REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Stalna služba u Pakracu

Pakrac, Trg Pape Ivana Pavla II br. 1

Posl. br. Pr-2352/2021-155.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, po sucu Matiji Stokiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Miličević i Šupuković iz Zagreba, OIB: 97546343151, protiv tuženika IGRAF d.o.o., Josipa Jelačića 87/K, Daruvar, OIB: 31283280934, zastupanog po odvjetniku Damiru Bulatoviću iz Daruvara, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete zbog ozljede na radu, nakon javne glavne rasprave zaključene 21. listopada 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice Ive Eškinja, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Miličević i Šupuković iz Zagreba, te punomoćnika tuženika, na ročištu 27. studenog 2025. godine uz javno objavljivanje

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku IGRAF d.o.o., Josipa Jelačića 87/K, Daruvar, OIB: 31283280934, platiti tužiteljici LC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 16.320,00 (šesnaest-tisuća-tristo-dvadeset) EUR, sa zateznim kamatama koje teku od 22. srpnja 2021. do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, te od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku IGRAF d.o.o., Josipa Jelačića 87/K, Daruvar, OIB: 31283280934, platiti tužiteljici LC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime dospjele rente za trajnu tuđu pomoć i njegu u razdoblju od 1. rujna 2021. do 1. kolovoza 2024. iznos od 6.933,00 (šest-tisuća-devetsto-trideset-tri) EUR, s pripadajućim zateznim kamatama koje na iznos od:

- 153,60 EUR teku od 5.9.2021. pa do isplate;

- 161,40 EUR teku od 5.10.2021. pa do isplate;

- 153,60 EUR teku od 5.11.2021. pa do isplate;

- 147,00 EUR teku od 5.12.2021. pa do isplate;

- 177,60 EUR teku od 5.1.2022. pa do isplate;

- 186,60 EUR teku od 5.2.2022. pa do isplate;

- 162,00 EUR teku od 5.3.2022. pa do isplate;

- 177,60 EUR teku od 5.4.2022. pa do isplate;

- 169,80 EUR teku od 5.5.2022. pa do isplate;

- 169,80 EUR teku od 5.6.2022. pa do isplate;

- 177,60 EUR teku od 5.7.2022. pa do isplate;

- 162,00 EUR teku od 5.8.2022. pa do isplate;

- 169,80 EUR teku od 5.9.2022. pa do isplate;

- 177,60 EUR teku od 5.10.2022. pa do isplate;

- 169,80 EUR teku od 5.11.2022. pa do isplate;

- 169,80 EUR teku od 5.12.2022. pa do isplate;

- 190,80 EUR teku od 5.1.2023. pa do isplate;

- 210,00 EUR teku od 5.2.2023. pa do isplate;

- 182,40 EUR teku od 5.3.2023. pa do isplate;

- 210,00 EUR teku od 5.4.2023. pa do isplate;

- 182,40 EUR teku od 5.5.2023. pa do isplate;

- 190,80 EUR teku od 5.6.2023. pa do isplate;

- 199,80 EUR teku od 5.7.2023. pa do isplate;

- 182,40 EUR teku od 5.8.2023. pa do isplate;

- 199,80 EUR teku od 5.9.2023. pa do isplate;

- 190,80 EUR teku od 5.10.2023. pa do isplate;

- 190,80 EUR teku od 5.11.2023. pa do isplate;

- 199,80 EUR teku od 5.12.2023. pa do isplate;

- 220,80 EUR teku od 5.1.2024. pa do isplate;

- 241,80 EUR teku od 5.2.2024. pa do isplate;

- 241,80 EUR teku od 5.3.2024. pa do isplate;

- 231,00 EUR teku od 5.4.2024. pa do isplate;

- 220,80 EUR teku od 5.5.2024. pa do isplate;

- 253,80 EUR teku od 5.6.2024. pa do isplate;

- 253,80 EUR teku od 5.7.2024. pa do isplate;

- 253,80 EUR teku od 5.8.2024. pa do isplate,

obračunatima za razdoblje do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodni tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja

koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena, te od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku IGRAF d.o.o., Josipa Jelačića 87/K, Daruvar, OIB: 31283280934, na ime rente za trajnu tuđu pomoć i njegu plaćati tužiteljici LC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], počevši od 1. rujna 2024. stalni mjesečni iznos od 253,80 EUR (dvjesto-pedeset-tri eura i osamdeset centi), s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od svakog 5. (petog) u mjesecu pa do isplate, obračunatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV. Djelomično se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete, i to u dijelu iznad iznosa od 16.320,00 EUR dosuđenog pod točkom I., pa do punog utuženog iznosa od 24.326,68 EUR.

V. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnične troškove u iznosu od 18.411,57 EUR (osamnaest-tisuća-četiristo-jedanaest eura i pedeset-sedam centi), sa zateznom kamatom počam od 27. studenog 2025. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica LC iz [adresa] podnijela je 10. studenog 2021. tužbu protiv tuženika IGRAF d.o.o. Daruvar radi naknade štete zbog ozljede na radu. U tužbi navodi u bitnome da je 4. svibnja 2021. tužiteljica stradala za vrijeme redovnog radnog vremena prilikom obavljanja redovitih i uobičajenih poslova radnika u proizvodnji kartonske ambalaže kod poslodavca IGRAF d.o.o., da je do nezgode došlo za vrijeme redovnog radnog vremena u prvoj smjeni, u proizvodnom pogonu - pogonu za izradu kartonske ambalaže prilikom rukovanja i upravljanja strojem za izradu utora na kartonu (šlic mašini) na način da je nož stroja, na kojemu je zaštitna naprava bila blokirana, zahvatio šaku lijeve ruke tužiteljice, uslijed čega je ista zadobila tjelesne ozljede, da je za štetu odgovoran poslodavac jer je propustio osigurati uvjete za siguran rad, a što je bio dužan prema čl.7. st.3. Zakona o radu, da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljede radi čega joj je pružena pomoć u Kliničkom bolničkom centru "Zagreb" u Zagrebu, i to: otvorene rane - frakture i deformacije prstiju lijeve šake, bez prisutne motorike i osjeta uslijed čega su joj operacijskim zahvatom semi-amputirani II, III, IV i V prst lijeve šake, a što u naravi predstavlja naruženje za koje tužiteljica potražuje naknadu,

