Republika Hrvatska

R1-24/2025-12

Općinski sud u Bjelovaru

J. Jelačića 3, Bjelovar

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu toga suda Miroslavu Borkoviću kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagateljice TČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dalibor Divić, odvjetnik u Bjelovaru, protiv protustranke AČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, dana 27. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uređuje se međa između nekretnine predlagateljice TČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 965/48/4 kuća, zgrada i dvor površine 201 čhv i čk.br. 468/4 oranica Ograda površine 614 čhv, i nekretnine protustranke AČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to čk.br. 471/1 oranica i voćnjak Ograda površine 1 jutro i 530 čhv, prema posljednjem mirom posjedu tako da ide linijom između točaka A5-B5-C5 u ukupnoj duljini od 219,23 metara, time da je točka A5 od točke B5 udaljena 72,69 metara, a točka B5 od točke C5 udaljena je 146,55 metara, a koje će biti prikazane na skici izmjere mjerničkog vještaka GEO-Agi d.o.o. Grubišno Polje koja je sastavni dio ovoga rješenja, time da su točke A5 i B5 u naravi postojeći betonski stupci žičane ograde obojani sprejem narančaste boje, a točka C5 u naravi je drveni kolčić zabijen u zemlju i obojan sprejem narančaste boje.

II. Nalaže se protustranci da predlagateljici naknadi troškove postupka u iznosu od 259,96 EUR u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je prijedlogom za uređenje međe predložila da sud uredi spornu među između njezine nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Protustranka je u odgovoru na prijedlog navela da je suglasna s prijedlogom za uređenje međe.

3. Radi odlučivanja o prijedlogu za uređenje međe sud je pročitao izvatke iz zemljišne knjige za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pregledao snimak katastarskog plana i održao je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka GEO – Agi d.o.o. koji je izradio skicu lica mjesta. Na tom uviđaju izveden je dokaz saslušanjem predlagateljice, protustranke i svjedoka VČ i ŽČ.

4. Čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) propisuje da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako stranke na to pristaju. U suprotnom, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda, a ako sporazum ne bude postignut, prema posljednjem mirnom posjedu. Ne uspije li sud utvrditi posljednji mirni posjed, među će obnoviti ili ispraviti prema pravičnoj ocjeni. Istodobno s donošenjem odluke o međi, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

5. Sud je 27. studenoga 2025. održao očevid na licu mjesta na kojem je stalni sudski vještak GEO – Agi d.o.o. (HČ) identificirao nekretnine stranaka i pokazao među između tih nekretnina prema katastarskom nacrtu. Na licu mjesta nisu zatečeni nikakvi međašni znaci. Među nije bilo moguće urediti prema katastarskom nacrtu zbog toga što stranke na to nisu pristale, a stranke nisu postigle ni sporazum o uređenju međe, već su pokazivanjem na licu mjesta pokazale drugačije pravce pružanja međe. Stranke su prvenstveno na licu mjesta pokazale gdje se po njihovom mišljenju nalazi međa između njihovih nekretnina, a potom je izveden dokaz saslušanjem svjedoka i stranaka. Pravac pružanja sporne linije međe označen je u tri točke, a u svakoj točki označena su i GPS uređajem snimljena sva pokazivanja svjedoka i stranaka. Pravac međe prema katastarskom planu označen je točkama A-B-C, pokazivanje predlagateljice označeno je točkama A-B1-C1, pokazivanje protustranke označeno je točkama A2-B2-C2, pokazivanje svjedoka VČ označeno je točkama A3-B3-C3 i pokazivanje svjedoka ŽČ označeno je točkama A41-B41-C41 i točkama A42-B42-C4, pri čemu je svjedok ŽČ objasnila da pokazane točke A41-B41-C41 predstavljaju nekadašnju liniju međe, dok pokazane točke A42-B42-C42 predstavlja liniju međe nastalu nakon kupoprodaje dijela zemljišne površine. Na kraju, uređena međa prema odluci suda označena je točkama A5-B5-C5. Mjerenjem podataka prikupljenih na terenu utvrđeno je da površina prijepora prema pokazivanjima predlagateljice i protustranke iznosi 1814 kvadratnih metara, a međa se pruža ukupnom duljinom od 219,23 metara (udaljenost između točke A5 i B5 je 72,69 metara i udaljenost između točke B5 i C5 je 146,55 metara, a prema obrazloženju mjerničkog vještaka do odstupanja u odnosu na ukupnu udaljenost između tih točaka došlo je zbog blagog loma međne linije). Nekretnina predlagateljice u naravi je kuća, dvorište, gospodarske zgrade, kokošinjac i sušara koji su ograđeni betonskom ogradom do ceste i žičanim ogradama, vrt, voćnjak i dio neobrađene oranice, a nekretnina protustranke u naravi je oranica.

