REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3

Poslovni broj: K-661/2025-14

U  IME  REPUBLIKE  HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu pojedincu Zvjezdani Murat Milas uz sudjelovanje zapisničara Andree Sesvečan u kaznenom predmetu protiv okrivljenika OO zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona (Narodne Novine br.: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje u tekstu KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva (dalje u tekstu ODO) u Novom Zagrebu broj: KO-DO-470/2025 od 19. kolovoza 2025. sa izmjenom od 26. studenog 2025. nakon provedene javne rasprave zaključene 26. studenog 2025. u prisustvu savjetnice ODO u Novom Zagrebu PO, okrivljenika OO i zamjenika branitelja okrivljenika odvjetnika Matije Dorića, 27. studenog 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni OO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin O i P, rođen **.**.1969. u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], pismen sa završenom SSS, umirovljeni policajac, s mjesečnom mirovinom od 600,00 eura, bez imovine, razveden, otac troje punoljetne djece, osuđivan,

k r i v  j e

što je

25. lipnja 2025. oko 8:30 sati u Jastrebarskom, u telefonskom razgovoru s DO, djelatnicom Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Jastrebarsko, za vrijeme dok se ista nalazila na svom radnom mjestu, istu upitao zašto prima tako malo novaca i rekao joj da bi trebao dobiti više novaca, na što ga je DO uputila da kontaktira Područni ured sljedeći dan kada bude prisutna njegova socijalna radnica, nakon čega je počeo vikati, te u nakani da istu ustraši rekao joj: "Vi ste svi neradnici, što ću ja dolaziti tražiti D u [adresa], trebate se čuvati ako ja dođem kod vas, vi i vaša kolegica više nećete raditi u tom zavodu, napravit ću sranje kao i moj prijatelj, nije ni čudo što su na vas stalno neki napadi i neće biti čudo kada se dogodi opet neko sranje!", a koje riječi su kod iste izazvale osjećaj osobne ugroženosti i straha za vlastiti život,

II. - d a k l e , drugome ozbiljno prijetio nekim zlom da bi ga ustrašio i uznemirio, a kazneno djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano u članku 139. stavku 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11.

III. Temeljem članka 139. stavak 1. i 3. okrivljeni OO se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 1 (jedan) mjesec.

Temeljem članka 57. okrivljeniku OO se izriče

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

na način da se od kazne zatvora na koju je okrivljeni OO osuđen ima izvršiti 6 (šest) mjeseci, dok se dio kazne u trajanju 7 (sedam) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, time da vrijeme provjeravanja ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

IV. Temeljem članka 54. KZ/11 okrivljeniku se u kaznu zatvora na koju je osuđen ima uračunati vrijeme provedeno kod uhićenja i u istražnom zatvoru od 6. lipnja 2025. pa do 27. studenog 2025.

V. Temeljem članka 68. KZ/11 okrivljeniku OO se izriče sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, a koja mjera će trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje 3 (tri) godine.

Temeljem članka 58. stavak 5. KZ/11 upozorava se okrivljenik OO da sud može, ako bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu, opozvati uvjetu osudu te odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora.

VI. Temeljem članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljeni OO u cijelosti se oslobađa obveze da naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08 kao i nužnih izdataka i nagrade postavljenog branitelja o čijoj visini će se odlučiti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1. ODO u Novom Zagrebu tereti okrivljenika OO da je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11, a koje je djelo činjenično opisano u optužnici ODO u Novom Zagrebu broj: KO-DO- 470/20205 od 19. kolovoza 2025. sa izmjenom od 26. studenog 2025.

2. Pred ovim sudom provedena je javna rasprava na kojoj se o osnovanosti optužbe izjasnio okrivljenik te je proveden dokazni postupak.

3. Pozvan da iznese svoje očitovanje o optužbi okrivljenik je naveo da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

4. U dokaznom postupku sud je ispitao oštećenicu DO i vještakinju dr. Vladimiru Vozny Duk te je pregledao i pročitao izvješće o uhićenju i dovođenju (list 4- 6 spisa), nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta od 21. kolovoza 2024. (list 15-16 spisa), nalaz i mišljenje vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk od 21. srpnja 2025. (list 86-94 spisa), medicinsku dokumentaciju na ime okrivljenika (list 95-112 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Jastrebarsko (list 222 spisa), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 210 spisa) i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list 211 spisa), dok je na kraju dokaznog postupka ispitao okrivljenika OO.