da tužiteljica zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu potražuje novčanu naknadu u iznosu od 210.500,00 Kn (za pretrpljene bolove iznos od 30.000,00 Kn, za pretrpljeni strah 30.000,00 Kn, za duševne boli zbog smanjenih životnih aktivnosti 80.000,00 Kn, za duševne boli zbog naruženja 50.500,00 Kn i za tuđu pomoć i njegu 20.000,00 Kn, da se 27. srpnja 2021. preporučenom poštom tužiteljica obratila s odštetnim zahtjevom tuženiku, koji se o istom nije očitovao, pa predlaže da sud nakon provedenog postupka naloži tuženiku da tužiteljici isplati na ime naknade štete iznos od 210.500,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima od 28. srpnja 2021. do isplate, kao i da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu danom u podnesku od 3. prosinca 2021. godine tuženik je naveo u bitnome da nije sporno da je tužiteljica doživjela ozljedu na radu uslijed čega je zadobila tjelesne ozljede, a sporan je navod tužiteljice da je zaštitna naprava na stroju bila blokirana, o čemu je tužiteljica dala netočnu i nelogičnu pisanu izjavu nadležnom inspektoru rada, da je s obzirom na višestruke stupnjeve zaštite od ozljede radnika kod navedenog stroja nejasno kako je do ozljede tužiteljice uopće moglo doći, da je po tuženiku takva ozljeda mogla nastati jedino namjerno ili uslijed krajnje nepažnje tužiteljice kod rukovanja strojem, da niti jedna vrsta poslova na izradi odnosno rezanju kartona na tom stroju ne zahtjeva guranje ruke u stroj, a posebno ne guranje ruke ispod noževa stroja, da nije u potpunosti točna tvrdnja tužiteljice da je za štetu odgovoran tuženik jer je propustio osigurati uvjete za siguran rad, što je bio dužan prema čl. 7. st. 3. Zakona o radu, je samo djelomično točna, da je inspekcijskim nadzorom utvrđen propust u primjeni mjera zaštite na radu kod poslodavca zbog izostanaka stručne osposobljenosti za rukovanje i upravljanje strojevima na mehanizirani pogon kod tužiteljice, posljedica činjenice da je poslodavcu na tržištu rada teško naći radnike koji su obučeni za rad na strojevima u grani djelatnosti poslodavca (papirna konfekcija, tiskarska djelatnost) jer u okviru obrazovnog sustava kod nas ne postoje odgovarajuće stručne škole, da je tužiteljica umjesto u radnoj odjeći radila u svojoj trenirci, a u odnosu na utvrđeni propust da poslodavac na mjestu rada (stroju) nije imao postavljene sigurnosne znakove ni pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja sredstava rada, tuženik navodi da su se obavijesti nalazile nekoliko metara iza stroja na vidljivom mjestu, dakle u odnosu na utvrđene propuste u primjeni mjera zaštite na radu tuženik navodi da se radi o manjim propustima koji nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s nastalom ozljedom lijeve ruke kod tužiteljice te ni na koji način nisu utjecali na nastanak ozljede, da sukladno recentnoj sudskoj praksi kod sličnih ozljeda visina uobičajeno dosuđenih naknada oštećenicima je značajno niža od po tužiteljici zatraženog iznosa, da je primio odštetni zahtjev i na njega tužiteljici odgovorio svojim očitovanjem od 4. kolovoza 2021. godine, ne osporava da postoji njegova objektivna odgovornost za nastalu štetu odnosno povredu prava osobnosti na zdravlje tužiteljice ali smatra da doprinos tužiteljice štetnom događaju iznosi najmanje 80%. Zaključno tuženik ne osporava pravnu osnovu ali osporava visinu potraživanja tužiteljice.

3.1. Tužiteljica je najprije na pripremnom ročištu 3. veljače 2022. i u podnesku od 16. veljače 2022., a konačno (nakon provedbe medicinskih vještačenja) i u podnesku od 3. rujna 2024. specificirala tužbeni zahtjev tako da zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu potražuje novčanu naknadu u iznosu od 24.326,68 EUR (za pretrpljene bolove 5.000,00 EUR, za pretrpljeni strah 1.000,00 EUR, za duševne boli zbog smanjenih životnih aktivnosti 10.000,00 EUR, za duševne boli zbog naruženosti 7.366,12 EUR, za tuđu pomoć i njegu 960,56 EUR), zatim na ime dospjele rente za trajnu tuđu pomoć i njegu od 1. 9. 2021. do 1. 8. 2024. potražuje iznos od 6.933,00 EUR (za rujan 2021. iznos 153,60 EUR, za listopad 2021. iznos 161,40 EUR, za studeni 2021. iznos 153,60 EUR, za prosinac 2021. iznos 147,00 EUR, za siječanj 2022. iznos 177,60 EUR, za veljaču 2022. iznos 186,60 EUR, za ožujak 2022. iznos 162,00 EUR, za travanj 2022. iznos 177,60 EUR, za svibanj 2022. iznos 169,80 EUR, za lipanj 2022. iznos 169,80 EUR, za srpanj 2022. iznos 177,60 EUR, za kolovoz 2022. iznos 162,00 EUR, za rujan 2022. iznos 169,80 EUR, za listopad 2022. iznos 177,60 EUR, za studeni 2022. iznos 169,80 EUR, za prosinac 2022. iznos 169,80 EUR, za siječanj 2023. iznos 190,80 EUR, za veljaču 2023. iznos 210,00 EUR, za ožujak 2023. iznos 182,40 EUR, za travanj 2023. iznos 210,00 EUR, za svibanj 2023. iznos 182,40 EUR, za lipanj 2023. iznos 190,80 EUR, za srpanj 2023. iznos 199,80 EUR, za kolovoz 2023. iznos 182,40 EUR, za rujan 2023. iznos 199,80 EUR, za listopad 2023. iznos 190,80 EUR, za studeni 2023. iznos 190,80 EUR, za prosinac 2023. iznos 199,80 EUR, za siječanj 2024. iznos 220,80 EUR, za veljaču 2024. iznos 241,80 EUR, za ožujak 2024. iznos 241,80 EUR, za travanj 2024. iznos 231,00 EUR, za svibanj 2024. iznos 220,80 EUR, za lipanj 2024. iznos 253,80 EUR, za srpanj 2024. iznos 253,80 EUR, za kolovoz 2024. iznos 253,80 EUR), te na ime rente za trajnu tuđu pomoć i njegu s početkom od 1. rujna 2024. pa ubuduće mjesečni iznos 253,80 EUR.

3.2. Tuženik se u podnesku od 8. listopada 2024. usprotivio specificiranom tužbenom zahtjevu za naknadu štete kao i novom tužbenom zahtjevu za rentu za trajnu tuđu pomoć i njegu, dakle, nije se usprotivio samoj preinaci tužbe koju je tužiteljica izvršila u podnesku od 3. rujna 2024. i upustio se u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi.

3.3. Zbog toga se sukladno odredbi čl.190. st.4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) smatra da postoji njegov pristanak na preinaku.

3.4. Tužiteljica je, s obzirom na stopu inflacije u razdoblju nakon 2020. godine, u podnesku od 16. rujna 2025. specificirala tužbene zahtjeve tako da glase: "1. Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici iznos 27.325,56 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 22.7.2021. pa do isplate.

2. Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici na ime dospjele rente za trajnu tuđu pomoć i njegu od 1.9.2021. do 1.9.2025. iznos 10.232,40 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje na iznos: - 153,60 EUR teku od 5.9.2021. pa do isplate; - 161,40 EUR teku od 5.10.2021. pa do isplate; - 153,60 EUR teku od 5.11.2021. pa do isplate; - 147,00 EUR teku od 5.12.2021. pa do isplate; - 177,60 EUR teku od 5.1.2022. pa do isplate; - 186,60 EUR teku od 5.2.2022. pa do isplate; - 162,00 EUR teku od 5.3.2022. pa do isplate; - 177,60 EUR teku od 5.4.2022. pa do isplate; - 169,80 EUR teku od 5.5.2022. pa do isplate; - 169,80 EUR teku od 5.6.2022. pa do isplate; - 177,60 EUR teku od 5.7.2022. pa do isplate;

