Zakon.hr

P-3894/2020-49

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21000 Split

U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĐP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. Milanu Remetinu, odvj. u Trogiru, protiv tuženika SP iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Dariju Čaji, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, radi utvrđenja prava vlasništva i ukidanja prava služnosti nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 20. listopada 2025. u nazočnosti pun. tužitelja i zamjenika pun. tuženika, a na ročištu od 27. studenoga 2025., zakazanog radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o j e

I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice ĐP, koji glasi:

N-O-P-R-S-T-U-V-X-Y-Z-D , površine 220 metra četvorna,koji realni dio je prikazan u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu 04.09.2024.", koja Dopuna čini sastavni dio ove presude.

preciziran u točki I izreke ove presude,te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem,te je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija predmetne nekretnine zatražiti i postići upis prava vlasništva na novonastaloj nekretnini na svoje ime za 37/244 idealnog dijela,uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika za 37/244 idealnog dijela,sve u roku od 15 dana.

III Ukida se stvarno pravo služnosti puta kao staze i kolnika na teret realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je omeđen spojnicama točaka D-E-Z-D u površini 13 metara četvornih, kao poslužne stvari prikazanog u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu 04.09. 2024.",u korist realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je omeđen spojnicama točaka A-B-C-B1- D-Z-A1-A u površini 39 metara,kao povlasna stvar prikazanog u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu

04.09. 2024.",te je tuženik dužan o svom trošku izvesti neposredan prilaz puta sa javne ceste označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],u roku od 15 dana. IV Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak zajedno s zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije

prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena koje teku od presuđenja do konačne isplate.«

II Nalaže se tužiteljici ĐP da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tuženiku SP parnični trošak u iznosu od 3.276,25 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 27. studenoga 2025., pa do konačne isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 06. studenoga 2020. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljena je tužba tužiteljice u kojoj se navodi:

- kako je tužiteljica upisana kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 207/244 idealnog dijela, dok je tuženik upisan kao vlasnik iste nekretnine za 37/244 idealnog dijela,

- kako je nekretnina realno podijeljena, tako da svatko od stranaka ovog postupka drži u posjedu svoj dio iste,

- kako je tužiteljica vlasnica fizičkog -realnog dijela nekretnine, koji je predmetu Općinskog suda u Splitu, posl. broj: P- 3176/17 i to baš u dopuni stručnog nalaza i mišljenja vještaka Petra Vrdoljaka ing. geod. "U Splitu, pour listopad 2017.g." prikazanog na Dopuni skice lica mjesta kao lik omeđen spojnicama točaka F-E-I-nie J-

K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-Z-X-Y-W-A1-B1-C1-G-F,dok je tuženik vlasnik fizičkog- realnog dijela iste nekretnine omeđenog spojnicama točaka A-B-C-E-F-D-A.

- kako je u presudama Općinskog suda u Splitu, posl.broj:P-3176/17 od 27. studenoga 2017.godine i Županijskog suda u Zagrebu posl.broj:Gž-1011/18 od 3. ožujka 2020. godine po žalbi izjavljenoj protiv navedene prvostupanjske presude, zauzet pravni stav prema kojem je u korist tuženikovog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao povlasne stvari temeljem dosjelosti stečeno stvarno pravo služnosti puta staze i kolnika na teret tužiteljičinog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- poslužna stvar,

- kako je tužiteljica skicu lica mjesta vještva iz točke I tužbe dopunila prikazom pravca od F do J kojim se omeđuje prostor opterećen služnošću, a nalazi se na istočnom dijelu njenog realnog dijela i obuhvaća prostor čije su stranice povezane spojnicama točaka F-E-I-J-F, a da se služnost izvršava prolaskom osobnim automobilom i pješke s javnog puta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kroz ogradna vrata I-J, prolaskom preko dijela omeđenog spojnicama točaka F-E-I-J-F površine 13 metara četvornih, radi dolaska na realni dio tuženika omeđen spojnicama točaka A-B-C-E-F-D-A, sve prikazano na dopunjenoj skici vještaka iz točke I činjeničnog opisa ove tužbe.

- kako je iz Dopune skice lica mjesta vještaka Petra Vrdoljaka ing. geod. iz listopada 2017.g. navedene u točke I ove tužbe, koja je po tužiteljici dopunjena crtom od F do J, te iz katastarskog plana-u prilogu, razvidno je da realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je vlasništvo tuženika ima neposredan kontakt s javnim putem- čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], potpuno jednake kvalitete i to baš u dijelu omeđenom spojnicama točkaka C i E u dužini od 6 metara, te da služnost na teret realnog dijela u vlasništvu tužiteljice-nije potrebna za korištenje povlasne stvari,

- kako vlasnik poslužne stvari može zahtijevati ukidanje prava stvarne služnosti ukoliko je ista nepotrebna za korištenje povlasne stvari-članak 242.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

- kako tužiteljica ima pravni interes za podnošenje ove tužbe, te predlaže sudu dostavljanje iste na odgovor tuženiku, izvođenje predloženih dokaza i donošenje sljedeće PRESUDE;

»I Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica], površine 244 metra četvorna upisane u ZU 2566 k. o. [katastarska općina], koji je u predmetu Općinskog suda u Splitu posl. broj:P-3176/2017 i to baš u Dopuni skice lica mjesta stručnog nalaza i mišljenja vještaka Petra Vrdoljaka ing.geod."U Splitu, listopad 2017.g." prikazan kao lik omeđen spojnicama točaka F-E-

I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-Z-X-Y-W-A1-B1-C1-G-F, površine 207 metara četvornih, koja Dopuna skice je sastavni dio ove presude.

II Tužiteljica je ovlaštena da temeljem ove presude i prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava u Kaštel Sućurcu,izvršiti cijepanje čest. zem. [katastarska čestica], površine 244 metra četvorna upisane u ZU 2566 k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio te nekretnine pobliže označen i preciziran u točki I izreke ove presude,te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem, te je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija predmetne nekretnine zatražiti i postići upis prava vlasništva na novonastaloj nekretnini na svoje ime za 37/244 idealnog dijela,uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika za 37/244 idealnog dijela,sve u roku od 15 dana.

III Ukida se stvarno pravo služnosti puta kao staze i kolnika na teret realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je omeđen spojnicama točaka F-E-I-J-F površine 13 metara četvornih, prikazan na tužiteljičinoj dopuni Dopune skice lica mjesta stručnog nalaza i mišljenja vještaka Petra Vrdoljaka ing.geod."U Splitu, listopad 2017.g." u predmetu Općinskog suda u Splitu posl.broj: P-3176/2017 prikazan kao dio lika omeđenog spojnicama točaka F-E-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U- V-Z-X-Y-W-A1-B1- C1-G-F,kao poslužne stvari,u korist dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je prikazan na istoj skici kao lik omeđen spojnicama točaka A-B-C-E-F-D A,kao povlasna stvar,te je tuženik dužan o svom trošku izvesti neposredan prilaz puta sa javne ceste označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],u roku od 15 dana.

IV Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak zajedno s zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena računajući od dana presuđenja sve do konačne isplate.«

2. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom u sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 24. listopada 2024., kada je zatražila donošenje presude slijedećeg sadržaja:

»I Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 2566 k. o. [katastarska općina] omeđenog spojnicama točaka D-E-F-G-H-I-J-K-LM-N-O-P-R-S-T-U-V-X-Y-Z-D, površine 220 metra četvorna,koji realni dio je prikazan u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu 04.09.2024.", koja Dopuna čini sastavni dio ove presude.

II Tužiteljica je ovlaštena da temeljem ove presude i prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava u Kaštel Sućurcu ,izvršiti cijepanje čest. zem. [katastarska čestica], površine 244 metra četvorna upisane u ZU 2566 k. o. [katastarska općina],na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio te nekretnine pobliže označen i preciziran u točki I izreke ove presude, te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem, te je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija predmetne nekretnine zatražiti i postići upis prava vlasništva na novonastaloj nekretnini na svoje ime za 37/244 idealnog dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika za 37/244 idealnog dijela, sve u roku od 15 dana.

