REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 154 P Ob-1333/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Rei Rajić, u pravnoj stvari tužitelja SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Dragani Vidović, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženice GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po odvjetnici Ani Hrabar, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hrabar & Partneri d.o.o., Zagreb, radi spora o roditeljskoj skrbi u odnosu na mlt. HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. BK, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici FK, pravnici iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Maksimir, nakon glavne rasprave, održane i zaključene 16. listopada 2025. u prisutnosti tužiteljice i tuženika osobno, njihovih punomoćnica, posebne skrbnice te predstavnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Maksimir, uz isključenje javnosti, 27. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Mijenja se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broja P Ob-1952/2015 od 18. listopada 2017., na sljedeći način:

1) Osobni odnosi mlt. HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], i mlt. BK, OIB: [osobni identifikacijski broj], s majkom GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivat će se sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko dogovor izostane:

- svaki drugi vikend od petka nakon nastave do nedjelje u 20:00 sati,

- dva poslijepodnova u tjednu (uvažavajući školske i izvanškolske obveze djece) u trajanju od četiri sata,

- naizmjenično svaki drugi blagdan i praznik te polovicu svih školskih praznika, sve na način da majka dolazi po dječake te ih vraća na adresu prebivališta oca.

2) Roditelji SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivat će zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na mlt. djecu.

3) Nalaže se majci GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime uzdržavanja mlt. HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi mjesečno iznos od 300,00 eura, te na ime uzdržavanja mlt. BK, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi mjesečno iznos od 300,00 eura, ukupno 600,00 eura mjesečno za oba djeteta, počevši od 1. prosinca 2025. pa nadalje dok za to budu postojale zakonske pretpostavke, koji iznos dospijeva do svakog 15. dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na tekući račun oca SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Nalaže se tuženici GK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju SK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. studenog 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu 5. prosinca 2023. podnio tužbu i prijedlog za donošenje privremene mjere u kojima u bitnom navodi kako su se od donošenja presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob-1952/2015 od 18. listopada 2017., kojima je razveden brak tužitelja i tuženice te je uređen način ostvarivanja osobnih odnosa roditelja i djece te uzdržavanje, promijenile okolnosti na strani zajedničkih sinova mlt. HK i BK. Dječaci više ne pohađaju dječji vrtić već osnovnu školu u neposrednoj blizini očeve adrese prebivališta na kojoj stanuju. Isto tako, obojica pohađaju izvannastavne aktivnosti u neposrednoj blizini mjesta stanovanja (HK trenira nogomet tri puta tjedno u NK Ravnice, a BK pet puta tjedno trenira vaterpolo u Klubu Medveščak na [adresa]). Prema aktualnoj presudi, djeca stanuju na očevoj adresi te su tjedan dana s njim na [adresa], a tjedan dana kod majke na [adresa]. Tužitelj navodi da zbog blizine škole i treninga njegovom stanu on i u tjednu kad su djeca kod majke pretežito skrbi o djeci, vodi brigu o njihovoj školi, treninzima i zdravlju te snosi veliku većinu troškova. Nadalje, majka je djeci zabranila da u tjednu kad su kod nje nakon škole idu u očev stan, već vrijeme dok ih ona ne pokupi provode po vani, pa se ne stignu odmoriti niti učiti. Nadalje navodi da tuženica opstruira normalnu komunikaciju stoga ne uspijevaju postići dogovor, nema potrebne informacije o djeci dok su s majkom, a ona mu ih ne javlja. Predlaže da mu se omogući ostvarivanje djelomično samostalne roditeljske skrbi te da se izmjeni odluka o ostvarenju osobnih odnosa djece s roditeljima na način da nastave stanovati s njim, a da s majkom ostvaruju osobne odnose svaki drugi vikend te dva puta tjedno poslije nastave, kao i da majka ubuduće plaća uzdržavanje u iznosu od po 300,00 eura za svako dijete.

