REPUBLIKA HRVATSKA
Posl.br. P-292/2024
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HĆ „ [adresa]“, [adresa] br. 7/4, Vela Luka, OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa odvjetnik Dino Žuvela, odvjetnik u Blatu, protiv tužene OPĆINA VELA LUKA, Obala 3 br. 19, Vela Luka, OIB 00935002462, koju zastupa punomoćnik Rade Jurković, odvjetnik u Veloj Luci, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave održane dana 1. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 27. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj HĆ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], površine 26 m[2] , k. č. br. [katastarska čestica], vinograd, k. č. br. [katastarska čestica], vrt, i k. č. br. [katastarska čestica], površine 12 m , sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje temeljem ove presude upisati pravo vlasništva na istim nekretninama u zemljišne knjige na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena Opće narodna imovina sa organom upravljanja pod Z 96/49 u korist Mjesni narodni odbor Vela Luka.
Obrazloženje
1. U tužbi se navodi da je tužitelj u vlasničkom posjedu nekretnina pobliže označenih u izreci koje u naravi predstavljaju sastavni dio njegove okućnice i to vrt i parkirno mjesto. Ove su nekretnine, tvrdi dalje tužitelj, u zemljišnoj knjizi upiasne kao općenarodne imovine no takvo zemljišnoknjižno s tanje ne odgovara stvarnome stanju jer je tužitelj putem svojih prednika dugogodišnjim kvalificiranim posjedom stekao pravo vlasništva. Stoga je, a pozivajući se na tvrdnju da su ove nekretnine nekada bile u vlasničkom posjedu njegovog djeda TĆ te da su nasljeđivanjem i pravnim poslovima u obitelji pripale njemu, tužbom od 3. travnja 2024. tužitelj zatražio da ga sud ovlasti na upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi.
2. Tužena je u odgovoru na tužbu (list spisa br. 54) naznačila da ne osporava činjenične navode iz tužbe no da je tužitelj u ovoj parnici dužan dokazati sve pretpostavke za stjecanje vlasništva.
3. Proveden je dokaz pregledom spisu priloženih isprava.
4. Tužbeni zahtjev je osnovan.
5. U postupku nije sporno da je tužitelj posjednik nekretnina koje su predmetom raspravljanja u ovoj parnici, a riječ je o kat. čest. [katastarska čestica] koje su u zemljišnoj knjizi upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s time što je na istima upis na ime općenarodne imovine s organom upravljanja Mjesnim narodnim odborom Vela Luka (list spisa br. 5).
5. 1. Prema priloženoj potvrdi Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Ispostave Vela Luka, ove se katastarske čestice nalaze unutar građevinskog područja naselja i to u izgrađenom dijelu (list spisa br. 7 i 8).
5. 2. Iz priloženog posjedovnog lista br. 772 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su kat. čest. [katastarska čestica] nastale parcelacijom nekadašnje osnovne kat. čest. [katastarska čestica] i to prijavnim listom i 2024., a što je u zemljišnoj knjizi provedeno pod br. Z- 3340/24 (list spisa br. 10-17).
5. 3. Oblik i položaj ovih nekretnina prikazan je na izvodu iz katastarskog plana (list spisa br. 14), a u postupku je neprijeporno da utuženo zemljište u naravi predstavlja tužiteljevu okućnicu.
5. 4. Spisu je priložen povijesni izvadak iz katastra (list spisa br. 44 i 45) iz kojeg proizlazi da je kat čest. [katastarska čestica] s površinom od 37 m[2] počev od 1960. godine bila upisana na ime ZĆ " [adresa]" pok. TĆ. Jednako je tako utvrđeno da su čest. zem. [katastarska čestica] s (60 m[2] ), čest. zem. [katastarska čestica] (161 m ) i čest. zgr. [katastarska čestica] (48 m ) bile upisane u dva posjedovna lista i to posjedovni list br. 772 na ime ZĆ " H" e posjedovni list 774 na ime KĆ " [adresa]".