IV Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužiteljici parnični trošak zajedno s zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena koje teku od presuđenja do konačne isplate.«

3. Obrazlažući tako postavljeni tužbeni zahtjev, tužiteljica je istakla:

- kako tužiteljica nema primjedbi na Dopunu nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu 04.09.2024." na kojoj su dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazani likom A-B-C-A1-A površine 13 m2 i likom C-D-Z-A1-C površine 24 m2 .

- kako predmetnom Dopunom vještak zaključuje da naprijed navedeni likovi, kao dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ,odgovaraju prikazanom liku A-B-C-E i prikazanom liku D-C-E-F-D, na skici lica mjesta u predmetu Općinskog suda u Splitu posl. broj:P-3176/17 .

- kako među strankama nije sporno da navedeni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (oba lika zajedno) omeđen spojnicama točaka A-B-C-B1-D-Z-A1-A ima ukupnu površinu 39 metara četvornih ,u naravi sagrađeni objekat i pripadajući dio dvora, te da je kao res species u stvarnom vlasništvu tuženika.

- kako je preostali dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] omeđen spojnicama točaka D-

E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-X-Y-Z-D ukupne površine 220 metara četvornih kao res species u stvarnom vlasništvu tužiteljice.

- kako lik prikazan u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 prikazan spojnicama točaka D-E- Z-D u površini od 13 metara četvornih predstavlja dio nekretnine tužiteljice opterećen služnošću puta kao

staze i kolnika-poslužna nekretnina u korist povlasne nekretnine - lik omeđen spojnicama točaka AB-C-B1-D-Z-A1-A. – kako je presudama Općinskog suda u Splitu, posl. broj: P-3176/17 od 27.studenoga 2017. godine i Županijskog suda u Zagrebu posl.broj:Gž-1011/18 od 3.ožujka 2020.godine utvrđeno postojanje izvanknjižnog prava služnosti puta kao staze i kolnika u korist dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u stvarnom vlasništvu tuženika.

- kako iz rezultata očevida na licu mjesta i iz vještva vještaka geodetske struke Daria Blaževića proizlazi da s dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] omeđenog spojnicama točaka A-B-C-B1-D-ZA1-A tuženik ima mogućnost pristupa na javnu prometnu površinu -uređeni betonirani put oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojim se služe svi vlasnici susjednih nekretnina.

- kako tužiteljica temeljem članka 159. i 160.Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ima pravni osnov zahtijevati utvrđenje prava vlasništva ,a temeljem članka 276. istog Zakona zahtijevati ukinuće stvarnog tereta kojim je opterećena njena nekretnina.

- kako dopuna nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu 04.09.2024." u potpunosti prikazuje nekretnine stranaka – realne dijelove čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u njihovom faktičnom vlasništvu,isto tako opterećenu i povlasnu nekretninu u stvarnom vlasništvu tužiteljice i tuženika, kao i javnu prometnu površinu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4. Dana 09. prosinca 2020. u sustavu za komunikaciju sa sudovima zaprimljen je tuženikov odgovor na tužbu tužiteljice, u kojem je tuženik naveo:

- kako se tuženik protivi tužbi i svim točkama tužbenog zahtjeva u cijelosti, predlaže sudu isti odbiti kao neosnovan uz nalog tužiteljici da nadoknadi tuženiku parnični trošak.

- kako, u odnosu na pitanje prava vlasništva realnih dijelova čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povezanih s točkama I i II tužbenog zahtjeva, nisu sporni suvlasnički upisi na imena stranaka na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako to tužitelj navodi u točki 1. tužbe.

- kako ne bi trebalo biti sporno ni to da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] rješenjem Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine, zaštićena kao spomenik kulture.

- kako nije sporno da svaka od stranaka drži svoj realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- kako je sporno da tužiteljica drži u svom posjedu i da je vlasnica dijela nekretnine koji opisuje kao lik omeđen spojnicama točaka F-E-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-Z-X-Y-W- A1-B1- C1-G-F, a tuženik lik omeđen spojnicama A-B-C-D-E-F-G-A sve to iz Dopune skice lica mjesta stručnog nalaza i mišljenja vještaka Petra Vrdoljaka "U Splitu, listopad 2017.g." sačinjenog u predmetu P-3176/17 naslovnog suda.

- kako je u istom tom parničnom postupku tuženik osporavao naprijed navedeno, te u svom iskazu na sudu jasno na toj skici pokazao ono što je sporno, te tu skicu vještaka Petra Vrdoljaka nikada nije priznao.

- kako nije sporno ni to da je tužitelj u tom parničnom postupku (P-3176/17 naslovnog suda) odbijen sa svojim tužbenim zahtjevom, te kako tužitelj, dakle, nije vlasnik onolikog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koji to u svojoj tužbi tvrdi, već manjeg,

- kako je, isto tako, tuženikov realni dio veći od onog no što tužitelj želi prikazati,

- kako nikakve nesporne međe između realnih dijelova parničnih stranaka na navedenoj nekretnini ne postoje.

- kako u odnosu na pitanje ukidanja (eventualnog) prava stvarne služnosti puta kao staze i kolnika povezanog s točkom III tužbenog zahtjeva tuženik posebno navodi, sve kada bi se tijekom postupka i dokazalo do kuda seže realni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je u vlasništvu tužiteljice, nije ispunjen sadržaj čl. 242. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji utvrđuje uvjete koje je potrebno ispuniti da bi se postojeća služnost puta ukinula, naime, pročišćeni tekst odredbi za provođenje Generalnog urbanističkog plana Kaštela donesen unutar Odluke o donošenju i objavi istoga koja je objavljena u Službenom glasniku Grada Kaštela broj 17/19 od dana 26. rujna 2019.g. u svom čl. 40. naslova "6.1.1. Cestovni promet" stavak 12. zadnji pasus glasi:

"(12) Duljina dijela ulične fronte čestice preko kojeg se kolno pristupa građevnoj čestici je maksimalno 30% ukupne duljine ulične fronte građevne čestice, osim u slučaju iznimnih oblika i veličina građevnih čestica." Nadalje stavak 14. istog članka iste odluke glasi: "(14) Priključak i prilaz na javnu cestu smije se izvesti na temelju odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku izdavanja lokacijske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta."

- kako tužitelj točkom III svog tužbenog zahtjeva traži ukidanje prava služnosti staze i kolnika to je nesporno da se tužitelj osobnim vozilom provozi tim dijelom čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- kako je laičkim mjerenjem na terenu za utvrditi je da je istočna međa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u "dodiru" sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je pak i u naravi u zemljišnim knjigama, te katastru zemljišta put ulica i javna cesta duga oko 16 m,

- kako se na tom istočnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema navedenoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi postojeći ulaz (kapija) širine od preko 3,00 metra, i kroz koji ulaz tuženik i danas ulazi na istu,

- kako dakle Generalnim urbanističkim planom Kaštela nije dopušteno otvaranje novog kolnog pristupa kojim bi tuženik mogao pristupati osobnim vozilom na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to bez obzira na kojem istočnom dijelu međe bi se taj novi ulaz imao otvoriti, jer takav ulaz ne bi smio biti uži od 3,00 metra (inače se kroz njega ne bi mogu proći osobnim vozilom), a otvaranje takvog dodatnog kolnog pristupa uz već postojeći pristup nije dopušten istim tim Generalnim urbanističkim planom Kaštela, pa se ne može nametati tuženiku obveza da otvori novi i nedopušteni i nezakoniti kolni pristup na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve stoga što bi se postojanjem dva kolna pristupa istoj čestici, na istoj uličnoj fronti znatno prešao maksimalni postotak od dopuštenih 30%,

- kako zbog istog razloga nisu ispunjeni ni uvjeti ukidanja prava stvarne služnosti puta kao staze i kolnika (jer tužitelj tvrdi da je riječ o služnosti u tom dijelu te nekretnine, što tuženik pobija), sve i da se radi o služnosti, jer se ista ne može zamijeniti drugim odgovarajućim, zakonitim i dopuštenim kolnim pristupom, a sve kada bi se i radilo o služnosti (a ne o vlasništvu tuženika) ista je i razumna i svrhovita, te ničim ne umanjuje vrijednost i način upotrebe čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je isti kolni prilaz kolni prilaz i samom tužitelju, pa da se ne vidi nikakvog posebnog umanjenja vlasničkih prava bilo koje od stranaka u takvoj situaciji, a ponajmanje onoga koje bi bilo toliko tegobno da iziskuje pravnu zaštitu,

