Republika Hrvatska

Općinski sud u Puli-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Rovinj, Obala P. Budicin 4

Posl.br. Pn-98/2025-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, po sucu Alessandri Gržinić-Matika, u pravnoj stvari tužitelja ŠO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Steliu Lapiću, odvjetniku u Rovinju, protiv tuženika NO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Kristini Cerin Načinović, odvjetnici u Rovinju, radi naknade štete, nakon provedenog postupka i zaključene glavne rasprave dana 13. listopada 2025. godine u nazočnosti tužitelja i punomoćnika stranaka, dana 27. studenoga 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 13.273,00 eura zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od podnošenja tužbe sudu pa do isplate po kamatnoj stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za 3 postotnih poena, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 5.000,00 eura zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećane za 3 postotnih poena, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak u iznosu 5.062,50 eura, u roku od 15 dana.

III. U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.875,00 eura, odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Dana 06. listopada 2016. godine pod posl. br. Pn-305/2016 zaprimljena je tužba tužitelja protiv tuženika 1. Rex Petra j.d.o.o. i 2. NO, radi naknade štete.

1.1. U tužbenoj osnovi zaprimljene tužbe tužitelja navodi se:

- da je dana 30. travnja 2013. godine u [adresa], na adresi [adresa], na gradilištu objekta u vlasništvu NO, prilikom izvođenja naručenih radova adaptacije kuće i izgradnje drvene nadstrešnice od strane Rex Petra j.d.o.o. kao izvođača, došlo do štetnog događaja u kojem se bez svoje krivnje teško tjelesno ozlijedio tužitelj;

- da u trenutku kada se tužitelj, radeći na navedenom objektu po nalozima i narudžbi tuženika, nalazio na visini od oko 2,0 metra na predmetnoj drvenoj nadstrešnici ista se urušila, uslijed čega je tužitelj propao kroz istu, te se uslijed pada na metalni roštilj koji se nalazio ispod nadstrešnice, teško tjelesno ozlijedio;

- da na predmetnom gradilištu tuženici nisu isplanirali ni organizirali rad na siguran način sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, nisu izradili glavni i izvedbeni projekt radova, statički projekt, te nisu imenovali koordinatore za fazu izrade projekta i fazu izvedbe radova, a niti su poduzeli adekvatne zaštitne mjere kako za osobe tako i glede samog objekta, montažne nadstrešnice u izgradnji, a nisu ni uredno nadzirali gradilište koje je u takvim okolnostima predstavljalo opasnu stvar, a nepropisno izvođenje radova opasnu djelatnost;

- da je tužitelj povodom predmetnog štetnog događaja zadobio teške tjelesne ozljede i to ozljede u vidu rupture membranozne uretre, leziju analnog sfinktera, kontuzije i ogrebotine po cijelom tijelu uslijed čega je pretrpio bolove, te kao posljedicu štetnog događaja pretrpio izniman strah i potom posttraumatski stres;

- da se zbog zadobivenih povreda tužitelj liječio kroz dulji period od 30. travnja 2013. godine pa nadalje i podvrgnut je operacijskim zahvatima 01. svibnja 2013. godine te 23. svibnja 2013. godine i bio prisiljen mirovati, a zbog pretrpljenog straha i zabrinutosti za ishod liječenja trpio učestale nesanice, glavobolje i strah;

- da navedene posljedice na fizičkom planu ograničavaju tužitelja u svakodnevnim aktivnostima dok ga na psihičkom planu opterećuje zabrinutost za trajanje posljedica i gubitak znatnog dijela fizičke aktivnosti;

- da je tužitelja zbog predmetnog štetnog događaja pretrpio neimovinsku štetu kroz višestruke povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje koje se očituju kroz okolnosti pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha, duševnih bolova zbog umanjene životne i radne aktivnosti kao i zaostalog naruženja, pa imajući u vidu intenzitet povreda kao i okolnosti konkretnog slučaja, a posebice lokaciju ozljeda na tijelu te dob i zanimanje tužitelja, potražuje pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 95.000,00 kuna;

- da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju pretrpio i imovinsku štetu u vidu troškova liječenja i pojačane prehrane kao i tuđe pomoći i njege za vrijeme oporavka kada mu je bilo otežano kretanje i održavanje osobne higijene kao obavljanje raznih kućanskih poslova, pa s tog osnova potražuje iznos od 5.000,00 kuna.