2. U odgovoru na tužbu od 29. veljače 2024. tuženica izražava protivljenje tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Osporava da bi od donošenja aktualne sudske presude iz 2017. pa do sad došlo do promijenjenih okolnosti koji bi opravdavali izmjenu postojeće odluke. Navodi kako djeca od 2017. borave jedan tjedan kod oca, jedan tjedan kod majke čime je uspostavljena uspješna rutina. Dječaci imaju razvijen osjećaj privrženosti prema oba roditelja usprkos njihovom razvodu te osjećaju jednaku prisutnost oba roditelja u svojim životima. Smatra kako tužiteljevi navodi o promijenjenim okolnostima proizlaze prije svega iz niza izvannastavnih aktivnosti na koje je otac, samoinicijativno i bez suglasnosti majke, upisao dječake i to upravo u dijelu grada gdje otac stanuje ([adresa]). Isto tako ih je bez njenog odobrenja upisao i u osnovnu školu na [adresa], sve kako bi ih vezao za kvart u kojem on stanuje, a njoj kao majci što više otežao ostvarivanje osobnih odnosa s djecom. Usprkos tome, navodi da redovno svih ovih godina odvozi i dolazi po djecu u školu, na izvanškolske aktivnosti, druženja s prijateljima, liječničke preglede i instrukcije, sve na relaciji [adresa] (gdje ona stanuje) – [adresa]. Osporava navode da ona opstruira komunikaciju s tužiteljem, već navodi kako je upravo ona uvijek nastojala ostvariti kontakt s ocem oko bitnih pitanja vezanih za djecu, pri čemu ju je on ignorirao, bio nedostupan te je izbjegavao bilo kakvu suradnju. Smatra kako otac previše opterećuje djecu prečestim i opterećujućim treninzima, što mu se mlt. HK i BK ne usude reći jer se plaše njegove ljutite reakcije. Također navodi kako otac ignorira i umanjuje problem vršnjačkog nasilja prema mlt. BK. Protivi se zahtjevu da roditelj ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb, kao i promjeni dinamike odnosa po modelu tjedan/tjedan budući da je djeci potrebni učestali i ravnomjerni odnosi s oba roditelja. Predlaže promjenu postojeće odluke na način da mlt. BK bude prijavljen na njenoj adresi, čime bi se roditelji izjednačili u pravima, a djeca bi nastavila po jedan tjedan provoditi kod svakog od roditelja. Tijekom postupka predlaže da oba djeteta stanuju s njom, a da s ocem ostvaruju osobne odnose.

3. Mlt. HK i BK je tijekom postupka imenovana posebna skrbnica FK, pravnica iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb.

4. Tijekom dokaznog postupka saslušani su tužiteljica i tuženik, pribavljeni su izvješće i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Maksimir (dalje: Zavod), psihologinja suda je obavila razgovor s mlt. HK i BK te je proučena sva dokumentacija dostavljena u spis, a odluka je donesena sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP).

5. Iz izvješća i mišljenja Zavoda od 24. listopada 2024. saznaje se sljedeće. Majka GK, djevojački S, rođena je **.**.1980. u Zagrebu. Završila je Ekonomski fakultet, zaposlena je u struci, u firmi Advans Adria d.o.o. na radnom mjestu senior media planera, s mjesečnim prihodima u iznosu od 1.500,00 eura. Nije u emotivnoj vezi. Stanuje u stanu površine 100m2, koji se sastoji od boravka, kuhinje, kupaonice i dva toaleta te dvije spavaće sobe, u jednoj spavaju djeca, u drugoj majka.

Otac SK rođen je **.**.1980. u Zagrebu, završio je Ekonomski fakultet na kojem je i magistrirao. Zaposlen je u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju kao viši savjetnik u Službi kontrole na terenu. Plaća mu iznosi 1.850,00 eura mjesečno. Zajedno s izvanbračnom partnericom, njenom kćeri te mlt. HK i BK stanuje u stanu od 90 m2. GK i SK su sklopili brak 2011., prvi za oboje, koji je razveden 2017. U braku je rođeno dvoje djece.