5. 5. Predmetne su nekretnine bile uvrštene u diobenu nagodbu koja je tijekom 1977. sačinjena između nasljednika pok. LĆ " [adresa]" pok. BĆ (djed tužitelja). Iz sadržaja priloženog diobenog spisa (list spisa br. 18-30) razvidno je da su današnje kat. čest. [katastarska čestica], a kao dijelovi tadašnje osnovne kat. čest. [katastarska čestica], pripale TĆ " [adresa]" (stric tužitelja). Istom je nagodbom kat. čest. [katastarska čestica] opisana kao vrt na kojem se nalazi staro kućište pripala u vlasništvo BĆ pok. T (stric tužitelja) dok je kat. čest. [katastarska čestica] prema sporazumu o diobi jednim dijelom pripala tužiteljevome ocu pok. ŽĆ, a preostali je dio pripao u vlasništvo KĆ (stric tužitelja).
5. 6. Iz navoda tužbe proizlazi da je još 1980. godine pok. TĆ pok. TĆ darovao tužitelju svoje zemljište bilježeno kao kat. čest. [katastarska čestica] nakon čega je na tom zemljištu tužitelj izgradio obiteljsku kuću u kojoj i danas živi. Tužiteljev stric TĆ pok. TĆ umro je 22. studenog 1987. te je njegovom nasljednicom po rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli br. O-109/89 od 20. veljače 1990. proglašena supruga EĆ, a ona je s tužiteljem zaključila pisani darovni ugovor potvrdivši ranije usmeno darovanje i tužiteljev vlasnički posjed na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list spisa br. 32-34).
5. 7. Za potrebe gradnje obiteljske kuće tužitelj je od strica JĆ darovanjem stekao posjed kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], o tome ne postoji pisana isprava no sin darovatelja OĆ je ovjerenom izjavom od 27. srpnja 2021. potvrdio da je njegov otac to zemljište dobio u vlasništvo diobom nakon čega je istu nekretninu darovao nećaku SĆ za potrebe gradnje obiteljske kuće (list spisa br. 35).
5. 8. Jednako je tako spisu priložena ovjerena izjava PĆ (list spisa br. 37) iz kojeg proizlazi da je njegov otac KĆ postigao dogovor sa svojim bratom ŽĆ po kojemu je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti pripala tužiteljevom ocu ŽĆ. Otac tužitelja umro je 29. svibnja 1998., iza njegove smrti je doneseno rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu posl.br. O-3628/09 od 16. prosinca 2010., istim su rješenjem proglašeni ostaviteljevi nasljednici s time što je nekretnina u [adresa] bilježena kao kat. čest. [katastarska čestica] sukladno ostaviteljevoj oporuci pripala nasljedniku SĆ (list spisa br. 39-43).
6. Tužitelj, dakle, predmetnom tužbom zahtijeva da ga sud ovlasti na upis vlasničkog prava pozivajući se pri tome na tvrdnju da su njegovi prednici to pravo stekli dosjelošću, da je tako stečeno pravo vlasništva na njega prešlo nasljeđivanjem i pravnim poslovima, a riječ je o zemljištu na kojemu je tužiteljeva obiteljska kuća te pripadajućoj okućnici i vrtu.
7. Odredbom čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo samostalnim posjedom ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Prema st. 4. cit. odredbe samostalni posjednik stvari u vlasništvu jedinica lokalne samouprave steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. istog članka, a to u konkretnom slučaju znači protekom roka od 20 godina (za redovnu dosjelost) odnosno protekom roka od 40 godina (za izvanrednu dosjelost).
7. 1. PrednicI tužitelja su bili kvalificirani posjednici utuženih nekretnina jer su, a kako to proizlazi iz provedenih dokaza i sadržaja diobenog spisa, opisano zemljište njegovi stričevi i otac smatrali svojim preuzevši takav posjed od zajedničkog prednika pok. TĆ pok. BĆ. Takav je vlasnički i zakoniti posjed nastavio sam tužitelj pa je time stekao pravo vlasništva temeljem dosjelosti protekom zakonom propisanog roka u skladu s naprijed citiranom zakonskom odredbom. Stoga je osnovan zahtjev tužitelja za upis stečenog prava pa je sud takav zahtjev prihvatio i presudio kao u izreci.
U Korčuli, 27. studenog 2025.
S u d a c :
Marija Skokandić
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).