1.2. Slijedom svih prednjih navoda, predlaže se usvojiti tužbeni zahtjev i naložiti tuženicima koji odgovaraju po načelu kolektivne odgovornosti da solidarno naknade štetu tužitelju koju trpi povodom opisanog štetnog događaja isplatom iznosa od 100.000,00 kuna, koji iznos tužitelj korigira nakon uvođenja valute EUR u visini od 13.273,00 eura (prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450), uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja teče od podnošenja tužbe do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a i uz naknadu parničnog troška.

2. NO odgovara na navode iz tužbe podneskom od 10. travnja 2017. godine, u kojem ne osporava da je došlo do štetnog događaja na gradilištu na objektu u njegovu vlasništvu prilikom izvođenja radova između ostalog i izgradnje krovne nadstrešnice od strane Rex Petra j.d.o.o.kao izvođača radova. Daljnji je navod tuženika da je za njega kao investitora radove izvodio Rex Petra j.d.o.o. i to na njegovom objektu, o čemu da je isti sklopio ugovor sa predstavnikom izvođača DO. Tuženik ukazuje da tužitelja nije poznavao i prvi put ga vidio kada je došlo do štetnog događaja. U odnosu na izvedene radove predmetne krovne nadstrešnice ukazuje da je bila krajnje nestručno izvedena zbog čega da je došlo do urušavanja u trenutku kada su tužitelj i TO bez opravdanog razloga oboje otišli na nadstrešnicu koja je uslijed njihove težine popustila, urušila se i pala na metalni roštilj koji se nalazio ispod nadstrešnice. Ukazuje se da je i on pretrpio štetu jer mu je padom krovne nadstrešnice razbijen metalni roštilj koji se nalazio ispod te nadstrešnice, a zbog činjenice da je gradilište na objektu tuženika bilo zatvoreno iz razloga uredovanja djelatnika PP Rovinj, kao i djelatnika državnog inspektorata, isti nije mogao obavljati ugostiteljsku djelatnost za koju je registriran za razdoblje od cca. 15 dana, zbog čega je također trpio štetu u vidu izmakle dobiti. Tuženik osporava da bi isti odgovarao za opisani štetni događaj po načelu objektivne odgovornosti i to solidarno sa firmom izvođača. U konkretnom slučaju navodi da se tužitelj zatekao na građevini njega kao investitora ne kao slučajni prolaznik već kao radnik firme izvođača Rex Petra j.d.o.o. u izgradnji krovne nadstrešnice, pa njegova odgovornost po načelu objektivne odgovornosti, kao imatelja opasne stvari, mogla bi doći u obzir da je do štetnog događaja došlo na način da neka nepozvana i neobaviještena osoba dođe na gradilište koje nije adekvatno osigurano, obilježeno ili zaštićeno. Međutim, da je neprijeporno da tužitelj zasigurno nije bio takva osoba već je kao što je to i rečeno radio za firmu izvođača pa stoga drugotuženik smatra da odgovornost izvođača Rex Petra j.d.o.o. postoji na temelju odgovornosti poslodavca za štetu koju radnik trpi na radu ili u svezi s radom. Konačno da je neka stvar opasna ili nije u kontekstu odštetne odgovornosti da treba sagledati ovisno o osobinama ili svojstvima same stvari pa takve osobine i svojstva staviti u korelaciju s događajem iz kojeg potječe predmetna šteta. Slijedom navedenog tuženik u cijelosti osporava tužbeni zahtjev kako s osnova, a opreza radi i visinu, to predlaže sudu u odnosu na njega tužbeni zahtjev tužitelja odbiti.

3. Rješenjem posl.br Pn-305/2016-11 od 30. studenoga 2017. godine utvrđen je prekid postupka jer je za prvotuženika Rex Petra j.d.o.o. [adresa], OIB: 94553728968, utvrđeno da je prestao postojati kao pravna osoba i brisan kao pravni subjekt rješenjem Trgovačkog suda u Pazinu Tt-17/3898-2 dana 11. srpnja 2017. godine.

3.1. Rješenjem od 18. travnja 2018. godine određen je nastavak postupka u odnosu na NO.

4. Podneskom od 27. lipnja 2018. godine (list 43-45) tuženik NO se očituje dopunski na navode iz tužbe ističući prigovor zastare tražbine budući je tužitelj stradao 30. travnja 2013. godine, a njegovo liječenje završeno stabilizacijom zdravstvenog stanja 04. lipnja 2013. godine, dok je njegovo zdravstveno stanje utvrđeno definitivnim 13. rujna 2013. godine, pa je to trenutak od kojega se računa trogodišnji subjektivni rok zastare iz odredbe čl. 230. st. 1 ZOO-a. Slijedom navedenog, a kako je tužitelj tužbu podnio 13. listopada 2013. godine ista da je podnijeta po proteku roka zastare slijedom čega tužbeni zahtjev tužitelja valja odbiti.

