Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Varaždinu

    Varaždin, Međimurska 26D

    Poslovni broj: Gž Ovr Ob-7/2025-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Amaliji Švegović, u ovršnom predmetu predlagatelja VO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] Kostajnica, zastupanog po punomoćniku Juraju Krsniku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu KRSNIK & PARTNERI d.o.o., Boškovićeva 8, Zagreb, protiv protustranke ŠO, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] Kostajnica, uz sudjelovanje mlt. LO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ŽO, OIB: [osobni identifikacijski broj], obojica iz [adresa], Hrvatska Kostajnica, zastupanih po posebnoj skrbnici FO, dipl. pravnici iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Sisku poslovni broj Ovr Ob-10/2025-8 od 2. rujna 2025., dana 28. studenoga 2025.

    r i j e š i o  j e

    Uvažava se žalba predlagatelja te ukida rješenje Općinskog suda u Sisku poslovni broj Ovr Ob-10/2025-8 od 2. rujna 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    Obrazloženje

    1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud se oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu.

    2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija predlagatelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023 – dalje: ZPP), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba je osnovana.

    5. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je predlagatelj 6. kolovoza 2025. podnio protiv protustranke prijedlog za određivanje privremene mjere, u bitnome navodeći da je sa protustrankom u braku od 31. srpnja 2020., da je u braku rođeno dvoje djece mlt. LO rođen **.**.2022. i mlt. ŽO rođen **.**.2024., da je dana 4. kolovoza 2025. podnio Hrvatskom zavodu za socijalni rad Područni ured Hrvatska Kostajnica (dalje: Zavod) zahtjev za pokretanje postupka obveznog savjetovanja, da je bračna zajednica stranaka prekinuta 27. srpnja 2025. kada je protustranka napustila kuću i bez njegove suglasnosti i znanja odselila s mlt. djecom na nepoznatu adresu u sigurnu kuću, da je zabrinut za realnu mogućnost da protustranka zajedno s mlt. djecom napusti Republiku Hrvatsku i bez njegove suglasnosti odseli u Bosnu i Hercegovinu čime bi ugrozila sigurnost djece jer je nezaposlena i bez prihoda, te predlaže da sud predloženom privremenom mjerom odredi da će mlt. djeca stanovati s njim na njegovoj adresi u [adresa], a da s protustrankom kao majkom održavaju osobne odnose. Rješenjem poslovni broj Ovr Ob 10/2025 od 12. kolovoza 2025. prvostupanjski sud je mlt. djeci stranaka imenovao posebnu skrbnicu u osobi FO, dipl. pravnice iz Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu. Polazeći od mišljenja psihologa SO od 25. kolovoza 2025. (danog u postupku izrade mišljenja i prijedloga za sud o privremenoj mjeri vezanoj za roditeljsku skrb za majku ŠO i oca VO – napomena ovog suda), iz kojeg utvrđuje da mlt. djeca stranaka imaju dvojno državljanstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pa u obje zemlje mogu ostvarivati svoja prava, da postoji srednja razina rizika na strani roditelja koja proizlazi iz očevog kontinuiranog i intenzivnog nasilničkog ponašanja u odnosu na majku u nazočnosti mlt. djece, te očeve fokusiranosti na diskreditaciju majke tijekom procesa razvoda braka, bez uvida u poziciju djece, da rizik predstavlja i očevo nerazumijevanje razvojnih potreba mlt. djece, njegova sklonost strogom kažnjavanju s ciljem odgoja, te isključivo usmjerenost na sebe i svoje osjećaje, radi čega je psiholog mišljenja da je u najboljem interesu mlt. djece da djeca nastave živjeti s majkom, a da s ocem ostvaruju osobne odnose pod nadzorom stručnog djelatnika jednom tjedno u trajanju od 2 sata, prvostupanjski sud se temeljem odredbe čl. 488. i čl. 409. st. 1. i 4. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/2015, 98/2019, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ), te čl. 5. st. 1. i 2. Zakona o potvrđivanju Konvencije o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece od 19. listopada 1996. (''Narodne novine'' 5/2009 od 2. srpnja 2009., dalje: Konvencija), zaključivši da mlt. djeca stranaka imaju boravište kod protustranke u [adresa], oglasio mjesno nenadležnim za postupanje u ovom predmetu.