Mlt. HK rođen je **.**.2011., završio je 8. razred Osnovne škole A. G. Matoš te aktualno polazi prvi razred srednje škole. Trenira nogomet u NK Ravnice tri puta tjedno, a jednom tjedno vikendom brazilski nogomet u Utrinama ili Sportskom centru u Dubravi, ovisno kod kojeg je od roditelja. Svira bubnjeve. U tretmanu je psihologa od 2023.

Mlt. BK rođen je **.**.2012., učenik je 6. razreda Osnovne škole A. G. Matoš gdje se školuje po redovnom programu uz individualizirane postupke u redovitom razrednom odjelu radi poteškoća u koncentraciji, čitanju i pisanju. Aktualno trenira vaterpolo pet puta tjedno u VK Medveščak, također svira bubnjeve. Privatno kod kuće dolazi mu edukacijski rehabilitator dva puta kada je kod oca, a majka jednom tjedno vodi dijete rehabilitatoru kad je kod nje. Jednom tjedno ide psihologu, od 2023. BK je bio u tretmanu pri Poliklinici Suvag jer je kasnio u psihomotornom razvoju (kasno progovorio, kasno prohodao te mu je odgođena škola, a u kojem periodu je bio u tretmanu u Suvagu, preko godine dana). U izvješću se navodi da je tijekom razgovora provedenih s roditeljima uočeno da je među njima izrazito narušena komunikacija, ne mogu se uskladiti ni oko čega, međusobno se optužuju za iznošenje netočnih informacija, upadaju jedan drugome u riječ te imaju potrebu analizirati i replicirati na svaki navod onog drugog. Usmjereni su isključivo na negativne strane i ponašanja drugog roditelja dok sebe doživljavaju u pozitivnim terminima. Ne pokazuju međusobno uvažavanje, skloni su ocrnjivanju drugog roditelja i isticanju negativnih osobina. To je naročito došlo do izražaja kroz analizu roditeljskih kompetencija gdje su i jedan i drugi roditelj opetovano naglašavali i opisivali propuste i negativne osobine drugog roditelja uz isticanje svojih pozitivnih osobina i svojih pozitivnih uloga u odgoju djece, dok minimalno pronalaze pozitivne karakteristike drugog roditelja.

Otac ističe da su djeci sve aktivnosti na [adresa], pa u tjednu kad su kod majke tek navečer nakon svega odlaze s njom na [adresa]. Navodi da su mu se djeca sama žalila na ovakav način organizacije života jer im je naporan ritam tjedan/tjedan zbog svih drugih obaveza koje imaju.

Majka smatra da je djeci u potpunosti prihvatljivo da žive jedan tjedan s majkom a jedan tjedan s ocem. Stava je da su djeca oduvijek navikla na tjedan/tjedan sistem. Misli da je za njih to idealno, sve drugo bi im bila trauma. Tijekom razgovora ipak navodi da HK iznosi negodovanje, ali to smatra očevim utjecajem.

Zavod navodi da je kroz analizu roditeljskih kompetencija uočljivo da je majka više usmjerena na BK te više govori o njemu, dok otac ravnomjerno govori o oba dječaka.

S mlt. HK i BK je u sklopu obradu od strane Zavoda proveden razgovor s psihologom iz kojega je vidljivo kako se radi o djeci koja odrastaju u obitelji separiranih roditelja uz prisutne teškoće u roditeljskoj komunikaciji. Po pitanju odnosa s roditeljima, uočava se privrženost i povezanost mlt. djece s majkom i ocem, iako obojica oca više doživljavaju u pozitivnim terminima, uz izloženost ocrnjivanju oca od strane majke. Navode aktivnosti koje prakticiraju sa svakim od roditelja iako se i u tom pogledu opisuju više aktivnosti s ocem. Obojica navode da bi im bilo lakše i iz organizacijskih razloga da tijekom tjedna borave kod oca. Iz razgovora se zaključuje da imaju otvoreniji i kvalitetniji odnos s ocem te u kućanstvu oca nisu izloženi ocrnjivanju majke. Također je uočeno da mlt. HK ima narušeniji odnos s majkom nego BK, doživljava da je majka prema njemu grublja te se doživljava odbačenim s njene strane zbog čega osjeća ljutnju.

