REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ovr-489/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja NM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Lada Rađa, odvjetnica u Kaštel Kambelovcu, protiv protivnice osiguranja EM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Katarina Zrilić, odvjetnica u Splitu, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-116/2025-9 od 29. kolovoza 2025., dana 28. studenoga 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se kao osnovana žalba predlagatelja osiguranja, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-116/2025-9 od 29. kolovoza 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

„I. Odbija se prijedlog za donošenje privremene mjere slijedećeg sadržaja:

„Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja i to vraćanja dara u ostavinu iza pok. IM i stjecanja prava suvlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. i troškova postupka osiguranja, određuje se:

p r i v r e m e n a  m j e r a

- zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine označene i opisane kao kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], kuća, dvorište, garaža, pomoćna zgrada, ukupne površine 574 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Kaštel Lukšić, Općinskog suda u Splitu da provede upis zabilježbe ove privremene mjere.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka koji se pod posl. brojem O-3616/2024 vodi pred Općinskim sudom u Splitu ili do drugačije odluke suda.“

II. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu, Posebnom zemljišnoknjižnom odjelu u Kaštel Lukšiću, da u zemljišnim knjigama upiše zabilježbu odbijanja prijedloga za određivanjem privremene mjere na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], [adresa], kuća, dvorište, garaža, pomoćna zgrada, ukupne površine 574 m2, upisanoj u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija predlagatelj osiguranja iz svih žalbenih razloga. Ističe da je predmetno rješenje nezakonito, da je protivno dokazima u spisu te sadržaju prijedloga za određivanje privremene mjere i sadržaju odgovora na prijedlog protivnice osiguranja. Ponavlja tvrdnje navedene u svom prijedlogu za osiguranje, te ističe da je protivnica osiguranja predmetnu nekretninu stekla Ugovorom o darovanju, kojim je besplatnim raspolaganjem od strane pokojnog IM, oca predlagatelja osiguranja, povrijeđeno njegovo pravo na nužni dio, koju povredu je istaknuo u ostavinskom postupku koji se vodi iza pok. IM pod poslovnim brojem O-3616/2024. Tvrdi da, iako je nespornim utvrdio da je protivnica osiguranja, kao vlasnica sporne nekretnine, u zemljišnim knjigama upisana upravo osnovom navedenog Ugovora o darovanju, da je sud neosnovano postupio kada je odbio njegov prijedlog za određivanjem predložene privremene mjere, pozivajući se u tom pravcu na činjenicu sklapanja Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojim je pok. IM istom nekretninom raspolagao u korist protivnice osiguranja, obrazlažući to na način da činjenica što je primatelj uzdržavanja, pok. IM, u Ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju raspolagao nekretninom koju je ranije darovao protivnici osiguranja, ne čini kasnije zaključeni Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ništetnim u smislu odredbe članka 322. Zakona o obveznim odnosima. Ukazuje da je Ugovor o darovanju nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sklopljen 2. ožujka 2022., odnosno mjesec dana prije Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 6. travnja 2022., te da je u trenutku sklapanja tog Ugovora protivnica osiguranja već je bila upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnica predmetne nekretnine, iz čega da proizlazi da pok. IM u trenutku raspolaganja nekretninom označenom kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], više nije bio vlasnik iste. Tvrdi da je sud u predmetnom slučaju propustio utvrditi sve okolnosti bitne za donošenje pravilne odluke o njegovu prijedlogu, a posebno da je predmetnom nekretninom pok. IM raspolagao besplatnim pravnim poslom, pa kako postoji opasnost da bi protivnica osiguranja prodajom nekretnine spriječila ili znatno otežala ostvarenje njegove tražbine, osobito na način da bi navedenim radnjama promijenila postojeće stanje u pogledu vlasništva predmetne nekretnine te time učinila nedostupnim i nedostižnim predmet vraćanja dara i buduće uknjižbe koji bi mogao poslužiti za ostvarenje njegove tražbine u pravcu namirenja nužnog dijela u ostavinskom postupku iza pok. IM te da mu samim time prijeti nastanak nenadoknadive štete, to smatra da je predmetna odluka nepravilna i nezakonita.

Obzirom na navedeno, predlaže uvažiti žalbu i preinačiti predmetno rješenje sukladno žalbenim navodima, a podredno ukinuti ga i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovi postupak.

3. Žalba predlagatelja osiguranja je osnovana.

