Posl. br. P-617/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI
Kralja Tomislava 85A, Crikvenica
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. ŽT pok. AT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Petru Tomljanoviću, odvjetniku iz Senja, 2. ŠT pok. AT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. ČT pok. Ž, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. i 4.-tužitelji zastupani po punomoćniku ET, odvjetniku iz [adresa], a svi tužitelji kao zakonski nasljednici iza sada pok. ŽT pok. RT, protiv tuženih 1. LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŽTC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Vladimira Kvaternika i dr. iz Rijeke, radi stvarno-ostalo, nakon zaključene glavne rasprave održane 16. listopada 2025. u nazočnosti 1. tužitelja, pun. 1. tužitelja, 1. i 2 tuženika, te pun. 1. i 2. tuženika, dana 27. studenoga 2025., javno objaviviši,
p r e s u d i o j e
I. U odnosu na 1. tužitelja odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Nalaže se tuženicima da nekretninu – drugi kat zgrade (površine 42 m/2) izgrađene na z. k. čest. br. [katastarska čestica]/2K, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], slobodnu od osoba i stvari predaju u posjed tužitelju ŽT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te se zabranjuje tuženicima bilo kakovo daljnje sprečavanje i ometanje tužitelja u vršenju vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
2. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade prouzročene parnične troškove u iznosu prema odluci suda sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku 8 dana."
II. U odnosu na 2. tužitelja odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Nalaže se tuženima da nekretninu – drugi kat zgrade (površine 42 m/2) izgrađene na z. k. čest. br. [katastarska čestica]/2K, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], slobodnu od osoba i stvari predaju u posjed tužitelju i preostalim suvlasnicima predmetne nekretnine, te se zabranjuje tuženicima bilo kakovo daljnje sprečavanje i ometanje tužitelja u vršenju vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
2. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade prouzročene parnične troškove skupa sa zakonskom zateznom kamatom po stopi o 14% godišnje, koja teče od presuđenja pa do isplate."
r i j e š i o je
I. Izdvaja se tužba u odnosu na 3. tužitelja ČT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. tužitelja UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi odvojenog raspravljanja i donošenja posebne odluke.
II. Odbija se prijedlog 1. tužitelja da se tužba proširi na novog tuženika IT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].
III. Nalaže se 1. i 2. tužiteljima da solidarno naknade tuženicima parnični trošak u iznosu od 12.121, 25 EUR-a, uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 27. studenoga 2025. godine pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 28. studenoga 2008. godine, tužitelj ŽT, pok RT, u bitnome, navodi da je zemljišno knjižni i stvarni vlasnik nekretnine u zemljišnim knjigama označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/2K upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina odgovara katastarskoj čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja zgradu u [adresa]. Navedena katastarska čestica graniči sa susjednom nekretninom k. č. br. [katastarska čestica]/2K, upisanom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu tuženika, u naravi kuća u [adresa], kao i sa nekretninom k. č. br. [katastarska čestica]/1K, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća u [adresa]. Tužitelj ističe da ga tuženici neosnovano uznemiravaju u korištenju i vršenju vlasničkih ovlaštenja na dijelu navedene čestice i to na način da neosnovano prolaze kroz stan na drugom katu površine 44 m2, a koji im služi kao komunikacija za pristup stanu koji se nalazi u njihovom vlasništvu. Nadalje, tuženici svojataju vlasnička i posjedovna prava na opisanom dijelu predmetne nekretnine, a koje činjenice su vidljive iz ovosudnog predmeta P-182/08, a u kojem predmetu je sud odredio privremenu mjeru kojom se između ostalog nalaže ovdje tužitelju da preda tuženicima u slobodan i nesmetan posjet predmetni stan iako ne postoji nikakva pravna osnova po kojem bi predmetni stan tuženici mogli koristiti. Tužitelj je pak predmetnu nekretninu stekao naplatnim pravnim poslom odnosno kupoprodajnim ugovorom još 3. travnja 1959. godine. Slijedom svega navedenog, tužitelj je predložio da sud po provedenom dokaznom postupku donese presudu kojom će naložiti tuženicima da ga prestanu uznemiravati u ostvarivanju vlasničkih prava na stanu u potkrovlju površine 44 m2, a koji stan se nalazi u zgradi izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica]/2K, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da predmetni stan prestanu koristiti za prolaz, te se zabranjuje tuženicima bilo kakvo sprečavanje i ometanje tužitelja u vršenju vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, kao i da mu naknade prouzročeni parnični trošak.
2. U svome odgovoru na tužbu od dana 30. studenoga 2009. godine tuženici, u bitnome, navode da je predmetna tužba podnesena od strane tužitelja ŽT, a da se iz priloženog vlasničkog lista može zaključiti da se radi o ŽT, pokojnog A, koji je prema saznanju tuženika preminuo, pa predlažu da sud odredi prekid postupka u ovoj pravnoj stvari. Nadalje, ističu da su tužba i tužbeni zahtjev u potpunosti neutemeljeni. Ističu da nisu sporni priloženi vlasnički listovi koji se odnose na nekretnine tužitelja, odnosno tuženika u [adresa], pri čemu nekretninu tuženika predstavlja etažirani stan zgrade u [adresa], a vlasništvo kojeg je upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška]-92 k. o. [katastarska općina]. Osporava se da tuženici neosnovano uznemiruju tužitelja u vlasničkim ovlaštenjima k. č. br. [katastarska čestica]/2K jer na toj čestici tužitelj nije vlasnik stana na drugom katu površine 44m2, niti na drugom katu postoji stan takve veličine, već se radi o stanu tuženika u površini od 75m2, koji predstavlja treću etažu zgrade, a 2. kat gledajući od ulaza u kuću. Nadalje, da je tužitelj ŽT u predmetu Općinskog suda Senj, pod poslovnim brojem P- 3/99, s tvrdnjom da je vlasnik tražeći predaju u posjed dijela stana od sada pokojne CT kao zaštićenog najmoprimca, vlasnika sada pokojnog ZTprednika tuženika, bio pravomoćno odbijen presudom od 12. ožujka 2004. godine. U tom predmetu je utvrđeno da stan tuženika predstavlja takozvani stari etaž, a što je vidljivo iz nacrta etažnog vlasništva, te da takvo etažno vlasništvo, s obzirom na činjenicu kako se dijelom nalazi iznad kupljene kuće tužitelja, nema vezu sa u vlasništvu tužitelja, osim činjenice da se dijelom položajno nalazi iznad navedene zemljišne čestice. U predmetu tada Općinskog suda Senj, poslovni broj P- 182/08, tuženici su bili smetani u posjedu predmetnog stana od strane sina tužitelja, ŽT, sina AT, te je izdana i provedena privremena mjera kojom je tuženima omogućen posjed njihovog stana. Predmetna tužba nije u nikakvoj vezi sa tužiteljem ovoj parnici FT, pok. RT, niti se tužitelj ikada nalazio u posjedu stana tuženika. Kupoprodajni ugovor na koji se tužitelj ATC poziva, ne odnosi se na stan tuženika, niti je taj stan pripadao predniku tužitelja, već je imao sasvim druge vlasnike prije nego što ga je kupio djed tuženika pok. Mate Modrić 1940. godine. Nije, dakle tužitelj vlasnik nepostojećeg stana koji opisuje u tužbu, a ne postoji ni uznemiravanje od strane tuženika. Slijedom svega navedenog, tuženici predlažu da se tužitelja odbije sa tužbenim zahtjevom kao neosnovanim i obveže na snašanje prouzročenih troškova postupka tuženicima.