- ukoliko tužitelj osporava navode tuženika iz ove točke odgovora na tužbu tada tuženik predlaže da se izvede dokaz vještačenjem po vještacima prometno-tehničke i građevinske struke koji će dati svoje nalaze i mišljenja je li moguće kod postojećeg stanja, a uzimajući u obzir naprijed navedene zakonske odredbe, kao i odredbe predmetnog i naprijed navedenog važećeg Generalnog urbanističkog plana Kaštela izvesti dopušteni i zakoniti novi kolni prilaz na istočnoj međi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz već postojeći na istoj toj međi prema cesti, kao i je li moguće da se izvede takav novi kolni pristup koji bi po svojim kvalitetama i sadržaju bio podban i takav da omogućava ukidanje postojeće služnosti, tj. koji bi omogućavao nesmetani provoz tuženika osobnim vozilom (a ponavlja se, sve kada bi se i radilo o služnosti, što tuženik osporava). Uz to, da isti ti vještaci odgovore na pitanje svrhovitosti takvog otvaranja novog kolnog prilaza, građevinski vještak posebni i cijene koštanja takvih građevinskih zahvata koji bi to omogućili, sve kada bi i bili dopušteni. A nisu,

- kako tuženik ponavlja da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zaštićeni spomenik kulture, pa da se na istu primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( Narodne novine br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20), a kako navedeni Zakon u svojim člancima 61.b i 62. jasno propisuje načine postupanja prije započinjanja bilo kakvih radova,

- kako tužitelj ničim ne dokazuje da za radove za koje u točki 3. tužbenog zahtjeva traži da se nalože tuženiku za izvesti ima pribavljeno prethodno odobrenje nadležnog tijela izdane sukladno gore navedenim člancima Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, pa da je i po ovoj zakonskoj osnovi riječ o nedopuštenom i nezakonitom zahtjevu kada se tuženiku traži nametanje obveze "izvođenja neposrednog prilaza s javne ceste označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].",

- kako se tuženik protivi dokaznom prijedlogu tužitelja da se kao dokaz pribavi i pročita spis naslovnog suda P-3176/17 kao suvišnom i nebitnom za odluku u ovoj parnici,

- kako u toj parnici predmet tužbenog zahtjeva nije bilo nikakvo utvrđenje prava vlasništva, kako nikakav stav iz bilo koje parnice bilo kojeg suda nije od značaja za odluku u ovoj parnici, jer se ne radi o istovjetnim tužbenim zahtjevima, i jer bi se u suprotnome radilo o presuđenoj stvari,

- kako se iz istog razloga tuženik protivi da se u ovom parničnom postupku koristi skica vještaka Petra Vrdoljaka na koju se tužitelj u svojoj tužbi poziva, kako slijedom toga, nikakva "dopuna skice lica Mjesta sačinjena po tužiteljici" nije dokaz, te se izvođenju i takvog dokaza u ovoj parnici tuženik protivi.

5. Na ročištu od 04. studenoga 2024. tuženik se usprotivio i ovako postavljenom tužbenom zahtjevu.

6. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom skica priloženih uz tužbu, pregledom izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] ZU 2566, čest. zem. [katastarska čestica], pregledom službenog glasnika Grada Kaštela – generalnog urbanističkog plana, izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta Daria Blaževića, održanog dana 07.10.2022., izveden je dokaz pregledom pisanog vještva sačinjenog od strane sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića zaprimljenog u sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 13.01.2023., izveden je dokaz pregledom dopune vještvu sačinjenog od strane stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića zaprimljenog u sustavu za e-komunikaciju sa sudovima 01.06.2023., izveden je dokaz saslušanjem tuženika, saslušanjem svjedoka JP, ŠP, te PP, izveden je dokaz saslušanjem vještaka Daria Blaževića, pregledom pisane dopune vještva sačinjene od strane sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića zaprimljenog u sustavu za komunikaciju sa sudovima dana 04.09.2024., pregledom spisa ovog suda P-3176/17, te spisu priležeće Presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj 2 Gž-1011/18-

2 od 3. ožujka 2020.,

7. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP).

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Pun. stranaka popisali su parnični trošak.

10. Predmet spora jest zahtjev tužiteljice da se utvrdi:

- kako je tužiteljica vlasnica fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 2566 k. o. [katastarska općina] omeđenog spojnicama točaka D-E-F- G-H-I-J-K-LM-N-O-P-R-S-T-U-V-X-Y-Z-D, površine 220 metra četvorna, koji realni dio je prikazan u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu 04.09.2024.", koja Dopuna čini sastavni dio ove presude.

- kako je tužiteljica ovlaštena da temeljem ove presude i prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava u Kaštel Sućurcu, izvršiti cijepanje čest. zem. [katastarska čestica], površine 244 metra četvorna upisane u ZU 2566 k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio te nekretnine pobliže označen i preciziran u točki I izreke ove presude, te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem, te je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude i prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija predmetne nekretnine zatražiti i postići upis prava vlasništva na novonastaloj nekretnini na svoje ime za 37/244 idealnog dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika za 37/244 idealnog dijela, sve u roku od 15 dana.

- da se ukine stvarno pravo služnosti puta kao staze i kolnika na teret realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je omeđen spojnicama točaka D-E-Z-D u površini 13 metara četvornih, kao poslužne stvari prikazanog u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu 04.09. 2024.",u korist realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je omeđen spojnicama točaka A-B-C-B1- D-Z-A1-A u površini 39 metara, kao povlasna stvar prikazanog u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu

04.09. 2024.", te je tuženik dužan o svom trošku izvesti neposredan prilaz puta sa javne ceste označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],u roku od 15 dana.

11. Odredbom čl. 114. st 1 i 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP) propisano je:

»(1) Vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

(2) Na temelju stavka 1. ovoga članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.«

11.1. Člankom 115. ZVDSP-a, propisano je:

»(1) Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom. (2) Na temelju pravnoga posla ne može se steći vlasništvo preko granice otuđivateljeve ovlasti da raspolaže stvarju, osim kad stjecanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu. (3) Pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku.«

11.2. Odredba čl. 186. st. 1. propisuje da je stvarna služnost stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da za potrebe te nekretnine na određeni način se služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina) čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

11.3. Člankom 242. ZVDSP-a propisano je:

»(1) Izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana.

(2) Sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.«

12. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] ZU 2566, čest. zem. [katastarska čestica] sud je utvrdio kako je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ZU 2566, tužiteljica upisana za suvlasnički dio od 207/244, dok je tuženik upisa za suvlasnički dio od 37/244.

13. Očevidom na licu mjesta održanom dana 07. listopada 2022., uz sudjelovanje vještaka Daria Blaževića, dipl. ing geodezije, sud je utvrdio kako je, s obzirom na sve pokazano, predmet spora upravo kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Pregledom nalaza i mišljenja sačinjenog od strane stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, dipl. ing geodezije, sud je utvrdio:

- kako je identifikaciju predmeta spora s obzirom na stanje u katastru i zemljišniku napravio na osnovu metode preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena,

- kako na osnovu gore navedenih metoda, uzimajući u obzir točnost katastarskog plana (numerička izmjera u mjerilu 1:1000) i površinski kriterij definiran člankom 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina NN 112/18, te vodeći se uputom DGU-a od 10.6.2013., klasa 931-01/13-01/29 vezano za izradu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata u smislu uvažavanja čvrstih materijaliziranih međa na terenu, napravio geodetsku skicu lica mjesta, te u skladu sa zadatkom koji je stavio sud iznosi sljedeći zaključak i mišljenje:

- kako je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4. Prilozi) likom omeđenim slovima A- B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-X-Y-Z-A1-A prikazana predmetna kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], izmjerene površine na terenu 276 m2. Na geodetskoj skici lica mjesta izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Vrdoljaka iz 2017., koja je sastavni dio predmetnog sudskog tužbenog zahtjeva, ista je prikazana likom G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-Z-X- Y-W-A1-B1-C1-G.