- 162,00 EUR teku od 5.8.2022. pa do isplate; - 169,80 EUR teku od 5.9.2022. pa do isplate; - 177,60 EUR teku od 5.10.2022. pa do isplate; - 169,80 EUR teku od 5.11.2022. pa do isplate; - 169,80 EUR teku od 5.12.2022. pa do isplate; - 190,80 EUR teku od 5.1.2023. pa do isplate; - 210,00 EUR teku od 5.2.2023. pa do isplate; - 182,40 EUR teku od 5.3.2023. pa do isplate; - 210,00 EUR teku od 5.4.2023. pa do isplate; - 182,40 EUR teku od 5.5.2023. pa do isplate; - 190,80 EUR teku od 5.6.2023. pa do isplate; - 199,80 EUR teku od 5.7.2023. pa do isplate; - 182,40 EUR teku od 5.8.2023. pa do isplate; - 199,80 EUR teku od 5.9.2023. pa do isplate; - 190,80 EUR teku od 5.10.2023. pa do isplate; - 190,80 EUR teku od 5.11.2023. pa do isplate; - 199,80 EUR teku od 5.12.2023. pa do isplate; - 220,80 EUR teku od 5.1.2024. pa do isplate; - 241,80 EUR teku od 5.2.2024. pa do isplate; - 241,80 EUR teku od 5.3.2024. pa do isplate; - 231,00 EUR teku od 5.4.2024. pa do isplate; - 220,80 EUR teku od 5.5.2024. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.6.2024. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.7.2024. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.8.2024. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.9.2024. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.10.2024. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.11.2024. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.12.2024. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.1.2025. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.2.2025. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.3.2025. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.4.2025. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.5.2025. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.6.2025. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.7.2025. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.8.2025. pa do isplate; - 253,80 EUR teku od 5.9.2025. pa do isplate, sve u roku 15 dana.

3. Nalaže se tuženiku na ime rente za trajnu tuđu pomoć i njegu plaćati tužiteljici počevši od 1. listopada 2025. stalni mjesečni iznos 253,80 EUR s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od svakog 5. (petog) u mjesecu pa do isplate.

4. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici i trošak parničnog postupka, također s pripadajućim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku 15 dana."

3.5. Tuženik se u podnesku od 15. listopada 2025. i na ročištu za glavnu raspravu 21. listopada 2025. usprotivio navedenoj preinaci tužbe.

3.6. Rješenjem donesenim na ročištu za glavnu raspravu 21. listopada 2025. odlučeno je da se ne dopušta navedena preinaka tužbe jer je protivno odredbama čl.190. ZPP učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka i jer joj se tuženik usprotivio. Sud nije našao da bi primjena zakonskih odredbi o uvjetima i ograničenjima za preinaku tužbe u konkretnom slučaju uzrokovala povredu ustavnog i konvencijskog prava tužiteljice na pristup sudu.

3.7. Stoga je ovom presudom meritorno odlučeno o tužbenim zahtjevima postavljenima u podnesku od 3. rujna 2024.

4.1. Tuženik je na ročištu za glavnu raspravu 6. studenog 2024. predložio da sud odredi prekid ovog parničnog postupka do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka ovog suda br. K-22/2024, predmet kojega je eventualna kaznena odgovornost odgovornih osoba tuženika za ozljeđivanje tužiteljice.

4.2. Rješenjem donesenim na istom ročištu (protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba; čl.218. st. 2. ZPP) sud je odbio taj prijedlog te je parnični postupak odmah nastavljen. To stoga što pitanje eventualne kaznene odgovornosti odgovornih osoba pravne osobe tuženika za ozljedu na radu koju je pretrpjela tužiteljica ne predstavlja prethodno pravno pitanje (čl.12. ZPP) u ovom postupku predmet kojega je građanskopravna odgovornost tuženika za štetu.

5.1. Izvedeni dokazi:

- isprave: odštetni zahtjev od 27. srpnja 2021. s poštanskom potvrdom o primitku (str. 5), medicinska dokumentacija tužiteljice (str. 6-14, 80-95, 98, 314-326 i 357), zapisnik Državnog inspektorata RH o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 26. lipnja 2021. (str. 15-25), pisana izjava tužiteljice od 8. lipnja 2021. (str. 32-33), zapisnik o osposobljenosti radnika za rad na siguran način (str. 34-35), ispit - provjera znanja za rad na siguran način (str. 36-39), uvjerenje o osposobljenosti za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara (str. 40), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika (str. 41), očitovanje tuženika na odštetni zahtjev od 4. kolovoza 2021. (str. 42-43), fotografije zaštitne radne obuće (str. 69-72), rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru br. Kis-DO-53/2022 od 5. listopada 2022. (str. 129-133), potvrda o preuzimanju radnih cipela (str. 226), mišljenje o značajkama strojeva - izvor Internet (st. 227), obavijest o donesenom nalazu i mišljenju od 13. ožujka 2023. - OB- 1 (str. 240), rješenje HZMO, Područni ured u Bjelovaru od 15. svibnja 2023. (str. 268), spis ovog suda posl. br. K-22/2024 (u omotnici na str. 281: preslika optužnice KO-DO-372/2023, nalaz i mišljenja strojarskog vještaka Damira Majerića i rješenje posl. br. Kov-336/2023-10 od 11. 12. 2023.) i ispis e-mail korespondencije između JC, stručnjaka zaštite na radu, i RC, djelatnice Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske (str. 374-378),

- pročitan je zapisnik (str. 113-116) s iskazima svjedoka IC, GC i DC (op. zbog promjene suca glavna rasprava počela je iznova 6. ožujka 2024., a ti su svjedoci ranije neposredno bili saslušani pred drugim sucem; čl.315. st.3. ZPP),

- saslušana je tužiteljica (str. 289-291) i zakonski zastupnici tuženika (članovi uprave) ŽC (str. 291-293), ĆC (str. 293) i OC (str. 294),

- medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prim. dr. sc. Mariji Kudumija Slijepčević, spec. forenzičke psihijatrije (pisani nalaz i mišljenje: str. 136-144,usmeno saslušanje: str. 262-263, pisano očitovanje: str. 331),

- medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Zvonimiru Puljizu, spec. kirurgije i subspec. plastične kirurgije (pisani nalaz i mišljenje: str. 153-157, pisano očitovanje: str. 190-191, usmeno saslušanje: str. 263-264),

- vještačenje zaštite na radu po stalnom sudskom vještaku Robertu Ostrunu, dipl. ing. (pisani nalaz i mišljenje: str. 196-204, pisano očitovanje: str. 233-237, usmeno saslušanje: str. 264-266),

- financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Mentat d.o.o. Bjelovar (pisani nalaz i mišljenje: str. 301-305).

- uviđaj stroja i rekonstrukcija štetnog događaja uz sudjelovanje vještaka strojarske struke Nevena Ereša, dipl. ing., (zapisnik: str. 382-385; pisani nalaz i mišljenje: str. 395-400).

5.2. Prijedlog tuženika za provedbu novog vještačenja po vještaku zaštite na radu i prijedloga za provedbu dopunskog medicinskog vještačenja po vještaku spec. fizijatru radi utvrđenja funkcije šake tužiteljice i utjecaja na smanjenu životnu aktivnost, odbijeni su jer su, u mjeri u kojoj je to bilo objektivno moguće, odlučne činjenice u ovoj pravnoj stvari utvrđene iz već izvedenih dokaza. Osim toga izvođenje daljnjih dokaza dovelo bi do nerazumno dugog trajanja postupka, posebno s obzirom na odredbu čl.434. st.1. ZPP o dužnosti hitnog postupanja u parnicama iz radnih odnosa.