6. S obzirom na nemogućnost sporazumnog uređenja međe, radi utvrđivanja posljednjeg mirnog posjeda i međe između nekretnina stranaka sud je saslušao svjedoke i stranke. Analizirajući iskaze svih saslušanih osoba i činjenice utvrđene neposrednim opažanjem na terenu sud je utvrdio međnu liniju posljednjeg mirnog posjedovanja nekretnina koja se očituje u vidljivoj razlici u uživanju nekretnina, a proizlazi iz iskaza saslušanih osoba. Svjedok VČ, baka protustranke, u iskazu je opisala da je čk.br. 471/1 iz k. o. [katastarska općina] nekada bila vlasništvo roditelja njezinog supruga IČ i da je njezin suprug tu česticu naslijedio od svojih roditelja. Čestica je oduvijek u naravi bila oranica, a VČ i IČ u razdoblju od 1962. do 1976. i u razdoblju od 2000. pa nadalje stanovali su preko puta te čestice na adresi u [adresa]. IČ umro je prije tri godine i tada je VČ naslijedila čk.br. 471/1 i potom ju je darovala protustranci. VČ iz Severina je odselila prije dvije godine. U trenutku kada je VČ protustranci darovala čk.br. 471/1 javni bilježnik kod kojeg su bile radi sastava ugovora rekao im je da s nekretninama nešto nije u redu, no prilikom darovanja nekretninu nisu obišli na licu mjesta. VČ opisuje da su kuću koja se nalazi na predlagateljičinim česticama sagradili predlagateljičini roditelji KČ i ŽČ u razdoblju između 1976. i 2000. godine, a potom su na tim česticama gradili gospodarske objekte, kokošinjac i sušaru. KČ i ŽČ čestice su naslijedili od roditelja KČ, u kući su živjeli sa svojom djecom i u kući su imali trgovinu. Svjedok VČ u iskazu navodi da joj je njezin suprug pričao da je prije 2000. dio čk.br. 471/1 iz k. o. [katastarska općina] prodao KČ i ŽČ kako bi oni proširili svoje imanje jer su njihove čestice bile uske. IČ VČ rekao je da je KČ i ŽČ prodao dio čestice u širini od 5 metara i u cijeloj dužini oranice, a VČ nije znala da ta prodaja nije provedena u zemljišnoj knjizi sve dok protustranka i ona nisu bile kod javnog bilježnika radi sklapanja ugovora o darovanju. VČ potvrđuje da su ograde koje su zatečene na licu mjesta prilikom uviđaja 27. studenoga 2025. i koje ograđuju dvorišni i gospodarski dio predlagateljičine nekretnine postavili KČ i ŽČ prije 2000. i da se položaj tih ograda nije mijenjao, a potvrđuje i da se oranica protustranke od 2000. ore u istim granicama. U razdoblju od 1976. do 2000. VČ i IČ živjeli su u Zagrebu, a IČ dolazio je u [adresa] i obrađivao predmetnu oranicu koja je sada vlasništvo protustranke.