3. 1. tužitelj je podneskom od 18. ožujka 2010. godine preinačio tužbeni zahtjev a sve obzirom su tuženici nakon podnošenja tužbe stupili u posjed predmetnog stana, a temeljem privremene mjere posl. br. P-182/08 na način da sada od tuženika zahtjeva predaju u posjed njemu i preostalim suvlasnicima predmetne nekretnine, te se zabranjuje tuženima bilo kakvo sprečavanje i ometanje tužitelja u vršenju vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe kao i da mu naknade prouzročeni parnični trošak. 1. tužitelj je podneskom od dana 19. svibnja 2022. godine uredio tužbeni zahtjev na način pobliže opisan u izreci ove presude i to samo u odnosu na sebe, pa je sud u odnosu na II. tužitelja odlučio sukladno tužbenom zahtjevu od dana 18. ožujka 2010. godine.
4. Ovaj sud je rješenjem posl. br. P- 304/09 od 21. ožujka 2011. godine utvrdio prekid postupka zbog smrti tužitelja ŽT, pok. RT. Nadalje, ovaj sud je rješenjem posl. br. P-304/09 od 23. siječnja 2013. godine nastavio postupak, te pozvao nasljednike tužitelja ŽT - ovdje tužitelje, da preuzmu postupak u ovoj pravnoj stvari koje rješenje je postalo pravomoćno dana 04. travnja 2014. godine kada je rješenjem Županijskog suda u Rijeci, posl.br. Gž-923/13 odbijena žalba 1. i 2. tuženika, te 3. i 4. tužitelja. Nadalje, rješenjem ovoga suda posl. br. P-368/14 od 30. siječnja 2015. godine je odlučeno da je 1. tužitelj ŽT univerzalni sukcesor iza pok. ŽT, pok. RT i jedini aktivno legitimiran u ovom postupku, dok je u točki 2 odbijen je zahtjev tužitelja radi preinake tužbe. Rješenjem Županijskog suda u Rijeci, posl. br. Gž-2209/15 od 09. travnja 2018. godine, prihvaćena je žalba tužitelja, te je preinačeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici, posl.br.9 P-368/14 od 30. siječnja 2015. godine u točki II. izreke na način da se prihvaća preinaka tužbe iz podneska od 16. ožujka 2010. godine, dok je točkom III. prihvaćena žalba 1. tužitelja te je ukinuto rješenje u točki 1. izreke.
5. Obzirom su se podneskom od 02. rujna 2022. godine 3. tužitelj ĆT i 4. VT odrekli tužbenog zahtjeva, to je u odnosu na njih valjalo izdvojiti tužbu radi odvojenog raspravljanja i donošenja posebne odluke temeljem odredbe čl. 313 st. 3. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; u nastavku: ZPP), te je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja.
6. Na ročištu za glavnu raspravu od dana 16. listopada 2025. godine 1. tužitelj je naveo da iz očitovanja treće osobe IT proizlazi da je sada u posjedu dijela nekretnine koja je predmet ovog postupka pa proširuje tužbeni zahtjev i na IT kao tuženika budući se ovdje radi o tužbenom zahtjevu radi predaje u posjed predmetne nekretnine, te predlaže da se tužba dostavi istome na davanje odgovora na tužbu. Tuženici su se takvom prijedlogu protivili, te naveli da nema uvjeta da se u ovom postupku raspravlja s IT jer je on svojim očitovanjem jasno dao do znanja da zna za predmetnu parnicu i da je svjestan da po pravomoćnosti presude tužitelj može od tuženika tražiti i realizirati predaju u posjed. Naveli su i da sukladno odredbi čl. 195 ZPP-a, ako koja od strana otuđi pravo o kojem teče parnica, to ne sprječava sud da se parnica među istim strankama dovrši. Odredbom čl. 196 st. 2 ZPP- a je određeno da do zaključenja prethodnog postupka tužba može biti proširena na novog tuženika s njegovim pristankom. Kako je ovaj sud je dana 13. siječnja 2023. godine održao pripremno ročište u skladu sa odredbom čl. 108 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 80/22) na kojem je zaključio prethodni postupak, to je gore naveden prijedlog 1. tužitelja na ročištu od 16. listopada 2025. godine, po mišljenju ovoga suda stavljen protivno odredbama članka 196. stavka 2. ZPP-a, pa je isti valjalo odbiti i odlučiti kao u točki II. izreke rješenja.
7. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to u: izvod iz katastarskog plana (list 4, 257 spisa), zk izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5, 258 spisa), posjedovni list br. 1550 k. o. [katastarska općina] (list 6, 259 spisa), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 7, 260 spisa), posjedovni list 403 k. o. [katastarska općina] (list 8, 261 spisa), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 9, 262 spisa), posjedovni list 418 k. o. [katastarska općina] (list 10, 192, 263 spisa), kupoprodajni ugovor (list 11 do 13, 264 do 266 spisa), povijesni zk izvadak za zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 14 do 22, 267 do 275 spisa), povijesni zk izvadak za zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 23 do 33, 276 do 286 spisa), povijesni zk izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 34 do 37, 107 do 108, 143, 193, 287 do 290 spisa), izvadak iz matice umrlih (list 56 spisa), zapisnik posl.br. O-393/09 (list 57 spisa), tužbu (list 69 do 70, 238 do 239 spisa), presudu Općinskog suda u Senju posl. br. P-3/99 (list 71 do 77,240 do 246 spisa), rješenje Općinskog suda u Senju, posl.br. P-182/08 (list 78 do 80 spisa), dopis ODO u Gospiću (list 81 spisa), prijedlog i rješenje o ovrsi Općinskog suda u Senju posl.br. Ovr-122/8 (list 82 do 84 spisa), rješenje Županijskog suda u Gospiću posl. br. Gž-855/08 (list 85 do 87 spisa), zaključak Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju posl. br. Ovr-42/09 (list 88 spisa), presudu Općinskog suda u Delnicama posl.br. K-99/09 od dana 31. ožujka 2010. godine (list 89 do 92 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-390/13 (list 130 do 132, 195 do 197 spisa), žalbu (list 247 do 251 spisa), izjavu ( list 252 do 253 spisa), presudu Županijskog suda u Gospiću posl. br. Gž- 289/04 (list 254 do 256 spisa), dozvolu (list 291 spisa). Izvršen je uvid u spise Općinskog suda u Senju posl. br. P-3/99, Općinskog suda u Senju, posl.br. P-182/08, te Općinskog suda u Senju posl. br. P-99/07. Nadalje, sud je dana 05. rujna 2022. godine proveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Tihomira Šubata i vještaka građevinske struke ST, koji su potom dali svoj pisani nalaz i mišljenje. Tijekom postupka izvedeni su dokazi saslušanjem svjedoka KT i ĐT, te saslušanjem 1. tužitelja, te 1. i 2. tuženika kao parničnih stranaka. Iako je pun 1. tužitelja na ročištu od 16. listopada 2025. godine predlagao izvođenje dopunskog uviđaja sa vještakom građevinske struke takav je prijedlog sud odbio obzirom je po mišljenju suda vještak u cijelosti izvršio zadatak od strane suda, a 1. tužitelj nije u danom mu roku od 15 dana radi očitovanja na nalaz vještaka iznio primjedbe, niti je predlagao dopunsko vještačenje, nego tek na gore navedenom ročištu, a izvođenje kojeg dokaza bi po mišljenju ovoga suda nepotrebno otegnulo predmetni parnični postupak (u kojem je tužba podnesena 28. studenoga 2008. godine), a što bi bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka sukladno čl. 7 i 10 ZPP-a. Sud nije izvodio dokaze saslušanjem svjedoka HT i PT obzirom je pun 1. tužitelja podneskom od dana 30. siječnja 2023. godine izvijestio sud da su isti u međuvremenu preminuli. Nadalje, sud nije izvodio dokaz saslušanjem niti OT i GT obzirom je pun 1. tužitelja na ročištu od dana 16. listopada 2025. godine izvijestio sud da su isti preminuli. Sud nije izvodio dokaz saslušanjem svjedoka TT obzirom je prijedlog za njezino saslušanje stavljen nakon zaključenja prethodnog postupka u ovoj pravnoj stvari, pa je gore navedeni prijedlog za saslušanjem svjedoka po mišljenju ovoga suda, stavljen protivno odredbama članka 299. st. 1. i 2. ZPP-a.