5. U svom iskazu okrivljeni OO je naveo da je u više navrata zvao Centar za socijalnu skrb Jastrebarsko, pa je tako najprije nazvao u ponedjeljak ujutro, kada mu je zaštitar rekao da je njegova socijalna radnica na sastanku i da nazove kasnije. Zvao je, međutim rekao mu je da je nema. Idući dan nije zvao, ali je ponovo zvao u srijedu ujutro. Opet mu je zaštitar rekao da socijalne radnice nema. Ponovno je zvao negdje iza 12,00 sati kada mu je opet rečeno da je nema, pa je tražio da ga spoje s bilo kime u svezi rješavanja pitanja inkluzivnog dodatka. Javila se DO, koju je pitao vezano za inkluzivni dodatak zašto je on tako riješen i koji je stupanj psihičkog oštećenja. Ona mu je pokušala objasniti o čemu se radi, a na to joj je rekao: "zašto se miješate u to ako niste kompetentni" i od nje je zatražio da mu pošalje nalaz temeljem kojeg mu je utvrđen stupanj psihičkog oštećenja. Ona je na to rekla da mu nalaz ne želi poslati i da mu ga neće poslati, pa joj je rekao da ne rade svoj posao. Na to mu je ona rekla neka dođe idući dan u [adresa] kada bude na poslu njegova socijalna radnica, a on joj je rekao kako nema namjeru dolaziti iz [adresa] u [adresa] i tražiti ih po [adresa]. Nije joj prijetio da ona i kolegica više neće raditi u tom zavodu. Rekao joj je da je njegov prijatelj razbio stol radi nezadovoljstva te nikakvih posljedica nije imao, a rekao joj je i da se događaju problemi upravo zbog nezadovoljstva ljudi njihovim radom. Nakon tog razgovora ponovno je zvao i opet je uslijedilo spajanje poziva, javila mu se opet DO i s njom je razgovarao mimo teme inkluzivnog dodatka, koji razgovor je prošao uredno. DO je, kao što je prošli puta sama navela, kasnije pregledala njegov karton i nalaz, uplašila se te sve ispričala pročelnici i KO. Napomenuo je da je još jedanput zvao, kada se javio muški glas, nije mu zapamtio ime, koji mu je rekao " K izvini, bit će ispravljeno". Dodao je i da ga je oštećenica navodila da istražuje Google, i to preko mobitela, na što joj je ukazao kako je u njegovom nalazu utvrđen II. stupanj psihičke bolesti i da bi prema tome trebao imati veću razinu inkluzivnog dodatka. Na to mu je ona rekla da Google ne govori istinu, da to nije točno, pitao ju je zašto ga traže dopunu dokumentacije jer mu inkluzivni dodatak nije priznat sukladno nalazu vještaka iz Tvrtkove, a na to mu je oštećenica rekla da mora doći u Jasku i to rješavati s D. Na to joj je rekao kako nema namjeru dolaziti u Jasku, vrućina je, nije mu dobro, radi itd., da nema namjeru tražiti ju, da D zove danima, ne javlja se, nije na radnom mjestu, i na to mu je rekla da dođe idući dan. Potom joj je rekao da neće dolaziti idući dan, četvrtak je i nije uredovni dan za stranke. Također joj je rekao da je njegov pokojni prijatelj zadnji put kada je bio s njim u zavodu prije 10 godina imao eksces, razbio je stol, a nitko ništa o tome nije odgovarao. Nije dakle imao namjeru ikome prijetiti niti bi ikome išta nažao učinio. Samo je želio ukazati da su ljudi nezadovoljni zbog njihovog postupanja sa strankama i zato je i rekao da im se dešavaju takva sranja. Sada je već 8 godina pod mjerom liječenja, svaki mjesec dobiva injekciju Haldola. Ponovio je da je poslije toga ponovno nazvao oštećenicu i s njom normalno razgovarao, kao da ništa nije bilo. Čuo se poslije i s pročelnicom zavoda i s nekom muškom osobom, koji mu je rekao da je došlo do pogreške i da će se sve riješiti. Žao mu je i ispričava se ako je oštećenica njegove riječi shvatila kao prijetnju, priznaje da je pričao povišenim tonom, ali nikakve namjere prijetnje nije imao. Nastavno je naveo i da je cijelo to vrijeme on uredno radio, i po 12 sati na dan, i uredno je funkcionirao, izvršavao je svoje obveze, čak i u okviru sudskih postupaka koji su protiv njega vođeni je bio samokritičan, čak i ako nije bio 100% kriv, prihvatio je kaznu i tu kaznu izvršio. To prije svega misli na sudski postupak koji je vođen kada mu je uopće dijagnosticiran sumanuti poremećaj 2014. godine, a svi ovi kasniji sudski postupci koji su se protiv njega vodili zapravo su počinjeni 2016. godine, dok je još bio na forenzici, ali su vođeni tek 2020., odnosno kasnije.