Prema mišljenju Zavoda, u trenutnim okolnostima je najbolji interes djece izmjena načina održavanja osobnih odnosa s majkom. Predlažu da mlt. HK i BK stanuju na adresi oca te da se osobni odnosi majke i djece odvijaju na sljedeći način: svaki drugi vikend od petka nakon nastave do nedjelje u 19:00 sati, dva poslijepodneva u tjednu ( uvažavajući školske i izvanškolske obveze djece) u trajanju od četri sata, naizmjenično svaki drugi blagdan i polovicu svih školskih praznika. Predlažu da majka dolazi po mlt. HK i BK te ih vraća na adresu prebivališta oca u [adresa]. Zavod smatra da roditelji trebaju ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb jer, bez obzira na razdvojeni život, oba roditelja trebaju pokazati maksimalan angažman i što veću prisutnost u životu djece.

6. Na ročištu od 8. svibnja 2025. saslušane su stranke. Tužitelj u svom iskazu, između ostalog, navodi kako sinovi kod njega stanuju preko puta škole (tad je i HK još išao u osnovnu školu), a da im je do sportskih aktivnosti potrebno 5 do 10 minuta pješice. Opisuje kako se model tjedan/tjedan prema postojećoj presudi ne ispunjava u potpunosti budući da HK zna i u tjednu kada je kod mame prespavati kod njega u stanu jer mu je tako lakše s obzirom na školu i trening. Djeca se njemu izjašnjavaju da žele živjeti na [adresa]. Pojašnjava da je njihov cijeli život na tom kvartu od prijatelja, bicikala, osobnih stvari, sve više i djevojaka. Navodi da djeca u biti cijeli život stanuju na [adresa] jer su prije rastave svi zajedno živjeli tamo kao podstanari. S tuženicom komunicira putem WhatsAppa.

Tuženica prilikom iskaza navodi da je zaposlena u Real Media Grupi i ostvaruje plaću od 1.500,00 eura pri čemu nema dodatnih prihoda. Za put od škole do njenog stana u [adresa] navodi da traje oko 20 minuta autom. Na upit suda odgovara kako djeca nemaju društvo na [adresa] već se druže prvenstveno s njom i njenom obitelji. Svako druženje s prijateljima omogućava na kvartu na [adresa], a navodi i da prijatelji dječaka čak i dođu kod njih u [adresa]. Napominje da djeca imaju prijatelje u Selcu, gdje ljetuju. Na poseban upit suda odgovara kako se djeca njoj nisu žalila da im je naporno putovati od [adresa] do [adresa]. Smatra da su djeca preopterećena izvanškolskim aktivnostima koje organizira otac, sve u očevom kvartu.

7. Psihologinja suda je na temelju razgovora s mlt. HK i BK sastavila psihologijsku procjenu od 27. lipnja 2025. Iz iste se saznaje da je mlt. HK naveo kako bi volio da je kod oca jer mu je to praktičnije, tamo su mu treninzi, kvarti i prijatelji. Mlt Andro kaže da mu je seljenje od jednog do drugog roditelja dosadno te bi volio da ne mora toliko putovati autom. Navodi da bi volio živjeti s ocem jer mu je bliže škola i rjeđe bi kasnio na nastavu. Napominje da se kasno vraća kući s treninga kad je kod majke te da su mu svi prijatelji na [adresa]. Kaže da bi majku viđao svaki drugi vikend.