8. Uvidom u izvod iz katastarskog plana za k. o. [katastarska općina], broj katastarskog plana 11, (list 4, 257 spisa) je utvrđeno da katastarska čestica [katastarska čestica] odgovara zemljišnoknjižnoj čestici 430/100/1K i 430/101/2K i dio 430/100/2K.
9. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5, 258 spisa) je utvrđeno da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica]/1K, kuća broj 144/136 u nutarnjem gradu površine 33 čhv, te je kao vlasnik upisan Gradski muzej Senj.
10. Uvidom u posjedovni list br. 1550 k. o. [katastarska općina] (list 6, 259 spisa) je utvrđeno da je kao posjednik upisan Gradski muzej Senj, Milana Ogrizovića 5, to na k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], kuća, površine 122 m2, te k. č. br. [katastarska čestica] zad magistrata, ruševina 44 m2, ukupne površine katastarskih čestica upisanih u posjedovnih list od 166 m2.
11. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etažno vlasništvo s neodređenim omjerima, [broj poduloška] (list 7, 260 spisa, list 14 do 22, 267 do 275 spisa, list 23 do 33, 276 do 286 spisa) je utvrđeno da su na k. č. br. [katastarska čestica]/2K, zgrada broj 144 st/135 n u nutarnjem gradu sagrađena na katastarskoj čestici br. [katastarska čestica]/2K dijelovi koje kuće se protežu i na ul. 91, 92, kao vlasnici 2. etaže, drugi dio kuće broj 144 st/135 N upisane u ulošku broj [broj ZK uloška] sastoji iz cijelog trećeg kata broj 5 sa ulazom kroz kuću broj 144 st/136 N, iz cijelog tavana broj 16, upisani ovdje tuženi.
12. Uvidom u posjedovni list 403 k. o. [katastarska općina] (list 8, 261 spisa) je utvrđeno da su kao posjednici k. č. br. [katastarska čestica], Vlatkovićeva ulica, kuća, 40 m2 upisani i ovdje tuženi svaki u 2/12 dijela.
13. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 9, 262 spisa, list 34 do 37, 107 do 108, 143, 193, 287 do 290 spisa) je utvrđeno da je na k. č. br. [katastarska čestica]/2K, u zk tijelu 2, zgrada broj 137/9 nov bez zemljišta na maloj placi sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica]/2K kao vlasnik upisan AT, Antonov.
14. Uvidom u posjedovni list 418 k. o. [katastarska općina] (list 10, 192, 263 spisa) je utvrđeno da AT, pk RT, upisan kao posjednik k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], kuća, površine 50 m2.
15. Uvidom u kupoprodajni ugovor (list 11 do 13, 264 do 266 spisa) je utvrđeno da je isti sklopljen dana 03. travnja 1959. godine, te da HT i JT suvlasnici svaki u ½ dijela, prodaju nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica]/2K, kuća broj 137/9 nov na maloj placi u nutarnjem gradu od 12 čhv i to sve onako kako su iste do sada posjedovali i uživali kupcima VT MT, te VT BT, svakom u ½ dijela za svotu od 200.000,00 dinara čiji primitak potvrđuju u potpunosti, te ovlašćuju kupce da se mogu bez njihovog daljnje sudjelovanja izvršiti u zemljišnim knjigama prijenos prava vlasništva gore spomenutih nekretnina sa njihovog imena na ime kupca.
16. Uvidom u izvadak iz matice umrlih (list 56 spisa) je utvrđeno da je ŽT, rođen **.**.1934. od A i NT, preminuo dana **.**.2009., dok je uvidom u zapisnik posl.br. O-393/09 (list 57 spisa) utvrđeno da su u ostavinskom postupku iza pokojnog ŽT, iz [adresa], kao zakonski nasljednici naznačeni ovdje tužitelji. Zaključno uvidom u rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-390/13 (list 130 do 132, 195 do 197 spisa) je utvrđeno da se nasljednicima iza pokojnog ŽT temeljem oporuke i zakona proglašavaju ovdje tužitelji, s time da se 1. tužitelj proglašava nasljednikom na nekretnini zk tijelo II. upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zgrada broj 137/9 nov. bez zemljišta na maloj placi, sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica]/2K.
17. Uvidom u tužbu (list 69 do 70, 238 do 239 spisa) je utvrđeno da je kod Općinskog suda u Senju, dana 13. ožujka 1995. godine, zaprimljena tužba tužitelja ŽT, protiv tužene CT, a radi predaje u posjed stana u [adresa], koji se nalazi na drugom katu zgrade br. 137/9, sagrađen na k. č. br. [katastarska čestica]/2K, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji se sastoji od sobe, kuhinje, hodnika i WC-a, ukupne površine cca 42 m2, te da isti slobodan od osoba i stvari preda u posjed tužitelju u roku od 15 dana, pod prijetnjom izvršenja kao i da mu naknadi prouzročene parnične troškove. Odlučujući po navedenoj tužbi, Općinski sud u Senju, presudom posl. br. P-3/99 od dana 12. ožujka 2004. godine (list 71 do 77,240 do 246 spisa, te spis posl. br. P-3/99) odbio je tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, pa je na istu tužitelj izjavio žalbu dana 05. svibnja 2004. godine (list 247-251 spisa). Županijski sud u Gospiću, presudom od 24. veljače 2005. godine, poslovni br. Gž- 289/04 (list 254-256), a odlučujući po predmetnoj žalbi tužitelja odbio je žalbu i potvrdio presudu Općinskog suda u Senju posl. br. P-3/99.
18. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Senju, pos.br. P-182/08 od 28. listopada 2008. godine (list 78 do 80 spisa, te spis posl. br. P-182/08 ) je utvrđeno da se istim nalaže tuženiku ŽT, sinu AT, da odmah po primitku privremene mjere uspostavi ranije posjedovno stanje na način da vrati ranije postavljene brave stana i zgrade ili da preda sve ključeve novopostavljenih brava tužiteljima LT i DT, te im preda u slobodan i nesmetan posjed stan i tavan, te nesmetan ulaz u zgradu u [adresa], koja privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parnice posl. br. P-182/08. Predmetno rješenje potvrđeno je rješenjem Županijskog suda u Gospiću, posl. br. Gž-855/08 od dana 17. prosinca 2008. godine (list 85 do 87 spisa). Uvidom u prijedlog i rješenje Općinskog suda u Senju posl.br. Ovr-122/8 od 21. studenoga 2021. godine (list 82 do 84 spisa) je utvrđeno predmetna ovrha određena temeljem gore navedenog rješenja o privremenoj mjeri, dok je zaključkom Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Senju, posl. br. Ovr-42/09 od dana 20. siječnja 2009. godine određena provedba predmetnog rješenja o ovrsi, a radi uspostave ranijeg posjedovnog stanja.
19. Uvidom u dopis ODO u Gospiću broj KR-DO-869/08 od 13. studenoga 2008. godine upućen pun ovdje tuženika (list 81 spisa) je utvrđeno da iz pribavljene dokumentacije a vezano za prijavu LT od 10. listopada 2008. godine, proizlazi da je navedenu bravu promijenio ŽT, te da između istih postoji spor o vlasništvu nad dijelom stana na kojem je promijenjena brava, te da je stoga ŽT smatrajući da se radi o njegovom dijelu, promijenio bravu, a što bi bilo kazneno djelo samovlasti iz čl. 329 st. 1 KZ-a, a za koje se kazneni progon pokreće privatnom tužbom. Nastavno uvidom u presudu Općinskog suda u Delnicama, posl.br. K-99/09 od dana 31. ožujka 2010. godine (list 89 do 92 spisa) je utvrđeno da je ŽT proglašen krivim što je na nekretnini privatnih tužitelja LT i DT – stanu s tavanom u [adresa], neutvrđenih dana u razdoblju do 29. rujna 2008. godine do 25. listopada 2008. godine nasilno promijenio brave na ulaznim vratima, te ulaza u zgradu, [adresa], te umjesto pločice na stanu s prezimenom DT, stavio pločicu ŽT, u izravnoj namjeri da izvan pravno predviđenog puta pribavi posjed nekretnine za sebe, uz onemogućavanje privatnih tužitelja u ulasku u samu zgradu i korištenju stana s tavanom, posjedovanju nekretnine, dakle samovlasno pribavio pravo za koje smatra da mu pripada, čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – samovlasti iz čl. 329 st. 1 Kaznenog zakona.
20. Uvidom u izjavu ( list 252 do 253 spisa) je utvrđeno da je istu dao OT iz [adresa], a iz koje proizlazi da je upoznat sa činjenicom da AT ŽT vlasnik stana u [adresa], koji se nalazi na drugom katu zgrade, zgrade br. 137/9, sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica]/2K upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji se sastoji od sobe, kuhinje, hodnika i WC-a, ukupne površine cca 42 m2. Nadalje, upoznat je s činjenicom da predmetni stan koristi CT koja ima pravo doživotno i besplatno koristiti isti prema postignutom dogovoru s vlasnikom stana FT, nakon čega će isti biti predan vlasniku ŽT, od strane njenog nasljednika ŽF. Predmetna izjava ovjerena je po javnom bilježniku Zvonimiru Vrbanu, iz [adresa], broj ovjere Ov-703704 od dana 21. travnja 2004. godine.
21. Uvidom u dozvolu (list 291 spisa) je utvrđeno da ovdje 2. tužena u svoje ime i ime 1. tuženika, kao suvlasnik stana na k. č. br. [katastarska čestica]/2K, u [adresa], izdaje Gradskom muzeju Senj, vlasniku gradske vijećnice – lođe, kao investitoru dozvolu za vršenje konzervatorskih istraživanja.
22. Uvidom u spis Općinskog suda u Senju posl. br. P-119/09 je utvrđeno da je isti pokrenut od strane prednika ovdje tuženika ZT pok. LT protiv tuženika AF, a radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sastojećih iz drugog djela kuće broj 144 ST/135 N, narisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] tijelo I. iz cijelog trećeg kata broj 5, sa ulazom kroz kuću 144 ST/135N i cijelog tavana. Kako u međuvremenu preminuo tužitelj, to je dana 24. studenoga 2009. godine donesena presuda kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja posl.br. P-119/09 i to sada ovdje tuženika.
23. U svome pisanom nalazu i mišljenju vještak geodetske struke Tihomir Šubat navodi da se isti daje nakon provedenog uviđaja na licu mjesta, izvedenih geodetskih mjerenja, te uvida u gruntovni i katastarski operat. Vještak navodi da se prijepor nalazi u središnjem dijelu k. o. [katastarska općina], naselju Senj, na adresi [adresa], odnosno [adresa], a prilazi mu se sa sjeverne strane sa [adresa]. Kao prijepor pokazan je stan na drugom katu i to hodnik, tri sobe, kuhinja i WC. Isto tako 1. tužitelj pokazuje neprijeporne prostorije u prizemlju i to trgovinu, te sobu i WC. Vještak navodi da se na predmetnom području ne podudaraju grafički podaci između katastra i gruntovnice, kao niti sa stvarnim stanjem u naravi, te je vještak utvrdio da pokazni prijepor na drugom katu predstavlja hodnik, dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] odnosno dijelom na k. č. br. [katastarska čestica]/1K, odnosno dijelom k. č. br [katastarska čestica]/2K. Da se kuhinja nalazi dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], odnosno na k. č. br. [katastarska čestica]/1K, WC na 686, na odnosno na 100/1K, soba jedan dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] odnosno dijelom na k. č. br. [katastarska čestica]/1K i dijelom na k. č. br. [katastarska čestica]/2K, soba dva dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], dijelom 688, na k. č. br. [katastarska čestica]/2K, te soba tri na 687, na k. č. br. [katastarska čestica]/2K. Zaključno vještak je naveo da geodetski nalaz u ovom predmetu predstavlja dio nalaza odnosno smatra se potpunim uz uključivanje nalaza vještaka građevinske struke, vršenjem takozvanog kombiniranog vještačenja. Ističe da je osim same identifikacije bilo nužno provesti geodetsku izmjeru unutar samog objekta, a kako bi se vještaku graditeljske struke, a zbog nepravilnosti objekta, te kontrole vertikala omogućilo daljnje vještačenje.