6. Tužbeni zahtjev iz točke 1. iz podneska tužiteljice od 3. rujna 2024. je djelomično osnovan, a tužbeni zahtjevi iz točke 2. i 3. su osnovani u cijelosti.

7. Nesporne činjenice:

- tužiteljica je 4. svibnja 2021., kao radnica tuženika, pretrpjela ozljedu na radu na način da je nož stroja na kojemu je radila zahvatio šaku njezine lijeve ruke i teško ju ozlijedio.

8. Sporne činjenice:

- uzrok štetnog događaja,

- doprinos tužiteljice nastanku štete,

- trajanje i intenzitet kod tužiteljice pretrpljenih fizičkih bolova, straha i duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti i naruženja zbog pretrpljene ozljede, te postojanje, opseg i trajanje potrebe za tuđom pomoći i njegom.

9. Sadržaj izvedenih dokaza:

9.1. Isprave:

9.1.1. Sadržaj medicinske dokumentacije tužiteljice posebno se ne izlaže jer je bio predmet stručne analize od strane medicinskih vještaka.

9.1.2.1. Sadržaj isprava vezano za inspekcijski nadzor, osposobljenost tužiteljice za rad na siguran način i korištenje zaštitne radne obuće ne izlaže se detaljno jer je bio predmet stručne analize od strane sudskog vještaka zaštite na radu.

9.1.2.2. U zapisniku Državnog inspektorata Republike Hrvatske o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 26. lipnja 2021. zaključeno je da je poslodavac dopustio rukovanje strojem za izradu utora na kartonskoj ambalaži, odnosno dopustio je obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada (op. koji su kao takvi određeni u samom aktu poslodavca: procjeni rizika br. 052-2018 izrađenoj u siječnju 2018.) radnici LC koja ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za te poslove, što je u suprotnosti s čl.36. st.1. Zakona o zaštiti na radu. Ti se propisi odnose na stručnu osposobljenost za rukovanje i upravljanje strojevima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti. Radnica nije koristila propisanu osobnu zaštitnu opremu jer ju poslodavac nije osigurao, što je bio dužan sukladno čl.41. st.5. Zakona o zaštiti na radu. U trenutku događaja poslodavac nije imao na mjestu rada ozlijeđene radnice niti na sredstvu rada - stroju za izradu utora na kartonu,

trajno postavljene sigurnosne oznake niti je postavio pisane obavijesti i upute o načinu korištenja sredstva rada, što je u suprotnosti s čl.53. st.1. i 2. Zakona o zaštiti na radu.

9.1.2.3. Iz navedenog zapisnika proizlazi i da je prilikom očevida stroja inspektoru rada demonstriran način rada stroja i nije moglo biti zaključeno na koji način je lijeva šaka tužiteljice dospjela iza zaštitne ograde u mjesto obrade i doseg noževa stroja, da se kod podignute zaštitne ograde pritiskom prsta na tipkalo deaktivira zaštita, a moguće je isključiti zaštitu na način da se tipkalo drži pritisnuto neovisno o zaštitnoj ogradi, primjerice pomoću trake kojom se prelijepi tipkalo u pritisnutom položaju. Iz zapisnika proizlazi i da je tužiteljica inspektoru izjavila (8. lipnja 2021.) da je u trenutku štetnog događaja sigurnosna naprava (tipkalo) bila blokirana selotjpom, da su iz tog razloga noževi radili i s podignutom zaštitnom ogradom te joj je u jednom trenutku lijeva šaka ušla u radni prostor noževa.

9.1.3. Iz ispisa e-mail korespondencije iz siječnja 2024. između JC, stručnjaka zaštite na radu, i RC, djelatnice Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske proizlazi da prema mišljenju navedene djelatnice Ministarstva predmetni stroj za izradu utora na kartonskoj ambalaži ne predstavlja opremu na kojoj nije moguće primijeniti odgovarajuću zaštitu od mehaničkih opasnosti, pa poslove rukovatelja tom radnom opremom ne bi trebalo tretirati kao poslove s posebnim uvjetima rada u smislu Pravilnika o posebnim uvjetima rada (Narodne novine, br. 5/84).

9.1.4. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured u Bjelovaru, od 15. svibnja 2023. i iz obavijesti o donesenom nalazu i mišljenju od 13. ožujka 2023. - OB-1 proizlazi da navedenim nepravomoćnim rješenjem tužiteljici - kao osiguranici, nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, i to stoga što je nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenja, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenja Bjelovar, od 8. ožujka 2023. ocijenjeno da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti jer još nisu nastale trajne promjene u zdravstvenom stanju koje uzrokuju smanjenje radne sposobnosti te je potrebno provesti daljnje liječenje.

9.1.5. Iz rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru br. Kis-DO-53/2022 od 5. listopada 2022. i iz spisa ovog suda posl. br. K-22/2024 proizlazi da se vezano za predmetni štetni događaj protiv TC, ŽC i ČC vodi kazneni postupak zbog sumnje da su počinili teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti.

9.1.6. Iz spisa ovog suda posl. br. K-22/2024 proizlazi i da je prije podizanja optužnice u tom kaznenom postupku po nalogu Općinskog državnog odvjetništva u Bjelovaru provedeno strojarsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Damiru Majeriću, te se u njegovom pisanom nalazu i mišljenju navodi u bitnome da je stroj 16. lipnja 2023. prilikom uvida u njegovo stanje bio u ispravnom stanju, svi ključni sklopovi su testirani i ništa ne upućuje da je prilikom ozljeđivanje LC **.**.2021. stroj bio neispravan, da se prilikom testiranja nožne pedale moglo primijetiti da je za njeno aktiviranje na pritisak papučice potreban vrlo dobar osjeća koji rukovalac mora imati, da uzimajući u obzir činjenicu da je ženska obuća u prosjeku manjih dimenzija od muške, svejedno se može zaključiti da se u kućištu pedale obuća može relativno lako zaglaviti, a da se cipela prilikom umetanja u pedalu ne bi zaglavila trebao bi spriječiti plastični graničnik koji se nalazi u kućištu pedale, međutim, otpor prodiranju cipele koji bi graničnik trebao pružiti je dosta mali te je gotovo neprimjetan prilikom guranja cipele u unutrašnjost pedale, da dok je zaštitna ograda spuštena položaj prvog noža je teško uočljiv, odnosno kroz mrežu zaštitne ograde vrlo je teško vidjeti koliko je nož udaljen od zaštitne ograde, da ukoliko je radnik na stroju namještao karton u stroj bez podizanja zaštitne ograde, a ruka bi se prilikom namještanja kartona našla u blizini noža, radnik bi teže mogao uočiti kolika je udaljenost između noža i njegove ruke, te bi u tom slučaju radnik trebao progurati prste kroz procijep između kućišta stroja i zaštitne ograde koji iznosi 37 mm i time se približiti nožu, da je položaj noža teže uočljiv zbog činjenice da je pletivo koje se nalazi na zaštitnoj ogradi relativno gusto pa se kroz mrežu teže vidi ali i zbog relativno slabije rasvjete na tom mjestu, da prilikom namještanja kartona u stroj dobru vidljivost odnosno položaj noževa u odnosu na položaj njegove ruke radnik ima samo u slučaju dok je zaštitna ograda podignuta, a u tom slučaju aktiviran je trajni prekidač (senzor) koji ne dozvoljava da se slučajnim pritiskom (eventualnim zaglavljivanjem cipele) na papučicu nožne pedale, noževi spuste odnosno odrade ciklus odrezivanja, da nakon namještanja kartona i spuštanja zaštitne ograde deaktivira se senzor (trajni prekidač) te je radni ciklus odrezivanja moguće izvršiti, da ukoliko bi se zaštitna ograda njenim podizanjem stavila izvan funkcije a trajni prekidač na bilo koji način deaktivirao odnosno isključio, moglo bi se dogoditi da se eventualnim zaglavljivanjem cipele u kućištu pedale nekontrolirano spuste noževi te pri tome ozljede radnika ukoliko on u isto vrijeme rukama vrši namještanje kartona u blizini noževa.