4. Predmetnim rješenjem prvostupanjski je sud odbio prijedlog predlagatelja osiguranja istaknut u pravcu osiguranja njegove nenovčane tražbine koja se sastoji u vraćanju dara u ostavinu pok. IM i stjecanja prava suvlasništva nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], dvorište, kuća, garaža, pomoćna zgrada, ukupne površine 574 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to određivanjem privremene mjere kojom se protivnici osiguranja zabranjuje otuđenje i opterećenje te nekretnine.

4.1. Naime, predlagatelj osiguranja svoj prijedlog temelji na tvrdnji da je u tijeku ostavinski postupak iza njegova oca, pok. IM, u kojem je došlo do spora oko povrede njegova prava na nužni dio, a koje mu je pravo povrijeđeno darovanjem nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od strane njegova oca ovdje protivnici osiguranja, njegovoj sestri, pa kako postoji opasnost da protivnica osiguranja otuđi tu nekretninu - za istu je oglašavala prodaju na oglasniku „Njuškalo.hr“, smatra da su ispunjene pretpostavke iz članka 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. - dalje: OZ), jer bi prodajom te nekretnine spriječila ili znatno otežala ostvarenje njegove tražbine, time što bi promijenila postojeće stanje u pogledu vlasništva nekretnine, na koji način bi učinila nedostupnim i nedostižnim predmet vraćanja dara i buduće uknjižbe koje bi mogle poslužiti za ostvarenje njegove tražbine u pravcu namirenju njegova nužnoga dijela u ostavinskom postupku iza njegova oca pok. IM, a zbog čega mu ujedno prijeti i nastanak nenadoknadive štete.

5. Polazeći od nespornih činjenica – da su predlagatelj osiguranja i protivnica osiguranja potomci pok. IM te da se kao sunasljednik pojavljuje i supruga ostavitelja BM, da su pok. IM, kao darovatelj, i protivnica osiguranja, kao obdarenica, 2. ožujka 2022. sklopili Ugovor o darovanju nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji je ovjeren kod javnog bilježnika Jasne Matačić pod poslovnim brojem OV-2315/2022, da se protivnica osiguranja temeljem tog Ugovora o darovanju uknjižila kao vlasnica darovane nekretnine u zemljišnoj knjizi pod poslovnim brojem Z-14236/2022, da su pok. IM, kao primatelj uzdržavanja, ĐM i protivnica osiguranja, kao davatelji uzdržavanja, 6. travnja 2022. zaključili Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju predmet koga je sporna nekretnina – istim je potvrđeno da se radi o nekretnini koja se prenosi u vlasništvo davateljima uzdržavanja, zauzvrat što će isti primatelju uzdržavanja osigurati dosmrtno uzdržavanje, sve kao i nekretnine upisane u posjedovni list broj 70 k. o. [katastarska općina], da je tijekom ostavinskog postupka iza pok. IM, koji se vodi pod poslovnim brojem O-3616/2024, UPP/OS-O-84/24, nesporno utvrđeno da ostavitelj u trenutku smrti nije imao u vlasništvu nekretnine koje bi činile ostavinsku masu, a od nekretnina je imao novčane depozite kod nekoliko banaka, potraživanja prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje s osnova neisplaćene mirovine te plinski pištolj, da je predlagatelj osiguranja u ostavinskom postupku istaknuo pravo na nužni dio tvrdeći da je učinjenim darovanjem nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pok. IM povrijedio pravo na njegov nužni nasljedni dio, radi čega ističe zahtjev za vraćanje te darovane nekretnine u ostavinu, te onih spornih - koje se odnose na ocjenu okolnosti da li predlagatelj osiguranja ima tražbinu koju predlaže osigurati predmetnom privremenom mjerom, a koja se odnosi na njegovo pravo na nužni dio koje je povrijeđeno učinjenim darovanjem te vraćanjem dara u ostavinu, prvostupanjski je sud prijedlog predlagatelja osiguranja dobio kao neosnovan, obzirom je utvrdio i zaključio da u predmetnom slučaju u odnosu na nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], egzistira Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, koji je Ugovor naplatni pravni postao, pa stoga u ostavinsku imovinu ta nekretnina ne ulazi i nužnim nasljednicima – u predmetnom slučaju predlagatelju osiguranja, ne pripada pravo na nužni dio, pa time niti pravo zahtijevati povrat dara. Sud nadalje zaključuje da činjenica što je primatelj uzdržavanja Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju raspolagao nekretninom koju je ranije darovao protivnici osiguranja ne čini kasnije zaključeni Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ništetnim u smislu odredbe članka 322. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO), jer su ugovorne stranke (pok. IM i ovdje protivnica osiguranja) očito suglasnošću volja raskinule ranije sklopljeni Ugovor o darovanju i sačinile novi, i to Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.