4.1. Nadalje, tuženik iznosi i prigovor promašene pasivne legitimacije pozivom na odredbu čl. 1064. ZOO-a budući da je šteta počinjena na gradilištu, na objektu - drvenoj nadstrešnici izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu ZO. Tuženik ne osporava da je naručio od Rex Petre j.d.o.o. isključivo izvođenje radova na adaptaciji kuće u njegovom vlasništvu izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je radove na iz vođenju predmetne drvene nadstrešnice na k. č. br. [katastarska čestica] na temelju usmenog Ugovora o djelu sa Rex Petra j.d.o.o. naručila ZO. Uzgred se napominje da je ZO sa izvođačem Rex Petra j.d.o.o. usmeno sklopila Ugovor o djelu kojim je od izvođača naručila radove izvođenja drvene nadstrešnice i to od svog materijala. Ukazuje se da je tužitelj od samog početka sudjelovao u izvođenju radova drvene nadstrešnice što i proizlazi iz zapisnika o uzimanju izjavo od ozlijeđenog sastavljenog po državnom inspektoratu od 03. svibnja 2013. godine iz čega se ima zaključiti da je šteta nastala isključivo radnjom tužitelja i trećih osoba i to TO i firme Rex Petra j.d.o.o. Tužitelj je izvođenje radova dogovorio izravno sa Rex Petra j.d.o.o. koje se trgovačko društvo na temelju usmenog Ugovora o djelu sa ZO obvezalo izvoditi radove drvene nadstrešnice svojim materijalom. Ukazuje da iako je tužitelj pravovremeno uočio materijalne nedostatke na izvođačevom materijalu odnosno prilikom postavljanja konzole i to da je ista bila napuknuta, nije obavijestio ni DO - osobu ovlaštenu za zastupanje Rex Petra j.d.o.o., a ni samu naručiteljicu već je dalje nastavio sa izvođenjem radova i na taj način izazvao štetni događaj urušavanja predmetne drvene nadstrešnice. Slijedom i ovih dopunskih navoda tuženika predlaže se sudu da po osnovi prigovora zastare i promašene pasivne legitimacije odbije tužbeni zahtjev.

5. Podneskom tužitelja od 26. srpnja 2018. godine (list 52-54) isti povlači tužbu u odnosu na ranije naznačenog prvotuženika Rex Petra j.d.o.o. s obzirom je ista kao pravna osoba brisana iz registra trgovačkih društva i time prestala postojati.

5.1. Nastavno se očituje glede istaknutog prigovora promašene pasivne legitimacije i navoda tuženika da mjesto štetnog događaja na kojemu je ozlijeđen tužitelj ne bi bilo u njegovom vlasništvu. Tužitelj drži da je prigovor istaknut u cilju izbjegavanja odgovornosti vlasnika objekta imajući u vidu da je na zapisnicima o obavljenom inspekcijskom nadzoru na više mjesta izjava tuženika kako je riječ o njegovom objektu odnosno u tekstu se spominje da je riječ o obiteljskoj kući u njegovom vlasništvu, a to isto izjavljeno i na ročištu pred sudom dana 09. svibnja 2017. godine kada navodi da ostaje kod izjave da je vlasnik nekretnine na kojoj je došlo do štetnog događaja. Pored navedenog u zapisnicima o obavljenom inspekcijskom nadzoru da na više mjesta stoji kako se štetni događaj dogodio na adresi [adresa], koja adresa odgovara adresi NO, a ista dodijeljena za k. č. br. [katastarska čestica]. Isto tako da u tim zapisnicima na više mjesta stoji njegova izjava ali i zastupnika UO, kako je NO naručio radove izgradnje nadstrešnice, dok sada tvrdio drugo, odnosno da je ZO naručila te radove. Stoga da očito ovakvim prigovorom koji sada prvi puta ističe u podnesku od 28. lipnja 2018. godine tuženik ide sa ciljem izbjegavanja odgovornosti za naknadu štete, a nadležni inspektorat doveo u zabludu pa, time tuženik sumnja da postoji nekakva familijarna relacija o čemu konkretnih saznanja nema, mada je nesporno da je riječ o istom prezimenu i da predmetne k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] nisu međusobno ograđene te da koriste zajednički pristupni put kao i zajednički ulaz s glavne ceste pa se ima zaključiti da je riječ o obiteljskom posjedu i imanju na prezime ZO.