6. Oštećena DO ispitana u svojstvu svjedoka iskazala je da se kritičnog dana, negdje u prijepodnevnim satima, ne sjeća se točno koliko je bilo sati, nalazila na svom radnom mjestu u Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb, Područni ured Jastrebarsko. U jednom trenutku zvonio je telefon i zaštitar je rekao da mu prespaja poziv gospodina OO koji je inače stranka kolegice D. Budući da kolegice D taj dan nije bilo na poslu, preuzela je taj poziv. Već je tada gospodin OO bio sav uzrujan, jer mu se D prethodno nije javila. Rekao joj je kako je on na internetu pretraživao prava na inkluzivni dodatak i da on smatra da njemu pripada veća razina inkluzivnog dodatka od one koja mu je odobrena. Pokušala mu je objasniti da on, s obzirom na nalaz i mišljenje, ima pravo na najnižu razinu inkluzivnog dodatka, tj.

5. razinu. On se tada razljutio i nije ju više htio poslušati, već je počeo govoriti da su svi oni neradnici, da se u centru nitko ne javlja, da bezveze primaju plaću jer ionako samo piju kave, da nitko ništa ne radi, da je neki njegov prijatelj već napravio neko sranje, da će i on. Ona mu je na sve to pokušala objasniti da samo mijenja kolegicu i pokušala mu je objasniti proceduru, no nije ju htio slušati. Cijelo vrijeme ponavljao je da su svi oni neradnici, a kada mu je rekla da nazove kolegicu idući dan, rekao joj je da što će on dolaziti u [adresa] i tražiti D, ali da i nje i D neće više biti tamo ako on dođe. Njegove riječi da ako on dođe u [adresa] da nje i kolegice više tamo neće biti shvatila je kao ozbiljne prijetnje da će im nešto napraviti i nauditi, a ne u smislu da kolegica i ona više tamo nećemo raditi. Na to mu je rekla: "molim vas nemojte mi prijetiti". U tom razgovoru spominjao je i svog prijatelja koji je napravio nekakvo sranje, da nije ni čudo da su na njih stalno nekakvi napadi, no kako se on nije želio smiriti, nego je nastavio sa svojim vikanjem i nije ju slušao, poklopila je slušalicu. Tom prilikom bila je sama u uredu, pa razgovor nije nitko čuo. Kasnije je čitala njegov nalaz i mišljenje i utvrdila kako gospodin OO ima pravo na inkluzivni dodatak s osnova psihičke bolesti II. stupnja. Telefonski razgovori u zavodu se ne snimaju. Tijekom razgovora gospodin OO spominjao je da bi on trebao dobiti više novca, jer da je saznao kako njegov prijatelj kojem je dijagnosticirana shizofrenija prima naknadu od 720,00 eura. Dozvoljava mogućnost kako je u ranijem iskazu i navela da je gospodin OO govorio "vi ste neradnici, što ću ja dolaziti tražiti D u [adresa], trebate se čuvati, ako ja dođem do vas vi i vaša kolegica više nećete raditi u tom zavodu, napravit ću sranje kao i moj prijatelj, nije ni čudo što su na vas stalno neki napadi i neće biti čudo ako se opet dogodi neko sranje" i te je riječi upravo shvatila onako kako je danas rekla, da će on njoj i njezinoj kolegici doći i nešto napraviti. Osjećala se uznemireno i potreseno. Odmah je otišla kod svoje voditeljice i njoj ispričala što se dogodilo. Ona ju je smirila i uputila da to mora prijaviti, što je onda i učinila, te je sastavila bilješku. Kada joj je predočena bilješka s lista 9 spisa, navela je da je to bilješka koju je ona sastavila i potpisala. Kod svoje voditeljice se rasplakala jer se bojala da bi on mogao doći u zavod i nešto napraviti njoj i kolegici. Voditeljica zavoda rekla joj je da se razgovori ne snimaju, nemaju niti video nadzorne kamere niti išta drugo. Od zaštite imaju jedino detektor metala. Kada se nazove zavod, tada se ne navede da se poziv snima. Pojasnila je da se obratila svojoj voditeljici IO i tada je s njom u sobi bila kolegica KO. O tom razgovoru govorila je svim svojim kolegicama i svi na poslu znaju što je bilo. Ne zna o kakvom se "sranju" radi o kojem je gospodin OO govorio, ne zna o čemu je točno pričao. Uznemirila se odmah tijekom razgovora s okrivljenikom, bila je sva rastresena i ustrašena. Ponovila je da je po dovršetku razgovora otišla je kod svoje voditeljice kojoj ispričala što se dogodilo, a tek kasnije išla je čitati njegov nalaz, a onda je bilo još i gore kada je vidjela pod kojim dijagnozama se on vodi.