- kako je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4. Prilozi) likom omeđenim slovima D- E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-X-Y-Z-D prikazan dio predmetne kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], izmjerene površine na terenu 220 m2, koji je tužitelj u postupku očevida pokazao kao realni dio nekretnine kojeg smatra svojim vlasništvom. Na geodetskoj skici lica mjesta izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Vrdoljaka iz 2017., isti je prikazan likom F- E-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T- U-V-Z-X-Y-W-A1-B1-C1-G-F.

- kako je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4. Prilozi) likom omeđenim slovima A- B-C-D-E-Y-Z-A1-A- prikazan dio predmetne kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], izmjerene površine na terenu 56 m2, kojeg je tuženik u postupku očevida pokazao kao realni dio nekretnine kojeg smatra svojim vlasništvom.

- kako lik D-E-Z-D predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 13 m2, preko kojeg se u tužbenom zahtjevu u predmetnom sudskom postupku traži ukidanje stvarnog prava služnosti puta (na geodetskoj skici lica mjesta izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Vrdoljaka iz 2017. prikazan likom F-E-I- H-F)

- kako je mišljenja da su razlike u površini prikazanih u predmetnom nalazu i mišljenju i onih prikazanih na geodetskoj skici lica mjesta izrađenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Vrdoljaka iz 2017., uzrokovane činjenicom da je on prikazao površine izmjerene na terenu, a u vještvu vještaka Petra Vrdoljaka korišteni su podaci o površinama upisani u katastarskom operatu.

- kako je put položen istočno od predmeta spora, u naravi betoniran put, ima oznaku kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] i ima širinu od 2.65 m do 3.25 m, te se sa istog pristupa na predmetnu nekretninu kroz željezna vrata (kapiju), širine 3.70 m (fotografiji br.1, poglavlje 4. Prilozi)

- kako je iz svega gore navedenog mišljenja da je između tužitelja i tuženika sporna površina od 17 m2 koja predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na geodetskoj skici lica mjesta omeđena slovima D-E-Y-Z-D, dok je preostali dio kat. čest. [katastarska čestica] nesporan u smislu tko ga koristi i čije je stvarno vlasništvo. Gore opisani sporni dio prikazan je na fotografiji br. 2 (poglavlje 4. Prilozi)

15. Pregledom dopune nalaza i mišljenja sačinjene od strane stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, zaprimljenog kod ovog suda dana 01. lipnja 2023., sud je utvrdio:

- kako je na dopunjenoj geodetskoj skici lica mjesta točkom B1 označen željezni klin koji je položen sjeverno od željeznog klina prikazanog točkom D na udaljenosti od 1.90 m.

- kako su fotografije klina kao i dopunjena skica lica mjesta priloženi kao prilog ovoj dopuni nalaza i mišljenja

- kako je duljina istočne međe definirana linijom B-C-B1-D-E i iznosi 17.70 m,

- kako lik A1-C-B1-D-E-Y-Z-A1- predstavlja dio kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 41 m2

16. Pregledom dopune nalaza i mišljenja sačinjene od strane stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, zaprimljenog kod ovog suda dana 04. rujna 2024. sud je utvrdio:

- kako je na dopunjenoj geodetskoj skici lica mjesta prikazan lik A-B-C-A1-A koji po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 15 m2, te kako je isti na skici lica mjesta iz spisa P-3176/17 prikazan likom A- B-C-D-A, površine 13 m2, a razlika u površini je uzrokovana činjenicom da na skici lica mjesta iz spisa P-3176/17 nije prikazan cjelokupni tlocrtni prikaz građevine,

- kako lik C- D-Z-A1-C po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 24 m2, a isti je na skici lica mjesta iz spisa P- 3176/17 prikazan likom D-C-E-F-D,

- kako je na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], označene točkama A-B-C-A1- A, na Hrvatskoj osnovnoj karti vidljiv objekt,

- kako je Hrvatska osnovna karta preuzeta sa portala DGU-a Geoportal, a njen izvornik je izrađen 1989. g.,

- kako od službenih evidencija za starije građevine postoji još i Dof iz 1968. g, a dali je predmetni objekt vidljiv na njemu. moguće je utvrditi na način da se zatraži službeni zahtjev od Državne geodetske uprave. Preslika Hrvatske osnovne karte priložena je kao prilog ovoj dopuni nalaza i mišljenja.

17. Pregledom presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj 2 Gž-1011/18-2 od 3. ožujka 2020., sud je utvrdio kako je rečenom presudom odbijena žalba tužiteljice ĐP kao neosnovana, i kako je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3176/17 od 27. studenoga 2017., kojom je pak presudom odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je tužiteljica tražila da se utvrdi da tuženiku ne pripada pravo

prolaska, zadržavanja, ulaska i izlaska kroz vrata na javnu prometnu površinu i bilo kakvog oblika korištenja dijelom čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u dopuni stručnog nalaza i mišljenja vještaka Petra Vrdoljaka ing. geod. "U Splitu, listopad 2017.g." omeđenim spojnicama točkama F-E-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-Z-X- Y-W-A1-B1-C1-G-F, te da se tuženiku zabrani takvo ili slično uznemiravanje tužiteljice pod prijetnjom novčane kazne. (1.), te da joj tuženik naknadi parnični trošak zajedno s zateznom kamatom (2.).

17.1. Nadalje, su je pregledom i čitanjem Presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj 2 Gž-1011/18-2 od 3. ožujka 2020., utvrdio:

- kako je prvostupanjski sud utvrdio, a sa kojim utvrđenjima je suglasan i Županijski sud u Zagrebu:

- da je pregledom zemljišno knjižnog uloška katastarske općine Kaštel Stari broj 2566 utvrđeno da je na čest. zem. [katastarska čestica] upisano pravo suvlasništva i to tužiteljičina za 207/244 dijela te tuženika za 37/244 dijela,

-da je pregledom Darovnog ugovora od 26. listopada 1983.g. posebno čl. II. tog Ugovora utvrđeno da je HP pokojnog Đ darovao svom bratu MP pokojnog MP 1/8 dijela čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi kuća i to prizemlje koje se sastoji od dvije sobe i kuhinje na istočnoj strani te 2/16 dijela čest. zem. [katastarska čestica], vrt, u selu u površini od 37,60m2 koji dio navedene čestice se nalazi na istočnoj strani stambene zgrade, te da se daroprimac MP obvezao da sa istočne strane otvori poseban ulaz za svoj darovani dio te da se prestane služiti glavnim ulazom čest.zgr. sa južne strane

- da je Darovni ugovor definirao realne dijelove prednika stranaka, te u čl. II. Darovnog ugovora i pravo prolaska i provoza sa glavne prometnice tuženiku odnosno njegovom pravnom predniku, a kako bi mogao pristupiti do darovanih im nekretnina, jer premda se u tom čl. II. Darovanog ugovora izrijekom ne govori o uspostavi prava služnosti ono se predmnijeva jer se ugovara posebno specifično u odnosu na izraženu volju darovanja nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] za pristup zgradi

-da je analizom iskaza kako parničnih stranaka tako i svjedoka PP i JP utvrđeno da najmanje od kraja 70-tih i početka 80-tih godina došlo do toga da je napravljen ulaz za prednika tuženika a kasnije i tuženika na darovane nekretnine na istočnoj strani sporne čestice 1749/2, koji ulaz i uzročno posljedično pravo prolaska, ulaska vozilom, zadržavanja na prostoru i sl., postoji dakle, još od 80-tih godina, a zasmetano je od strane tužiteljice u smislu protivljenja korištenja takvog prava tuženika tek 2012.g. kada su se odnosi među strankama narušili toliko da je to za posljedicu imalo postavljanje zida 01.ožujka 2013.g. na tom dijelu nekretnine zbog čega je vođen posjedovni spor u kojem je u konačnici ovdje tužiteljici naloženo da taj zid ukloni, a i sama tužiteljica je prilikom svog iskaza kazala da je počela upozoravati tuženika da se ne koristi tim ulazom i više tuda ne prolazi tek 2012.g., kad je među njima pukla ljubav, dakle, da su se prednici parničnih stranaka dogovorili te 1983.g. oko toga da se tuženik i njegovi prednici više neće koristiti ulazom na predmetnu nekretninu koji je postavljen na južnoj strani, da će se otvoriti novi prolaz za tuženika odnosno njegove pravne prednike sa istočne strane a kako bi isti mogli dolaziti na darovanu nekretninu i to čest. zgr. [katastarska čestica], prizemlje kuće a koje se sastojalo od dvije sobe i kuhinje, te je štoviše darovnim ugovorom tuženiku odnosno njegovom pravnom predniku

darovan je i dio čest. zem. [katastarska čestica], vrt u površini od 37,60m2

- da među strankama nije sporno, a sud je tako i uočio prilikom izvođenja dokaza očevidom na licu mjesta, da se tuženik ne koristi nikakvim ulazom s južne strane već isključivo s istočne strane predmetne nekretnine, ulazom koji jest predmet ovog postupka

- da je ovaj prolaz na istočnoj strani nekretnine otvoren suglasnošću volje prednika stranaka i da su prava prolaska, ulaska, izlaska kroz vrata konzumirana od strane prednika tuženika, odnosno tuženika bez protivljenja vlasnika kroz skoro 30 godina

- kako je na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev odbio.