8. Na temelju svih provedenih dokaza sud je utvrdio kako su od vremena donošenja presude iz 2017. nedvojbeno promijenile okolnosti u životima mlt. HK i BK. Dječaci su tad još išli u vrtić, a sad HK ima 14 godina (u siječnju 2026. će navršiti 15) te pohađa srednju školu, a BK 13 godina te je u 6. razredu osnovne škole. Obojica pohađaju sportske aktivnosti na [adresa], HK nogomet, a BK vaterpolo. Iako majka smatra kako je otac namjerno djecu prijavljivao na izvanškolske aktivnosti u „svom“ kvartu sve s ciljem kako bi nju isključio iz života djece te joj što više otežao kontakte, prema utvrđenju ovog suda mlt. HK i BK su odrasli i cijeli život proveli upravo na [adresa]. Tamo su stanovali s roditeljima i prije njihovog razvoda, stoga je logično i razumljivo da su im svakodnevni životi, od škole i treninga do prijatelja i socijalne mreže, vezani za taj kvart.

Iz podataka u spisu, kao i prema navodima samih roditelja (posebno podneska tuženice od 6. listopada 2025.), postojeća presuda se ionako više ne provodi dosljedno u smislu striktnog poštivanja modela tjedan/tjedan. Na ročištu od 16. listopada 2025. punomoćnica tuženice navodi da su u proteklih mjesec i pol dana djeca vrlo malo vremena provela kod majke, BK samo jedan i pol dan, a HK pet dana. HK je već i prije znao i u majčinom tjednu ostati prespavati kod oca. Dječaci su u pauzi između škole i treninga dolazili u očev stan, a majka bi ih pokupila nakon treninga. Prema tome, sud smatra kako je nesporno utvrđeno kako okolnosti više nisu iste kao u vrijeme donošenja presude iz 2017.

9. Nadalje, prema navodima samih dječaka, obojici je zbog sve više školskih obaveza, izvanškolskih aktivnosti te činjenice da sve više izlaze i druže se s prijateljima koji svi stanuju na [adresa], s vremenom postalo naporno stalno putovati od [adresa] do majčinog stana u [adresa]. Sami ističu, a zaključak je i psihologijske procjene, da je preferencija života kod oca prvenstveno organizacijske prirode. Mlt. HK i BK iskazuju privrženost i majci i ocu, oboje ih vole, vezani su za njih te ih opisuju u pozitivnim terminima. Opterećeni su narušenim i konfliktnim odnosom roditelja. Obojica i u razgovoru pred Zavodom i sa sudskom psihologinjom navode da bi im bilo lakše odnosno da bi voljeli preko tjedna stanovati s ocem. Također su iskazali o potrebi ostvarivanja redovnih susreta s majkom.

10. Prema čl. 119. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ), dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta.

11. Sukladno čl. 104. st. 1. ObZ-a, roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Prema čl. 105. st. 1. ObZ-a, jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Stavak 3. istog članka određuje da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. st. 2. i 3. istog zakona.

12. Na temelju čl. 86. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ), roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dužni su poštovati mišljenje djeteta u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Prema stavku 2. istog članka, u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovu pravu ili interesu dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja. Mišljenje djeteta se uzima u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću.

13. Mlt. HK i mlt. BK su jasno i izričito izrazili mišljenje da bi htjeli stanovati kod oca jer im je tako organizacijski lakše, a s majkom ostvarivati redovne odnose. Radi se o dječacima kronološke dobi (14 i 13 godina) i zrelosti slijedom kojih sud smatra kako se njihovo mišljenje mora uzeti u obzir. U postojećim okolnostima nužno je voditi se najboljim interesima djece, a ne roditelja. Potrebe djece se mijenjaju s njihovom dobi i sazrijevanjem stoga je važno da roditelji imaju razumijevanja te da se prilagođavaju potrebama svakog djeteta, a ne obrnuto. Shvatljiva je želja roditelja da što više vremena provodi s djecom, ali je ključno da svoje potrebe ne pretpostavljaju potrebama i najboljem interesu djece. Pri uređenju načina ostvarivanja osobnih odnosa djece s majkom prihvaćen je prijedlog Zavoda (uz korekciju vremena vraćanja djece na očevu adresu nedjeljom s 19:00 na 20:00 sati) budući da je dan na temelju objektivnog, sveobuhvatnog i detaljnog izvješća i mišljenja nakon temeljite obrade obiteljskih, ekonomskih i socijalnih okolnosti stranaka. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. podtočki 1) izreke presude.