7. Iz izvješća o uhićenju i dovođenju (list 4-6 spisa) proizlazi da je okrivljeni OO uhićen **.**.2025. po djelatnicima PP Jastrebarsko zbog osnove sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ.

8. Iz dopisa Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Jastrebarsko (list 222 spisa), utvrđeno je da se telefonski pozivi upućeni Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Jastrebarsko ne snimaju.

9. Iz nalaza i mišljenja o težini i vrsti invaliditeta od 21. kolovoza 2024. (list 15-16 spisa) proizlazi da je okrivljeniku utvrđen 2. stupanj oštećenja funkcionalne sposobnosti zbog psihičke bolesti.

10. Iz nalaza i mišljenja vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk od 21. srpnja 2025. (list 86-94 spisa) te medicinske dokumentacije na ime okrivljenika (list 95-112 spisa) proizlazi da je okrivljenik osoba sa dijagnosticiranim sumanutim poremećajem, disocijalnim poremećajem ličnosti, trajnim promjenama ličnosti nakon katastrofalnih događaja. Osim toga, razvio je ovisnost o više psihoaktivnih tvari. Psihijatrijski se liječio od 2005. višekratno je hospitalno liječen, a dio tog vremena proveo je i u penalnom sustavu. Liječen je liječnički i na forenzičkom odjelu Klinike za psihijatriju Vrapče. Kontrolirao se ambulantno do ožujka ove godine, a nakon toga prekinuo je kontrole i medikaciju. Sumanuti poremećaj spada u psihotične poremećaje što znači da je karakteriziran gubitkom testiranja realiteta. Poremećaj je karakteriziran razvojem jedne ili skupa sistematiziranih sumanutih ideja, često persekutornih ili grandioznih, a mogu biti vezane i za parničenje. Sumanutosti su lažna uvjerenja – zablude koje se temelje na pogrešnom zaključivanju o vanjskoj stvarnosti unatoč jasnim dokazima o suprotnom i od tih ideja oboljelu osobu nemoguće je razuvjeriti. Osim toga, globalno funkcioniranje oboljele osobe uglavnom je očuvano budući da kod ovog poremećaja druge psihosocijalne sposobnosti ostaju netaknute. Bolesnici u fazama relapsa bolesti najčešće nemaju nikakav uvid u vlastito stanje. Osim toga okrivljenik ima dijagnosticiran i disocijalni poremećaj ličnosti koji predstavlja težak poremećaj u karakterološkoj konstituciji i bihevioralnoj tendenciji osobe koji je gotovo uvijek u vezi sa značajnim osobnim i socijalnim problemima. Neke od značajki tog poremećaja su nedostatak empatije, naglašen i permanentan manjak odgovornosti i nepoštivanja socijalnih normi pravila i obveza, niska tolerancija na frustracije i nizak prag za očitovanje agresije, nepostojanje osjećaja krivnje i nemogućnost učenja na iskustvu poglavito kazni. Prema bolesti je nekritičan, smatra da je zdrav i da ne mora uzimati lijekove. Kod okrivljenika je prisutan paranoidni trend prema okolini. Prema vještakinji okrivljenik je bio u dekompenziranom psihičkom stanju uz prisutne paranoidne interpretacije realiteta uslijed čega je bio agitiran, uvjeren da ga sustav "gazi" da je zakinut za svoja prava. Odobren mu je inkluzivni dodatak, ali mu je dodijeljen premali iznos i namjerno je zakinut za svoja prava i da je to tako jer je Centar tako namjestio, a u to ga uvjerila i činjenica da mu nisu htjeli dati na uvid vještačenje iz Tvrtkove. On nema sumanute ideje koje su konkretno usmjerene protiv oštećenice no u vrijeme počinjenja djela za koje se tereti bio je pod utjecajem deluzija presekutorne naravi koje su strukturirale njegovu percepciju stvarnosti. Njegovo je ponašanje bilo određeno njegovim uvjerenjem da ga sustav manipulira i zakida za prava. Iako nije imao sumanuta uvjerenja vezano za oštećenicu njegovo je psihičko stanje tempore criminis bilo destabilizirano te stoga su ni njegove sposobnosti da shvati značenje svog postupanja i vlada svojom voljom bile bitno smanjene. Radi se dakle o sobi s težim duševnim smetnjama kod koje postoji opasnost da bi zbog tih duševnih smetnji zbog koji je nastupila njegova bitno smanjena ubrojivost mogao u budućnosti počiniti isto ili teže kazneno djelo te se preporuča okrivljeniku izreći sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja. Ispitana usmeno vještakinja dr. Vladimirta Vozny Duk navela je da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja dostavljenog u sudski spis 21. srpnja 2025. Dodala je da je okrivljenik dolazio na kontrole do trećeg mjeseca 2025., ali ih je nakon toga samoinicijativno prekinuo, jer je smatrao da mu više nisu potrebne. Okrivljeni ima dijagnosticiran sumanuti poremećaj s trajnim paranoidnim obrascima razmišljanja prema okolini. U trenutku počinjenja djela psihičko stanje okrivljenika je bilo takvo da nije bilo toliko destabilizirano da ne bi mogao u potpunosti testirati realitet niti je imao paranoidne ideje usmjerene direktno protiv oštećene. On se našao u situaciji koja bi bila frustrabilna za većinu ljudi, međutim zbog njegove paranoidnosti njegove su reakcije bile otkočene. Zbog toga smatra da je njegova sposobnost da u danom trenutku vlada svojom voljom bila bitno smanjena. Iz stanja spisa i na temelju obavljenog intervjua s okrivljenikom utvrdila je kako je on više dana pokušavao kontaktirati socijalnu radnicu zaduženu za njegov predmet, jer je smatrao da mu pripadaju određena prava s osnove inkluzivnog dodatka, a kako ju više dana nije mogao dobiti, to je na njega djelovalo frustrirajuće. Osobe kod kojih je dijagnosticiran sumanuti poremećaj mogu dobro socijalno funkcionirati, njihova je ličnost u svim ostalim sferama, osim te paranoidnosti, očuvana, tako da se često pojavljuju u sudskim postupcima u obliku perlanstva (parničenja) i oni su vrlo sposobni predlagati dokaze, znaju svoja prava, sudjelovati u sudskim raspravama i ostalo, ali njihovo uvjerenje da im nešto pripada i da su za nešto zakinuti proizlazi iz njihovog sumanutog sustava.