- kako se, naime, i bez obzira na naprijed navedeno glede postavljenog tužbenog zahtjeva i opsega predmeta spora, protivno žalbenim prigovorima, nisu niti ostvarile pretpostavke za ostvarenje zaštite negatornom tužbom i prihvaćanje tužbenog zahtjeva primjenom odredbe čl. 167 st. 1 ZV, kako to pogrešno smatra žaliteljica.

- kako, naime, tužitelj - vlasnik stvari mora dokazati da je uznemiravanje učinjeno, ali na njemu ne leži teret dokaza da je uznemiravanje bespravno. – kako sama činjenica da ga je netko na određeni način ograničio u vlasničkim ovlastima, tužitelja legitimira na zaštitu,

- kako tuženik koji tvrdi da je radnju uznemiravanja poduzeo, jer mu na to pripada pravo, dužan je dokazati postojanje prava ili ovlasti na poduzimanje konkretne radnje uznemiravanja ili obvezu tužitelja da trpi takve radnje.

- kako na predmetnoj nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] stranke su zajedničari i to svaki od njih sa točno iskazanim suvlasničkim udjelima, što znači da svaki od njih do trenutka izvršene realne diobe ima pravo na cijelu nekretninu izvršavati potpuna vlasnička prava.

- kako, međutim, u konkretnom slučaju stranke ne spore da je među njima došlo, odnosno njihovim pravnim prednicima, do darovanja odnosno u smislu izvršavanja vlasničkih prava, točnog utvrđenja što i na kojem mjestu koji od njih izvršava svoja suvlasnička prava, te kako se tužiteljica toga drži i stoga ovom tužbom poziva tuženika da se prestane koristiti dijelom nekretnine koja je njoj pripala u realno vlasništvo odnosno da neka prava kao što su prolazak, zadržavanje, ulazak i izlazak kroz vrata na javnu površinu i bilo kakav drugi oblik korištenja. I tuženik se tog dogovora drži,

- kako se, međutim, tuženik poziva na to da je nakon izvršenog darovanja, a kako bi on mogao koristiti darovani dio nekretnine, prednik tužiteljice pa i sama tužiteljica kasnije započeo sa korištenjem dijela nekretnine koji bi realno bio tužiteljičin,

- kako je tuženik je dokazao da je ulaz otvoren suglasnošću pravnih prednika tužiteljice i njega, da je pravo konzumirano kroz period od najmanje 28 godina bez ikakve smetnje od strane tužiteljice i njezinog pravnog prednika, te je tuženik dokazao da ima pravo poduzimati pravo koje uznemiravaju tužiteljicu kao vlasnicu, slijedom čega je pravilno sud prvog stupnja tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenio neosnovanim i isti odbio.

- kako je tužiteljica tijekom postupka ustvrdila, a kod čega ustraje i u žalbi, da se u konkretnom slučaju radilo o prolazu tuženika do opoziva, čime ukazuje na prividnu služnost prema odredbi članka 184. stavak 1. ZV-a, tj. onoj koja se daje do opoziva.

- kako iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizlazi da je ovdje riječ o služnosti danoj do opoziva, a činjenica da služnost nije upisana u zemljišnim knjigama, na što upire u svojoj žalbi tužiteljica, svakako ne može biti potvrda drugačijem zaključku prvostupanjskog suda.

- kako je prvostupanjski sud utvrdio da su se parnične stranke u naravi podijelile, premda ta podjela nije provedena u zemljišnim knjigama, tako je jednako mogao zaključivati i o postojanju stvarne služnosti neovisno o upisu u zemljišne knjige,

- kako upravo činjenica da predmetna dioba nije provedena u zemljišnim knjigama prepreka je mogućnosti i da služnost bude upisana u zemljišne knjige, jer je riječ o stvarnoj služnosti puta koja postoji na jednoj nekretnini, kao poslužnom dobru, u korist druge nekretnine kao povlasnog dobra.

- kako u zemljišnim knjigama nije provedena podjela čest. zem. [katastarska čestica],

to je teoretski i nemoguće bilo upisati stvarnu služnost puta jer se služnost ne može upisati na jednom dijelu nekretnine u korist drugog dijela iste nekretnine,

- kako niti jedno drugo utvrđenje, niti razlog prvostupanjski sud nije naveo kao razlog iz kojeg bi proizlazilo da je bila riječ o ovlasti puta, odnosno prolaženja dijelom nekretnine tužiteljice do opoziva,

- kako činjenica da su se parnične stranke podijelile tako da je svaka od njih nastavila koristiti nekretnine prema navedenom darovnom ugovoru, da je pristup nekretnini tuženika bio i izvršavao se nesmetano barem od 1983., preko dijela nekretnine koji je pripao tužiteljici, odnosno njenom pravnom predniku dovodi do zaključka da je to tuženik činio uz suglasnost i dogovorno s tužiteljicom, pa je služnost puta, odnosno prolaza stekao dosjedanjem, na temelju zakona, i bez upisa u zemljišnu knjigu, pošteno izvršavajući njezin sadržaj kroz zakonom propisano vrijeme, te se barem 1983. ima smatrati početkom stjecanja dosjelošću.

- kako prema odredbi članka 388. stavak 2. ZV-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju se prema pravilnima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

- kako je, dakle, već od 1983. do 2003. u trajanju kroz 20 godina (i dalje nesmetano do 2012.) stečena je stvarna služnost puta, sukladno odredbi čl. 229 st.1 ZV, kojom je propisano da se stvarna služnost stječe dosjelošću kada ju je vlasnik povlasnog dobra pošteno posjedovao izvršavajući njen sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije usprotivio (isto i raniji Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima -Narodne novine, broj: 53/91 - dalje: ZOVO- u odredbi članka 54. stavak 1.)

- kako je odredbom čl.235. ZV-a propisano da pravo na zaštitu svog predmnijevanog prava služnosti ima, poput onog koji je dokazao svoje pravo služnosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svog stjecanja posjeda te služnosti,

- kako je tuženik koji tvrdi da je radnju uznemiravanja poduzeo, jer mu na to pripada pravo, dokazao je postojanje prava ili ovlasti na poduzimanje konkretne radnje uznemiravanja ili obvezu tužiteljice, kao vlasnika stvari, da trpi takve radnje.

18. Iz iskaza tuženika SP, saslušanog na ročištu od 15. siječnja 2024., sud je utvrdio:

- kako mu je poznata čestica zem. [katastarska čestica] ZU 2566 k. o. [katastarska općina], kako se radi o dvorištu koje se nalazi pokraj ceste sa istočne strane kuće,

- kako je on vlasnik 37 m2 dvorišta, a tužiteljica je po njemu vlasnica ostatka dvorišta, te kako ne zna koliko ima ostatak dvorišta kvadrata. – kako, međutim, nakon provedenog mjerenja zna koliko je m2 ovog dvorišta,

- kako on koristi predmetno dvorište na način da prolazi preko istoga i na isti parkira svoj auto, kako po njemu prolazi i parkira automobil na svom dijelu dvorišta na svojih 37m2.