9.2. Svjedoci:

9.2.1. Svjedok IC iskazala je:

„Ja sam zaposlena kod tuženika kada me se pita na kojem radnom mjestu. Mogu reći da obavljam sve vrste poslova kako me se rasporedi. Osobno nisam vidjela događaj u kojemu je tužiteljica pretrpjela ozljedu na radu. Na stroju šlicerici također sam obavljala poslove, a ne znam koliko puta i koliko često je tužiteljica obavljala poslove na tome stroju. Mogu reći da kada stavljamo karton u taj stroj, ne dolazim u situaciju da bih prste stavljala u prostor ispod noževa. Jedino u situaciji kada idem nešto čistiti tada dolazi u ovaj prostor ispod noževa, ali tada stroj treba svakako ugasiti. Kada me se pita postoji li određene sigurnosne naprave za zaustavljanje ovog stroja mogu reći da stroj pokrećemo tako da nogom stanemo na jednu papučicu koja se nalazi ispod stroja na tlu i kada maknemo nogu s te papučice stroj se zaustavlja. Nad strojem postoji zaštitna metalna mreža koja se nalazi po dužini cijeloga stroja, koja treba zaštiti da se rukama ne ide pod noževe, a sa lijeve strane stroja nalazi se sklopka na koju se ručno zaustavlja stroj. Nisam bila upoznata da nisam stručno osposobljena za rad na ovom stroju šlicerici prije nego sam je radila na tom stroju. Ne znam i nisam sigurna jesu li na predmetnom stroju postojale upute za siguran rad u vrijeme prije nastanka štetnog događaja. Ne mogu odgovoriti je li u vrijeme u štetnog događaja bila spuštena sigurnosna zaštitna mreža jer sam radila u to vrijeme na drugom stroju udaljena nekih 20-30 m. Inače kada god počinjemo prvi put nešto raditi šefica ŽC objašnjava radnicima na što moraju pripaziti kod rada u sigurnosnom smislu. Na predmetnom stroju nisam nikada radila tzv. saće ili kratke kartone. Većinom radim na poslu s rukavicama ali si rukavice sama kupujem u trgovini iz razloga što imam osteoartritis. Kada sam počela raditi, o sigurnom načinu rada prošla sam obuku, a obučila me je šefica ŽC.“

9.2.2. Svjedok GC iskazao je:

„Ja sam zaposlen u Igrafu unazad 4-5 godina, a nisam osobno vidio događaj u kojemu je tužiteljica ozlijeđena na radu. Radim na radnom mjestu na ljepilici. Radio sam i na stroju tzv. "šlicer" ali tek povremeno, unazad godinu dana sam radio možda nekih 10-ak puta. Prije nego što sam prvi puta radio na tom stroju meni je objašnjeno kako trebam raditi na tom stroju od strane DC. Na ovome stroju postoje određene zaštite i to je glavna sklopka za isključivanje stroja iz rada, mreža metalna kao zaštita koja sprječava da se rukama ide ispod noževa time da dok god glavna sklopka nije isključena, moguće je sa nogom na papučici pokrenuti stroj pa ako se ide čistiti tada je potrebno rukama ići i u područje ispod noževa, nužno je na glavnu sklopku isključiti stroj. Inače za vrijeme redovnog rada, nema potrebe rukama ići u područje zahvata noževa. Tužiteljica je radila na ovome stroju po potrebi, kao i ostali radnici. U vremenskom razdoblju prije ovih zadnjih godinu dana također sam radio povremeno na stroju tzv. šlicer. Prije 4. svibnja 2021., a kada sam radio na stroju šlicer, nisam bio stručno osposobljen za rad na tome stroju. Meni zapravo nije jasan ovaj pojam što bi to značilo stručno osposobljen. Prije 4. svibnja 2021. nisam imao nikakvu potvrdu o tome da sam prošao obuku vezano za rad na ovome stroju, a nakon 4. svibnja 2021. posjedujem tu potvrdu. Nikada nisam radio na izradi tzv. saće odnosno malog kartona. Inače je šefica ŽC zadužena za to da vodi brigu i nadzor oko toga da li radnici obavljaju posao na siguran način."

9.2.3. Svjedok FC iskazao je:

"Zaposlen sam u Igrafu unazad 16 godina, a zaposlen sam na radnom mjestu rezača. Osobno nisam vidio događaj u kojemu je tužiteljica ozlijeđena na radu kod tuženika. Radio sam i radim na stroju tzv. šlicerica i to skoro svaki dan. O veličini kartona ovisi koliko blizu ruke idu kod noževa tako da ukoliko je karton kraći dolazi se prstima blizu noževa. Naime, ako je karton uži tada je potrebno rukama pridržati taj karton jer ga stroj podigne i u toj situaciji postoji mogućnost da prsti dođu u područje zahvata noževa. Kada sam ja prvi puta došao ovaj stroj, a to je bilo prije 15 godina, tada smo se sami učili o tome kako ćemo raditi na tome stroju time što nam je u tome pomagao i ZC koji je u to vrijeme bio šef firme. Nadalje mogu reći da na ovome stroju postoje sigurnosni mehanizmi, tako postoji jedna metalna mreža koja je naknadno postavljena prije nekih 14 godina, a njezina funkcija je da onemogući da se većim dijelom ruku dođe u područje zahvata noževa. U situaciji kada se čisti stroj tada je moguće gotovo cijelim rukama ući u područje zahvata noževa, i stoga je funkcija ove metalne mreže onemogućiti da se za vrijeme rada stroja dođe u to područje. Postoje još dvije sklopke tzv. total sklopka čija je funkcija da se brže po potrebi zaustavi stroj i postoji glavna sklopka, kada je potrebno isključiti redovno stroj. Stroj se inače pokreće s nogom pritiskom na papučicu koja se nalazi ispod stroja na tlu. Inače se kartoni režu na različite mjere u smislu dužina. Ovaj stroj ima 4 noža koja su pomična u smislu da se mogu pomaknuti lijevo ili desno ovisno po potrebi. Otprilike je širina ovoga stroja oko 2 m i, neovisno o tome koji je karton dužine kada se radi i na ovome stroju, uvijek se stoji na ovoj lijevoj odnosno od sredine prema lijevoj strani stroja. Tužiteljica je na predmetnom stroju radila dosta često. Krajnji lijevi nož na predmetnom stroju je statičan, znači ne može se pomaknuti lijevo ili desno. U situaciji kada je spuštena ova metalna mreža a karton je uži dolazi se do situacije da se sa rukama ide blizu noževa onako kako je prethodno opisano. Prije nego što sam počeo raditi na ovom stroju nisam bio stručno osposobljen za rad na tome stroju. Kod tuženika postoje kontrole oko načina rada u proizvodnji i pridržavanje mjera sigurnosti i zaštite na radu, a provodila ih je ŽC. Pojašnjava da je ŽC inače njegova sestra. Nekada se događalo da kod rada na ovom stroju ova metalna mreža bude podignuta, kada se radilo na tzv. problematičnim kutijama, a pojašnjava da se radilo o uskim trakicama. U vrijeme prije štetnog događaja na predmetnom stroju nisu postojale upute o sigurnom načinu rada na tom stroju, već samo upute o zaštiti na radu. Uske trakice koje sam spomenuo otprilike su bile širine oko 10 cm."

9.3. Iskazi stranaka:

9.3.1. Tužiteljica LC iskazala je:

"Ja sam radnica tuženika od 2019. Tamo sam radila na različitim poslovima na lijepljenju i rezanju kartona. Također sam radila i na tzv. šlic mašini. Za rad na tom stroju nisam bila posebno obučavana već mi je način rada kratko pokazao kolega, mislim da je to bio KC. Inače svi mi radnici se izmjenjujemo na različitim radnim zadacima odnosno strojevima. Na tom stroju rade se utori na kartonu. Moguće je na taj način obrađivati karton u različitim dimenzijama. Nakon što su mi predočene fotografije tog stroja u spisu (opaska suca: riječ je o fotografijama koje su priložene uz nalaz i mišljenje strojarskog vještaka u spisu kaznenog predmeta) mogu reći da metalna mreža crvene boje koja je vidljiva na tom stroju uvijek je tokom rada bila podignuta i nikada nisam vidjela da bi ona bila spuštena. Ja sam inače na stroju primijetila tu mrežu ali nisam ni znala čemu ona služi. Svi radnici radili su na tom stroju na isti način kao i ja, odnosno mreža nikada nije bila spuštena. Radila sam s kartonom koji je bio vrlo uzak i malih dimenzija. Mislim da se radilo o dimenzijama od 30 puta 50 ili 30 puta 60 cm, ali ne sjećam se točno. Prilikom rada s kartonom tako malih dimenzija rukama se baš mora ući u stroj, odnosno jako približiti noževima. Rad s kartonom tih dimenzija tog dana je nastavljen od prethodnog dana. Samog trenutka ozljeđivanja sjećam se djelomično, odnosno sjećam se da je u trenutku kada mi je nož porezao šaku lijeve ruke, zacrnilo mi se pred očima i izgubila sam svijest. Ne znam točno koliko dugo sam bila bez svijesti ali sjećam se da mi je u trenutku kada mi se svijest vratila noga bila zaglavljena u papučici. Inače radi se o papučici pomoću koje se pritiskom noge pokreći noževi na stroju. Sjećam se da mi je netko od kolega pružio prvu pomoć, a nakon toga pružena mi je hitna pomoć u Domu zdravlja u Daruvaru, potom na hitnom prijemu u bolnici u Pakracu, a nakon toga istoga dana u bolnici Rebro na plastičnoj kirurgiji. Istoga dana operirana sam u bolnici Rebro te sam u toj bolnici bila hospitalizirana sve do 28. svibnja. Nakon otpuštanja iz bolnice bila sam kod kuće gdje mi je bila potrebna pomoć i njega te mi je medicinska sestra dolazila previjati ranu. Prilikom operacije su mi ugrađene žice u šaku lijeve ruke te su mi nakon nekog vremena te žice izvađene u bolnici Rebro. Fizikalnu terapiju sam obavija u Daruvarskim toplicama.

I nakon toga svega ja se ne mogu služiti šakom lijeve ruke odnosno nema dobar veliki hvat, a mali hvat uopće nemam. Primjerice u toj ruci ne mogu držati čašu. Potrebna mi je pomoć prilikom različitih poslova i uglavnom mi ju pružaju moji roditelji. Inače živim sa roditeljima i sinom starim 11 godina. Prilikom hranjenja ne mogu primjerice sama rezati meso već to uglavnom učini moja majka za mene. Do dan danas se liječim psihijatrijski u bolnici u Bjelovaru. Jednom tjedno dolazim u dnevnu bolnicu. Ja s lijevom rukom gotovo ne mogu izvoditi nikakve radnje, osim ukoliko se radi o nekakvom podizanju predmeta istovremeno s obje ruke. Nikada nisam primila pisane upute za rad na tom stroju niti pisane upute vezano za zaštitnu mrežu na tom stroju ili vezano za bilo koju drugu zaštitnu funkciju. Na stroju nije bilo upozorenja vezano za način rada ili za korištenje zaštitne mreže. Prilikom ozljeđivanja od zaštitnih sredstava imala sam radne cipele koje sam dobila od poslodavca, a nisam imala rukavice niti ih dobila od poslodavca. Nakon izlaska iz bolnice osim previjanja od strane medicinske sestre imala sam i pomoć svojih ukućana. Pomoć mojih ukućana svakodnevna je sve do danas. Vezano za moj iskaz dan inspektoru, ostajem kod onoga što sam rekla, odnosno da do dana ozljeđivanja nisam znala da postoji zaštitna ograda, međutim, i ranije sam primijetila da je na tom stroju nešto zalijepljeno selotejpom, pa kad sam naknadno razgovarala sa inspektorom i kad mi je on pokazao fotografiju stroja sa spuštenom zaštitnom mrežom, shvatila sam da je bio priljepljivan nekakav senzor, te sam shvatila da je on vezan za zaštitnu ogradu, jer mi je inspektor rekao da stroj ne može raditi ukoliko zaštitna ograda nije spuštena. Vidjela sam da je nešto zalijepljeno na stroju, ali ne sjećam se jesam li ikada vidjela nekoga da vrši lijepljenje. Vezano za to pitala sam nekoga od radnika o čemu se radi, ne sjećam se više koga, a taj mi je rekao da to tako mora biti da bi stroj radio. Toga dana kad sam pretrpjela ozljedu, radila sam s kartonima dimenzija otprilike 30 sa 50 ili 30 sa 60 cm, koje sam prethodno rezala iz većeg kartona dimenzija otprilike metar ili nešto manjih dimenzija. Na stroju je prvi nož statičan, a drugi noževi se mogu pomjerati odnosno mogu se podešavati dimenzije za obradu kartona. Prije štetnog događaja nije se događalo da mi se noga zaglavi u kutiji prekidača za noževe, već samo taj put kad sam se ozlijedila. Automobil vozim ali rijetko. Ne idem u teretanu."

9.3.2. Zakonska zastupnica tuženika ŽC iskazala je:

"Ja sam član uprave tuženika od 2018. s tim da je ista djelatnost i prije toga obavljanja u sklopu obrta. Obrt je osim toga obavljao i tiskarsku djelatnost. Šlic mašinu smo nabavili otprilike 2012. ili 2013. a 2014. je atestirana i stavljena u puni pogon. U vrijeme kad smo nabavili taj stroj naprijed nije bilo zaštitne ograde, ali vidjelo se da za nju postoje nosači, tako da smo sami načinili tu ogradu nakon čega je izvršeno atestiranje. Prilikom radova na stroju stroj može raditi samo ukoliko je zaštitna ograda spuštena. Ograda je spojena na tipkalo. Ukoliko je tipkalo spušteno stroj može raditi, a ako je tipkalo dignuto stroj ne funkcionira. Tipkalo se diže u situacijama kad je potrebno namještanje, ali i u situaciji kada je potrebno rezati karton na način da se ograda podigne i karton namjesti, nakon čega se ograda spušta i vrši rezanje, a to se čini u slučajevima kada je karton kraći od dosega same ograde. Ja nisam nikada primijetila da bi radnici zaobilazili zaštitu i radili sa podignutom zaštitnom ogradom. Zaobilaženje zaštite moglo bi se izvesti na način da se nekakav teški predmet nasloni na stroj na mjesto gdje naliježe ograda te u tom slučaju senzor ne poznaje kao da je ograda spuštena,

a zaobilaženje zaštite je također moguće izvesti preljepljivanjem tipkala. Upravo preljepljivanje tipkala trakom koju je donio strojarski vještak vršeno je od strane vještaka prilikom isprobavanja stroja. Radi se o krep traci. Inače takve vrste traka mi koristimo u proizvodnji. Nikada nisam vidjela da bi netko od radnika lijepljenjem te trake preko tipkala zaobišao zaštitu. Ja nisam bila nazočna prilikom ozljeđivanja tužiteljice i nisam točno vidjela što se dogodilo. Ne znam točno kako je moglo do toga doći. Dan ranije na tom stroju tužiteljica je radila na izradi kutnika koji služe za zaštitu ruba paleta. Radi se o kartonima dimenzija 20 sa 50 cm. Pretpostavljam da je i taj dan kad je došlo do ozljede tužiteljice ona nastavila raditi na izradi tih kutnika. Moram pojasniti da se radi o gotovom proizvodu navedenih dimenzija, a kartonski elementi od kojih se ti kutnici izrađuju su veći. Ti kartonski elementi mogu biti različitih veličina, npr. 2 metra i slično. Što se tiče konkretnog procesa rada prilikom izrade kutnika, ja ne vidim da bi u bilo kojoj fazi rada postojala povećana opasnost s tim da općenito mogu reći da uvijek postoji određena opasnost prilikom rada sa strojevima i uvijek je potreban oprez. Napominjem da prilikom tog procesa rada razmak između noževa je 50 cm, što znači da ima dovoljno prostora i ne bi smjelo doći do toga da ruka dođe u prostor ispod noža. Budući da nisam bila nazočna i nisam vidjela kako je došlo do ozljede, ne mogu o tome ništa konkretno reći, a također i nisam sigurna kako je uopće moguće doći do ozljede, možda postoji mogućnost da je do ozljede došlo prilikom čišćenja otpada koji se u većoj mjeri nakuplja uz lijevi nož i moguće je možda da je prilikom čišćenja tog otpada tužiteljica rukom prišla tom nožu. Navedeni stroj i dalje je u pogonu u našoj firmi i nakon ovog štetnog događaja. Način rada je identičan kao prije. I na tom stroju i na svim strojevima postojala su pisana upozorenja, odnosno upute, a nisam sigurna kako i u kojem trenutku je upozorenje sa šlic mašine otpalo ili uklonjeno prije samog štetnog događaja. Ja vršim raspored radnika, odnosno izdajem naloge za rad. U vrijeme štetnog događaja bilo je zaposleno otprilike 15 radnika, a sada ih ima nešto manje. Na strojevima ne rade svi radnici, već se početnici prvo uvode u rad i obučavaju te tek s vremenom i stjecanjem iskustva počinju raditi na strojevima. Tužiteljica u razdoblju od otprilike 3-4 mjeseca nakon zapošljavanja nije radila na strojevima i počela je raditi nakon toga. Radnici se rotiraju na strojevima kako bi se izbjegao predug rad na pojedinom stroju i predugo zadržavanje u određenim položajima tijela. Tužiteljica je prije štetnog događaja radila na ovom stroju otprilike dva ili tri puta tjedno po nekoliko sati, dakle, ne cijelo dnevno radno vrijeme. Sve poslove vezano za zaštitu na radu, ocjenu rizika, osposobljavanje radnika za zaštitu na radu i slično, za tuženika je vršila tvrtka Ening odnosno konkretno JC, radnica te tvrtke. Prilikom inspekcije od strane inspektora zaštite na radu on je ukazao da za ovaj stroj radnici nisu bili stručno osposobljeni, međutim, propisano je da je stručno osposobljavanje za rad na strojevima potrebno ukoliko se radi o strojevima koji nemaju zaštitne mehanizme, dakle, obveza takvog osposobljavanja ne odnosi se na ovaj konkretni stroj koji ima svoj zaštitni mehanizam. Prilikom procjene rizika doista je učinjen propust budući da su svi strojevi grupirani zajedno odnosno nisu razvrstani na one za koje je potrebno stručno osposobljavanje za rad i na one za koje nema takve obveze. Nakon štetnog događaja putem tvrtke je provedeno skupno stručno osposobljavanje za rukovanje svih strojeva, a to osposobljavanje je proveo Instruktažni centar u Križevcima, odnosno njihov stručnjak zaštite na radu, te je nakon provedenog osposobljavanja izdano uvjerenje za rukovanje strojevima na ime svakog radnika koji je došao na osposobljavanje, a to se odnosi na sve radnike u proizvodnji.

Postoje pisane upute radnicima za rad na tom stroju a također na stroju postoji i pisano upozorenje te napominjem da je takvo upozorenje na stroju postojalo i prije štetnog događaja, samo što je vjerojatno bilo otpalo. I u ranijim godinama imali smo redovite nadzore inspektora na radu. Prilikom tih nadzora znalo se ukazati na nekakve propuste te ih se nakon toga uklanjalo, a nije se dogodilo da bi bilo upozorenja vezano za konkretni stroj. I prije štetnog događaja postojale su pisane upute za rukovanje tim strojem, a u tim uputama spominjali su se i zaštitni mehanizmi te općenito način upravljanja tim strojem. Prije ovog štetnog događa, a ni naknadno nije bilo ozljeda na radu, odnosno znale su se događati manje ozljede, primjerice porezotine na karton koji je relativno oštar ili porezotine na alat ili primjerice spoticanja. Premda smatram da konkretni stroj ne podliježe obvezi stručnog osposobljavanja za rad jer ima zaštitne mehanizme, o tom pitanju sam se dodatno konzultirala i prilikom izrade nove procjene rizika zatražila sam mišljenje nadležnog Ministarstva i primila odgovor prema kojemu za taj stroj nije potrebno stručno osposobljavanje za rad. Ne negiram da to jutro kad se dogodilo ozljeđivanje tužiteljice na stroju nije bilo upozorenja, a možda ga nije bilo ni dan ili tjedan dana ranije, te nisam sigurna kada je to upozorenje otpalo."

9.3.3. Zakonski zastupnik tuženika ĆC iskazao je:

"Točno je sve što je iskazala ŽC. Njezina saznanja su detaljnija budući da ja u firmi obavljam menadžerske i komercijalne poslove. Nisam bio nazočan prilikom samog ozljeđivanja tužiteljice, samo mi je javljeno da se porezala. Što se tiče same zaštite na radu mi se kao tvrtka pouzdajemo u suradnju s tvrtkom Ening koja se bavi tim poslovima, te smo računali da je sve pokriveno i da smo u tom dijelu zadovoljili sve uvjete. Sjećam se dobro da smo imali nadzore zaštite na radu 2014., a 2014. nisu utvrđeni nikakvi propusti."

9.3.4. Zakonski zastupnik tuženika OC iskazao je:

"Točno je sve što su iskazali ĆC i ŽC."