24. U svome pisanom nalazu i mišljenju vještak građevinske struke ŠF navodi da se prijeporni stan nalazi u [adresa], u centru grada, u zgradi (zgradama) na gruntovnim (zemljišno-knjižnim česticama) oznaka 430/101/2 K, 430/100/1 K i 430/100/2 K. Jedini ulaz u stan je kroz zgradu na gruntovnoj čestici 430/100/1 K, gdje se nalazi predulaz u stan. Prema viđenom stanju na dan očevida prijeporni stan funkcionira kao jedna cjelina, odnosno kao jedna stambena jedinica koja se sastoji od hodnika s kuhinjom, wc-a i tri sobe, sa instalacijama koje su izvedene i koriste se za cijeli stan kao jednu cjelinu. Na zemljišno-knjižnoj čestici oznake 430/101/2 K se nalazi dio hodnika i jedna soba (na nacrtu označeno kao soba 3) i taj dio stana nema neovisni ulaz sa drugog kata. Do ovog dijela je moguć ulaz isključivo preko dijela stana koji se nalazi na zemljišno-knjižnoj čestici oznake430/100/1 K. Na zemljišno-knjižnoj čestici oznake 430/100/1 K se nalazi dio hodnika, wc, kuhinja i dio sobe (na nacrtu označeno kao soba 1) i taj dio stana ima neovisni ulaz sa drugog kata na kojem se nalazi i preostali dio zgrade na istoj čestici. Na zemljišno-knjižnoj čestici oznake 430/100/2 K se nalazi dio jedne sobe (na nacrtu označeno kao soba 1) i jedna soba (na nacrtu označeno kao soba 2) i taj dio stana nema neovisni ulaz sa drugog kata. Do ovog dijela je moguć ulaz isključivo preko dijela stana koji se nalazi na zemljišno-knjižnoj čestici oznake 430/100/1 K i dijela koji se nalazi na zemljišnoknjižnoj čestici oznake 430/101/2 K. Ukupna površina prijepornog stana iznosi 91,20 m2. Dio stana na zk.č.br. 430/101/2 K je površine 31,77 m2. Dio stana na zk.č.br. 430/100/1 K je površine 31,10 m2. Dio stana na zk.č.br. 430/100/2 K je površine 28,33 m2. Zaključno vještak navodi da na osnovu raspoložive dokumentacije, očevida na licu mjesta i izvršenih opažanja, da je predmetni prijeporni stan prikazan na fotografijama i tlocrtima u ovom nalazu, s opisom dijelova i površina koji se nalaze na pojedinim od ukupno 3 zemljišno-knjižne čestice. Da predmetni stan funkcionira kao jedna cjelina s jedinstvenim ulazom i instalacijama potrebnim za funkcioniranje i da se jedini ulaz u stan se nalazi u zgradi na zk.č.br. 430/100/1 K.
25. Saslušan kao svjedok KT u svome iskazu navodi da je u vremenskom periodu 1.1.1998.-12.10.2006. godine bio na radnom mjestu višeg kustosa u muzeju u [adresa]. Da je radio na konzervatorskoj obnovi stare gradske vijećnice, a sporna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica]/2K zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] se nalazi dijelom u sklopu iste. Da se u stan na adresi [adresa], na drugom katu dok je on bio viši kustos ulazilo kroz zgradu gradske vijećnice, odnosno Lože kroz glavni ulaz do stana od gospođe ŽF, rođene OT, a danas više ne, ulaz je otvoren s druge strane, a ne zna tko živi u tome stanu. Da se stan kojim se koristila gospođa ŽF protezao na dvije čestice odnosno nalazio se fizički dijelom iznad druge zgrade tj. veći dio bio je u gradskoj loggi a manji dio na drugoj strani. A to zna obzirom je znao zajedno s kolegom kojem je gospođa ŽF bila teta odlaziti k njoj i pomagati joj obzirom se radilo o starijoj ženi. Da se poslovni prostor 1. tužitelja nalazi u zgradi loggie, u prizemlju, a ne zna tko je bio prije tužitelja bio vlasnik predmetnog poslovnog prostora. Da je poznavao ŽT oca ovdje tužitelja koji je stanovao u prostoru do tog poslovnog prostora koji je imao siva vrata i tamo su stanovali on i supruga pa ih od tuda i zna. Da nije 100% siguran što se nalazi iznad trgovine u vlasništvu tužitelja misli da su bile nekakve sobe. Da ne može decidirano odgovoriti da li je postojao na prvom katu ulaz u stambeni prostor koji se nalazi iznad trgovine u vlasništvu tužitelja, zna da su imali problem s prostorijom 7 do 8 m2 koji je nastao prije negoli je počelo izvođenje radova 2001. kada su trebali ući u isti i tada je tužitelj rekao da je to njegovo i da ima ključ i oni su ga pitali da im da ključ ako ga ima, što je on odbio. Da je tada sa skele kroz prozor koji se nalazi bočno prema tužiteljevom poslovnom prostoru snimio fotografiju na kojoj je vidljiva hrpa knjiga gradskog muzeja sa pečatom muzeja. Da su cijelo vrijeme osporavali vlasništvo koji spor je riješen nakon njegovog odlaska misli 2011. godine. Da je 2011. godine bio gradonačelnik Grada Senja, a predmetni spor se vodio između gradskog muzeja Senja i ovdje I. tužitelja, a riješen je nagodbom obzirom je njima zbog predmetnog spora prijetio gubitak sredstava Ministarstva kultura za trogodišnje financiranje obnove, a sve zbog prostora od 7 do 8 kvadrata, pa je gradsko vijeće dalo suglasnost za predmetnu nagodbu kojom je gospodinu ŽT isplaćen iznos od 13.500,00 eura. Da iz sobe iz predmetne nagodbe nije postojao put za komunikaciju za daljnji prostor koji je koristio otac I. tužitelja.