- kako tužiteljica ne koristi taj njegov dio već prolazi dijelom koji nije njegov, i to kolnim dijelom odnosno koristi kolni ulaz,

- kako je on stranka u postupku koji se vodio pod poslovnim br. P-3176/2017., te kako je u tom postupku donesena presuda, ali predmet spora u tom postupku nije bilo utvrđenje prava vlasništva već je nešto drugo čega se sada ne može sjetiti,

- kako on nije bio kada je bio očevid na licu mjesta, mjerenje, bio je odvjetnik, međutim, može istaći da je vještak na tom očevidu uzeo jedan željezni kolac kao granicu, ali postoje i drugi ostaci željeznih kolaca na tom zidu koje je on pokazao, a što je utjecalo na liniju koju je vještak odredio kao granicu,

- kako se taj predmet nije vodio na utvrđivanje prava vlasništva, već smetanje posjeda,

- kako nije suglasan da tužiteljica izvrši cijepanje čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 2566 k. o. [katastarska općina], a to iz razloga jer bi na taj način njemu bilo onemogućeno da dolazi iz svog ulaza,

- kako želi istaći da su vještaci u svom vještvu u njegovom dijelu dvorišta, koji njemu pripada ubrojili i jedan objekat koji se tamo nalazi, a kako se taj objekat tamo nalazi prije no što je izvršena podjela 1984.g.,

- kako je iznio dokaz da je postojao objekat i prije 1966.g. i to u ovoj parnici koja se vodila pod posl. br. P-3176/2017.,

- kako želi još istaći da je u vještvu kojeg je izradio zadnji vještak u ovom predmetu slika 2., može se primijetiti da u "njihovom dijelu dvorišta na zidu kuće se nalazi ugrađeni ormarić za struju koji sam ja ugradio 2008.g., jer su mi odrezali struju", kako se taj ormarić nalazi na njihovom dijelu, i kada bi se izvršila podjela kako on ne bi mogao doći do tog komadića, kako bi mu bio nedostupan,

- kako je tužiteljica 2012.g. podignula zid na toj granici koju oni smatraju za granicu između njihovih parcela i kada je on došao na godišnji odmor zatekao je zid tako da nije mogao pristupiti svom ulazu, te da je zbog toga vodio parnicu i taj zid je srušen. – kako tužiteljica na južnoj strani kuće ima pješački ulaz na svojoj parceli, isto sa južne strane ima kolni ulaz, taj južni ulaz on uopće ne koristi, on samo prođe istočnim kolnim ulazom i dođe do svoje kuće,

- kako on ima pravo služnosti istočnim dijelom koji je sporan, a to pravo služnosti dogovorio je njegov otac sa njegovom braćom, kako je to bilo 1984.g. i od tada, od 1984.g., on tuda normalno prolazi,

- kako su oni sve vrijeme bili u korektnim odnosima i kako mu nitko nikada nije rekao da to nije njegovo,

- kako je 2012.g., kada je bio na godišnjem odmoru, suprug tužiteljice došao i zaprijetio da će on tu sagraditi zid i da se trebaju razgraničiti i da srede vodu,

- kako on osim ovog istočnog dijela kuda ulazi na svoj dio predmetne nekretnine, on nema nekog drugog ulaza na svoju česticu, tako da mu je to jedini ulaz putem kojeg može doći do svoje kuće,

- kako sa tužiteljicom nema dogovora oko podjele, kako je on pokušao na lijepi način, a završilo je da je morao podnijeti prekršajnu prijavu protiv tužiteljičinog supruga, kako je pozvao policiju,

- kako je na prekršajnom sudu u Kaštelima donesena pravomoćna presuda zbog prijetnje te je tužiteljičin suprug morao platiti neku kaznu.

- kako se između tuženikovog dijela dvorišta i javnog puta, nalazi zid, kako taj zid nije moguće otvoriti da bi tuženik napravio svoj vlastiti ulaz, a da to nije moguće jer urbanističkim planom grada Kaštela iz 2019.g. nije dopušteno otvoriti dodatni kolni prilaz, kako je otvaranje novog prolaza kroz taj zid nezakonito, a to piše i u njegovom odgovoru na tužbu, te kako su i dvorište i zgrada zaštićeni spomenik kulture, da piše u vlasničkom listu.

- kako se on, tuženik, ne zadržava prilikom prolaska kolnim dijelom dvorišta.

19. Iz iskaza svjedoka JP, saslušanog na roč. od 20. ožujka 2024., sud je utvrdio:

- kako tuženika poznaje odavno, te kako mu sve donedavno nije bilo poznato da između stranaka ima nekih sukoba, kako je za te sukobe saznao nedavno kada je došao na sud,

- kako je tada bio živ i od gđe ĐP suprug, a njih dvoje je tada osporavalo tuženiku pravo ulaska u dvor,

- kako su on i tuženik dobri prijatelji i kako je on tuženiku bez ikakve naknade radio nešto na kapiji, na ulaznim vratima u dvorište, kako je morao tu kapiju ojačati jer je bila preslaba,

- kako su sa istočne strane dvorišta gdje je tuženik SP parkirao svoj automobil bila tri-četiri stupa, a kako je on tu još dodao dva tri stupa, sada se ne sjeća točno, a ta dva do tri stupa koje je on tad postavio stavljena su da bi mogla nositi zelenu živicu, a o kojim točno biljkama se radilo ne zna točno, ali bila je zelena živica,

- kako su se u međuvremenu on, SP i njegova supruga S nalazili u jednom parku, đardinu, u [adresa] navečer, i u tim večernjim šetnjama svaku večer je vidio da se tuženikovo auto nalazi u tom dvorištu,

- kako se ne sjeća točno kada je tuženik tu parkirao svoj automobil, ali može reći da je to bilo davno, bilo je sigurno prije Domovinskog rata, sjeća se da su prije Domovinskog rata igrali nogomet, da bi ih nakon toga tuženik sjeo u svoj automobil, te u svoju kuću u predmetno dvorište,

- kako bi tu u predmetnom dvorištu parkirao automobil te da bi onda izašli iz automobila te da bi svatko išao svojoj kući, a koliko je njemu poznato, pravo parkiranja u tom dvorištu SP je stekao na način jer je to njegova očevina i koliko je to poznato, oni su se podijelili, a kada kaže oni, misli, na parnične stranke. SP i njegovu rodicu ĐP,

- kako ne zna detalje te podjele, ali da je čuo, da je ta podjela između njih bila,

- kako prema zapadu postoji neka garažica, kako na sjeveroistočnoj strani postoji također neka građevina, kako misli da je taj sjeveroistočni dio J, tuženikov, a što se tiče te građevine u sjeveroistočnom dijelu da odavno nije ulazio u tu građevinu,

- kako su on i supruga uvijek stali vani u dvorištu, a kada je zadnji put bio u toj građevini da su unutra bile neke stvari.

- kako je ta građevina od mjesta gdje tuženik parkira svoj automobil odmah u blizini.

- kako taj objekat koji se nalazi na sjeveroistočnoj strani postoji odavno da je on već postojao kada je on počeo tamo dolaziti,

- kako je radove na kapiji koje je naveo u svom iskazu pred 15 godina, kako je iz priče tuženika saznao da je tuženik radio kapiju, a da je tuženikov otac istu proširio, da je on to čuo čuo od tuženika tako da on nema osobnih saznanja tko je kapiju radio. Stupe o kojima je govorio postavljao je u istom periodu kada je obavljao radove na pojačanju kapije.

- kako su ti stupovi postavljeni na ogradnom zidu.

20. Iz iskaza svjedoka ŠP, saslušanog na roč. od 20. ožujka 2024., sud je utvrdio:

- kako tužiteljicu osobno ne poznaje, međutim, sa tuženikom se družio još dok su bili momci,

- kako se sjeća da je u to vrijeme, još dok je tuženikov otac bio živ, dolazio sa svojim automobilom kod tuženika, a ako bi bila otvorena jedna manja kapija koja bi tu bila, ako bi tuženik sa svojim automobilom ušao dublje u dvorište, da bi se on parkirao do njega, a ako bi kapija bila zatvorena tada bi stao ispred jedne garaže koja bi bila u kantunu do jedne garaže na ulici, a ne zna tko je bio vlasnik te garaže, da li tuženikov brat ili rođak, kako ne zna.