5.1. Obzirom je utvrdio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine koja se osigurava, prvostupanjski sud nije utvrđivao okolnosti da li je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom i opasnost da bi mu bez predložene privremene mjere radnjama protivnice osiguranja, uslijed kojih bi vraćanje dara postalo nemoguće, nastala nenadoknadiva šteta. Prilikom donošenja predmetne odluke, sud je pošao od članka 346. stavka 1. OZ.

6. Takva odluka suda prvog stupnja nije ni pravilna niti zakonita, jer je zbog pogrešnog materijalnopravnog pristupa sud propustio utvrditi sve činjenice bitne za odluku o prijedlogu predlagatelja osiguranja.

7. Odredbom članka 346. OZ propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (stavak prvi), a odredbe čl. 344. st. 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

7.1. Naime, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da je za odlučivanje o predloženoj privremenoj mjeri nužno ponajprije utvrditi da li je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da ima tražbinu koju predlaže osigurati, odnosno da li mu je povrijeđeno pravno na nužni dio besplatnim raspolaganjem pok. IM nekretninom označenom kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa posljedično da li je vjerojatno njegovo pravno na povrat dara u ostavinu.

8. Međutim, u situaciji kada je predlagatelj osiguranja u ostavinskom postupku koji se vodi iza pok. IM, oca stranaka, istaknuo prigovor da mu je povrijeđeno pravo na nužni dio besplatnim raspolaganjem njegova oca u korist protivnice osiguranja, dakle kada među strankama ovog postupka postoji spor oko prava na nužni dio (koja činjenica nije sporna), što kao rezultat utvrđenja te povrede (koje okolnosti mogu biti predmet parničnog postupka) ima za posljedicu povrat dara u ostavinu, te kada iz izvatka iz zemljišne knjige koji prileži predmetu proizlazi da je protivnica osiguranja upisana kao vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem Ugovora o darovanju sklopljenog između pok. IM i nje, dakle osnovom besplatnog pravnog posla, ne može se kao pravilan prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da predlagatelj osiguranja predloženim i provedenim dokazima nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine.

8.1. Kraj tih činjenica, postojanje Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju koji je također nesporno sklopljen između oca stranaka i protivnice osiguranja, nije od utjecaja na osnovanost prijedloga predlagatelja osiguranja, odnosno na opravdanost zaključka suda o nepostojanju nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, jer se ne radi o ugovoru temeljem koga je izvršena promjena prava vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s imena pok. IM na ime protivnice osiguranja, a pitanje eventualne valjanosti i opstojnosti tog Ugovora, posebno u dijelu koji se odnosi na raspolaganje predmetnom nekretninom (pok. IM je predmetnom nekretninom raspolagao Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju u trenutku kada više nije bio knjižni vlasnik iste), može biti predmet eventualnog parničnog postupka na koji će stranke ostavinskog postupka biti upućene, a ne ovog postupka.

9. Dakle, kako je sud prvoga stupnja zbog pogrešnog pravnog stava pogrešno zaključio da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine koju predlaže osigurati, propustio je utvrditi pretpostavke predviđene člankom 346. stavkom 1. OZ na koje se predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu poziva, slijedom čega je žalbu predlagatelja osiguranja valjalo uvažiti kao osnovnu, ukinuti predmetno rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak (članak 380. stavak 3. ZPP).

10. U ponovljenom postupku sud će raspraviti sve činjenice bitne za odluku o prijedlogu predlagatelja osiguranja koji je istaknut u pravcu osiguranja njegove nenovčane tražbine, posebno da li je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje njegove tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari odnosno da li je učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nastanak nenadoknadive štete koja mu prijeti eventualnom prodajom nekretnine, te će potom novom pravilno obrazloženom odlukom (članak 338. stavak 4. ZPP) odlučiti o prijedlogu predlagatelja osiguranja.

U Puli-Pola 28. studenoga 2025.

Sutkinja:

Kristina Pavičić-Sirotić