10.1. Sud je vjerodostojnim ocijenio nalaz i mišljenje psihijatrijske vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk koja je jasno i precizno odgovorila na postavljeni joj zadatak, a kako je osim toga, nalaz i mišljenje sačinila u skladu sa pravilima struke i dostignućima znanosti sud ga je u cijelosti prihvatio.

11. Dokazi ispravom koje je sud izveo tijekom postupka nisu bili osporavani od strane stranaka niti dovedeni u sumnju, radi čega ih je sud ocijenio vjerodostojnima.

12. Analizom svih provedenih dokaza zajedno i u njihovoj ukupnosti te svakog dokaza posebno tijekom ovog postupka nije bilo sporno da se oštećena HO nalazila 25. lipnja 2025. oko 8:30 sati na svom radnom mjestu u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Jastrebarsko.

Nije bilo sporno da joj je tada prespojen telefonski poziv okrivljenika OO koji je upitao zašto prima tako malo novaca s osnove inkluzivnog dodatka te rekao da bi trebao dobiti više novaca, na što ga je DO uputila da kontaktira Područni ured sljedeći dan kada bude prisutna njegova socijalna radnica. Nije bilo sporno da je okrivljenik tada rekao da su svi oni neradnici i da što će on dolaziti tražiti D u [adresa].

12.1. Navedeno osim što okrivljenik nije osporavao utvrđeno je i iz iskaza oštećenice HO te pročitanih dokaza ispravo prije svega iz nalaza i mišljenja o težini i vrsti invaliditeta od 21. kolovoza 2024.

13. Ono što je tijekom postupka bilo sporno jest je li okrivljenik oštećenici u tom telefonskom razgovoru rekao i "trebate se čuvati ako ja dođem kod vas, vi i vaša kolegica više nećete raditi u tom zavodu, napravit ću sranje kao i moj prijatelj, nije ni čudo što su na vas stalno neki napadi i neće biti čudo kada se dogodi opet neko sranje!". Samim time bilo je sporno je li kazneno djelo počinio na način i pod okolnostima kako ga se tereti.