- kako je to bilo 70-tih godina,

- kako je, dakle, već 70-tih godina Mladenov otac u tom dvorištu držao svoj automobil,

- kako je u to vrijeme sa sjeverne strane u dvorištu bila dograđena kuhinja, ne zna koje je to godine bilo, a ta dograđena kuhinja i danas se nalazi tamo,

- kako su, osim te dograđene kuhinje tu još bile neke stare stepenice pomoću kojih se ulazilo u sobe, kako su se oni valjda podijelili, pa su imali svoje prostore, a kada je on dolazio, kako ni u jednom momentu nije našao bilo kakav prijepor između tuženikovog oca i njegove rodbine brata, oca.

- kako je tuženik LP, i nakon što mu je otac umro, i dalje dolazio tu u vikendicu te je istu koristio,

- kako je u početku, nakon očeve smrti, tuženik svoj automobil parkirao na mjestu gdje mu je i otac parkirao svoj automobil, a unatrag nekoliko godina tuženik mu je rekao da ima zabranu od rodbine da parkira svoj automobil na tom mjestu gdje mu je otac parkirao, te da je rekao da ide s gornje strane gdje se srušilo jedno staro stablo nakon čega je on našao tu neki prostor za parkiranje svog automobila, uz dozvolu neke susjede,

- kako je pred otprilike 4 do 5 godina vidio kako se LP parkira dalje u dvorištu, a u zadnjih četiri, pet godina parkiran na ovom mjestu iznad kuće uz dozvolu susjeda,

- kako ga je on pitao zašto se ne parkira i dalje u dvorištu, a tuženik je rekao kako ima zabranu rodbine i da se ne želi dalje tu parkirati u dvorištu. – kako ne zna tko je vlasnik predmetnog dvorišta

- kako ne zna tko je radio kapiju koja se nalazi na ulazu u dvorište, međutim, da se prije Domovinskog rata radila kapija, i da mu je tuženik rekao da kapiju radi JP, svjedok koji je prije njega svjedočio, međutim, kako on nije vidio da se ta kapija radi nego je vidio kapiju kada je bila gotova, te da on nije vidio JP da radi kapiju.

21. Iz iskaza svjedoka PP, saslušane na roč. od 22. svibnja 2024., sud je utvrdio:

- kako se udala pred 46 godina i živi tamo sve to vrijeme, a kako su ta kuća i dvorište koje su predmet ovog spora njezino najbliže susjedstvo.

- kako obitelj SP živi u [adresa] i oni dolaze tu jedan put godišnje i to ljeti mjesec dana, možda malo više od mjesec dana,

- kako obitelj SP živi u istočnom dijelu kuće, a poznato joj je kako je SP taj dio gdje živi naslijedio od svog oca,

- kako joj je poznato da se sa ceste ulazi kroz jednu željeznu kapiju, čiju širinu sada ne zna, ali zna da kroz tu kapiju može proći auto, pa čak i kamion,

- kako joj je poznato da kada SP prođe kroz tu željeznu ulaznu kapiju, da se SP odmah da ukoso, istočno prema svome dijelu i tu odmah parkira, te kako ostatak dvorišta ostaje slobodan i u taj ostatak može ući tko god želi,

- kako SP tu dolazi jedan put godišnje ljeti, a tijekom godine tu živi ĐP, djevojački SP, a sada ĐP sa svoje dvije kćeri,

- kako ĐP i njene kćeri nemaju automobil pa to dvorište koriste isključivo za prolaz pješke u tu svrhu imaju jednu malu kapiju kroz koju prolaze pješke, odnosno ova velika kapija zglobna ima jedna mala vratašca i kroz ta mala vratašca se ulazi pješke,

- kako ĐP ima i sa južne strane izlaz na ulicu, kako se tu ne može proći kroz taj izlaz sa automobilom već samo pješke,

- kako ni pok. otac SP nije tu živio, već je živio u [adresa], a i SP tu nije nikada živio, već je tu isključivo dolazio ljeti, te da su tako isto njegovi roditelji, dok su bili živi dolazili tu ljeti,

- kako ne postoji nikakva druga mogućnost da SP uđe u ovaj dio dvorišta koji koristi za parkiranje osim na ovaj način kako je opisala,

- kako bi se jedino mogao srušiti zid koji se proteže od kapije prema sjeveru,

- kako joj nije poznato jesu li se stranke podijelile, te joj nije poznato jesu li stranke sklopile neki dogovor oko načina korištenja spornog dvorišta,

- kako joj je poznato da tuženik godinama dolazi tu, odnosi između njega i tužiteljice su bili korektni, a kada bi se tuženik vraćao nazad u Zagreb tužiteljica bi ga ispraćala na odlasku.

- kako je prošlo ljeto SP tu dolazio, te kako se SP tada parkirao, u svom dijelu tog dvorišta.

- kako u sjeveroistočnom kutu tog dvorišta uz zgradu postoji objekt, i to jedna prostorija koja služi SP i njegovoj obitelji kao kuhinja, te kako je taj objekt postojao kao takav i kada je ona tu došla pred 45 godina.

22. Analizirajući izvedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno ocjena je ovog suda kako tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

23. U odnosu na tužbeni zahtjev pod toč. I konačno postavljenog tužbenog zahtjeva, kojim je tužiteljica zatražila da se utvrdi da je tužiteljica vlasnica fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 2566 k. o. [katastarska općina] omeđenog spojnicama točaka D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-X-Y-Z-D, površine 220 metra četvorna, koji realni dio je prikazan u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu 04.09.2024.", te kojim je pod toč. II zatražila ovlaštenje da se temeljem ove presude i prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Split, Ispostava u Kaštel Sućurcu, izvrši cijepanje čest. zem. [katastarska čestica], površine 244 metra četvorna upisane u ZU 2566 k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio te nekretnine pobliže označen i preciziran u točki I izreke ove presude, te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novim brojem, te da je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude i prijavnog lista zatražiti i postići upis prava vlasništva na novonastaloj nekretnini na svoje ime za 37/244 idealnog dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika za 37/244 idealnog dijela, sve u roku od 15 dana, za navesti je kako je tužiteljica, da bi uspjela u tako postavljenom tužbenom zahtjevu, dokazati da je, sukladno odredbi čl. 114. ZVDSP-a stekla vlasništvo te novonastale nekretnine, kako je tužiteljica naziva.

24. Naime, kod činjenice kako je u vlasničkom listu tuženik upisan kao (su)vlasnik 37 m2 predmetne čest. zem. [katastarska čestica], te kod činjenice kako tužiteljica svojim tužbenim zahtjevom traži da se za tih 37 m2 formira nova čestica, na kojoj će se tužiteljica upisati kao vlasnica iste, to je tužiteljica, sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a bila dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

25. U konkretnom slučaju tužiteljica je, da bi uspjela u svom tužbenom zahtjevu, bila dužna dokazati način na koji je ista stekla 37 m2 uparničene nekretnine za koju traži da se ona upiše kao vlasnik, a tuženik istodobno izbriše kao vlasnik iste, dakle, tužiteljica je bila dužna dokazati temelj stjecanja.

26. Ocjena je ovog suda kako tužiteljica tijekom trajanja ovog postupka nije dokazala svoje tvrdnje da je ona postala vlasnikom spornih 37 m2 uparničene nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zu. 2566.

27. Naime, nitko od saslušanih svjedoka nije potvrdio tvrdnje tužiteljice kako bi tužiteljica na bilo koji način stekla pravo vlasništva spornih 37 m2 uparničene nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zu. 2566, a tužiteljica u tom pravcu nije dostavila bilo kakav pisani, materijalni dokaz, odnosno, nije dostavila bilo kakvu ispravu iz koje bi se moglo utvrditi da je tužiteljica stekla pravo vlasništva spornih 37 m2.

28. Dapače, tužiteljica nije ni pristupila na ročište od 15. siječnja 2024. na kojem je trebao biti izveden dokaz njenim saslušanjem, a na istom ročištu punomoćnik tužiteljice je naveo kako odustaje od izvođenja dokaza saslušanjem tužiteljice.

29. Po mišljenju ovog suda, da je tužiteljica imala bilo kakav dokaz da je stekla pravo vlasništva spornih 37 m2, tada bi tužiteljica, u nedostatku materijalnih dokaza, pristupila pred ovaj sud, te u svom iskazu objasnila način na koji je ona, eventualno, stekla pravo vlasništva tih spornih 37 m2.