26. Saslušana kao svjedok ĐT u svome iskazu navodi da radi se o stanu tuženika koji se nalazi u zgradi gradske vijećnice loggie u vlasništvu gradskog muzeja Senja. 2001. počelo se s uređenjem tj. restauracijom predmetnog muzeja i tada se na putu ispriječio susjed gospodin ŽT koji je krenuo svojatati dio loggie te stan u vlasništvu ovdje tuženika. Da može garantirati da isti nikada kroz loggiu nije ulazio u svoj prostor. Mora napomenuti da je nekako u to vrijeme preminula gospođa ŽF koja je živjela na zadnjoj etaži te je taj stan ostao slobodan, a kako su radnici radili u loggi bio je slobodan prolaz pa je gospodin ŽT ušao, provalio u stan, promijenio ključeve stavio na vrata ŽT i pobacao dio stvari. Tada su alarmirani odvjetnik tuženika i policija koji su zaustavili tu radnju. Čini joj se da je tada zabranjeno da pristupa tome prostoru. Da su da bi od ministarstva kulture dobili dokumentaciju za trogodišnje financiranje u iznosu od 1.300,000,00 kn morali imati riješene imovinsko pravne odnose za zgradu loggie pa je u tu svrhu otišla po zk izvatke i tada joj je rečeno da ne može dobiti čisti vlasnički list obzirom se ovdje I. tužitelj upisao u 1/5. Da se tada obratila Gradu Senju obzirom bi u protivnom propala sredstva i tada je dogovoren s gradom tj. sklopljena je nagodba i I. tužitelju je isplaćeno po prilici 150.000,00 kn. Tada je dogovoreno da će prolaz do njegovog stana biti zazidan što je učinjeno te su smatrali da s njim više neće biti problema obzirom je isti bio isplaćen. Međutim problemi su se istim nastavili te on i dalje ustraje da on iz loggie ima ulaz u svoj stan. On inzistira da kada i tuženici imaju tu ulaz da ima ulaz i on međutim to su dvije različite situacije, tuženici tu oduvijek imaju prolaz i to je jedini način da uđu u svoj stan i to je oduvijek tako. Da je kod ulaska u stan tuženika a kod izvođenja radova komunicirala s tuženicima, oni bi joj dali ključeve, imala je s njima veliku suradnju i povjerenje te može reći da su se etaže posložile i da je postojao samo prag iz kojeg se prolazilo iz prostora loggie u njihov stan. U tom stanu ranije je stanovala gospođa ŽF i ona je dolazila u isti obzirom ju je ista pozivala kad bi bila kiša da ima poplave s krova i tada bi učinila koliko je mogla, postavila kante i najlone. Da su napravili novo stubište isključivo za obitelj tuženika obzirom oni drugog prilaza nisu imali a muzej nije imao sredstava da otkupi njihov stan i onda su morali naći rješenje obzirom su oni prolazili kroz muzej u kojem ima puno vrijednih stvari. Da se s desne strane u prizemlju od zgrade loggie nekretnina tužitelja kuća u kojoj je stan od Š, te poslovni prostor tužitelja i stan se položajno nalazi iznad njegovog poslovnog prostora, on ima prizemlje i etažu. Da je poznavala oca tužitelja, on se bavio brušenjem noževa, te je stanovao u tom stanu do loggie.
27. U svome iskazu 1. tužitelj ŽT navodi da su njegov otac AT i RT kupili su cijelu kuću koja se sastoji od prizemlja, prvog i drugog kata i to od HT i [adresa]. godine. U prizemlju se cijelo vrijeme nalazio lokal, na prvom katu bile su tri sobe, njegov otac imao je tri sina, u jednoj sobi bili su baka i djed, a u jednoj teta i tetak, na drugom katu stanovala su podstanarka ŽF i njezin suprug ŽF i na oba kata se ulazilo kroz gradsku vijećnicu, na adresi [adresa]. Da se danas u prizemlju njegov nalazi njegova trgovina i to tako 20 godina i jedna soba, a na prvom katu ne može pristupiti obzirom je prema dogovoru trebao biti napravljen prolaz prema loggi i to s gospođom ĐT i isto tako i za drugi kat. Da je u početku ŽF plaćao nešto njegovom ocu, međutim nakon njegove smrti CT nije imala sredstva za plaćanje jer je imala malu mirovinu, te je njegov otac predložio da traži drugi smještaj a onda je tražila to od Grada i bila je spremna iseliti iz predmetnog stana. Da je rekla da probila dvoja vrata tj probila vrata iz jedne kuće u drugu kuću, pri čemu misli da je probušila zid iz jedne kuću u drugu i to prije nego su to kupili. Da je poznavao oca ovdje tuženika ZT imali su spor i rekao je da nikada nije bio u tom stanu, inače je on kupio samo jednu prostoriju a 2010. tužio je gospođu ČF koja nije imala potomaka i tako je stekao jednu prostoriju. Da je stube za prvi i drugi zatvorila ĐT koja je bila glavna u muzeju, zaključala je vrata da se tu ne bi prolazilo, a srušeno je i stepenište koje je prolazilo kroz zgradu i sada tu više nema prolaza. Da tuženi ili njihov prednik nikada nisu tužili njega ili njegove prednike za vlasništvo stana na drugom katu, niti je pok. ZT nudio njegovom da kupi njihov dio stana. Da od kad pamti da su njegovi roditelji držali u posjedu radionu i kuhinju, na katu su bile sobe a u odnosu na sporni stan da nisu bili u posjedu jer je bila tamo podstanarka. Da je ista ulazila kao na prvom katu, isto su skale, mala prostorija od 8 kvadrata i onda se ulazilo u njegov stan i tako se ulazi i danas ali je razbijena prva sobica.
28. U svome iskazu 2. tužena ŽTC navodi da je njezin djed LT kupio nekretninu još 1940. godine i to stan po prilici površine 90 kvadrata kao i tavanski prostor iznad toga stana a u isti ulazilo se kroz zgradu muzeja grada [adresa] odnosno kroz gradsku vijećnicu. Da je njezin djed kako je kupio predmetni stan tako je i stupio u posjed i to 19 godina prije nego što se obitelj tužitelja doselila u [adresa] te je isti koristio u cijelosti. U trenutku kad je njen djed kupio stan gospođa ČF je bila osoba nepoznata boravišta ali je on kupio od njezine obitelji i kao takvog ga u cijelosti koristio. Nakon drugog svjetskog rata predmetni stan dodijeljen je obitelji ŽF kao zaštićenim najmoprimcima koji su ga također koristili u cijelosti. Nakon smrti njena djeda stan je u cijelosti naslijedio njihov otac ZT koji je imao ugovor s gospođom ŽF. Tužitelj je tada pokušao osporiti pravo korištenja gospođi ŽF cijeloga stana, međutim sud je utvrdio da ista ima ugovor sa njihovim ocem za korištenje cijelog stana i da ga s pravom koristi. Gospođa ŽF preminula je 2008. godine i onda im je po njezinoj smrti njezin sin vratio ključeve i to bratu i njoj obzirom su sada bili vlasnici jer je njihov otac preminuo 2007. godine. Da je tada tužitelj nasilno ušao u prostor tj. provalio, promijenio bravu i natpis na vratima te su pokrenuli kazneni postupak i on je osuđen a oni su se nakon kratkog vremena vratili u posjed. To vrijeme je bilo jedino vrijeme kada je tužitelj bio u posjedu. Da se sjeća da su dolazili sa ocem u posjet obitelji ŽF doduše rijetko, kao mali i da je stan i tada bio jedna cjelina. Uvijek je postojao jedan ulaz i nije bilo moguće drugačije ući u taj stan osim kroz dio stana koji je predmet ovog postupka. Da je njoj indikativno što tužitelj ne potražuje tavanski prostor koji se nalazi iznad stana i ima jedan ulaz. Da su nedavno sklopili ugovor o prodaji nespornog dijela stana kao i predugovor o prodaji spornog dijela stana s VF koji je u cijelosti upoznat s ovim sporom te će postupiti sukladno odluci suda. Da VF nije u posjedu spornog dijela stana nego kroz isti prolazi prema njihovoj dozvoli dok istu ne opozovu. U taj stan ulazilo se kroz prolaz sa strane Frankopanskog trga 8, u zgradi gradske vijećnice na trećem katu, a ključeve od ulaza ima muzej grada Senja i oni, te su privremeno dozvolili gospodinu VF.