14. Sud je prihvatio prijedlog Zavoda i u pogledu roditeljske skrbi koju će majka i otac nastaviti ostvarivati zajednički. Usprkos njihovoj izrazito narušenoj komunikaciji, neuvažavanju, fokusu na mane onog drugog te fiksaciji na međusobno prepucavanje umjesto na zajedničku djecu, sud tijekom postupka nije našao da bi dobrobit i interesi djece po pitanju obrazovanja, zdravstvene zaštite, slobodnih aktivnosti i sličnog bili dovedeni u pitanje ili da je svakodnevno funkcioniranje djece na neki način blokirano zbog komunikacijskih poteškoća i konflikata roditelja. Roditelji se unatoč svemu, bar za sad, uspijevaju dogovoriti oko bitnih pitanja vezanih za djecu, stoga sud smatra kako nema osnove da se ostvarenje roditeljske skrbi, makar i djelomično, povjeri samo ocu. Naglašava se kako su roditelji dužni vlastite probleme, zamjeranja i nesuglasice staviti po strani te na prvo mjesto staviti dobrobit djece. Skreće se pozornost i majci i ocu da su djeca tijekom postupka više puta navodila koliko ih njihov loš međusobni odnos opterećuje i žalosti, stoga bi bilo uputno da porade na nekom minimumu pristojne i redovne komunikacije.

Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao pod točkom I. podtočkom 2) izreke presude.

15. Napominje se da je presudom poslovni broj P Ob-1952/2015 od 18. listopada 2017. već određeno da će mlt. HK i mlt. BK živjeti s ocem SK, stoga presuda u tom dijelu ostaje nepromijenjena.

16. U odnosu na prijedlog tuženice s ročišta od 16. listopada 2025. da se u postupku provede kombinirano psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje, sud je ocijenio da je isto nepotrebno i nesvrhovito s obzirom da prilikom obrade pri Zavodu niti tijekom ovog postupka nije utvrđeno da bi bilo tko od stranaka imao upitne roditeljske kompetencije. Oboje su angažirani, brižni, involvirani u živote svoje djece, poznaju njihove interese i specifičnosti, uredno surađuju sa školom. Dječaci su svoj stav i mišljenje već jasno izrazili pred Zavodom i u razgovoru sa psihologinjom suda, stoga bi za njih bilo nepotrebno opterećujuće provođenje dodatnog vještačenja. Stoga taj dokazni prijedlog tuženice nije prihvaćen, kao ni prijedlog za pribavljanjem izvješća voditelja mjere i saslušanjem istog. Predstavnica Zavoda je na istom ročištu iznijela stav kako se s djecom dovoljno razgovaralo tijekom postupka. Posebna skrbnica se složila s navodima Zavoda te je predložila odluku donijeti na temelju stanja spisa.

17. Odredbom članka 288. ObZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi obveze uzdržavanja. Prema čl. 307. st. 1., 2. i 3. ObZ-a, u sporu o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Članak 309. ObZ-a određuje da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a člankom 310. st. 1. i 2. ObZ-a propisuje se da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja, pri čemu se svakodnevna skrb o djetetu smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

18. Na temelju odredbe čl. 311. st. 1. ObZ-a, ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Stavak 2. istog članka propisuje da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Prema čl. 313. st. 1. ObZ-a, ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje. Sukladno stavku 2., roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja. Stavak 4. propisuje da kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz st. 2. istog članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja. Prema stavku 5., novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

