Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž R-235/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Andree Boras Ivanišević predsjednice vijeća, Sonje Meštrović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Borisa Mimice člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Zrinka Golubić, odvjetnica iz Zagreba, Ilica 29, protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Zagreb, Vinogradska cesta 29, OIB: 84924656517, koji je zastupan po punomoćnici ĆP, diplomiranoj pravnici, zaposlenici tuženika, radi isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskoga radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-8416/2020-45 od 8. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 27. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskoga radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-8416/2020-45 od 8. svibnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkama VI., VII. i VIII. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 18,58 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama kako je to navedeno u izreci presude izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, u roku od 15 dana (točka I. izreke), potom iznos od 487,65 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na pojedine iznose kako je to specificirano izreci presude izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, u roku od 15 dana (točka II. izreke), zatim iznos od 93,92 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na pojedine iznose kako je to specificirano izreci presude izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, u roku od 15 dana (točka III. izreke), te iznos od 284,36 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na pojedine iznose kako je to specificirano izreci presude izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, u roku od 15 dana (točka IV. izreke), kao i iznos od 1.043,77 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na pojedine iznose kako je to specificirano izreci presude izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, u roku od 15 dana (točka V. izreke). Nadalje je tom presudom odbijen tužbeni zahtjev kojim tužiteljica potražuje isplatu iznosa od 942,34 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak (točka VII. izreke).

1.1. Odlukom o troškovima postupka sadržanoj u presudi naloženo je tuženiku da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.381,81 eura sa zateznom kamatom u roku od 15 dana (točka VII. izreke), dok je odbijen tužiteljičin zahtjev za više zatraženi trošak u iznos od 1.325,00 eura sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom (točka VII. izreke).

2. Protiv te presude žali se tužiteljica u dijelu kojim joj je odbijen tužbeni zahtjev pod točkom VIII. izreke, kao i u dijelu kojim joj nisu priznati svi troškovi postupka zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu preinači u skladu sa žalbenim navodima, a podredno u tom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

2.2. Žalba nije osnovana.

3. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

3.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuje tužiteljica jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni ni nerazumljivi, te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost presude.

3.2. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog tužiteljice pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće u iznosu od 2.870,62 eura s pripadajućim kamatama.

5. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda i pobijane presude proizlazi sljedeće:

- da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila radnica tuženika na radnom mjestu medicinske sestre,

- da tuženik nije tužiteljici platio naknadu za obavljeni prekovremeni rad kao i dodatke na prekovremeni rad zbog posebnih uvjeta rada, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i za znanstveni stupanj,

- da je visina tužbenog traženja postavljena prema pisanom nalazu i mišljenju vještaka financijske struke Petra Blaškovića iz Centra za financijska vještačenja d.o.o.

6. Prema shvaćanju prvostupanjskog suda, a što prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, tužiteljici pripada pravo na dodatak na plaću zbog posebnih uvjeta rada, za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi i za znanstveni stupanj, neovisno o tome je li rad ostvaren u redovitom radnom vremenu ili u prekovremenom radu.

7. U konkretnoj pravnoj stvari prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje, kao što je i pravilno primijenio i materijalno pravo pozivom na Zaključak broj 153. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora od 21. prosinca 2015.

7.1. Naime, prema odredbi članka 19. stavka 6. TKU/2013 tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, pa je sud u primjeni KU/2013 vezan zajedničkim tumačenjima zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora. Pri tome nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano i sl., a o čemu se ne radi u ovom slučaju.

8. Na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015. donesen je Zaključak broj 148. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnih ugovora, koji glasi:

"Sukladno kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu sa 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. Mjesečni fond radnih sati za sve radnike treba biti isti bez obzira radi li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu, turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen."

8.1. Međutim, 21. prosinca 2015. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/2013. donijelo je Zaključak broj 153. koji glasi:

"Sukladno kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji radnik odradi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja), u tekućem mjesecu sa 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li se samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima, dan Uskrsa, evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u mjesečnu satnicu.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenoga rada utvrđenom dnevnim rasporedom rada kao i svaki sat rada duži od redovitog mjesečnog fonda radnih sati.

Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana, utvrđen je zakonom i danom Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici bez obzira na oblik rada koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.

Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21., 48. i 148."

8.2. Budući da iz navedenog proizlazi kako je tumačenje Zaključka broj 148. izmijenjeno i stavljeno izvan snage tumačenjem Zaključkom broj 153. od 21. prosinca 2015, a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond sati čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) s osam sati, to se od dana toga izmijenjenog tumačenja, tj. od 21. prosinca 2015. primjenjuje to novo tumačenje, odnosno Zaključak broj 153., a ne Zaključak broj 148.

9. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja kolektivnog ugovora Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio kolektivnog ugovora (članak 19. stavak 6. TKU/2013, koji je prethodno citiran) pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je tuženik pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

10. Ovo stoga, jer se Zaključak broj 153. u bitnom razlikuje od Zaključka broj 148. (koji je Zaključkom broj 153. stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema ranijem Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati.

11. Pri tome je za navesti kako je Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/2013. na 30. sjednici donijelo Zaključak broj 169. koji glasi:

"Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora, a izmijenjeni Zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene".

12. Kako je Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio na snagu 1. prosinca 2013., to se tumačenje odredbe članka 51. stavka 10. KU/2013, donesene po Povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje od njegova stupanja na snagu do 21. prosinca 2015. kada je tumačenje Povjerenstava broj 148. izmijenjeno i stavljeno izvan snage tumačenjem broj 153. od 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, pa se od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje to novo tumačenje, što se ponovno ukazuje.

13. Imajući na umu sve navedeno, kao i stanje spisa te pobijanu odluku, proizlazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je prihvatio nalaz vještaka za financije Petra Blaškovića, a koje je sačinjeno primjenom Zaključka broj 153. Ovaj je sud mišljenja, a uvažavajući i pravna shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odlukama poslovni brojevi Rev-281/2021 i Rev-290/2021 (kojima je na temelju odredbe članka 394.a ZPP-a sud vezan), da je pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo prihvatiti nalaz i mišljenje vještaka kojim je vještačenjem pravilno utvrđena razlika bruto plaće tužiteljice i po osnovi u iznosu od 18,58 eura, za utuženo razdoblje od siječnja 2016. do studenog 2023., i to primjenjujući Zaključak broj 153.

14. Stoga, pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka i dosudio tužiteljici iznos od 18,58 eura jer joj pravilnom primjenom materijalnog prava pripada iznos od 18,58 eura bruto, za koji je iznos pobijanu odluku trebalo potvrditi skupa s pripadajućom kamatom koja teče od dospijeća do isplate i žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu.

15. Neosnovano tužiteljica svojom žalbom osporava primjenu Zaključka broj 153 ističući kako zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik svim radnicima na jednak način obračunavao mjesečni fond sati ne proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka. To iz razloga jer je upravo sudski vještak dao nalaz i mišljenje uz primjenu Zaključka broj 153, pa pogrešno tužiteljica tvrdi da upravo nalaz i mišljenje sudskog vještaka ukazuje da tuženik nije jednako postupao prema svim radnicima.

16. Inače, ni ostali žalbeni navodi ne utječu na pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke u pobijanom dijelu jer predstavljaju tužiteljičinu interpretaciju relevantnih zakonskih odredbi koja je pogrešna.

17. Prvostupanjski sud pobijanu odluku o troškovima postupka temelji na članku 154. stavak 2. u vezi članka 164. ZPP-a te relevantnih odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (»Narodne novine«, broj 138/23., dalje: Tarifa) pa je naložio tuženiku da naknadi tužiteljici ukupni parnični trošak u iznosu od 1.381,81 eura, dok je odbio njen zahtjev za 1.325,00 eura.

18.1. Tužiteljica u svojoj žalbi osporava primjenu navedene odredbe navodeći kako je tužiteljica uspjela u sporu za 67% a ne 60%.

18.2. Neosnovano tužiteljica žalbom osporava odluku o troškovima postupka jer je i po ocjeni ovog suda uspjela u postupku za 60%. To iz razloga jer je prvostupanjskom presudom tuženik obvezan na isplatu iznosa od 1.928,28 eura zajedno sa zateznim kamatama, dok je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice za iznos od 942,34 eura s pripadajućom kamatom, pa je i po ocjeni ovog suda tužiteljica uspjela u parnici s 80,00% a tuženika s 20,00%, uzimajući u obzir i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

18.3. Stoga, s obzirom na djelomični uspjeh stranaka u parnici, pravilnom primjenom materijalnog prava iz članka 154. stavka 2. ZPP-a tužiteljici pripada naknada troškova postupka u odgovarajućem postotku od 60%, kako je to pravilno ocijenio prvostupanjski sud, za sve radnje koje joj je pravilno priznao prvostupanjski sud.

19. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbi članka 368. stavka 1. ZPP- a žalbu tužiteljice odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu u cijelosti.

Split, 27. studenog 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Andrea Boras Ivanišević