14. Naime, okrivljenik u svom iskazu poriče učin djela i u bitnome navodi da je tijekom telefonskog razgovora na koji se javila DO pitao vezano za inkluzivni dodatak, zašto je on tako riješen i koji je stupanj psihičkog oštećenja. Ona mu je pokušala objasniti o čemu se radi, a na to joj je rekao: "zašto se miješate u to ako niste kompetentni" i od nje je zatražio da mu pošalje nalaz temeljem kojeg mu je utvrđen stupanj psihičkog oštećenja. Ona je na to rekla da mu nalaz ne želi poslati i da mu ga neće poslati, pa joj je rekao da ne rade svoj posao. Na to mu je ona rekla neka dođe idući dan u [adresa] kada bude na poslu njegova socijalna radnica, a on joj je rekao kako nema namjeru dolaziti iz [adresa] u [adresa] i tražiti ih po [adresa]. Nije joj prijetio da ona i kolegica više neće raditi u tom zavodu. U tom razgovoru joj je rekao da je njegov prijatelj razbio stol radi nezadovoljstva te da nikakvih posljedica nije imao, a rekao joj je i da se događaju problemi upravo zbog nezadovoljstva ljudi njihovim radom. Nije dakle imao namjeru ikome prijetiti niti bi ikome išta nažao učinio. Samo je želio ukazati da su ljudi nezadovoljni zbog njihovog postupanja sa strankama i zato je i rekao da im se dešavaju takva sranja.

15. Oštećena HO iskazala je da je tijekom telefonskog razgovora okrivljeniku pokušala objasniti da on, s obzirom na nalaz i mišljenje, ima pravo na najnižu razinu inkluzivnog dodatka, tj. 5. razinu, da se on tada razljutio i nije ju više htio poslušati, već je počeo govoriti da su svi oni neradnici, da se u centru nitko ne javlja, da bezveze primaju plaću jer ionako samo piju kave, da nitko ništa ne radi, da je neki njegov prijatelj već napravio neko sranje, da će i on. Ona mu je na sve to pokušala objasniti da samo mijenja kolegicu i pokušala mu je objasniti proceduru, no nije ju htio slušati. Cijelo vrijeme ponavljao je da su svi oni neradnici, a kada mu je rekla da nazove kolegicu idući dan, rekao joj je da što će on dolaziti u [adresa] i tražiti D, ali i da nje i D neće više biti tamo ako on dođe. Njegove riječi da ako on dođe u [adresa] da nje i kolegice više tamo neće biti shvatila je kao ozbiljne prijetnje da će im nešto napraviti i nauditi, a ne u smislu da kolegica i ona više tamo neće raditi. Na to mu je rekla: "molim vas nemojte mi prijetiti". Navela je i da je u tom razgovoru spominjao i nekog svog prijatelja koji je napravio nekakvo sranje, da nije ni čudo da su na njih stalno nekakvi napadi, no kako se on nije želio smiriti, nego je nastavio sa svojim vikanjem i nije ju slušao pa je poklopila je slušalicu te je otišla kod svoje voditeljice kojoj je sve ispričala i koja ju je uputila da to mora ići prijaviti što je onda i učinila, te je sastavila bilješku.

15.1. Izneseni iskaz oštećenice sud je u cijelosti prihvatio jer je oštećenica životno logično i okolnosno iskazivala o cjelokupnom tijeku razgovora sa okrivljenikom kao i riječima koje joj je on tada uputio te kako su upućene riječi na nju djelovale. Kada se k tome pridoda činjenica da se oštećenica tog dana na telefon javila mijenjajući svoju kolegicu D (koja je ujedno okrivljenikova socijalna radnica) ovaj sud ocjenjuje da oštećenica, a budući da okrivljenika od ranije ne poznaje niti s njim ima ikakvih neraščišćenih odnosa, nema baš ikakvog razloga neosnovano teretiti okrivljenika. Osim toga, njezin iskaz potkrijepljen je i ostalim tijekom postupka izvedenim dokazima pa tako i sa nalazom i mišljenjem o težini invaliditeta te nalazom i mišljenjem psihijatrijske vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk te ga je stoga sud ocijenio vjerodostojnim i istinitim.