    6. Predlagatelj u žalbi prvenstveno ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, navodeći da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja u potpunosti zanemario i ignorirao činjenicu da je protustranka protupravno odvela mlt. djecu, bez njegove suglasnosti i znanja, iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu i tamo ih protupravno zadržala te time mu onemogućila svaki kontakt s djecom, radi čega je 19. i 22. kolovoza 2025. podnio protiv protustranke kaznene prijave radi počinjenja kaznenog djela protiv osobne slobode - otmicom i kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece - povredom djetetovih prava, te je 21. kolovoza 2025. podnio nadležnom ministarstvu zahtjev za vraćanje prema Haškoj konvenciji o međunarodnoj otmici djece od 25. listopada 1980. i zahtjev za osiguravanje ostvarivanja prava na osobne odnose s mlt. djecom, o čemu je obavijestio sud podneskom od 25. kolovoza 2025., u čijem je privitku dostavio kaznene prijave i oba zahtjeva podnesena Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ističe da je sudu podnio prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere iz čl. 536. ObZ-a, a ne prijedlog za izricanje mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz čl. 488. ObZ-a kako to pogrešno navodi prvostupanjski sud u pobijanom rješenju, kojega je sukladno odredbi čl. 529. st.1. toč. 1., čl. 530. st. 1. i čl. 409. st. 4. ObZ-a dostavio sudu opće mjesno nadležnom za dijete tj. Općinskom sudu u Sisku obzirom da mlt. djeca imaju prebivalište na adresi roditelja u [adresa], Hrvatska Kostajnica, a koju okolnost prvostupanjski sud uopće nije uzeo u obzir niti je u pobijanom rješenju ocjenjivao može li se ovo prebivalište smatrati „redovitim boravištem“ u smislu Konvencije, niti je u situaciji kad je već odlučio primijeniti čl. 5. Konvencije obrazložio iz kojih bi to okolnosti proizlazilo da mlt. djeca imaju ''redovito boravište'' u [adresa], pa pobijano rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, pri čemu posebno ističe da je ''redovito boravište'' glavna poveznica svih modernih Haških konvencija i isto se u svakom pojedinom slučaju određuje na temelju činjeničnih elemenata, a što u ovom konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije učinio. Navodi da se pobijano rješenje pogrešno temelji na primjeni Konvencije, jer se prema čl. 53. Konvencije ista primjenjuje samo na države ugovornice, a Bosna i Hercegovina nije potpisnica Konvencije niti je ista stupila na snagu u Bosni i Hercegovini. Zaključno predlagatelj navodi da mlt. djeca stranaka nemaju ''redovito boravište'' u [adresa] već u Republici Hrvatskoj, pa je stoga sukladno odredbi čl. 529. st. 1. toč. 1. , čl. 530. st. 1. i čl. 409. st. 4. ObZ-a te čl. 7. Konvencije (nadležnost u slučaju nezakonitog odvođenja ili zadržavanja) za odlučivanje o predmetnoj privremenoj mjeri mjesno nadležan Općinski sud u Sisku, na čijem području mlt. djeca imaju redovito boravište.

    7. Ispitujući pobijano rješenje u okviru istaknutih žalbenih razloga, ovaj sud utvrđuje da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP- a, jer pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati obzirom da je izreka rješenja proturječna priloženoj dokumentaciji i stanju spisa iz kojeg takav zaključak ne proizlazi, te o odlučnim činjenicama nema razloga.