30. No, kako je tužiteljica odustala od dokaza njenim saslušanjem, to ovaj sud takvo ponašanje tužiteljice cijeni na način da očito tužiteljica ni svojim iskazom nije mogla dokazati svoje tvrdnje kako je ista stekla pravo vlasništva spornih 37 m2.

31. Dakle, cijeneći sve naprijed iznijeto, zaključak je ovog suda kako tužiteljica nije dokazala svoje tvrdnje da je stekla pravo vlasništva spornih 37 m2 uparničene nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zu. 2566.

32. Odredbom čl. 221.a ZPP propisano je ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

32.1. Pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a u vezi s čl. 8. ZPP) u osnovi obvezuju sud da uzme kako nije istinita tvrdnja za koju stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila kadra pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava (idem est non esse aut non probari – svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazano).

33. Sve navedeno odnosi se i na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila da se utvrdi da je tužiteljica vlasnica fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 2566 k. o. [katastarska općina] omeđenog spojnicama točaka

D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-T-U-V-X-Y-Z-D, površine 220 metra četvorna, 34. Naime, u tom dijelu među strankama sporno vlasništvo dijela nekretnine označenog u vještvu vještaka za geodeziju Daria Blaževića slovima D-E-Y-Z-D, dio kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 17 m2, koji dio je, između parničnih stranaka, sporan u pogledu vlasništva.

35. Tužiteljica tijekom postupka nije dostavila ni predložila bilo kakav dokaz iz kojeg bi se sa izvjesnom sigurnošću moglo utvrditi kako je upravo tužiteljica vlasnica spornog dijela označenog u vještvu vještaka Daria Blaževića slovima D-E-Y-Z-D, površine 17 m2, pa sukladno pravilu o teretu dokaza, sud nije prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice u tom dijelu.

35.1. Kako sporni dio D-E-Y-Z-D, čini sastavni dio granice između suvlasničkih dijelova parničnih stranaka, to ovaj sud nije mogao odbiti tužbeni zahtjev samo u tom dijelu, već u cijelosti.

35.2. Naime, kada bi sud odbio tužbeni zahtjev samo u tom spornom dijelu, za kojeg je sud utvrdio kako isti ne pripada tužiteljici, a dosudio u preostalom dijelu koji pripada tužiteljici, tada bi granica parcela između suvlasnika, u konkretnom slučaju parničnih stranaka, ostala isprekidana, nedefinirana, sukladno čemu se ne bi mogla izvršiti ni parcelacija.

35.3. Dakle, ocjena je ovog suda kako je potrebno donijeti cjelovitu odluku o granici između suvlasničkih udjela koji pripadaju svakom od suvlasnika, a što u konkretnom slučaju nije moguće, s obzirom kako je sud utvrdio da u dijelu D-E-Y-Z-D, tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

36. Cijeneći utvrđeno činjenično stanje, te citirane zakonske odredbe koje se odnose na pravila o teretu dokazivanja, sud nije prihvatio tvrdnje tužiteljice kako je tužiteljica stekla pravo vlasništva nad spornih 37 m2 uparničene nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zu. 2566, te je sukladno takvom utvrđenju sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice pod toč. I i II tužbenog zahtjeva.

37. U odnosu na zahtjev tužiteljice pod toč. III, kojim je tužiteljica zatražila da se ukine stvarno pravo služnosti puta kao staze i kolnika na teret realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je omeđen spojnicama točaka D-E-Z-D u površini 13 metara četvornih, kao poslužne stvari prikazanog u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu 04.09. 2024.",u korist realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je omeđen spojnicama točaka A-B-C-B1-D-Z-A1- A u površini 39 metara,kao povlasna stvar prikazanog u Dopuni nalaza i mišljenja broj 2 vještaka geodetske struke Daria Blaževića "U Splitu

04.09. 2024.", te da je tuženik dužan o svom trošku izvesti neposredan prilaz puta sa javne ceste označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],u roku od 15 dana, ocjena je ovog suda kako taj tužbeni zahtjev također nije osnovan.

38. Naime, citiranom odredbom čl. 242. ZVDSP-a u st. 1 propisano je da ako pravo služnosti izgubi razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana, dok je u st. 2 propisano da će sud na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

39. U konkretnom slučaju, cijeneći sve provedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, ocjena je ovog suda kako tužiteljica nije dokazala da je pravo služnosti izgubilo razumnu svrhu, a to s obzirom kako se od dana ustanovljavanja služnosti pa do dana zaključenja glavne rasprave nije dogodila bilo kakva, pa ni najmanja promjena, a posebno ne odlučna promjena, koja bi utjecala na to da se donese odluka o ukidanja prava stvarne služnosti.

40. Iz rezultata provedenog postupka, posebno pregledom spisa ovog suda posl. broj P-3176/17, te spisu priležeće presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj 2 Gž-1011/18-2 od 3. ožujka 2020., kao i iz iskaza tuženika i svjedoka saslušanih u ovom postupku, sud je utvrdio kako se predmetna služnost koristi jako dugo, počev od 1983. godine, dakle 42 godine, kako je ista ustanovljena i kako se počela koristiti sukladno dogovoru prednika stranaka, te da se služnost počev od 1983. pa do danas izvršava na isti način, konkretno prolaskom tuženikovog automobila do kuće u vlasništvu tuženika. Također, iz provedenih dokaza sud je utvrdio kako su predmetne nekretnine izgledale 1983. godine da iste tako izgledaju i danas, te da se predmetne nekretnine koriste sa istom namjenom. Nadalje, sud je utvrdio kako tuženik za dolazak do svoje nekretnine ne koristi alternativne pravce, te da iste ni ne može koristiti jer istih nema, već da postoji samo jedan ulaz na nekretninu, i to upravo ovaj, sporni.

41. Cijeneći sve iznijeto, zaključak je ovog suda kako u ovom postupku nije utvrđeno da je pravo stvarne služenosti izgubilo svoju razumnu svrhu.

42. Sukladno utvrđenom činjeničnom stanju, ocjena je ovog suda kako nije osnovan ni zahtjev tužiteljice kojim se traži da je tuženik dužan o svom trošku izvesti neposredan prilaz puta sa javne ceste označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, kako je sud utvrdio kako u ovom postupku nije utvrđeno da je pravo stvarne služenosti izgubilo svoju razumnu svrhu, to na strani tuženika ne postoji obveza obavljanja radova na osnivanju nekog novog prilaza sa javne ceste.

Pored toga, tužiteljica ni u tom dijelu svog tužbenog zahtjeva nije dokazala kako se od dana ustanovljavanja predmetne služnosti pa do dana zaključenja glavne rasprave dogodila bilo kakva, a posebno ne odlučna promjena, koja bi utjecala na to da se donese odluka da je tuženik dužan o svom trošku izvesti neposredan prilaz puta sa javne ceste označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

43. Slijedom iznijetog, sud je odbio i tužbeni zahtjev tužiteljice pod toč. III kojim je zatraženo ukidanje prava služnosti.

44. Cijeneći sve naprijed navedeno i obrazloženo, sud je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja, te je odlučeno kao u toč. I izreke presude.

45. Parnični trošak dosuđen je tuženiku po odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 59/07, 148/09, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/2022, te 138/2023), te označenoj vrijednosti predmeta spora, kao i uspjehu u ovoj parnici.

45.1. Tuženiku zastupanom po pun. priznat je trošak sastava odgovora na tužbu, te sastava podnesaka od 18.01.24. i 29.03.24. i 14.08.24. po 100 bodova, za pristupe na roč. od 05.09.22., 07.10.22., 28.03.23., 15.01.24., 20.03.24., 22.05.24., 03.09.24., 04.11.24. i 20.10.25. po 100 bodova, što ukupno iznosi 1.300,00 bodova, što pomnoženo sa 2€ koliko iznosi vrijednost jednog boda, daje iznos od 2.600,00 €. Ovom iznosu dodan je daljnji iznos od 650,00 € na ime 25% PDV-a, te 26,55 € na ime sudske pristojbe na odgovor na tužbu, pa sveukupan trošak tuženika iznosi 3.276,25 €. Na dosuđeni iznos troškova tuženiku pripada kamata počev od dana presuđenja, dakle od 27. studenoga 2025. pa do konačne isplate.

U Splitu, 27. studenoga 2025. godine.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte