REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: P-1509/2023-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Romani Mališ, u pravnoj stvari tužiteljice DA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Krunoslavu Canjuga, odvjetniku u Sesvetama i KA, OIB [osobni identifikacijski broj], suprugu, protiv tuženika prvo tuženika GA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugo tužene MA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], treće tužene JA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], četvrto tužene RA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], peto tužene AA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici DAE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] – kćeri, šesto tužene IA, [adresa] i sedmo tuženika FA, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave 17. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice te prvo, drugo, treće, četvrto i peto tuženika osobno, a u odsutnosti uredno pozvanih šesto i sedmo tuženika, 27. studenog 2025., donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica DA OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] dosjelošću stekla pravo vlasništva, u 1/1 dijela, katastarske čestice broj [katastarska čestica] oznake zemljišta PAŠNJAK U ĐURMANCU površine 90 čhv, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se temeljem ove presude ima izvršiti zemljišnoknjižni prijenos u 1/1 dijela nekretnine sa dosadašnjih vlasnika, GA ŽA, oib [osobni identifikacijski broj], [adresa], MA, oib [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oib [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], RA, oib [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] ŽA oib, [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], NA IA, [adresa], FA, [adresa], na njezino ime i u vlasništvo, sve to u roku od 15 dana od pravomoćnosti.

II Utvrđuje se postojanje prava služnosti prolaza i provoza na teret kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra i to po cijeloj dužini od asfaltirane ceste u smjeru istoka na skici očevida sudskog vještaka Gorana Pospiša izrađenog 17. srpnja 2025. obilježeno ljubičasto crtkanim linijama s odmjeranjima (širine: 1,93; 1,79; 1,61; 1,78; 1,74) za korist kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra, pa je tužiteljica dužna trpjeti uknjižbu prava stvarne služnosti prolaza i provoza.

III Nalaže se tuženicima, solidarno naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.829,65 € u roku 15 dana.

IV O d b i j a s e tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troškova povrh dosuđenih 1.829,65 € kao neosnovanim.

V O d b i j a s e peto tužena AA sa zahtjevom za naknadu troškova kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je jedini, zakonit, istinit, pošteni i mirni posjednik, u cijelosti katastarske čestice broj [katastarska čestica] oznake zemljišta PAŠNJAK U ĐURMANCU površine 90 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u zemljišnoj knjizi su kao suvlasnici upisani 1 do 5 tuženi, u 2/20 dijela, a 5/20 dijela šesto i sedmo tuženi. U posjedovnom listu broj 2226 k. o. [katastarska općina] su kao suposjednici upisani tuženici u istim omjerima kao i na vlasničkom listu. Tužiteljica je stvarni, mirni i pošteni samoposjednik cijele nekretnine već 54 godine sa svojim ocem, ZA iz [adresa], koji joj je i formalno darovao nekretninu, u darovnom ugovoru, nekretnina označena tada kao k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište u površini od 270 m2, upisana u PL 335 K. O. [katastarska općina], zajedno sa svojim ocem, tadašnjim posljednjim, mirnim posjednikom i stvarnim vlasnikom. Naime radi se o nekretnini koja je sada označena kao katastarska čestice broj [katastarska čestica] oznake zemljišta PAŠNJAK U ĐURMANCU površine 90 čhv, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U svezi vlasništva na katastarskoj čestici je ČA pokrenuo spor protiv oca tužiteljice ZA, koji spor je izgubio presudom naslovnog suda broj P-552/75. Naime iz navedenog predmeta nesumnjivo proizlazi da je SA, na zakonit način stekao vlasništvo i posjed na katastarskoj čestici, sada 870/3.

1.2. Kako je tužiteljica jedini stvarni vlasnik navedene nekretnine i posjednik preko 54 godine sa svojim ukućanima, u kontinuitetu, s prednikom, svojim ocem ZA, a kao zakonit istinit i pošten, te mirnom posjedu, ima pravni interes da se utvrdi njezino pravo samovlasništva na navedenoj nekretnini. Konačno, tužiteljica predlaže da se donese presuda kojom će se utvrditi da je dosjelošću stekla pravo vlasništva u 1/1 dijela kčbr. [katastarska čestica], pašnjak u [adresa] površine 90 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se temeljem te presude izvrši zemljišnoknjižni prijenos u 1/1 dijela nekretnina sa dosadašnjih suvlasnika na njezino ime i u vlasništvo, uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu prvo do peto tuženi ističu da je nesporno da su tuženici upisani kao suvlasnici nekretnine kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], jednako kao što su upisani i kao suposjednici iste kčbr. Tuženici su upisana prava stekli nasljeđivanjem od svojih prednika. Ne ulazeći u povijest načina stjecanja prava vlasništva prednika tužiteljice glede predmetne nekretnine, osobito ocjene jesu li ti postupci bili pošteni ili ne prema ocu tuženika UA, tuženici se u ovom odgovoru žele bazirati isključivo na sadašnje činjenično stanje. Kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naslanja se na kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma, površine 496 m2, koja je također upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i koja je u suvlasništvu i suposjedu tuženika. Prema njihovom saznanju nekretnina je na navedene kčbr. dijeljena 80-tih godina prošlog stoljeća. Da se kčbr. [katastarska čestica] naslanja na kčbr. [katastarska čestica] vidljivo je iz dokumentacije koju je tužiteljica priložila uz tužbu, osobito iz kopije katastarskog plana ovlaštenog geodeta CA od 11.8.2023. (predloženo novo stanje). Dalje je vidljivo da sa javnog puta (oznaka kčbr. [katastarska čestica]) postoji neometani pristup na kčbr. [katastarska čestica] čije vlasništvo tužiteljica želi. Prijenosom prava vlasništva na tužiteljicu na način kako ona ističe svojim tužbenim zahtjevom, tuženici ostaju bez prava prilaza svojoj nekretnini, kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma jer osim preko kčbr. [katastarska čestica] nema nikakvog prikladnog puta do kčbr. [katastarska čestica] čime će tuženici u potpunosti biti onemogućeni u izvršavanju svojih vlasničkih prava. Navedeno je također vidljivo iz kopije katastarskog plana, ali isto to može utvrditi i sud očevidom s mjerničkim vještakom, izvođenje dokaza kojeg je tužiteljica predložila u tužbi. Tuženici oduvijek do kčbr. [katastarska čestica] u naravi šuma dolaze preko kčbr. [katastarska čestica] i očekuju da tužiteljica to prizna i to dopušta i nadalje. Tuženici dalje ističu da su navedeni prigovor istaknuli geodetu CA prilikom uvida u izrađeni elaborat u kolovozu 2023. Tuženici još ističu da tužiteljica ni na koji način nije s njima pokušala prijenos svog prava vlasništva ostvariti mirnim putem odnosno putem dogovora već je izravno podnijela tužbu slijedom čega tuženici predlažu sudu da prilikom odmjeravanja troškova postupka navedeno uzme u obzir. Slijedom navedenog, tuženici predlažu sudu da po provedenom postupku ako prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice svojom odlukom ujedno u korist nekretnine kčbr. [katastarska čestica], oznake šuma površine 138 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], osnuje pravo stvarne služnosti puta i to kao pravo kolnika na nekretnini, kčbr. [katastarska čestica], oznake pašnjak u [adresa], što je tužiteljica dužna trpjeti.

3. Na pripremnom ročištu od 23. listopada 2024. tužiteljica po punomoćniku u odnosu na odgovor na tužbu tuženih smatra da se uopće ne osporava tužbeni zahtjev i predlaže da sud donese presudu na temelju priznanja.

3.1. Na istome ročištu tuženi (prvo do peto tuženi) su ostali kod pisanog odgovora na tužbu s time da naglašavaju da osporavaju vlasništvo tužiteljici nekretnini iz tužbe i to kčbr. [katastarska čestica] da bi četvrto tužena RA pojasnila da ne osporava tužiteljici DA vlasništvo predmetne čestice, ali napominje da su svi suvlasnici imali preko nekretnine tužiteljice kolni prilaz do svoje nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica].

3.2. Također i drugo tužena MA pojasnila je da ne osporava tužiteljici DA vlasništvo predmetne čestice, ali napominje da su svi suvlasnici imali preko nekretnine tužiteljice kolni prilaz do svoje nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica].

3.3. Isto tako i treće tužena JA osporava vlasništvo tužiteljice jer da je to bilo u vlasništvu njezine majke što je naslijedila temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-1840/20 UPP-OS-171/20 iza pok. ĐA odnosno nadalje je pojasnila da ne osporava tužiteljici vlasništvo kčbr. [katastarska čestica], ali traži put do svoje nekretnine u kojoj je suvlasnica i to kčbr. [katastarska čestica], te da se taj put ucrta.

3.4. Isto tako i peto tužena AA ne osporava tužiteljici DA vlasništvo predmetne čestice, ali napominje da su svi suvlasnici imali preko nekretnine tužiteljice kolni prilaz do svoje nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica].

3.5. Konačno, svi tuženi odnosno prvo do peto tuženi traže da se sudski i geodetski ucrta put u širini od 3 metra.

4. Sedmo tuženi FA u svom odgovoru na tužbu na zapisniku od 25. veljače 2025. izjavio je da ne zna zašto je on tužen, nekretnine su razdijeljene već prije 50 godina i on tu nekretninu ne uživa.

5. Šesto tužena IA u tužbi naznačena kao NA zaprimila je tužbu i poziv za davanje pisanog odgovora na tužbu, ali ista nije dala pisani odgovor na tužbu niti se odazivala na pozive suda iako je dostava poziva bila uredna, s time da je na zapisniku od 25. veljače 2025. sedmo tuženi FA naveo da se radi o osobi starije životne dobi.

6. Na zapisniku od 11. veljače 2025. obzirom da je tužiteljica pogrešno naznačila vrijednost predmeta spora donijeto je rješenje kojim je utvrđena vrijednost predmeta spora u iznosu od 1.327,22 €.

7. U dokaznom postupku izvršen je uvid, odnosno pročitana je sljedeća dokumentacija: izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 4-5 spisa), prijepis posjedovnog lista 2226 k. o. [katastarska općina] (list 6), povijest promjena na katastarskim česticama, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 7), ugovor o darovanju nekretnina (list 8-9), rješenje Ureda za katastarsko-geodetske poslove Krapina od 20.7.1999. (list 10), izvod iz geodetskog elaborata od 18.9.2023. (list 11-12), presudu Općinskog suda u Krapini poslovni broj P-552/75 u preslici (list 13-16) te u originalu koja je priložena izlučenom spisu P-552/75, a koja se trajno čuva u arhivi, rješenje o nasljeđivanju od 20. siječnja 2021. javnog bilježnika poslovni broj O-1840/20, UPP- OS-171/20 u ostavinskom postupku iza pok. ĐA s rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Krapini poslovni broj Z-722/2021 i rješenjem Područnog ureda za katastar Krapina od 8.8.2022. (list 32-45), saslušani su svjedoci LA, HA, KA, PA, u svrhu dokazivanja saslušane su stranke osobno DA, GA, MA, JA, RA, AA i FA te je proveden očevid na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Gorana Pospiša (list 107-131).

8. Svjedok LA iskazao je, a nakon što mu je predočena kopija katastarskog plana na listu 12 spisa, da mu je poznata nekretnina koja je predmet spora jer živi u neposrednoj blizini, čak i djelomično graniči s tom nekretninom. Nekretnina je u naravi pašnjak na kojem su uz rub posađene voćke. Poznato mu je da susjed DA koji je tamo doselio, a prije toga je tu živio GA, koliko se sjeća, VA koji je tast susjeda DA. Vidio je da susjed DA flaksa predmetnu nekretninu, vozi po njoj traktorom, pred par godina vidio je da je tamo dovezao drva. Poznato mu je da je preko predmetne nekretnine do svoje nekretnine dolazio GA ŽA, prisutni tuženi. Ne sjeća se da bi netko drugi prolazio preko predmetne nekretnine i uređivao ju. Ne zna je li u vezi predmetne nekretnine bilo kakvih sudskih sporova. Pojasnio je da kad je rekao susjed DA, radi se o KA, koji je suprug DA, ovdje tužiteljice. KA živi ondje preko 30 godina. Predmetna čestica nije u naravi šuma, tužiteljica ima dio ograđeni vrt. Postoji mogućnost da je BA prevozio po predmetnoj nekretnini, ali se o tome ne može točno izjasniti. Točno je da su AA, GA, BA, JA i njezin suprug OA prolazili predmetnom nekretninom kako bi došli do sljedeće nekretnine oznake 870/2 kako bi ju čistili.

9. Svjedok HA iskazala je, a nakon što joj je predočena kopija katastarskog plana na listu 12 spisa, da joj je poznata nekretnina koja je predmet postupka koja se nalazi ispod nekretnine na kojoj je njena obiteljska kuća i okućnica. Od kad je u [adresa], a to je od 1973., poznato joj je da su tu nekretninu posjedovali VA i NA koji su roditelji DA na koju je pokazala. Nekad davno vidjela je da bi prolazio ČA koji je otac prisutnih tuženih, a to je bilo negdje na početku kad je došla u [adresa], a poslije nije viđala ni njega niti nekog drugog. ČA je prolazio da bi došao do čestice u produžetku. Ne zna je li u vezi predmetne čestice bilo kakvih sudskih sporova. Na predmetnoj nekretnini tužiteljica ima višnje, trešnje, vidjela je poslagana drva, postoji koružnjak i jedan mali vrtić gdje je posađeno povrće. KA živi ovdje već dugo godina, npr. njezin sin sad ima više od 50 godina, a KA uzeo je za firmanoga kuma. Ne sjeća se da bi vidjela nasljednike sljedeće čestice 870/2 da bi dolazili preko čestice 870/3. Kad je doselila u [adresa], nije pratila je li čestica 870/2 bila pašnjak. Danas je čestica 870/2 neuređena, ne može reći da je šuma jer ne može u centru sela biti šuma. Ne zna što je KAE ČA, misli kćerka ili unuka.

10. Svjedok KA iskazao je da mu je poznata nekretnina 870/3 i to je njihova čestica, uživaju ju od kad je on gore, u [adresa] i to preko 35 godina. Prije toga uživali su je roditelji tužiteljice, VA i D. U vezi predmetne čestice bio je sudski spor i to negdje 1975. u kojem je predmetu utvrđeno da je njegov tast VA kupio predmetnu parcelu i tu je donesena presuda u korist VA i od tad je u mirnom posjedu, a i oni uživaju tu parcelu. Po toj presudi iz 1975., ČA dobio je služnost puta. KAE ČA bio je otac prisutnih tuženih, osim KAE koja je unuka istog. Na predmetnoj nekretnini su voćke koje je posadio pred nekih 12 godina, napravljen je i spremnik za kukuruz kojeg su napravili pred nekih 25 godina i vrt je. Prije toga bile su brajde koje su srušili. Od kad je on gore, nije bilo nikakvih prigovora na njihov način uživanja. Nitko nije branio put, jer je već presudom iz 1975. utvrđen služni put provozom traktorom do parcele 870/2. Predmetna parcela je kupljena što je i sudski dokazano.

11. Svjedok PA iskazao je da mu je poznata predmetna nekretnina jer je susjedu K, pri tome je pojasnio suprugu tužiteljice, pomagao saditi trešnje i jabuke i to pred nekih 10-ak godina. Povremeno, kad ga susjed traži pomogne mu dovesti drva i koje se odlažu na predmetnu nekretninu. Ne zna je li netko ima pravo provoza ili prolaza po predmetnoj nekretnini, a nije to ni pitao. Kad bi radio nešto zajedno sa susjedom, nikad nijevidio nekoga da bi prolazio ili provozio.

12. Saslušana u svrhu dokazivanja tužiteljica DA iskazala je da je 1967. njezin otac VA kupio česticu 870/3 od njenog strica ČA uz prisustvo svjedoka, sada pokojnih TA, ŠA i možda još koga. Bio je pozvan i mjernik EA koji je česticu izmjerio i njezin otac je stricu isplatio kupoprodajnu cijenu od 2.400,00 dinara. U naravi je ta čestica bila pašnjak, a nalazi se iznad obiteljske kuće njezinih roditelja VA i D. Preko te čestice bio je sezonski služni put u korist ČA, što je bilo i riješeno presudom, a koja je donijeta jer je dvije godine nakon kupoprodaje, KAE ČA poricao da bi prodao tu nekretninu njezinome ocu. Nakon te presude, odnosno kupoprodaje, česticu su uživali njezini roditelji, a nakon njihove smrti, ona. Na toj čestici već 1967. odnosno dijelu čestice, sagrađen je gospodarski objekt, posađene su brajde, posađena je jabuka, izgrađen je koružnjak, izgrađen je šaht za vodu i na jednom dijelu je napravljen vrt. Prije 12 godina na nekretnini su posađene višnje i trešnje. Čestica tuženih je 870/2 i u naravi je zapuštena, šikara. Svih tih godina unutar 15 godina znala je vidjeti strica da na svoju česticu ide po sijeno ili otavu. Unatrag 10 godina nije primijetila da bi netko odlazio na tu česticu. Pojasnila je da je strica vidjela dok je još bio živ, ne zna točno kad je umro. Nakon 1967. njih nikad nitko nije ometao u posjedu predmetne čestice. Na terenu su vidljive međe između čestica. Posjed je započeo 1967., tako da je njezin otac stupio u posjed i posadio i izgradio kako je naprijed iskazala. Kupoprodajni ugovor sklopljen je u prisustvu svjedoka, ne posjeduje pisani kupoprodajni ugovor, postoji presuda. Ne zna je li postojala bilo kakva dokumentacija da je zemljište parcelirano i tko ga je potpisao. Nije joj poznato da su uz ČA suvlasnice bile i ĆA i IA, rođena NA. Nema poseban razlog zašto je čekala tako dugo da podnese predmetnu tužbu. Misli da je već odgovorila na pitanje jesu li tuženici česticu 870/3 koristili kao kolni prilaz za korist svoje čestice 870/2. Misli da je odgovorila na pitanje koliko dugo koristi česticu 870/3 na zakonit način. Tuženici do nekretnine 870/2 dolaze sredinom čestice 870/3 i to pješke. Nije nedavno vidjela brata peto tužene ŽA da bi traktorom išao do nekretnine 870/2, jer radi. Nije vidjela da su prije dvije godine prolazili njezinom nekretninom. Nije upoznata postoji li neki drugi kolni prilaz do kčbr. [katastarska čestica], osim kroz kčbr. [katastarska čestica]. Njen otac se na temelju presude iz 1975. upisao kao posjednik u katastru. Ne zna tko je plaćao financijske obveze za spornu nekretninu u zadnjih 50, 60 ili 100 godina. Sporovi i svađe nisu trajali jer su u mirnom posjedu već 50 godina.

13. Saslušan u svrhu dokazivanja prvo tuženi GA iskazao je da je sporna nekretnina bila u suvlasništvu njegove majke DD, rođ. NA i tete IA, rođ. NA. Zna da njegova majka nije mogla prodati predmetnu nekretninu. Iako je tužiteljica rekla da je njegov otac prodao njenom ocu nekretninu, on ima 73 godine i ne zna da bi njegov otac prodao tu nekretninu ocu tužiteljice. Uživao je spornu česticu 870/3 stric VA, otac tužiteljice, koji ju je na silu oduzeo od njegovih prednika uz pomoć DD OA iz [adresa]. Sporna čestica je u posjedu tužiteljice negdje od 70- ih godina prošlog stoljeća, od kad je tužiteljica postala samostalna i nije trebala njihovu pomoć. Majka tužiteljice je radila i tužiteljica je doslovno od pelena bila stalno kod njih. Do čestice 870/2 dolazili su sredinom čestice 870/3 i to i pješke, i kravama i traktorom. Čestica 870/3 je danas u naravi kao dvorište, a 870/2 je u naravi šuma. Dosta dugo su trajale svađe i ucjene tužiteljičinih roditelja naspram njihovih roditelja.

14. Saslušana u svrhu dokazivanja drugo tužena MA iskazala je da je 1967. otišla iz roditeljske kuće i zna da u to doba nije bilo nikakvih problema. Zna da je stric, otac tužiteljice posudio novac njezinom ocu, koji mu je novac njen otac vraćao, ali stric nije htio jer je htio baš tu nekretninu. Zna da majka tu nekretninu nije dala prodati jer da je to njezina zemlja i ne želi da se proda. Sjeća se da još prije 15 godina je njezin muž išao traktorom i ona zajedno s njim do njihove čestice preko čestice tužiteljice da bi pokupili sijeno. Kasnije su svoju nekretninu i čistili i to kosilicom koju su gurali ispred sebe. Zna da je kčbr. [katastarska čestica] u katastarskom operatu upisana kao šuma.

15. Saslušana u svrhu dokazivanja treće tužena JA iskazala je da je rođena 1973. i nisu joj poznati odnosi između stranaka prije toga. Nekretninu 870/3 naslijedila je od majke, 2020. i kada je tužiteljica dobila to rješenje iz katastra, na isto se nije žalila. Njezina majka je tu nekretninu uživala na taj način da je po toj nekretnini hodala do nekretnine 870/2. Njoj o kupoprodajnom ugovoru ništa nije poznato, nije joj poznato niti o eventualnoj posudbi novaca.

16. Saslušana u svrhu dokazivanja četvrto tužena RA iskazala je suglasno kao drugo tužena s time da je iskazala da se na njihovu parcelu 870/2 nije moglo na drugi način nego preko kčbr. [katastarska čestica] i to sredinom parcele.

17. Saslušana u svrhu dokazivanja peto tužena AA iskazala je da joj je poznato da su godinama trajale svađe kao i tužbe i to sve do smrti njihovih roditelja. Otac je umro 1998., a majka 2010., s time da je majka posljednjih 5 godina svog života bila u domu. Na roditelje su vršeni pritisci i ucjene od strane tužiteljičinog oca, a naročito od majke i njihovog zajedničkog rođaka KD. Zbog tih pritisaka i ucjena, njezini roditelji, a niti oni djeca nisu nikad pokretali nikakve tužbe niti dali prijave nadležnim tijelima i to iz razloga jer je taj njihov zajednički rođak KD bio na visokoj funkciji. U postupku koji je njezin otac izgubio, nigdje se u presudi ne spominju njezina majka i njezina sestra IA koje su bile suvlasnice. Majka se protivila prodaji predmetne nekretnine, a nije bilo diobnog nacrta, a IA nitko nije tražio suglasnost za prodaju. Iz presude u postupku kojeg je njezin otac izgubio, radilo se o čestici 870/2 od koje je dijelom nastala čestica 870/3, a nakon tog postupka, sada ne zna točno kada. Uvijek su se smatrali odnosno i jesu vlasnici jer su upisani i u zemljišnim knjigama i kao posjednici i predmetne čestice 870/3. Nakon smrti njihovih roditelja, oni jesu vidjeli da je tužiteljica posadila brajde, čak je jednu brajdu i iščupala kad je jednom prilikom bila sa svojom majkom jer je bio ostavljen premali prolaz. Prolaz kroz kčbr. [katastarska čestica] bio je 3 metra. Smatrala je da DA rođ. KD zna da nije vlasnica nekretnine, već da su i oni i da je imala papire za upis, ona bi je upisala, odnosno nije imala nikakav dokument. To što je tužiteljica čistila parcelu, njima je i odgovaralo jer nisu trebali oni i zato je nisu ni tužili za smetanje posjeda. Prošle godine bili su pozvani u ured geodete na uvid i očitovanje na parcelacijski elaborat kojeg je dao izraditi KA kojom prilikom im je dat uvid samo u novo stanje. Tom prilikom ona je geodetu pitala zašto nisu pozvani prilikom izmjere, dobila je odgovor da će ih pozvati naknadno i da će se dogovoriti telefonom kad njezin brat dođe iz bolnice. Niti je geodet njih pozvao, niti su se oni njemu javili, a pretpostavlja da je elaborat valjda gotov. Čitavo vrijeme plaćali su poreze i sva davanja, prilikom ostavinskih rasprava također su plaćali i za taj dio i prema tome smatrali su se, odnosno barem ona se smatrala da je vlasnica i korisnica kčbr. [katastarska čestica] jer su dolazili do svoje parcele. Poznato joj je da su napravili prenamjenu čestice 870/2 iz pašnjaka u šumu.

18. Saslušan u svrhu dokazivanja sedmo tuženi FA iskazao je da njemu nije poznato je li sporna čestica kupljena ili prodana, isto tako nije mu poznato je li plaćena ili nije. Sjeća se da je kao dječak od 12, 13 godina vozio traktorom preko cijele čestice, jer su na čestici 870/2 kosili sijeno i otavu. Put mu preko čestice, ne zna koje je točno oznake, ali se nalazi iznad kuće tužiteljice, nitko nije branio. Prevozio je traktorom GD koji je širine nekih 1,5 metara. Taj prijevoz je vršio za prisutne tužene. Tu česticu 870/2 posjedovali su "oni", pri čemu je sedmo tuženik pokazao na ostale tužene. Njegova majka IA tu česticu 870/2 nije posjedovala. Njegov sada pokojni otac IA KD i tetak KD ČA mijenjali su, bila je to "trampa", česticu 870/2 i česticu 870/3, koje su u to doba imale jednu katastarsku oznaku tako da je njegovom ocu pripala sasvim neka druga čestica, a ČA je pripala čestica 870/2 koja je u to doba bila jedna veća čestica s jednom oznakom, a danas su to čestice 870/2 i 870/3. Nije mu poznato jesu li se i kada te čestice cijepale i dobile nove oznake. Zemlja nije bila razdijeljena, vlasnice su bile njegova majka i majka, odnosno teta ostalih tuženih. Na posebno pitanje odgovorio je "otkud on zna je li netko nekome dao suglasnost za prodaju". Zadnjih 25 godina nije vršio nikakav provoz na tim nekretninama. Na posebno pitanje odgovorio je "otkud on zna je li imao u rukama pismo koje bi pisao ČA, SA, a u vezi kupoprodaje zemljišta".

19. Na očevidu je sud sa strankama obišao nekretninu koja je predmet ovog postupka i to kčbr. [katastarska čestica] te je tužiteljica pokazala kuda se proteže nekretnina kao i da se na nekretnini nalazi i to uz gornju škarpu red voćaka, dok se s donje strane također nalaze voćke, šaht za vodu, kukuružnjak i vrt. U nastavku je nekretnina tuženih u naravi šuma. Utvrđeno je da je nekretnina tužiteljice uređeno travnato dvorište na kojoj su sredinom nekretnine vidljivi kolotrazi. Tužiteljica je navela da provoz po svom dvorištu vrši traktorom Goldoni koji je širine 2,2 m, a prvo tuženi GA naveo je da pred par dana vršio provoz svojim traktorom GD i prikolicom širine 2 m, dok su drugi prisutni tuženi (drugo tužena, treće tužena, četvrto tužena i peto tužena) naveli da su vršili prolaz pješke do svoje nekretnine.

20. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka proizlazi da je dolaskom na nekretnine koje su predmet ovog postupka, tužiteljica DA pokazala predmetnu nekretninu kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedena nekretnina je u naravi travnato dvorište i voćnjak koji sa zapadne strane graniči s asfaltiranom cestom-javno dobro kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i pruža se prema istoku. Prema pokazivanju, predmetna nekretnina sa južne strane graniči s nekretninom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi kuća i dvorište, a zatim i s nekretninom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi kuća, pomoćna zgrada i dvorište. Na istočnom kraju predmetne čestice tužiteljica pokazuje ograđeni vrt, a zatim i granicu s kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi šuma. Sa sjeverne strane predmetne parcele tužiteljica pokazuje potporni zid koji se pruža uz kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi su to dvorišta. Prema dodatnom pokazivanju tužiteljice, na nekretnini se nalaze voćke i drvoredi voćaka, betonski šaht s vodomjerom, kukuružnjak, dio kuće s kućnim brojem [adresa] i uz kuću betonirana staza, zatim u istočnom dijelu dio betonskog stubišta i betonska rampa kao prilaz u dvorišnu zgradu, te ograđeni vrt. Na predmetnoj nekretnini vidljivi su i tragovi prolaska vozila-kolotrazi, a sve zajedno je prikazano na skici očevida. Tuženici su pokazali predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i vidljive kolotrage na zapadnom dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojom prolaze, kako bi došli do kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju uživaju. Geodetsko mjerenje je izvršeno GNSS RTK mjernim uređajem uz korištenje CROPOS sustava u HTRS96/TM koordinatnom sustavu. Prilikom izrade skice očevida, na mjereni detalj koordinatno je preklopljena digitalna kopija katastarskog plana koja je preuzeta službenim online servisima Državne geodetske uprave. Katastarski plan na predmetnom području izvorno je nastao grafičkom metodom izmjere (stara Austro-Ugarska izmjera) u mjerilu 1:2880. Kroz postupke održavanja katastarski plan je digitaliziran, vektoriziran i homogeniziran od strane Državne geodetske uprave. Linije katastarskog plana mogu se razlikovati od posjeda i korištenja u naravi, što je osobito često kad se radi o katastarskom planu koji je izrađen starom grafičkom izmjerom. Navedene razlike u prikazu katastarskog plana posljedice su neodržavanog i starog katastarskog operata. Ukoliko su nositelji prava na predmetnim i susjednim česticama usuglašeni s međama na terenu, moguće je izraditi odgovarajuće geodetske elaborate kako bi se uskladilo stanje u katastru i zemljišnoj knjizi sa stanjem u naravi.