15.2. Analizom iskaza okrivljenika proizlazi kako okrivljenik zapravo osporava subjektivni odnos prema djelu odnosno da bi on imao namjeru prijetiti oštećenici. Da je tome tako vidljivo je iz dijela njegovog iskaza u kojem navodi da mu je žao i da se ispričava ako je oštećenica njegove riječi shvatila kao prijetnju, da priznaje kako je pričao povišenim tonom, ali da nikakve namjere prijetnje nije imao. Ovdje je za istaknuti kako riječi koje je okrivljenik uputio oštećenici kada ga je uputila da nazove idući dan "Vi ste svi neradnici, što ću ja dolaziti tražiti D u [adresa], trebate se čuvati ako ja dođem kod vas, vi i vaša kolegica više nećete raditi u tom zavodu, napravit ću sranje kao i moj prijatelj, nije ni čudo što su na vas stalno neki napadi i neće biti čudo kada se dogodi opet neko sranje!" u svakom slučaju predstavljaju ozbiljne prijetnje kakvim zlom te su objektivno podobne kod oštećene izazvati osjećaj straha i preplašenosti, neovisno o tome je li okrivljenik imao ili nije imao namjeru ostvariti ih. Naime, za kazneno djelo prijetnje odlučno je da su prijeteće riječi takve da su, s obzirom na okolnosti, podobne izazvati uznemirenost i nesigurnost te osobnu ugroženost. Imajući u vidu sve okolnosti u kojima su te riječi upućene oštećenoj (povišenim glasom kao što okrivljenik i sam navodi) ocjena je suda da ih je okrivljenik uputio s namjerom da ustraši oštećenu te da je upravo to i htio, očito revoltiran činjenicom što mu se njegova socijalna radnica ne javlja i što ne može riješiti pitanje visine odobrenog mu inkluzivnog dodatka. Kada se k tome pridodaju i utvrđenja iz nalaza i mišljenje dr. OOS koja je u svom nalazu i mišljenju navela da je okrivljenik bio u dekompenziranom psihičkom stanju uz prisutne paranoidne interpretacije realiteta uslijed čega je bio agitiran, uvjeren da ga sustav "gazi" da je zakinut za svoja prava, da mu je inkluzivni dodatak odobren u premalom iznos i da je namjerno zakinut za svoja prava jer je Centar tako namjestio, a u to ga uvjerila i činjenica da mu nisu htjeli dati na uvid vještačenje iz Tvrtkove pri čemu je njegovo ponašanje bilo određeno njegovim uvjerenjem da ga sustav manipulira i zakida za prava ocjena je ovog suda da je oštećenici uputio inkriminirane mu riječi i to s upravo namjerom da ju ustraši i uznemiri, u svezi s njezinim radom. Prema tome, okrivljeni je po mišljenju ovog suda postupao s izravnom namjerom, bio je svjestan svog postupanja i htio je njegovo počinjenje, u vrijeme počinjenja bio je ubrojiv (iako bitno smanjeno što je utvrđeno iz nalaza I mišljnje dr. OOS) te svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a nije postojao niti jedan ispričavajući razlog. Vezano na sve prethodno navedeno sud nije prihvatio navode okrivljenika kako oštećenici nije joj prijetio da ona i kolegica više neće raditi u tom zavodu, te da nikakve namjere prijetnje nije imao te tako iznesene navode okrivljenika ocjenjuje usmjerenima ka izbjegavanju odnosno umanjenu kaznene odgovornosti.

16. Slijedom svega iznesenog ovaj sud smatra da je tijekom ovog postupka nedvojbeno dokazano da je okrivljeni OO **.**.2025. oko 8:30 sati u [adresa], u telefonskom razgovoru s DO, djelatnicom Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Jastrebarsko, za vrijeme dok se ista nalazila na svom radnom mjestu, istu upitao zašto prima tako malo novaca i rekao joj da bi trebao dobiti više novaca, na što ga je DO uputila da kontaktira Područni ured sljedeći dan kada bude prisutna njegova socijalna radnica, nakon čega je počeo vikati, te u nakani da istu ustraši rekao joj: "Vi ste svi neradnici, što ću ja dolaziti tražiti D u [adresa], trebate se čuvati ako ja dođem kod vas, vi i vaša kolegica više nećete raditi u tom zavodu, napravit ću sranje kao i moj prijatelj, nije ni čudo što su na vas stalno neki napadi i neće biti čudo kada se dogodi opet neko sranje!", a koje riječi su kod iste izazvale osjećaj osobne ugroženosti i straha za vlastiti život.

17. Gore opisanim ponašanjem okrivljenik je dakle drugome (konkretno oštećenoj HO djelatnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Jastrebarsko) ozbiljno prijetio nekim zlom da bi ga ustrašio i uznemirio, a kazneno djelo je počinjeno prema službenoj osobi u vezi s njezinim radom, a kojim svojim ponašanjem je u cijelosti ostvario sve elemente kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom - iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11 pa ga je sud za to djelo proglasio krivim i izrekao mu primjerenu kaznu.

18. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, sukladno članku 47. KZ/11, primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela te trud da naknadi štetu.

18.1. Tako je prilikom odabira vrste i visine kazne sud je cijenio osobne i imovine prilike okrivljenika odnosno da je okrivljenik osoba u dobi od 56 godina, umirovljeni je policajac koji prima nisku mirovinu od svega 600,00 eura dok vrjednije imovine u svom vlasništvu nema. Razveden je i otac troje punoljetne djece. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata od 1991. do 1996. godine uslijed čega i danas trpi posljedice koje se ogledaju na narušenju psihičkog zdravlja jer se od 2005. godine liječi pod dijagnozama sumanutog poremećaja, trajnih primjena ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja i sindroma ovisnosti. Pored toga sud je okrivljeniku olakotnim cijenio i činjenicu da je kazneno djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti što je utvrđeno iz nalaza i mišljenje psihijatrijske vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk.

