73 m[2] ) betoniran. U svom nalazu vještak navodi da u naravi spornu površinu čini dio ograđenog dvorišta stambene zgrade tuženika, da se ovo zemljište proteže pravce jug-sjever, da se u južnom dijelu nalaze željezna vrata, da je taj južni dio obložen keramičkim pločicama dok je sjeverni betoniran. Vještak također navodi da je sa istočne i sjeverne strane ovaj prostor ograđen betonskim zidom debljine 20 cm i približne visine 130 cm dok je zapadna međa spornog područja definirana kameno betonskim potpornim zidom koji se u cijelosti nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

5. 6. Saslušan na glavnoj raspravi vještak dipl.ing. Ivo Nazifovski je ponovio svoje mišljenje sadržano u pisanom nalazu naglasivši pri tome da postoje određena neslaganja po pitanju površine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naznačene u zemljišnoj knjizi u odnosu na stanje u katastru. Također je naveo da stanje na terenu i izgled zemljišta u naravi nije usklađen sa zemljištem koje je definirano u grafičkom dijelu katastarskog operata. Razlog tome su, kako tvrdi vještak, naknadne promjene prema izrađenim geodetskim elaboratima pri kojima su se događale greške s time da za određene promjene u katastru ne postoji grafički sadržaj.

5. 7. Ovakvom nalazu imenovanog vještaka stranke nisu imale primjedbi, a sud ga je u cijelosti prihvatio ocijenivši da je vještak po pravilima struke odgovorio na sva odlučan pitanja i da je jasno dostavljenom skicom obilježio zemljište koje je predmetom raspravljanja. S druge pak strane u ovoj parnici sud nije smatrao potrebnim raspravljati o tome postoje li i kakve greške u katastarskom operatu odnosno koja je stvarna površina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koje su točne granice te nekretnine prema okolnim česticama, a sve to iz razloga jer ovakva pitanja nisu presudna za donošenje odluke o postavljenom vlasničkopravnom zahtjevu.

5. 8. Jednako tako za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari nije odlučan ishod upravnog postupka na kojega se tužitelj poziva s tvrdnjom da je putem svog komunalnog redara naložila tuženiku uklanjanje betonskog ogradnog zida te dvorišnih vrata kao i keramičkih pločica (list spisa br. 8-15). Ovo stoga jer je riječ o upravnom postupku koji se vodi sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, a odluka Općine Smokvica u tom je postupku donesena primjenom Zakona o građevinskoj inspekciji (NN 153/13) čijim je odredbama uređen postupak nadzora komunalnih redara. Sukladno odredbama citiranim propisa komunalni je redar ovlašten utvrditi zakonitost građenja i provedbe zahvata u prostoru te naložiti mjere propisane Zakonom o građevinskoj inspekciji. No, ishod tog postupka i utvrđenje o tome jesu li povrijeđeni propisi kojima se uređuje gradnja ili prostorno uređenje nisu odlučni u ovoj parnici koja je pokrenuta radi ostvarenja vlasničkopravne zaštite u smislu čl. 161. i 162. ZV-a.

6. O posjedovnom stanju zemljišta koje je predmetom tužbe iskazivali su svjedoci GM, BM, RM i LM.

6. 1. Svjedok GM sjeća se izgleda ovog zemljišta i od ranije s time što u posljednje vrijeme za svoje rođake, koje su vlasnici susjedne kuće, najmanje jednom mjesečno dolazi provjeriti je li sve u redu, a budući da oni imaju prebivalište u [adresa]. Imenovani svjedok izričito navodi da preko spornog zemljišta nikada nije postojao javni put. On je ujedno, kako tvrdi, jedno vrijeme vršio funkciju predsjednika Općinskog vijeća Općine Smokvica te mu je bila dostupna dokumentacija o ucrtanim ili planiranim putevima na tom području. Jednom je prilikom pred desetak godina, kako tvrdi svjedok, u ime svojih rođaka koji su vlasnici nekretnine koja graniči sa spornim zemljištem došao na lice mjesta budući je bio zakazan očevid, bio je pozvan i mjernik KM, a sve da bi se na terenu utvrdilo da li je moguće formirati put za potrebe vlasnika nekretnine u istom predjelu. Od tada, kako ističe svjedok, ništa se na terenu nije promijenilo niti je bilo što napravljeno u svrhu formiranja puta.