29. U svome iskazu 1. tuženik LT navodi da nakon što je saslušao iskaz koji je dala njegova sestra, ovdje 2. tužena da se njemu u cijelosti pridružuje te nema što dodavati. Da je uvijek je bio jedan ulaz u stan, kroz [adresa] i tamo su zatekli gospođu ŽF i sina ŽF. Da je obilazio nekretnine u [adresa] i to nakon što je dobio ključ od sina gospođe ŽF te je jednom prilikom zatekao promijenjenu bravu, te ploču sa prezimenom RT, dok je pločica sa prezimenom LT bila bačena na pod nakon čega se obratio policiji, kasnije i odvjetniku. Da nije upoznao oca ovdje tužitelja ŽT pok RT, a nikada nije ušao u prizemlje zgrade [adresa] pa ne zna da li tužitelj tamo ima trgovinu. Da u tavanski prostor istoga stana ima jedan ulaz.
30. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjevi neosnovani u cijelosti.
31. Predmet spora je zahtjev za predaju kata zgrade površine 42 m2 izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica]/2K iz u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], slobodnog od osoba i stvari, te zabrana tuženicima bilo kakvog daljnjeg sprečavanja i ometanje tužitelja u vršenju vlasničkih ovlaštenja na predmetnoj nekretnini. Među strankama je sporno da li je 1. tužitelj vlasnik drugog kata površine 42m2, obzirom ističu da na drugom katu ne postoji stan takve veličine, već se radi o stanu tuženika u površini od 75m2, koji predstavlja treću etažu zgrade, a 2. kat gledajući od ulaza u kuću i da stan tuženika predstavlja takozvani stari etaž, te da takvo etažno vlasništvo, s obzirom na činjenicu kako se dijelom nalazi iznad kupljene kuće tužitelja, nema vezu sa nekretninom u vlasništvu tužitelja, osim činjenice da se dijelom položajno nalazi iznad navedene zemljišne čestice.
32. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima. Ovo izuzev sadržaja isprave svjedoka OT ovjerene je po javnom bilježniku Zvonimiru Vrbanu, iz [adresa], broj ovjere Ov-703704 od dana 21. travnja 2004. godine, obzirom je sadržaj iste u suprotnosti sa ostalim izvedenim dokazima, ponajprije preostalim ispravama priležećim spisu.
33. Sud je nalaz vještaka Tihomira Šubata prihvatio u cijelosti smatrajući ga izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine, dokumentiranim i logički izraženim, te potpuno i precizno obrazloženim, a uvjerenja je da nalaz vještaka nije proturječan sam sebi niti dokumentaciji priležećoj spisu, pa mu u cijelosti poklanja vjeru, ovo tim više što na isti niti jedna od stranaka nije imala primjedbi.
34. Sud je nalaz vještaka građevinske struke ST prihvatio u cijelosti, smatrajući ga izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine, te korektnim i sadržajnim. Ovo tim više što je isti svoj nalaz i mišljenje dao po izvršenom uviđaju na licu mjesta, te temeljem dokumentacije priležeće spisu, a isto tako na njegov nalaz i mišljenje niti jedna stranka nije imala primjedbi.
35. Sud je prihvatio iskaze svjedoka KT i ĐT kao životne i logične te u skladu sa ostalim izvedenim dokazima, a radi se osobama koje su bile dugogodišnji djelatnici gradskog muzeja Senj. Pa tako iz iskaza svjedoka KT proizlazi da se u stan na adresi [adresa], na drugom katu dok je on bio viši kustos ulazilo kroz zgradu gradske vijećnice, odnosno Lože kroz glavni ulaz do stana od gospođe ŽF, rođene OT, a danas više ne, ulaz je otvoren s druge strane. Da se stan kojim se koristila gospođa ŽF protezao na dvije čestice odnosno nalazio se fizički dijelom iznad druge zgrade tj. veći dio bio je u gradskoj loggi a manji dio na drugoj strani. Isto je u svome iskazu potvrdila i svjedokinja ĐT te navela da su napravili novo stubište isključivo za obitelj tuženika obzirom oni drugog prilaza nisu imali a muzej nije imao sredstava da otkupi njihov stan i onda su morali naći rješenje obzirom su oni prolazili kroz muzej u kojem ima puno vrijednih stvari, a da tužitelj nikada nije kroz loggiu ulazio kroz svoj prostor.
36. Što se tiče iskaza 1. tužitelja i 1. i 2. tuženika, valja naglasiti da ih je sud cijenio u kontekstu ostalih provedenih dokaza. Međutim, kako su iskazi 2. tužene i 1. tuženika u skladu sa ostalim izvedenim dokazima to je sud njihove iskaze prihvatio kao istinite. Pa tako iz njihovih iskaza proizlazi je njihov djed LT kupio nekretninu 1940. godine i to stan po prilici površine 90 kvadrata kao i tavanski prostor iznad toga stana a u isti ulazilo se kroz zgradu muzeja grada [adresa] odnosno kroz gradsku vijećnicu, te je još onda stupio u posjed stana. Nakon drugog svjetskog rata predmetni stan dodijeljen je obitelji ŽF kao zaštićenim najmoprimcima koji su ga također koristili u cijelosti, te imali ugovor sa njenim ocem koji je naslijedio djeda. Gospođa ŽF preminula je 2008. godine i onda im je po njezinoj smrti njezin sin vratio ključeve. Da se sjeća da su dolazili sa ocem u posjet obitelji ŽF kao mali i da je stan i tada bio jedna cjelina i uvijek je postojao jedan ulaz i nije bilo moguće drugačije ući u taj stan osim kroz dio stana koji je predmet ovog postupka. Sudu nije prihvatljiv dio iskaza 1. tužitelja u kojem navodi da je u početku ŽF plaćao nešto njegovom ocu, međutim nakon njegove smrti CT nije imala sredstva za plaćanje jer je imala malu mirovinu, te je njegov otac predložio da traži drugi smještaj a onda je tražila to od Grada i bila je spremna iseliti iz predmetnog stana koji drži neživotnim i nelogičnim te u suprotnosti sa ostalim izvedenim dokazima.