    8. Naime, iz stanja spisa jasno proizlazi da je predlagatelj podnio prijedlog za određivanje privremene mjere temeljem čl. 536. ObZ-a, dakle prijedlog za određivanje privremene mjere s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati, i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, koja je u Obiteljskom zakonu regulirana u glavi V. POSEBNI POSTUPCI OSIGURANJA, pa je prvostupanjski sud pozivajući se na čl. 488. ObZ-a (isti se odnosi na mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta regulirane u čl. 485. do 489. ObZ-a) razmatrao prijedlog kakav predlagatelj uopće nije podnio, te posljedično tome i pogrešno ocijenio pitanje nadležnosti.

    9. Također, iz priloženih rodnih listova za mlt. djecu stranaka proizlazi da mlt. djeca stranaka imaju hrvatsko državljanstvo, pa je stoga zaključak prvostupanjskog suda o dvojnom državljanstvu mlt. djece (navod o dvojnom državljanstvu mlt. djece naveden je samo u mišljenju psihologa SO od 25. kolovoza 2025., pri čemu ista uopće nije navela od kuda i od koga joj ta informacija, niti je navela na koji način je utvrdila da mlt. djeca imaju dvojno državljanstvo) proturječan stanju spisa.

    10. Prvostupanjskom sudu se ukazuje da su odnosi roditelja i djece s međunarodnim elementom regulirani odredbom čl. 50. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (''Narodne novine'', broj: 101/17, dalje: ZMPP), kojom je u stavku 1. propisano da se nadležnost suda Republike Hrvatske u stvarima roditeljske skrbi određuje prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23. 12. 2003.) i Haškoj konvenciji o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece iz 1996. (»Narodne novine - Međunarodni ugovori«, br. 5/09.), dok je stavkom 2. određeno da se odredbe Uredbe iz stavka 1. tog članka primjenjuju i u stvarima roditeljske skrbi kada dijete ima, u smislu te Uredbe, uobičajeno boravište u državi koja nije članica Europske unije, pod pretpostavkom da se u tom predmetu ne primjenjuje Konvencija iz stavka 1. ovoga članka, time da je u stavku 3. propisano da je u stvarima roditeljske skrbi sud Republike Hrvatske nadležan supsidijarno, u smislu članka 14. Uredbe iz stavka 1. ovoga članka, i kada je dijete državljanin Republike Hrvatske.

    11. Stoga, ukoliko je prvostupanjski sud smatrao da se radi o postupku s međunarodnim elementom (jer se sada protustranka s mlt. djecom nalazi u Bosni i Hercegovini) koji se odnosi na države od kojih je država adrese protustranke, a time i mlt. djece, izvan država članica Europske unije, tada je u smislu gore citirane zakonske odredbe trebao utvrditi sve odlučne okolnosti o kojima ovisi nadležnost suda u Republici Hrvatskoj.

    12. Dakle, prije svega trebao je utvrditi državljanstvo mlt. djece, te ispitati sve okolnosti konkretnog slučaja vezano za uobičajeno boravište mlt. djece stranaka, vodeći računa da je prijedlogom predlagatelja od 6. kolovoza 2025. zatraženo određivanje privremene mjere o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa (čl. 529. st. 1. toč. 1. ObZ-a), odnosno da se radi o posebnom postupku osiguranja uređenom odredbama čl. 529. do 536. ObZ-a i da je mjesna nadležnost za određivanje privremenih mjera iz čl. 529. st. 1. ObZ-a propisana u čl. 530. ObZ-a u vezi čl. 409. st. 4. ObZ-a, a kako to osnovano ukazuje i predlagatelj u svojoj žalbi.

    13. Slijedom iznijetog, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a uvažiti žalbu predlagatelja te ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    14. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će prije svega utvrditi sve okolnosti o kojima ovisi nadležnost suda u Republici Hrvatskoj, kako mu je to ukazano točkom 12. ovog obrazloženja, te će imajući u vidu žalbene navode predlagatelja i ovisno o činjeničnim utvrđenjima, donijeti odgovarajuću odluku, koju će obrazložiti jasnim i valjanim razlozima vodeći računa o svim relevantnim okolnostima.

    U Varaždinu 28. studenoga 2025.

    Sutkinja

    Amalija Švegović

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.