19. Nasuprot tome sud je okrivljeniku otegotnim cijenio činjenicu njegove ranije osuđivanosti u tri navrata doduše zbog drugih kaznenih djela što je utvrđeno iz pročitanog izvatka iz kaznene evidencije iz čega je vidljivo da ranije izrečene kazne na okrivljenika nisu u dovoljnoj mjeri utjecale da svoje ponašanje uskladi sa društveno prihvatljivim.

20. Na temelju ovako utvrđenih olakotnih okolnosti, sud je okrivljenika osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 1 mjeseca. Naime, kada se gore iznesene okolnosti na strani okrivljenika stave u odnos sa jačinom ugroze odnosno povrede zaštićenih dobara, načinom počinjenja djela, stupnjem krivnje i nastupjelom posljedicom ocjena je ovoga suda da će se svrha kažnjavanja postići u konkretnom slučaju upravo kaznom zatvora u trajanju od 1 godine i 1 mjesec te da će ista imati odvraćajući učinak na okrivljenika da se kloni protupravnog postupanja. Međutim, cijeneći sve okolnosti utvrđene tijekom ovog postupka, a napose činjenicu da je okrivljenik kazneno djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ocjena je suda da na strani okrivljenika postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela pa je okrivljeniku izrekao djelomičnu uvjetnu osudu tako što će se dio kazne na koju je okrivljenik osuđen u trajanju 6 mjeseci izvršiti, a dio kazne u trajanju 7 mjeseci neće se izvršiti ukoliko okrivljenik u roku 3 godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

20.1. Ovakva je kazna, po mišljenju suda, kazna primjerena da izrazi društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, da jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe na okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogući okrivljeniku ponovno uključivanje u društvo.

21. Sud je temeljem članka 54. KZ/11 okrivljeniku u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunao vrijeme provedeno kod uhićenja i u istražnom zatvoru od 6. lipnja 2025. pa do 27. studenog 2025.

22. Nadalje sud je primjenom odredbe članka 68. KZ/11 okrivljeniku izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja, a koja mjera će trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje 3 godine. Naime, iz nalaza i mišljenja psihijatrijske vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk utvrđeno je da je okrivljenik u vrijeme počinjenja djela za koje se tereti bio pod utjecajem deluzija presekutorne naravi koje su strukturirale njegovu percepciju stvarnosti. Njegovo je ponašanje bilo određeno njegovim uvjerenjem da ga sustav manipulira i zakida za prava. Iako nije imao sumanuta uvjerenja vezano za oštećenicu njegovo je psihičko stanje tempore criminis bilo destabilizirano te stoga su ni njegove sposobnosti da shvati značenje svog postupanja i vlada svojom voljom bile bitno smanjene. Radi se dakle osobi s težim duševnim smetnjama kod koje postoji opasnost da bi zbog tih duševnih smetnji zbog koji je nastupila njegova bitno smanjena ubrojivost mogao u budućnosti počiniti isto ili teže kazneno djelo pa se preporuča okrivljeniku izreći sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja. Uvažavajući iznesena utvrđenja psihijatrijske vještakinje iz kojih je utvrđeno da je okrivljeni kazneno djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, kao i da na strani okrivljenika postoji opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budućnosti poticajno djelovati na počinjenje novog kaznenog djela sud je okrivljeniku izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja jer smatra da će se primjenom navedene mjere otkloniti uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela. Ovo tim više što je okrivljenik upozoren da sud može, ako bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu, opozvati uvjetu osudu te odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora.

23. I konačno sud je temeljem članka 148. stavak 6. ZKP/08 u cijelosti oslobodio okrivljenika obveze da naknadi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08 kao i nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja. Naime, okrivljeni je umirovljenik te prima skromnu mirovinu od 600,00 eura, dok vrjednije imovine u svom vlasništvu nema zbog čega ovaj sud smatra da bi plaćanjem troškova postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo nužno uzdržavanje pa ga je u cijelosti oslobodio obveze da naknadi troškove kaznenog postupka dok je istodobno odredio da će se o visini troškova postavljenog branitelja odlučiti posebnim rješenjem.

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

27. studenog 2025.

Sudac:

Zvjezdana Murat Milas

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a odluku o žalbi donosi nadležni Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. ODO u Novom Zagrebu na broj KO-DO-470/2025

2. Okrivljeni OO

3. Branitelj odvjetnik Ivan Begić

4. Oštećena ĐO