6. 2. Svjedokinja BM u svome iskazu tvrdi da je njezina majka vlasnica susjedne nekretnine, u naravi kuće s okućnicom, da između tih nekretnina tj. između kuće njene majke i kuće gospodina ČM nikada nije postojao put. Ranije je, tvrdi ova svjedokinja, ispod graničnog zida bila zemlja, čak je njezin djed po odobrenju tuženikovog oca na toj zemlji sadio povrće a kasnije je taj zemljišni pojas uređen kao dvorište.

6. 3. Svjedok RM navodi da u [adresa] dolazi svake godine preko ljeta i boravi u kući svoje bake, da je riječ o nekretnini koja neposredno graniči sa zemljištem u vlasništvu ČM, sjeća se da je na mjestu gdje su danas keramičke pločice nekada ranije bio beton te ističe da nikada nije vidio da bi preko tog prostora vodio put.

6. 4. Svjedok LM potvrđuje da je tuženik popločao svoju okućnicu i stavio dvorišna vrata, on se sjeća da je nekada ranije postojao za prilaz ovom predjelu pješački put kojim se spuštalo na more, a da je današnji put zapravo paralelan sa tim nekadašnjim no preko spornog zemljišta nikada nije postojao bilo kakav drugi put.

7. Upitan na sve ove okolnosti tuženik ističe da je nekretnina u ovom predjelu u vlasništvu njegove obitelji još od 1925. godine kada je to kupio njegov djed s time da je na istom zemljištu 1988. započeta gradnja kuće, ta je kuća ucrtana tijekom 2016. s time da pored nje nikada nije postojao put niti je bilo tko prolazio. Još prilikom gradnje kuće, tvrdi tuženik, sporni pojas zemljišta je on betonirao da bi dobio podest na kojega je odlagao materijal za gradnju a nakon par godina je taj beton iskopao te dvorište popločao keramičkim pločicama. U svim tim radovima, tvrdi tuženik, nitko ga je metao s time što mu je postavljen upit od strane vlasnika susjedne nekretnine koji je tražio da se za njegove potrebe formira put te je za potrebe tog puta on trebao ustupiti dio svog dvorišta. S time se, tvrdi tuženik, nikada nije suglasio niti je takvo odobrenje dao njegov otac ili brat, a dvorišna vrata postavio je na tom mjestu prema ulici tijekom 2016.

8. Sporno je, dakle, u ovoj parnici da li utuženi dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja javno dobro u općoj uporabi – nerazvrstanu cestu i ima li tužitelj pravo zahtijevati vlasničkopravnu zaštitu u odnosu na tu nekretninu.

8. 1. Naime, tužitelj, kao knjižni vlasnik opisane nekretnine ovom tužbom od tuženika zahtjeva predaju u posjed utuženog zemljišta pa je riječ o pravoj vlasničkoj tužbi u smislu čl. 161. st. 1. i čl. 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - u daljnjem tekstu ZV). Pri tome tužitelj postavljenim tužbenim zahtjevom traži i uspostavu prijašnjeg stanja na utuženoj nekretnini zahtijevajući da tuženik poruši sve što je izgrađeno na spornom dijelu zemljišta koje je na skici mjernika označeno slovima ABCDEFGHIJKA.

8. 2. Tuženik, pak, kao posjednik istog zemljišta ističe prigovor o jačem pravu na posjed pozivajući se na odredbu čl. 163. cit. Zakona. te ujedno osporava tužitelju aktivnu legitimaciju s tvrdnjom da ovaj dio kat. čest. [katastarska čestica] ne predstavlja nerazvrstanu cestu odnosno javno dobro.

8. 3. Shodno tome u ovoj je parnici bilo potrebno utvrditi da li utuženo zemljište predstavlja javno dobro u općoj uporabi odnosno da li služi kao nerazvrstana cesta.