20.1. Skica očevida dobivena je preklopom digitalne kopije katastarskog plana preko topografskog prikaza mjerenih točaka i linija. Skica očevida prikazuje predmetnu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i detalje: -asfaltiranu cestu sa zapadne strane predmetne nekretnine (narančaste linije); -betonski podzid sa sjeverne strane predmetne nekretnine (plave linije s oznakom podzida); -linije vidljivih kolotraga koji se pružaju od asfaltirane ceste u smjeru istoka, koji nakon cca 15 metara skreću u dvorište prema jugu (prema kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a dio kolotraga pruža se dalje prema istoku u smjeru 870/2 k. o. [katastarska općina] (taj dio kolotraga nije više toliko jasno vidljiv)- ljubičaste crtkane linije s odmjeranjima; -voćke i drvorede voćaka; -betonski šaht od vode, kukuružnjak i dijelove betonskog stubišta (plave linije); -vrt ograđen žičanom ogradom;

-crvene linije prikazuju objekte (zgrade) u neposrednoj blizini predmetne nekretnine; - digitalna kopija katastarskog plana prikazana je crnim linijama. Na na skici očevida prikaze su širine kolotraga zatečenih na licu mjesta na dan očevida. Izmjerena širina kolotraga iznosi 1.93 m na zapadnom dijelu kod spoja s asfaltiranom cestom, a pružanjem prema istoku i jugoistoku širine kolotraga izmjerene su između 1.67 m i 1.86 m. Mjerene širine vidljive su na skici očevida.

21. Tužiteljica se u tužbi poziva da je vlasnica cijele kčbr. [katastarska čestica] što je stekla dosjelošću, odnosno držanjem u posjedu zajedno sa svojim prednikom više od 54 godine.

22. U ovom postupku sud smatra da su tužiteljica i njezin prednik bili u kvalificiranom posjedu predmetne kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji posjed je još prednik tužiteljice VA stekao na temelju valjane pravne osnove i to kupoprodajom od prednika prvo do peto tuženih, njihova oca ČA koji je bio posjednik, u vrijeme kad je prednik tužiteljice stekao posjed nije imao razloga posumnjati da mu ne pripada, te je stečen na pravilan i dopušten način i to kupoprodajom 1967. godine, a što je utvrđeno uvidom u presudu ovoga suda poslovni broj P-552/75-4 od 2. prosinca 1975., koja je postala pravomoćna 5. siječnja 1976., a kojim je tužitelj ČA odbijen s tužbenim zahtjevom kojim traži da se utvrdi da je vlasnik čestice broj 870/2 u naravi oranica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to ½ dijela, a što da mu je tuženi VA dužan priznati i predati taj dio u posjed. Da je predmet kupoprodaje nekretnina koja danas nosi oznaku kčbr. [katastarska čestica] vidljivo je iz dokumentacije priložene uz nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, a osobito skice RN 146/1976 od 30.3.1976. koja prikazuje parcelaciju i nastanak kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], skice RN 330/1986 od 12.6.1986. koja prikazuje parcelaciju čestica sa sjeverne strane (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a na skici su vidljive i čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te skice RN 385/1989 od 10.1.1989. koja prikazuje parcelaciju južne čestice kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na skici je vidljiva i čestica 870/3 k. o. [katastarska općina] (list 115-117 spisa). Navedeno proizlazi i iz iskaza svih saslušanih svjedoka koji su nesrodni sa strankama osim KA koji je suprug tužiteljice kojima je u bitnome poznato da predmetnu nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posjeduje tužiteljica, a prije nje njezin otac SA, a da su prvo do peto tuženi predmetnom nekretninom prolazili do svoje nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sada u naravi šuma. Pri tome i sami prvo tuženi GA, drugo tužena MA, treće tužena JA, četvrto tužena RA i peto tužena AA, kojima je prednik ČA, ne osporavaju vlasništvo tužiteljice što su i izrijekom naveli tijekom postupka. Ovdje se radi o narušenim međuljudskim odnosima tim više što i sami tuženi priznaju da je tužiteljica u posjedu sporne čestice negdje od 70-ih godina prošlog stoljeća. Isto tako između stranaka zapravo uopće nije sporno da su prvo do peto tuženi preko kčbr. [katastarska čestica] dolazili do svoje nekretnine oznake 870/2, a što potvrđuju i saslušani svjedoci kao i sedmo tuženi FA koji je rođak po majci IA s prvo do peto tuženima.

23. Što se tiče stjecanja prava vlasništva, u Republici Hrvatskoj, pravo vlasništva nekretnina može se steći na nekoliko načina, pa tako između ostalog, na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona.

23.1. Odredbom članka 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 ) propisano je kako se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu, prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prije Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je na snazi od 1. siječnja 1997., do njegovog stupanja, na snazi je od 1. rujna 1980. bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/80, 36/90, Narodne novine broj 53/91, 9/92, 77/92 ). No, kako je u predmetnom slučaju riječ o stjecanju prava vlasništva dosjelošću i to prije stupanja na snagu obaju zakona, za primjeniti su odredbe Austrijskog Općeg Građanskog Zakonika (koji je stupio na snagu na području Dalmacije 1. siječnja 1816.).

23.2. Prema Općem Građanskom zakoniku, čije odredbe o stjecanju prava vlasništva su sadržajno identične kasnijim odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, dosjelošću.

23.3. Člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pa je tako bilo potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja, koje bi iznosilo, s obzirom da je riječ o privatnom vlasništvu, trideset godina prema Općem Građanskom Zakoniku. Sukladno mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960., rok je skraćen sa trideset na dvadeset godina.