6. Podneskom od 12. ožujka 2019. godine (predato na ročištu 13. ožujka 2019. godine, list 98-100) tužitelj proširuje tužbu na ZO kao vlasnicu nekretnine na kojoj se štetni događaj dogodio, nakon čega ista podneskom od 12. travnja 2019. godine odgovara da ne pristaje na proširenje tužbe.

7. U daljnjem tijeku postupka provedeni su slijedeći dokazi:

- uvidom u medicinsku dokumentaciju tuženika (list 5-21, 50, 98-101);

- uvidom u izvod iz sudskog registra (list 32-33, 142-143);

- uvidom u izvod iz katastarskog plana (list 46, 414);

- uvidom u izvadak i zemljišne knjige (list 47-48);

- čitanjem zapisnika o izjavi ozlijeđenoga (list 49, 64);

- uvidom u ortofotosnimak (list 56);

- uvidom u posjedovni list (list 57);

- čitanjem zapisnika državnog inspektorata od 30. travnja 2013. godine (list 53-63, 352- 358);

- čitanjem rješenja državnog inspektorata od 07. svibnja 2013. godine (list 65-68);

- čitanjem zapisnika državnog inspektorata od 09. svibnja 2013. godine (list 69-77);

- čitanjem zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 23. svibnja 2013. godine (list 79-88);

- čitanjem obavijesti državnog inspektorata od 19. rujna 2013. godine (list 89);

- uvidom u osobni zdravstveni karton tužitelja (list 148-171, 373-396);

- uvidom u spis državnog inspektorata klasa: UP/I-115-04/13-01/25 (list 172-350);

- uviđajem na licu mjesta od dana 09. lipnja 2022. godine o provedenom geodetskom vještačenju po Milki Kosanović, dipl. ing. geod. (list 412-413);

- uvidom u fotoprilog vještaka Milke Kosanović, dipl. ing. geod. (list 415-416);

- saslušanjem svjedoka FO na ročištu od **.**.2021., DO i ZO na ročištu od 08. prosinca 2021. godine (list 135-137, 364- 367);

- saslušanjem tužitelja i tuženika na ročištu od 08. prosinca 2021. godine (list 367-371).

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se istom naknadi imovinska i neimovinska šteta koju je isti pretrpio zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda u štetnom događaju od 30. travnja 2013. godine, kada je izvodeći radove na izgradnji drvene nadstrešnice, pao i zadobio teške tjelesne ozlijede.

10. U ovoj pravnoj stvari nije sporno:

- da je tužitelj dana 30. travnja 2013. godine ozlijeđen u tijeku izvođenja radova u izgradnji montažne drvene nadstrešnice na lokaciji okućnice obiteljske kuće ZO, na adresi [adresa], kada je pretrpio tjelesne ozljede zbog kojih je pretrpio više operacijskih zahvata sa zaostalim zdravstvenim tegobama;

- da je u svezi predmetnog štetnog događaja inspektor rada za zaštitu na radu FO proveo više nadzora povodom skupne ozljede na radu radnika TO kao vlasnika obrta za građevinarstvo " [obrt]" iz [adresa] i ŠO kao podizvođača radova glavnog izvođača radova tvrtke Rex Petra j.d.o.o. u nazočnosti zastupnika tvrtke Rex Petra j.d.o.o. AO, investitora NO i TO kao vlasnika obrta " [obrt]", čije iskaze je isti zaprimio u sastavljenom zapisniku od 09. svibnja 2013. godine;

- da je rješenjem od 07. svibnja 2013. godine Državni inspektorat, Odjel zaštite na radu poslodavcu Rex Petra j.d.o.o. naredio povodom skupne ozlijede na radu radnika TO kao vlasnika obrta za građevinarstvo " [obrt]" i ŠO, obojica kao podizvođači radova glavnog izvođača radova tvrtke Rex Petra j.d.o.o. na gradilištu okućnice obiteljske kuće u vlasništvu NO u izgradnji montažne drvene nadstrešnice, zabranu izvođenja radova na nastavku izgradnje montažne drvene nadstrešnice;

- da je presudom PpG-781/15 od 02. svibnja 2017. godine odbijena optužba protiv Rex Petre j.d.o.o., pravne osobe i DO kao odgovorne osobe u pravnoj osobi u odnosu na predmetni štetni događaj od 30. travnja 2013. godine kada kao okrivljenici na privremenom gradilištu izgradnje montažne drvene nadstrešnice na lokaciji okućnice obiteljske kuće NO na adresi [adresa], u [adresa] nisu osposobili radnike TO i ŠO kao pomoćne radnike za rad na siguran način, a što da je utvrđeno inspekcijskim nadzorom, a sve zbog nastupa zastare;

