REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-9785/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Ivi Šiprak, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Mirele Miloloža, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe Zagrebački Holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste i dr. zastupanih po braniteljima iz odvjetničkog društva Leko i partneri iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br. 67/08,48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), u povodu prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, PU zagrebačke, II. Postaje prometne policije Zagreb, klasa: 211-07/25-4/47273, u.br.: 511-19-45-25-1 od 9. svibnja 2025., nakon provedenog postupka, na temelju odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona, („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), 27. studenoga 2025., objavio je i
p r e s u d i o j e
I I-okr. pravna osoba ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o.- Podružnica Zagrebačke ceste, sa poslovnim sjedištem u [adresa], OIB 85584865987, kažnjavana,
II-okr. odgovorna osoba VE, sin V, rođ **.**.1980. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], sa adresom stanovanja u [adresa], kažnjavan,
k r i v i s u
što dana 16. prosinca 2024. u 21:20 sati u Zagrebu, Kovinska ulica br. 19A, kao pravna osoba i odgovorna osoba koji su nadležni za održavanje kolnika Kovinske ulice, nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu pravovremeno na odgovarajući način na istočnoj strani kolnika Kovinske ulice kod kbr. 19A sanirali oštećenje kolnika dužine 0,8m, širine 0,7m i dubine do 0,05m iz kojeg razloga se dogodila nesreća na način da je SE upravljala osobnim automobilom ZG 9679GL istočnom stranom kolnika Kovinske ulice u smjeru sjevera te je dolaskom do kbr. 19A desnim kotačima naletjela na spomenuto oštećenje kolnika, u kojoj nesreći je nastala materijalna šteta, čime su počinili prekršaj iz čl. 6. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
pa im se temeljem citiranih propisa,
i z r i č e
I-okr. pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 790,00 eura (sedamstodevedeseteura),
II-okr. odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 320,00 eura (tristodvadeseteura).
II Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna, putem priloženih uplatnica, i to u roku od 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. st. 1. - 5. Prekršajnog zakona.
Ukoliko okrivljenici u navedenom roku plate 2/3 izrečene novčane kazne, putem priloženih uplatnica, smatrat će se na temelju odredbe čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona, da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
III Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. toč. 1. i 3a. Prekršajnog zakona, I-okr. pravna osoba je obvezna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30 eura (trideseteura) te trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 27 eura (dvadesetsedameura), sveukupno u iznosu od 57 eura (pedesetsedameura), dok je II-okr. odgovorna osoba obvezna naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30 eura (trideseteura) u korist Državnog proračuna, putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Ministarstvo unutarnjih poslova, PU zagrebačka, II. Postaja prometne policije Zagreb izdala je obavezni prekršajni nalog, radi prekršajnog djela činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, a koji obavezni prekršajni nalog je u povodu prigovora branitelja okrivljenika dostavljen ovom Sudu na rješavanje. U povodu pravodobno izjavljenog prigovora okrivljenika, obavezni prekršajni nalog stavljen je izvan snage, te je proveden žurni postupak.
2. U tijeku postupka Sud je pročitao zajedničku pisanu obranu okrivljenika, u dokaznom postupku pročitao dostavljene dokaze te provjerom kroz prekršajne evidencije utvrdio da su okrivljenici ranije višestruko kažnjavani za djela prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
3. Okrivljenici u svojoj zajedničkoj pisanoj obrani navode kako u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima s obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Naslovljeno tijelo donijelo je obavezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju a za počinjenje prekršaja iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu, odnosno održavali i poduzimali mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu sanirali oštećenje kolnika dimenzije 80x70 cm i dubine do 5 cm, iz kojeg razloga je došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Primarno je napomenuti da je u pobijanom nalogu naznačeno vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda, ali ne i vrijeme kada su ostvarena obilježja samog prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno kada su svojim svjesnim propuštanjem onemogućili sigurno i neometano odvijanje prometa zbog nepoduzimanja mjera, nisu sanirali oštećenje kolnika. Dakle, nepoznat je i neutvrđen jedan od elemenata počinjenja prekršaja iz čl. 16. Prekršajnog zakona. Slijedom navedenog, pobijani obvezni prekršajni nalog nema sve elemente propisane člankom 160.st.2.toč.6. Prekršajnog zakona pa bi okrivljenike presudom trebalo osloboditi od odgovornosti. O navedenoj okolnosti postoji i sudska praksa pa je tako Općinski prekršajni sud u Zagrebu u presudi posl.br. Pp-10478/2024 od dana 25.11.2024. godine oslobodio optužbe okrivljenike u istom činjeničnom stanju, a koju sudsku praksu su okrivljenici dostavili uz prigovor na ni prekršajni nalog od dana 22.05.2025. godine. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranja i nadzor javnih cesta. Kovinska ulica je u javnim je registrima upisana kao nerazvrstana cesta. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave ureduje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik 7/18) kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti 1. okrivljenik, već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj, odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajnopravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da 1. okrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja, jasno je da 1. okrivljenik, a posljedično ni 2. okrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. Odredbom članka 21. Pravilnika o održavanju cesta određeno je da je ophodarska služba dužna najmanje jednom mjesečno pregledati cestovne objekte, a prvenstveno elemente i one dijelove koji se odnose na stabilnost, funkcionalnost, trajnost te sigurnost odvijanja prometa. Na predmetnoj prometnici nisu uočena nikakva oštećenja na kolniku tijekom kontroliranja niti su zaprimljene ikakve dojave policije ili građana o postojanju oštećenja. Biće prekršaja koje se sastoji u neobilježavanju oštećenja na cesti ne može biti ostvareno u situaciji u kojoj izdavatelj prekršajnog naloga ne posjeduje dokaz da je po uočenoj nepravilnosti obavijestio nadležnu cestarsku službu po kojoj obavijesti se onda i postupa (uz redovnu ophodnju ceste). U slučaju kad nema dokaza o obavijesti o oštećenju kolnika, ne može postojati niti odgovornost za nepostupanje. Također, kao što je već napomenuto u prigovoru, zaposlenici 1. okrivljenika su izašli na teren te fotografirali sporno mjesto prometne nezgode, a na fotografijama se uopće ne vidi navodno oštećenje. Ukoliko oštećenje postoji, a prema obveznom prekršajnom je navedeno da je dubine 0 5 cm, životno je nelogično da nastane materijalna šteta prelaskom preko toga, osim ako se vozi iznimno neprilagođeno i prebrzo. S obzirom na to da je prvookrivljenik nadzor nad predmetnom cestom izvršavao sukladno odredbama Pravilnika o održavanju cesta, a u međuvremenu nije zaprimio nikakvu dojavu policije ili građana o postojanju oštećenja, jasno je da ne postoji prekršajna odgovornost ni njega niti drugookrivljenika kao odgovorne osobe. U odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obveznim prekršajnim nalogom. Uslijed nedostatka dokaza o osobi počinitelju prekršajnih djela, okrivljenici ne mogu odgovarati za štete nastale na kolniku. Dakle, obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročnoposljedična veza između štetnika i štete, stoga sukladno načelu in dubio pro reo okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom i oslobađa obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.
4. U dokaznom postupku Sud je pročitao Izvadak iz sudskog registra za I-okr. pravnu osobu iz kojeg je vidljivo da je GE voditelj Podružnice zagrebačke ceste. Zatim su pregledane fotografije koje prileže spisu na kojima su vidljiva oštećenja na vozilu reg. oz. [registarska oznaka] i vidljiva je rupa na kolniku ispunjena vodom. Potom je pročitan prijepis posjedovnog lista, k. o. [katastarska općina], br. k. č. [katastarska čestica] Kovinaka ulica na kojem je navedeno da se radi o nerazvrstanoj cesti u vlasništvu Grada Zagreba. Nakon toga je pročitan Zapisnik o očevidu od dana 11. veljače 2025. iz kojeg je vidljivo da je očevid obavljen dana 16. prosinca 2024., da je očevid obavljen povodom prijave FE, da je točno mjesto prometne nesreće Kovinska ulica 19A, da su osobe koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom SE u svojstvu vozača i VE kao odgovorna osoba u pravnoj osobi Zagrebači holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste te Zagrebački holding d.o.o.- Podružnica Zagrebačke ceste u u svojstvu odgovorne pravne osobe, da je na vozilu reg. oz. [registarska oznaka] oštećena desna bočna strana: aluminijski naplatci s pneumaticima uslijed naleta na nesanirano oštećenje kolnika dimenzija 0,8m dužine, širine 0,7m i dubine do 0,05m koje nesanirano oštećenje se nalazilo uz istočni rub kolnika itd. Zatim su pročitano Izvješće o poduzetom od 11. veljače 2025. u kojem je u bitnom navedeno da su pravna osoba Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste i VE odgovorna osoba te pravne osobe, koji su nadležni za održavanje kolnika Kovinske ulice, nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu pravovremeno na odgovarajući način na istočnoj strani kolnika Kovinske ulice kod kbr. 19A sanirali oštećenje kolnika 0,8m dužine, širine 0,7m i dubine do 0,05m iz kojeg razloga se dogodila prometna nesreća. Nakon toga je pročitan dopis II. PPRP od 17. prosinca 2024. u kojem ovlašteni tužitelj od I-okr. pravne osobe traži dostavu podataka o odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja je nadležna za kolnik Kovinske ulice kod kbr. 19A i email poruke I-okr. pravne osobe od 23. prosinca 2024. u kojoj ista obavještava ovlaštenog tužitelja da je odgovorna osoba u pravnoj osobi HE. Potom je pregledana se skica mjesta događaja na kojoj je ucrtan kolnik Kovinske ulice i nesanirana udarna rupa na kolniku.