23.4. Dosjelost kao način stjecanja prava vlasništva je izvorni način stjecanja, jer se vlasništvo stječe bez oslonca na volju i pravo dotadašnjega vlasnika, odnosno, prednika. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Dakle, pravo vlasništva se stječe onog trenutka kada je nastupila dosjelost.

23.5. Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne stvar, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

23.6. Posjed, sa svim pozitivnim kvalitetama mora biti neprekidan kroz cijelo propisano vrijeme, međutim, prenošenje posjeda na novog posjednika ne prekida se posjedovanje, već se postojeći posjed nastavlja kod pravnog sljednika dotadašnjeg posjednika.

23.7. Za stjecanje prava vlasništva moraju biti ispunjene određene opće pretpostavke, a to su sposobnost stvari da bude objektom prava vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva, te valjani pravni temelj stjecanja. Ovisno o načinu i objektu stjecanja, potrebno je ispuniti i određene dodatne pretpostavke.

23.8. Kako oko općih pretpostavki nije bilo prijepora tijekom postupka, nema potrebe posebno obrazlagati iste.

23.9. Ono što valja utvrditi prilikom odlučivanja o stjecanju vlasništva dosjelošću je prvenstveno kakvoća posjeda. U kakvoću spadaju obilježja koja posjed mora zadovoljiti, pa se tako razlikuju objektivne i subjektivne značajke. Objektivne značajke daju posjedu postojanje ili nepostojanje pravnoga temelja za posjedovanje, odnosno, da li je posjed dopušteno ili nedopušteno steći, dok se subjektivne značajke odnose na stav koji posjednik ima glede svoga prava na posjedovanje. Dakle, u objektivne značajke posjeda spadaju zakonitost i istinitost, a u subjektivne značajke posjeda spadalo bi poštenje.

23.10. Posjed je zakonit ako sam posjednik ima valjani pravni temelj za to posjedovanje. Posjed će se smatrati istinitim ako nije pribavljen silom, potajno ili prevarom, a niti zloupotrebom povjerenja. Posjednik je pošten ako prilikom stjecanja posjeda nije znao, niti je mogao posumnjati, s obzirom na okolnosti, da mu pravo na posjed ne pripada. Prema zakonskoj presumpciji, svaki se posjed ima smatrati poštenim, osim ako se ne bi dokazalo suprotno.

23.11. Što se tiče prijepora oko trajanja posjeda tužitelja, uzeti su obzir iskazi svjedoka kao uvjerljivi, logični i životni, posebice imajući u vidu godine života istih, te njihova neposredna saznanja o predmetu spora, a isto tako i iskazi samih saslušanih tuženih.

23.12. Kada se govori o poštenju posjednika, za istaknuti je kako je pretpostavka o savjesnosti posjeda radi stjecanja vlasništva dosjelošću ispunjena ako posjednik kroz svo vrijeme dosjelosti smatra da je pošten, odnosno, da je stvar koju posjeduje njegova, ili ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

23.13. Poštenje stjecatelja mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti, a ono je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikad ne prelazi s prednika na sljednika u posjedovanju - poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik.

24. Iz izvedenih dokaza u postupku, po ocjeni ovog suda, nije dovedeno u pitanje poštenje posjednika, a kako je naprijed već obrazloženo.

25. Sud smatra utvrđenim kako je tužiteljica stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] dosjelošću, na način kako to propisuju odredbe Općeg Građanskog Zakonika, budući da je u postupku neprijeporno utvrđeno da nesmetano osobno i putem prednika (unatrag najmanje od 1975., a i ranije) posjeduje kroz zakonom propisani period, što bi u konkretnom slučaju bio dvadeset godina.

26. Obzirom da i sama tužiteljica priznaje da prvo do peto tuženi ostvaruju pravo služnosti prolaza i provoza preko njene nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za korist nekretnina prvo do peto tuženih kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], valjalo je odlučiti kao u izreci pod II.

27. Temeljem čl. 154. st.1. ZPP-a tuženici su dužni naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 1.829,65 €.

27.1. Trošak tužiteljice sastoji se od troška sastava tužbe i zastupanja na ročištu 23.10.2024., 11.2.2025., 25.2.2025., očevidu 21.5.2025. i ročištu 17.10.2025. za svaku radnju po 75 bodova odnosno po 150,00 € određeni u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 225,00 €, predujma za očevid i geodetsko vještačenje u iznosu od 625,00 € kao i sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,56 € i na presudu u iznosu od 53,09 €.

27.2. Budući je peto tužena samo paušalno navela da traži trošak prijevoza automobilom za svaki dolazak, odbijena je sa zahtjevom za naknadu parničnih troškova.

U Krapini 27. studenog 2025.

S u t k i n j a

Romana Mališ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od objave odnosno uručenja istog. Žalba se predaje putem ovoga suda, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Krunoslav Canjuga

2. GA, [adresa] - neposredno

3. MA, [adresa]

4. JA, [adresa] - neposredno

5. RA, [adresa]

6. IA, [adresa]

7. GAE, [adresa]