8. 4. Utužena je nekretnina u zemljišnoj knjizi rješenjem ovoga suda pod br. Z-12359/17 od 24. studenog 2017. upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Općine Smokvica i to temeljem odredbi Zakona o cestama (''Narodne novine'', broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23 i 133/23 – dalje ZC). Prema odredbi čl. 2. toč. 6. i čl. 98. st. 1. cit. Zakona nerazvrstane ceste su definirane kao ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i po uvjetima određenim tim Zakonom. Pravni status nerazvrstanih cesta uređuje odredba čl. 102. st. 2. ZC-a koja propisuje da je takva cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

8. 5. Ocjenom svih provedenih dokaza i izgleda spornog zemljišta u naravi ovaj je sud utvrdio da utuženi dio kat. čest. [katastarska čestica] kojega u posjedu drži tuženik ne predstavlja javno dobro u općoj uporabi.

8. 6. Sama okolnost da je neko zemljište u zemljišnoj knjizi upisano kao javno dobro ne znači da se doista radi o javnome dobru ukoliko se isto faktično ne koristi kao javno dobro niti je ikada predstavljalo javno dobro. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u odluci Vrhovnog suda RH posl. br. Rev-x-62/2017-3 od 27. ožujka 2019.

8. 7. Ovakvo pravno shvaćanje upućuje na zaključak da je u konkretnom slučaju tuženik ovlašten dokazivati da predmetna nekretnina nema status javnog dobra. Točno je da je nadležnost o tome da li je trajno prestala potreba svojstva javnog dobra propisana Zakonom o cestama i da je to pitanje u nadležnost odlučivanja upravnog tijela. No, ta činjenica ne ograničava niti sprečava ovaj sud da sam prosuđuje o odlučnim činjenicama u okviru tužbenog zahtjeva.

8. 8. Imajući u vidu izgled spornog zemljišta i način korištenja te nekretnine o čemu su u postupku iskazivali saslušani svjedoci posve je opravdano zaključiti da se sporni pojas zemljišta ne koristi niti kao pješački prolaz, a posebice ne kao nerazvrstana cesta. Riječ je o okućnici tuženikove zgrade koja graniči sa nerazvrstanom cestom koja ima oznaku 4155/35 k. o. [katastarska općina] te je od javne ceste ovaj sporni pojas zemljišta odvojen upravo utuženim metalnim vratima koje je postavio tuženik. Neposrednim opažanjem suda uočljivo je da od tuženikove okućnice pa dalje ne postoji nikakav prolaz niti spoj sa drugom javnom cestom, a s druge pak strane najveći dio spornog zemljišta predstavlja okućnicu i služi za redovnu uporabu tuženikove zgrade. Samim time, a neovisno o zemljišnoknjižnom upisu, ne radi se ovdje o javnome dobru u općoj uporabi kojega mogu koristiti svi pa iz tog razloga Općina [adresa] nije ovlaštena tražiti vlasničkopravnu zaštitu.

9. Utvrdivši tako u postupku da tužitelj nije dokazao temeljnu pretpostavku vlasničke tužbe sukladno odredbi čl. 162. st. 1. ZV-a sud je odbio postavljeni tužbeni zahtjev i presudio kao u izreci.

10. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje ZPP) pa je sud obvezao tužitelja naknaditi tuženiku sve izdatke učinjene u tijeku ili povodom postupka (čl. 151. ZPP-a). Odmjereni se troškovi sastoje od izdataka tuženika za zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno propisanoj tarifi i to za sastav odgovora na tužbu te zastupanje na četiri održana ročišta, za svaku radnju po 200 € odnosno ukupno 1000 €. Tuženiku je priznati i trošak svjedoka čije je prebivalište izvan sjedišta ovoga suda sukladno zapisniku s glavne rasprave od 3. listopada 2025. (list spisa br. 87) u iznosu od 208,87 €.

U Korčuli, 28. studenog 2025.

S u d a c :

Marija Skokandić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).