Protustranka u svom iskazu opisuje da su joj djed i baka pričali kako su susjedima prodali dio čk.br. 471/1 iz k. o. [katastarska općina] u širini od 5 metara zbog čega smatra da predlagateljici pripada dio te čestice u širini od 5 metara, ali ne više od toga, pa joj predlagateljica dio zemljišta treba vratiti. Protustranka je proučavanjem snimki zemljišta iz 1869. i 1968. zaključila da se međe nisu mijenjale, a smatra da je širina sporne zemljišne površine u prednjem dijelu (do ceste) 7,68 metara i u stražnjem dijelu 9,09 metara, a ne 5 metara koliko je bio predmet kupoprodaje. Međutim, protustranka istovremeno pokazujući među na uviđaju nije uzela u obzir vlastite tvrdnje o prodaji dijela čestice u širini od 5 metara, nego je pokazala da se linija međe pruža identično kao i na katastarskom nacrtu.

Svjedok ŽČ, predlagateljičina majka, u iskazu opisuje da su čestice koje su danas vlasništvo predlagateljice nekada bile u vlasništvu roditelja njezinog supruga NČ i da su njegovi roditelji te čestice darovali suprugu i njoj. Čestice su na dar dobili kao gradilište, bez izgrađenih objekata, a na mjestu gdje je danas sagrađena kuća postojao je voćnjak. ŽČ opisuje da su njezin suprug i ona postupno na predmetnim česticama sagradili kuću, gospodarske zgrade, kokošinjac i sušaru, a u kući su tijekom desetak godina imali trgovinu. U odnosu na nekretninu protustranke svjedok ŽČ opisuje da se na prednjem dijelu te čestice nekada nalazio voćnjak koji je iskrčen prije 30-ak godina i opisuje da su prije protustranke vlasnici čestice bili VČ i IČ. Svjedok ŽČ prilikom uviđaja pokazala je dvije linije međe, prvu, koja predstavlja granicu do koje su se nekada pružale čestice u vlasništvu njezinog supruga i nje, i drugu, koja predstavlja granicu između čestica koja je nastala nakon kupoprodaje 1997.. Naime, svjedok ŽČ opisuje da su 1997. NČ i ona od VČ i IČ kupili dio njihove čestice u širini od 5 metara, opisuje da su muškarci tada izmjerili širinu nekretnine od 5 metara i da su suprug i ona iste godine postavili plot, a taj plot i danas se nalazi na istom mjestu gdje je i postavljen. ŽČ tvrdi da su pri tom ugovor o kupoprodaji sklopili u pisanom obliku i da su ga svi četvero potpisali, da ugovor nisu nosili ni javnom bilježniku, ni u sud, ni u katastar i da ne zna gdje bi se taj ugovor danas mogao nalaziti. Nakon 1997. preostali dio čk.br. 471/1 nastavio je obrađivati djed protustranke IČ, a nije bilo nikakvih prigovora o tome da bi NČ i ŽČ ogradu postavili na pogrešnom mjestu.

Predlagateljica u iskazu opisuje da je njezin otac NČ umro prije dvije godine i da joj je potom njezina majka MČ darovala nekretnine na koje se odnosi ovaj postupak. Predlagateljica navodi kako joj je majka pričala da su predlagateljičin otac i ona od susjeda kupili zemljište u širini od 5 metara i da se predmetne čestice od 1997. do danas koriste na isti način i u istim granicama. Iako su mjernici predlagateljici i protustranci rekli da postoji odstupanje u širini spornog dijela i da se ne radi o širini od 5 metara, nego o širini od 7,68 metara u prednjem dijelu nekretnina i o širini od 9,09 metara u stražnjem dijelu nekretnina, predlagateljica taj podatak drži upitnim jer joj nije poznato koju su polaznu točku mjernici uzeli prilikom izmjere, tim više što je na kompjutorskoj snimci vidljivo da su granice uživanja susjednih čestica pomaknute. Predlagateljica tvrdi da nikada nije čula da je između prednika stranaka bilo sukoba o načinu uživanja predmetnih čestica.