37. Odredbom članaka 162 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96,68/98,137/99,22/00,73/00, 129/000, 114/01, 79/06, 14/06, 146/08, 38/09, 159/09, 143/12, 152/14; nastavno ZN) je određeno da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtjeva da mu preda posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu. Dakle, pretpostavke koje tužitelj treba dokazati su njegovo vlasništvo stvari i tuženikov posjed stvari koji u ovome postupku nije sporan, ali je sporno tko je vlasnik prijepora. Iz priloženih zk izvadaka proizlazi da je ovdje 1. tužitelj vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/2K iz u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada u [adresa], a tuženici su vlasnici k. č. br. [katastarska čestica]/2K, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća u [adresa], a iste nekretnine graniče i sa nekretninom k. č. br. [katastarska čestica]/1K, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća u [adresa], u vlasništvu Gradskog muzeja Senj. Tužitelj tvrdi tuženici neosnovano posjeduju dio njegove nekretnine i to stan na drugom katu površine 44 m2, dok tuženici tvrde na toj čestici tužitelj nije vlasnik stana na drugom katu površine 44m2, niti na drugom katu postoji stan takve veličine, već se radi o stanu tuženika u površini od 75m2, koji predstavlja treću etažu zgrade, a drugi kat gledajući od ulaza u kuću. Tuženici tvrde da njihov predstavlja tzv.stari etaž, a što je vidljivo iz nacrta etažnog vlasništva, te da takvo etažno vlasništvo, s obzirom na činjenicu kako se dijelom nalazi iznad kupljene kuće tužitelja, nema vezu sa zemljišnom kč. [katastarska čestica]/2K u vlasništvu tužitelja. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Tihomira Šubata proizlazi da po tužitelju pokazni prijepor na drugom katu predstavlja hodnik, dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] odnosno dijelom na k. č. br. [katastarska čestica]/1K, odnosno dijelom k. č. br [katastarska čestica]/2K, kuhinja koja se nalazi dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], odnosno na k. č. br. [katastarska čestica]/1K, WC na 686, na odnosno na 100/1K, soba jedan dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] odnosno dijelom na k. č. br. [katastarska čestica]/1K i dijelom na k. č. br. [katastarska čestica]/2K, soba dva dijelom na k. č. br. [katastarska čestica], dijelom 688, na k. č. br. [katastarska čestica]/2K, te soba tri na 687, na k. č. br. [katastarska čestica]/2K. Iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke ST proizlazi da je predmetni prijeporni stan na drugom katu površine 91,20 m2, od čega se dio stana nalazi na zk.č.br. 430/101/2 K u površini 31,77 m2, dio stana na zk.č.br. 430/100/1 K u površine od 31,10 m2 i dio stana na zk.č.br. 430/100/2 K površine 28,33 m2, ali da predmetni stan funkcionira kao jedna cjelina s jedinstvenim ulazom i instalacijama potrebnim za funkcioniranje i da se jedini ulaz u stan se nalazi u zgradi na zk.č.br. 430/100/1 K a koja je u vlasništvu Gradskog muzeja Senj. Da je tome tako i da se radi o jednoj stambenoj jedinici na II. katu u kojem je ranije stanovala obitelj ŽF koji su bili zaštićeni najmoprimci i u koji se ranije ulazilo isključivo iz prostorija gradskog muzeja Senj, a da bi naknadno bio napravljan zaseban prolaz za obitelj tuženika proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka KT i EF, kao i iskaza samih tuženika. Nadalje, svjedokinja EF je navela da I. tužitelj nikada kroz prostor muzeja nije ulazio u svoj prostor. Iz kupoprodajnog ugovora od dana 03. travnja 1959. godine, proizlazi da su HT i PT prodali nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica]/2K, kuća broj 137/9 nov na maloj placi u nutarnjem gradu od 12 čhv i to sve onako kako su iste do sada posjedovali i uživali kupcima ŽT MT, te ŽT BT, međutim po mišljenju ovoga suda nije utvrđeno da bi se predmetni ugovor odnosio i na prijeporni stan na II. katu, obzirom da je u tome stanu živjela od 1949. u obitelj ŽF kao zaštićeni najmoprimac (dakle u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora već 10 godina), a nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego sam ima, pa tako prodavatelji nisu mogli na kupce prenijeti ona prava koja nisu imali. Nadalje, iz predmeta Općinskog suda Senj pod br.P-3/99 proizlazi da je prednik tužitelja presudom od 12.03.2004.g. pravomoćno odbijen s tužbenim zahtjevom za predaju u posjed prijepora od sada pok. CT kao zaštićenog najmoprimca, vlasnika sada pok. ZT prednika tuženika. Iz predmeta Općinskog suda Senj br.P-182/08 proizlazi da su tuženici bili smetani u posjedu predmetnog stana od strane prvotužitelja ŽT sina AT, te je izdana i provedena privremena mjera kojom je tuženima omogućen posjed njihovog stana, a I. tužitelj je presudom Općinskog suda Delnice br.K-99/09 od 31.03.2010. proglašen krivim za kazneno djelo protiv javnog reda – samovlasti, opisano i kažnjivo po čl.329./1 Kaznenog zakona na štetu tuženika, a vezano upravo za prijepornu nekretninu. Obzirom iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je prijepor u naravi jedna cjelina s jedinstvenim ulazom i instalacijama potrebnim za funkcioniranje i da se jedini ulaz u stan se nalazi u zgradi na zk.č.br. 430/100/1 K, a koja je u vlasništvu Gradskog muzeja Senj, to po mišljenju ovoga suda tužitelji nisu dokazali vlasništvo istoga, pa je tuženi zahtjev valjalo odbiti i odlučiti kao u točki I. i II. izreke ove presude.
38. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 ZPP-a, dosuđeni trošak se odnosi na trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu iznosu od 90,00 EUR-a, te trošak zastupanja tuženika u parnici po punomoćniku odvjetniku u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženicima je priznat sastav odgovora na tužbu, te podnesaka od 16. ožujka 2011. godine, 04. studenoga 2014. godine, 11. ožujka 2015. godine, 05. siječnja 2023. godine, 29. siječnja 2023. godine, 31. siječnja 2023. godine, 11. ožujka 2023. godine, 15. lipnja 2025. godine u iznosima od po 500,00 EUR-a, te sastav žalbe od 05. veljače 2013. godine i žalbe od 18. listopada 2023. godine u iznosima od po 250,00 EUR-a. Nadalje, tuženicima je priznat trošak zastupanja na ročištu od 04. prosinca 2024. godine u iznosu od 250,00 EUR-a, te na ročištima od 21. ožujka 2011. godine, 05. studenoga 2014. godine, 20. svibnja 2022. godine, 05. rujna 2022. godine, 13. siječnja 2023. godine, 17. lipnja 2025. godine i 16. listopada 2025. godine u iznosima od po 500,00 EUR-a. Dakle, tužiteljima je na ime zastupanja priznato ukupno 8.750,00 EUR- a, što uvećano za 10% na ime zastupanja više osoba u iznosu od 875,00 EUR-a, iznosi 9.625,00 EUR-a, što uvećano za iznos PDV-a po stopi od 25 % u iznosu od 2.406,25 EUR-a, ukupno iznosi 12.031,25 EUR-a, što uvećano za iznos pristojbe iznosi 12.121, 25 EUR-a, te je valjalo odlučiti kao u točki III. izreke ov.
U Crikvenici, 27. studenoga 2025.
S U T K I NJ A:
Mirta Tomac Podobnik
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude, te rješenja donesenih u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, te rješenje ,u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. O žalbi odlučuje drugostupanjski sud.