- da je u inspekcijom nadzoru prema izvješću inspektora rada utvrđeno da je do urušavanja drvene konstrukcije nadstrešnice došlo zbog toga što nije osigurano horizontalno širenje donjih krajeva nadstrešnice (rogova) kao i stupova na kojima je sjedila nadstrešnica, a što da je bilo vidljivo iz pada nadstrešnice jer se srušila na način da je sljeme nadstrešnice propalo prema dolje, a donji dijelovi rogova su se rastegli prema van, pa da je za pretpostaviti da su radnici nestručno obavljali poslove montaže drvenih elemenata nadstrešnice i to bez statičkog proračuna i bez bilo kakve stručne skice;

- da se u inspekcijskom nadzoru utvrdilo po obavljenom očevidu (na dan štetnog događaja) da na mjestu nisu zatečena osobna zaštitna sredstva;

- da su Rex Petra j.d.o.o. kao naručitelj, zastupana po direktoru DO i " [obrt]" obrt za građevinarstvo u vlasništvu TO kao izvođača, sklopili Ugovor o izvođenju radova "Izgradnja montažne drvene nadstrešnice" u kojemu se kao datum sklapanja navodi 22. travnja 2013. godine;

- da su " [obrt]", [obrt] u vl. TO, kao naručitelj i ŠO kao izvršitelj, Sklopili ugovor o djelu u kojem ugovoru nema opisa naručenog djela ni lokacije gdje bi se ono trebalo izvršiti kao ni cijena za neodređeno djelo, a kao datum sklapanja naveden 23. travanj 2013. godine.

11. Sporno je:

- da li tuženik NO kao investitor, odgovara za štetu koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju od 30. travnja 2013. godine kada je isti izvodio radove na izgradnji drvene nadstrešnice.

12. Dana 09. lipnja 2022. godine proveden je dokaz uviđajem uz sudjelovanje geodetskog vještaka Milke Kosanović, dipl. ing. geod. kada je ista identificirala k. č. [katastarska čestica] kao mjesto gdje su se izvodili radovi izgradnje nadstrešnice, a koja čestica je u vlasništvu tuženikove majke, ZO. Pomenuti kameni zid uz cestu vještakinja je označila na izvodu iz katastarskog plana plavom bojom, a spornu nadstrešnicu crvenom bojom, a kao dio nalaza priložila i fotodokumentaciju novosagrađene nadstrešnice na istom mjestu one prethodno urušene u štetnom događaju.

13. Iz iskaza svjedoka DO koji je bio i zastupnik tvrtke Rex Petra j.d.o.o. proizlazi da je isti ugovorio sa investitorom NO izgradnju nadstrešnice od drvenih elemenata za koju gradnju je isti uključio podizvođača " [obrt]", [obrt] u vl. TO, u koji posao da je nesporno uključen i tužitelj, koji je već od prije izgradnje ove nadstrešnice, a angažiran po svjedoku radio na iskopu kanala za zid, na istom gradilištu i za istog investitora. Svjedok ne spori da je tužitelj angažiran za rad na crno i da je plaćen na ruke po njemu kako za predmetni kanalić, a tako dogovoreno i za nadstrešnicu. Svjedok tvrdi da je do urušenja nadstrešnice došlo zbog nestručno izvedenih radova s obzirom u montaži nisu uključili željezne profile namijenjene za tu konstrukciju, koji da su po njemu bili pribavljeni. Tvrdi da ne zna odnos tužitelja i obrta " [obrt]" odnosno da li je on bio njegov radnik i kako su oni dogovorili plaćanje jer je on angažirao obrt " [obrt]" kojeg je upravo tužitelj preporučio. Svjedok je učinio nespornim da je on bio zadužen za materijal kojeg je dostavio na gradilište i da je osobno upozorio da prije stavljanja kanalica treba ugraditi čelične lukove što da je obećano učiniti ali kasnije po štetnom događaju utvrdio da čelični lukovi nisu ugrađeni. Sam štetni događaj navodi da nije vidio, a u svezi plaćanja izgradnje nadstrešnice da je on trebao platiti podizvođača i da je dio novaca za to i dao. U svezi sigurnosti i zaštite na radu, tvrdi da je uobičajeno da svaki osigurava svoj dio odnosno da je to bila obveza podizvođača za radove koje je preuzeo izvesti iako znade da tužitelj kod izvođenja radova nije nosio zaštitnu kacigu koju da je trebao osigurati podizvođač.

14. Svjedokinja ZO koja je inače tuženikova majka potvrdila je prigovor tuženika da je ona vlasnica nekretnine na kojoj se štetni događaj zbio, odnosno gradila predmetna nadstrešnica gdje se nalazi i konoba "Mezzabrenta" kako se bave ugostiteljskom djelatnošću, dok su vlasnici obrta sinovi NO i UO. Svjedokinja tvrdi da ona nije sudjelovala u odabiru izvođača već je tu obvezu preuzeo njezin sin NO, stoga da ona nije potpisala nikakav ugovor kao naručitelj radova niti je bilo što platila. Tako da ni ne zna tko je nadstrešnicu izgradio niti ju je itko do ovoga suda kontaktirao u svezi štetnog događaja.

15. Tužitelj u stranačkom iskazu potvrđuje navode svjedoka DO da je za tuženika kao investitora, prethodno izgradnji nadstrešnice izvodio i radove na gradnji zida prema cesti i to u dužini od 6-7 metara i visine 40-50 cm, a novac za taj posao dobio od DO. Navodi, da se osobno preporučio tuženiku i za izgradnju nadstrešnice sa SO koji je također građevinar, a sve kako su imali iskustva sa takvim radovima i prije ove nadstrešnice. Tvrdi, da je tuženik na to rekao da će vidjeti s DO, a nakon toga upravo DO angažirao SO kao vl. obrta i tužitelja da izvedu radove na izgradnji nadstrešnice, ukazujući da je SO sa obrtom bio godinama u blokadi zbog čega da je dogovoren "rad" na crno. Tužitelj tvrdi da su njih dvoje kao izvođači bili nezadovoljni kako DO prati posao jer se materijal nije dostavljao na vrijeme pa bi i NO obilazio gradilište i onda zivkao DO. Tužitelj tvrdi da je DO odmah u početku dao 1.000,00 kuna obojici koji novac da je predao Š, a dogovor je bio da dobiju 400-450,00 eura jer je procijenjeno da ima posla za 2-3 dana. Tužitelj opisuje dinamiku izvođenja radova, tvrdeći da postavljanje kanalica nije bilo dogovoreno u toj cijeni, to je mišljenja da kanalice nisu smjele ići na ovakvu konstrukciju jer su preteške no, da je upravo investitor tražio takav pokrov i tako da je učinjeno. Tužitelj osporava da bi se nudila pjena umjesto cementa kao vezivni materijal, a isto tako da nikakvi čelični lukovi koje pominje DO nisu bili na gradilištu, a da li su se trebali ili ne ugraditi, ne tvrdi. Tužitelj navodi da i pored uočenih nedostataka u gradnji isti nastavio raditi jer u njega vrijedi: "veži konja gdje ti gazda kaže", po staroj turskoj uzrečici. Tužitelj je učinio nespornim da zaštitnu kacigu nije nosio i smatra da ona nije bila ni nužna kako nisu trebali pokrivati krovišta i tvrdi da je DO dobro znao da se u posao ulazi na crno, a onda tek po štetnom događaju nakon operacije da su sklopljeni ugovori i to konkretno i njegov Ugovor o djelu da je SO donio u bolnicu da ga potpiše.

16. Tuženik u stranačkom iskazu potvrđuje navode svjedoka DO s kojim da je dogovorio izvođenje radova na izgradnji nadstrešnice za koju je izrazio želju da bude kao ona u restoranu "Dario". Tvrdi da je sa DO dogovorio da on osigura sav materijal o svom trošku, a da će sve on platiti na kraju, a za radnike koje je vidio da izvode radove pretpostavljao da su Damirovi radnici ili podizvođači. Osporava tužiteljeve navode da bi on donosio bilo kakav materijal jer za to i nema vremena niti se razumije u građevinu. Tvrdi da ništa nije plaćao tužitelju ni drugom radniku, a da je nesporno nosio vode na gradilište, a moguće i hranu. U pogledu dogovora sa izvođačem Rex Petra j.d.o.o. navodi da je pisani ugovor sastavljen nakon štetnog događaja, a DO spominjao neku firmu kao podizvođača s time da tuženik ne zna o kome je riječ niti znade o sudbini Dušićeve firme. Tuženik je učinio nespornim da je prethodno nadstrešnici građen i zidić koji posao da je također povjerio DO jer je od njega kao izvođača posao naručio. Konačno, tuženik je učinio nespornim da je on naručitelj radova i da njegov brat i majka nemaju veze sa ovim poslovima jer je to prepušteno njemu, iako je nadstrešnica na čestici koja je u vlasništvu njegove majke, a on vlasnik susjedne, što da nije isticao inspektoru niti je ovaj to pitao. Pomenute spojnice "L" profila, navodi da su bile na gradilištu u nekoj žutoj vrećici međutim, da isti ne zna kada ih je točno vidio i tvrdi da ih on nije ni kupio ni donio, pa pretpostavlja da je to DO nabavio. Zaštitnu opremu i materijal je trebao osigurati DO jer je sa njegovom firmom dogovorio posao i time je preuzeo obvezu da osigura sve što treba, a radovi na toj nadstrešnici trajali svega dva dana za koji posao da nije trebala nikakva dozvola ili tehnička dokumentacija.

17. Iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da tužitelj nije bio u radnom odnosu sa tvrtkom Rex Petra j.d.o.o., a niti je radio u obrtu TO, već je kako i sam navodi uključen u posao radom na crno, a nakon štetnog događaja da mu se u bolnici donio Ugovor o djelu kojeg je potpisao s antedatiranom danom 23. travnja 2013. godine (list 314) u kojem nema opisa djela ni bilo kakve naznake da bi se to odnosilo i imalo veze sa ovom nadstrešnicom.

18. Sukladno odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZOO), tko drugome uzroči štetu, dužan je nadoknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Predmnijeva se obična nepažnja, a za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost od štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju.

19. Sukladno odredbi čl. 1063. ZOO šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću, smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

19.1. Kada zakon govori o opasnim stvarima i propisuje pooštrenu odgovornost za štetu nastalu u vezi s njima, on ima na umu takve stvari koje po svojoj namijeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način predstavljaju povećanu opasnost štete za okolinu, pa ih zbog toga valja nadzirati povećanom pozornošću. Na primjer ruševna zgrada kod koje zbog dotrajalosti postoji opasnost pucanja i padanja dijelova zgrade na pločnik i drugdje, predstavlja opasnu stvari, pa za štetu nastalu na parkiranom vozilu ili štetu koju bi eventualno pretrpio pješak hodajući uz takvu zgradu, odgovara vlasnik zgrade. U konkretnom slučaju drvena nadstrešnica, ako i je bila nestručno izvedena mogla je biti opasna stvar za neku treću osobu, a ne konkretno i za tužitelja koji je sudjelovao u izvođenju radova izgradnje same nadstrešnice smatrajući sebe stručnom osobom za gradnju, i to kako tvrdi s iskustvom i znanjem.

20. Sporno mjesto gdje su se izvodili radovi na urušenoj nadstrešnici se prema identifikaciji vještaka nalazi na k. č. [katastarska čestica], koja je nesporno u vlasništvu ZO. Stoga, osnovan je tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije, kada se uzme u razmatranje njegova odgovornost od opasne stvari koja se nalazi na nekretnini u tuđem vlasništvu, pa i u slučaju da bi sama nadstrešnica kao takva bila nezaštićena i predstavljala povećanu opasnost štete za okolinu.

21. Tužitelj je izvodio radove na krovištu te nadstrešnice postavljanjem kanalica, a obavljanje takvih radova je opasna djelatnost.

21.1. Dakle, obzirom da se opasnom djelatnošću bavila osoba (ovdje tužitelj) koji nije vlasnik stvari, za štetu odgovara osoba koja obavlja takvu djelatnost, a ne vlasnik stvari. Navedeno je logično, obzirom osoba koja se bavi opasnom djelatnošću mora biti obučena da opasnu djelatnost s opasnom stvari obavi poštujući struku i na način da izbjegne nastanak štete, a što tužitelj konkretno tvrdi da je, mada je državni inspektorat utvrdio suprotno. Obzirom je u konkretnom slučaju osoba koja se bavila opasnom djelatnošću Rex Petra j.d.o.o. ili moguće i obrt " [obrt]" vlasništvo TO, to nije bitno za odgovornost tuženika, jer niti temeljem tog osnova odgovornosti za nastanak štete ne može biti odgovoran tuženik jer on nije bio ni poslodavac, a niti vlasnik opasne stvari.

21.2. Tuženik je investitor i naručitelj radova koje je bio spreman platiti, a naručio ih Rex Petri j.d.o.o. odnosno DO koji je naručeni posao delegirao podizvođačima "radnicima na crno" koje investitor nije pronalazio, nije kontaktirao, nije savjetovao, niti ih uopće izravno plaćao, što je i tužitelj učinio nespornim. Ovakve situacije koje nisu strane, ni rijetke ukazuju upravo na potrebu strogih nadzora državnog inspektorata, imajući u vidu ne samo prekršaje zbog rada na crno, već i ono što je bitnije i zaštitu na radu jer je upravo primjenom Zakona o zaštiti na radu poslodavac taj koji je obvezan provoditi mjere zaštite na radu.

22. Valja napomenuti, a što je bio predmet inspekcijskog nadzora, da je i po njemu utvrđena nestručnost spojnih greda na nadstrešnici suprotno pravilima struke, a da u odnosu na tuženika nije bilo nikakvog prekršaja jer se radilo o jednostavnim radovima koje nije bio dužan prijaviti niti je bila potrebna građevna dozvola, lokacijska dozvola niti projekat.

22.1. Navedeno proizlazi iz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10, 48/11 i 81/12) koji u čl. 2. propisuje da se bez akata kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole, te bez glavnog projekta može graditi: vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2, na građevnoj čestici postojeće zgrade. Tuženik za takvu jednostavnu građevinu nije bio dužan niti izvršiti prijavu početka gradnje niti osigurati nadzor građenja na što ukazuje i sam inspektor rada, zbog čega nije podnosio prijave protiv tuženika, iako treba imati na umu i to da tuženik nije vlasnik nekretnine na kojoj se gradila nadstrešnica.

22.2. Isto tako valja ukazati da tužitelj nije predložio građevinsko vještačenje na okolnost potrebe nadziranja gradnje takvih jednostavnih radova na izgradnji nadstrešnice i s tim u svezi eventualno zatražiti mišljenje vještaka tko je dužan organizirati stručni nadzor za takvu vrstu gradnje da bi se suprotno utvrđenog po državnom inspektoratu dokazalo.

23. Slijedom svega navedenog, stav je ovoga suda da tuženik ne odgovara za štetu koju je tužitelj nesporno pretrpio u predmetnom štetnom događaju i na opisan način u tužbi, već se takva odgovornost može pripisati isključivo poslodavcu koji nije osigurao zaštitu na radu, a dijelom očito šteta nastala i zbog propusta u izvođenju radova, načinom gradnje nadstrešnice, a to predstavljalo opasnost ne samo za izvođače već i za treće osobe.

24. Kako je sud našao da tuženik nije odgovoran za naknadu štete nije donio međupresudu kojom bi se moglo utvrditi samo postojanja njegove odgovornosti pa je valjalo donijeti konačnu presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.

25. S obzirom je tuženik uspio u postupku valjalo je tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška odbiti i usvojiti tuženikov zahtjev kao u točki II. izreke, u dosuđenoj visini iznosa od 5.052,50 eura imajući u vidu nastale troškove koje je sud ocijenio osnovanim i potrebnim za vođenje ove parnice, kao u točki III.

25.1. Tuženik je podnio zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu 6.937,50 eura sastojeći od nagrade odvjetnika za sastav odgovora na tužbu od 10. travnja 2017. godine (550,00 eura), pristupa na održana ročišta od 09. svibnja 2017. godine, 29. lipnja 2018. godine, 02. kolovoza 2018. godine, 13. ožujka 2019. godine, 31. ožujka 2021. godine 21. rujna 2021. godine, 08. prosinca 2021. godine i 09. lipnja 2022. godine (za svaki pristup na ročište iznos od 500,00 eura) te za sastav podnesaka od 27. lipnja 2018. godine i 27. prosinca 2021. godine (svako po 500,00 eura), uz pripadajući iznos PDV-a od 25% (1.387,50 eura).

25.2. Od traženih troškova sud je ocijenio osnovanim dosuditi trošak za sve poduzete radnje ali u manjem obimu glede zastupanja na ročišta od: 09. svibnja 2017. godine, 29. lipnja 2018. godine, 02, kolovoza 2018. godine i 13. ožujka 2019. godine, koja su odgođena prije početka raspravljanja pa je priznata nagrada od 25% od predviđene visine.

25.3. Slijedom svega navedenog usvojen je zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška te je odlučeno kao u točkama II. i III. izreke, primjenom odredaba čl. 154. i 155. ZPP-a i primjenjive tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Tbr. 7., 8.1., 9.1., 9.5., 46. i 54.) i Zakona o sudskim pristojbama.

U Rovinju, 27. studenoga 2025. godine.

S u d a c :

Alessandra Gržinić-Matika

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.