Na temelju ovakvih iskaza stranaka i svjedoka, njihovih pokazivanja na licu mjesta i stanja zatečenog na terenu sud je među između nekretnina stranaka uredio prema posljednjem mirnom posjedu jer je nedvojbeno da se nekretnine stranaka na identičan način u postojećem opsegu posjeduju od 1997. do danas i o tome, sve do pokretanja ovog postupka, nikada nije bilo nikakvih prijepora između prednika stranaka. Stranke i svjedoci suglasno iskazuju da su predlagateljičini otac i majka NČ i [adresa]. od djeda i bake protustranke IČ i VČ kupili zemljišnu površinu u širini od 5 metara koja se u dubinu pružala od ceste u [adresa] prema završetku čestica, a predlagateljičini otac i majka odmah nakon toga postavili su ogradu koja označava liniju do koje su kupili zemljište i koja se i danas nalazi na istom mjestu. Nakon te kupoprodaje sve čestice upotrebljavale su se na isti način i u istim granicama kako se upotrebljavaju i danas.

Iako i predlagateljica i protustranka opisuju da su im mjernici rekli da postoji odstupanje u širini spornog dijela i da se ne radi o širini od 5 metara, nego o širini od 7,68 metara u prednjem dijelu nekretnina i o širini od 9,09 metara u stražnjem dijelu nekretnina, sud u ovom postupku ne utvrđuje tu spornu činjenicu jer ona ne predstavlja zakonski kriterij za uređenje međe, već stranke mogu, ako smatraju da je njihovo pravo vlasništva nekretnine povrijeđeno u nekom dijelu, u tom dijelu svoje pravo štititi u posebnom parničnom postupku.

7. Stoga je stalni sudski vještak po nalogu suda u nazočnosti predlagateljice i protustranke mjerenjem utvrdio položaje točaka A5, B5 i C5 kao točaka između kojih se proteže međna linija, pri čemu su točke A5 i B5 u naravi postojeći betonski stupci žičane ograde obojeni sprejem narančaste boje, a točka C5 u naravi je drveni kolčić zabijen u zemlju i obojan sprejem narančaste boje. Međna linija i točke A5, B5 i C5 označene su i prikazane na skici izmjere mjerničkog vještaka GEO – Agi d.o.o. Grubišno Polje od 27. studenoga 2025. koja je sastavni dio ovoga rješenja.

8. Iz navedenih razloga temeljem čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) odlučeno je kao u toč. I. izreke.

9. Predlagateljica je u podnesku od 22. prosinca 2025. zatražila da joj protustranka naknadi polovinu troškova ovoga postupka koji se odnose na plaćeni predujam i plaćenu sudsku pristojbu.

10. Prijedlog je osnovan.

11. Čl. 32. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23) propisuje da će sud o naknadi troškova odlučiti uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje parnični postupak, osim ako drukčije ne bi nalagali razlozi pravičnosti. O naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa stranaka odlučit će se razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka.

12. Uređenje međe između nekretnina stranaka bilo je potrebno jer je na licu mjesta utvrđeno da je među strankama sporan pravac linije međe i to predstavlja zajednički interes stranaka, a udjeli stranaka u predmetu postupka po ocjeni ovoga suda jednaki su tako da je protustranka dužna predlagateljici platiti polovinu nastalih troškova.

13. Predlagateljica zahtijeva naknadu troškova koji se odnose na plaćeni predujam za uviđaj i mjerničko vještačenje u iznosu od 500,00 EUR, na plaćenu sudsku pristojbu za prijedlog za uređenje međe u iznosu od 6,64 EUR i na sudsku pristojbu za rješenje o uređenju međe u iznosu od 13,27 EUR, što ukupno iznosi 519,91 EUR, a protustranka je predlagateljici dužna platiti polovinu tih troškova, tj. iznos od 259,96 EUR.

14. Stoga je odlučeno kao u toč. II. izreke.

U Bjelovaru 27. studenoga 2025.

Sudac

Miroslav Borković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja nadležnom županijskom sudu putem ovoga suda, pisano u tri istovjetna primjerka.