19. Sukladno odredbama čl. 307. st. 1., 2. i 3., čl. 311. i čl. 317. st. 1. ObZ-a, a na temelju podataka iz spisa te iskaza stranaka, sud je utvrdio da mlt. HK pohađa prvi razred srednje škole, trenira nogomet i brazilski nogomet te svira bubnjeve. Mlt. Andro ide u 6. razred, također svira bubnjeve, trenira vaterpolo. Obojica su u tretmanu psihologa privatno, a BK je i u tretmanu edukacijskog rehabilitatora. Nemaju većih zdravstvenih poteškoća. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, sud je zaključio da mlt. HK i BK imaju uobičajene životne troškove kao i druga djeca njihove dobi, a koji se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja i zdravlja te da nemaju povećanih materijalnih potreba u smislu odredbe čl. 312. ObZ-a. Kako se prema ovoj presude mijenja način ostvarivanja osobnih odnosa djece s majkom s dosadašnjeg modela tjedan/tjedan, a da djeca nastavljaju stanovati s ocem, majka (kao roditelj koji ne stanuje s djecom) će svoju obvezu uzdržavanja djece ispunjavati zadovoljavanjem materijalnih potreba u obliku novčanog uzdržavanja.

20. Tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje iznos uzdržavanja od po 300,00 eura mjesečno za svako dijete. Tijekom postupka je utvrđeno da je majka po struci magistar ekonomije, zaposlena u Real Media Grupi s mjesečnom plaćom od 1.500,00 eura. Prema vlastitom iskazu, vlasnica je stana u [adresa] te osobnog automobila. Prema aktualnoj Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“ broj 75/2025 od 2. svibnja 2025., dalje: Tablica), s obzirom na visinu majčinih primanja te dob dječaka, mjesečni iznos uzdržavanja iznosi 319,00 eura. Sud je stoga ocijenio da je postavljeni tužbeni zahtjev u pogledu uzdržavanja (300,00 eura po djetetu) u cijelosti primjeren, a da je tuženica s obzirom na svoje imovinsko stanje, obrazovanje i prihode u mogućnosti plaćati navedeni iznos. Zatezna kamata je dosuđena sukladno odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023).

Na osnovi navedenog a sukladno čl. 310., 311., 313. i 314. ObZ-a, presuđeno je kao pod točkom I. podtočkom 3) izreke.

21. S obzirom da je ovom presudom odlučeno o glavnom zahtjevu, sud ne nalazi da bi bile ispunjene pretpostavke određene čl. 536., 537. i 538. ObZ-a, odnosno ne postoje razlozi za određivanje i privremene mjere istog sadržaja kao i tužbeni zahtjev, zbog čega je prijedlog za određivanje privremene mjere odbijen kao neosnovan.

22. Odluka o trošku iz točke II. izreke temelji se na odredbi čl. 366. ObZ-a, imajući u vidu da je tužitelj u pretežnom dijelu uspio s tužbom. Tužitelju je stoga priznat trošak zastupanja po odvjetniku odnosno jednokratna nagrada u visini od 200 bodova sukladno Tbr. 7. toč. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023, 107/2025, dalje: Tarifa) i to za četiri radnje: sastav tužbe, podneska od 16. srpnja 2024. (kojim se očituje na navode odgovora na tužbu), podneska od 12. studenog 2024. (kojim se očituje na nalaz i mišljenje Zavoda) te zastupanje na ročištu od 8. svibnja 2025. Također mu je priznata daljnja radnja zastupanja na ročištu od 16. listopada 2025. u visini od 50 bodova. S obzirom da je prijedlog za donošenje privremene mjere odbijen kao neosnovan, nisu priznati troškovi sastava prijedloga za osiguranje od 17. rujna 2025. kao ni podnesaka od 23. travnja 2025. i 14. listopada 2025. koji se također primarno odnose na privremenu mjeru te ponavljanje već iznesenih navoda. Kao nepotreban je ocijenjen i podnesak od 28. travnja 2025. kojim je u spis samo dostavljena dodatna dokumentacija (računi za psihologa).

Uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) te uvećanje za porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 46. Tarife), dosuđen je ukupan trošak od 625,00 eura. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

U Zagrebu, 27. studenog 2025.

Sudac:

Rea Rajić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženici po pun.

3. Posebnoj skrbnici

4. HZSR, PU Maksimir – po pravomoćnosti