5. Na temelju obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno da su okrivljenici postupili protivno odredbi čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer kao pravna osoba nadležna za održavanje cesta i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu, što su bili dužni, voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa jer nisu pravovremeno sanirali, niti na odgovarajući način označili prometnom signalizacijom oštećenje kolnika dužine 0,8m, širine 0,7m i dubine do 0,05m iz kojeg razloga se dogodila prometna nesreća u Kovinskoj ulici, činjenično opisana u izreci presude. Navedeno proizlazi iz očevida prometne nesreće, te skice i fotografija koje materijalne dokaze su sačinili djelatnici II Postaje prometne policije prilikom očevida koji je uslijedio neposredno nakon prometne nesreće i kada je na mjestu događaja zatečeno oštećenje kolnika te pregledom automobila utvrđeno oštećenje na automobilu nastalo od naleta na oštećenje kolnika. S obzirom da je okolnost nastanka prometne nesreće nedvojbeno utvrđena iz sadržaja Zapisnika o očevidu, a tu činjenicu I i II okr. u postupku nisu niti osporavali, Sud je našao da je Zapisnik o očevidu dostatan dokaz o toj činjenici i da nema potrebe da o istoj još dodatno kao svjedoka ispituje oštećenicu i djelatnike policije koji su obavili očevid. Dakle, iz provedenih dokaza proizlazi da je zbog činjenice da I i II okr. nisu pravovremeno sanirali oštećenje kolnika došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom. Nesporno je da je I okr. pravna osoba nadležna za održavanje cesta, a Zakon o sigurnosti prometa na cestama ju obvezuje da vodi brigu i poduzima primjerene mjere da bi se promet mogao sigurno i nesmetano odvijati. Navode obrane okrivljenika u kojima osporavaju da bi oni bili nadležni za održavanje cesta Sud ocijenio neuvjerljivim i usmjerenim na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, kao što je i ocijenio irelevantnim njihovo pozivanje na odredbe Zakona o cestama i Odluke o nerazvrstanim cestama jer je u konkretnom slučaju prometna nesreća nastala kao posljedica propusta u poduzimanju primjerenih mjera glede odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a također i njihove navode o nedostatku uzročno posljedične veze između štetnika i štete jer se u prekršajnom postupku ne utvrđuje visina štete niti osoba koja je dužna štetu nadoknaditi, već isključivo odgovornost za prometnu nesreću koja je za posljedicu imala materijalnu štetu na vozilu. Slijedom iznesenog, kako se prometna nesreća dogodila na prometnoj površini kojom se kreću vozila, odgovornost pravne i odgovorne osobe u čijoj je nadležnosti održavanje cesta je propisana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama jer je čl. 6. st. 2. cit. Zakona propisano da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Obrana I-okr. pravne osobe u kojoj navodi da je jedinica lokalne samouprave nadležna za održavanje predmetne ceste a ne I-okr. te da ako jedinica lokalne samouprave može povjeriti poslove održavanja nerazvrstanih cesta drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi , ona da se ne može isključiti iz prekršajnopravne odgovornosti niti se može osloboditi obveze obavljanja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja druge osobe na koju je preneseno obavljanje pojedinih djelatnosti, nije od utjecaja na postojanje djela prekršaja koje se okrivljenicima stavlja na teret niti je od utjecaja na postojanje njihove prekršajne odgovornosti. Naime, ovlašteni tužitelj disponira optužnim prijedlogom te je jedino on ovlašten odrediti predmet raspravljanja pred Sudom, tj. odrediti konkretno za koji prekršaj i protiv kojeg okrivljenika će se postupak voditi pa obrana okrivljenika s pozivom na druge zakone koji dijelom reguliraju istu materiju ne utječe na odgovornost okrivljenika za utvrđene propuste u postupanju. Odgovornost II-okrivljenika za ovo djelo prekršaja proizlazi iz očitovanja I-okr. pravne osobe koja upravo II-okrivljenika označava kao odgovornu osobu u pravnoj osobi za ovo djelo prekršaja.
6. Slijedom navedenog, Sud je okrivljenike oglasio krivima te im izrekao kazne primjerene značaju i težini počinjenog prekršaja u donjim granicama kazni propisanih Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, smatrajući iste primjerenima stupnju odgovornosti okrivljenika. Prilikom odmjeravanja visine kazni Sud je okrivljenicima otegotnim cijenio njihovu dosadašnju prekršajnu kažnjavanost zbog ovakvih djela prekršaja dok olakotnih okolnosti nije našao.
7. Na temelju u izreci citiranih odredbi Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni naknaditi troškove postupka u paušalnom iznosu odmjerenom prema složenosti i duljini trajanja postupka dok je I-okr. pravna osoba dužna podmiriti i trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće, prema cjeniku tužitelja.
U Zagrebu, 27. studenoga 2025.
Zapisničar
Sudac
Mirela Miloloža
Iva Šiprak
Protiv ove presude žalba nije dopuštena (čl. 244. st. 3. Prekršajnog zakona).
Dostaviti:
1. I-okr. ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o.- Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa],
[adresa],
2. II-okr. VE, [adresa]
3. Ovlaštenom tužitelju: MUP, PU zagrebačka, II. postaja prometne policije, Zagreb,
Jadranska avenija 8
4. Branitelju: odvjetničko društvo Leko i partneri, Zagreb, Domagojeva 18
5. pismohrani