9.4. Vještačenja:

9.4.1.1. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke prim. dr. sc. Marije Kudumija Slijepčević, specijalista psihijatra, subspecijalista forenzičke psihijatrije, proizlazi da prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji ispitanica nikada nije psihijatrijski liječena, da je tijekom liječenja na odjelu plastične kirurgije pregledana konzilijarno od strane psihijatra i navodi da je privremeno uzimala lijek za spavanje Cerson, a psihofarmake sada ne uzima, da se tijekom provođenja vještačenja kod ispitanice ne nalazi simptomi duševnih bolesti ili poremećaja, da subjektivno ona uredno osobno psihički funkcionira, da kod pregleda opisuje nelagodu zbog naruženosti, da je primarni strah izravan afektivni odgovor na stresni događaj, u ovom slučaju stradavanje - gubitak dijela šake, koji događaj je kod ispitanice izazvao intenzivan strah za vlastiti život (gubitak tjelesnog integriteta) koji je trajao do trenutka odmicanja od stroja i pružanje prve pomoći, da je sekundarni strah kompleksno stanje, kompleksni odgovor svake pojedine ličnosti na događaj, da bilo koja ozljeda je i psihička ozljeda jer dovodi do povrede ego ideala, sheme tijela, psihičke slike o samom sebi, što izaziva tjeskobu, strah, krivnju i dovodi do upotrebe neurotskih mehanizama obrane,

da primarni intenzivni strah prelazi u sekundarni strah koji je jakog intenziteta i traje do liječničkog i bolničkog zbrinjavanja te zbrinjavanja na klinici u Zagrebu trajanja oko 6 sata (od prijema u Pakrac do operativnog zahvata na Klinici), srednjeg intenziteta narednih 48 sati, slabijeg intenziteta do otpusta iz bolnice, da kod ispitanice nije opisano niti se nalazi kriterija za postavljanje dijagnoze PTSP-a, da je morala ulagati pojačane psihičke napore da bi funkcionirala psihički šest mjeseci nakon stradavanja u iznosu od prosječno 5%, a što je direktno vezano uz stresni događaj te operativni zahvat koji je uslijedio, da tijekom provođenja vještačenja nisu bili uočeni simptomi simulacije, disimulacije ili agravacije, te da nije razvila simptome posttraumatskog stresnog poremećaja niti ima trajnih psihičkih posljedice pretrpljenog straha vezanog uz stradavanje u štetnom događaju. Vještak zaključno navodi da LC u vrijeme provođenja psihijatrijskog vještačenja ne iskazuju simptome duševne bolesti ili poremećaja, da je uslijed štetnog događaja pretrpjela je intenzivan primarni strah trajanja oko sat vremena, sekundarni intenzivni strah trpi daljnjih 6 sati, srednjeg intenziteta 2 dana, slabijeg intenziteta do otpusta iz bolnice, te da nisu zaostale trajne psihičke posljedice nakon stradavanja.

9.4.1.2. Saslušana na glavnoj raspravi sudski vještak Marija Kudumija Slijepčević iskazala je:

"U cijelosti ostajem kod svog pisanog nalaza i mišljenja. U odnosu na zaprimljeni podnesak s primjedbama očitujem se kako slijedi: U podnesku se traži očitovanje na dijagnoze koje vještak u svom nalazu i mišljenju ne navodi niti cijeni. Kako se radi o kirurškim odnosno ortopedskim dijagnozama one nisu u domeni sudskog vještaka psihijatra. Kod oštećene se u medicinskoj dokumentaciji ne nalazi niti jednog psihijatrijskog nalaza na koie bi se vještak psihijatar trebao očitovati. Nadalje, u podnesku se spominju individualne fizikalne terapije kao i naruženost što je također u domeni vještaka druge struke. Nadalje, kod ispitanice tijekom pregleda nisu uočeni simptomi odnosno kriteriji na osnovu kojih bi se mogla postaviti bilo koja od psihijatrijskih dijagnoza. Nakon ovako teških tjelesnih ozljeda svaki prosječan čovjek ima i psihičke smetnje, odnosno duševne boli i u pravilu je svakom premorbidno psihički zdravom pojedincu potrebno oko 6 mjeseci za psihičke prilagodbe. Isto je i cijenjeno u nalazu. Kod procjene straha odnosno na što se strah odnosi, cijenimo tzv. primarni i sekundarni strah. Primarni strah je strah za vlastiti život, odnosno javlja se u situacijama gubitka dijela tijela koji uvijek može rezultirati gubitkom života. Takav strah u pravilu traje kratko, te prelazi u sekundarni strah koji je kompleksni psihički odgovor i uključuje strah od ishoda hospitalnog liječenja. Isti se može pretvoriti u teške psihičke smetnje kao što je PTSP, no međutim, kod oštećene nema niti jednog objektivnog podatka niti psihijatrijskog nalaza koji bi upućivao na takve smetnje. Cijenili smo strah odnosno potrebnu adaptaciju na stanje tijela koje u pravilu kod premorbidno psihički zdravih osoba traje 6 mjeseci. Ne radi se o slabom strahu u užem smislu riječi nego se radi o adaptaciji na patnju prouzrokovanu gubitkom prstiju. Objektivni podatak koji se cijeni su objektivni podaci o liječenju u ovom slučaju psihijatrijskog tipa. Zabrinutost oko ishoda liječenja traje do završetka hospitalnog liječenja nakon samog stradavanja. Psihijatar uzima u obzir u prvom redu psihijatrijsku dokumentaciju, a što se tiče procjene straha u užem smislu bitan je podatak o prvom neposrednom liječenju kao i hospitalizaciji, sva daljnja liječenja koja se događaju u nekom vremenskom periodu u domeni su ortopeda i sl. Ne radi se o strahu u užem smislu, nego se radi,

kao što sam rekla o kompleksnom psihičkom odgovoru (sekundarni strah, prilagodba na isti) koji traje 6 mjeseci. Uzimali smo u obzir sve podatke koji su na raspolaganju kao što su dob i spol."

9.4.2.1. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr. sc. Zvonimira Puljiza, spec. kirurgije i subspec. plastične kirurgije, proizlazi da je pregledao tužiteljicu dana 9. prosinca 2022., da je kao posljedicu štetnog događaja zadobila sljedeće ozljede: komplicirani prijelomi 2., 3., 4. i 5. prsta lijeve ruke, Semiamputatio dig. II, III, IV et V, ozljede tetiva ispružača 2., 3., 4., i 5. prsta lijeve šake, ozljeda arterija za 2., 3. i 4. prsta lijeve šake, prijelomi početnih članaka ( P1) 2., 4. i 5. prsta; prijelom unutarzglobni MCP 3. prsta. amputacija 4. prsta lijeve ruke, kontraktura PIP i DIP zgloba 2. prsta lijeve ruke, kontraktura MCP, PIP i DIP zgloba 3. prsta lijeve ruke, ozljeda tetive ispružača 5. prsta lijeve ruke; čekićast 5. prst lijeve ruke. Uvidom u medicinsku dokumentaciju te nakon pregleda može se zaključiti: kvalifikacija - obična teška tjelesna ozljeda. Navedene ozljede su joj uzrokovale povredu tjelesnog i duševnog zdravlja i to u smislu pretrpljenih bolova, straha i duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti. Ozljede su u jasnoj uzročno- posljedičnoj vezi s štetnim događajem. Liječena je na uobičajen način prema pravilima struke, kirurško liječenje i fizikalna terapija nisu provođene nakon 5. mj. 2022. te je liječenje tada završeno. Sadašnje stanje pri pregledu vještaka je definitivno. Tužiteljica je trpjela fizičku bol nakon štetnog događaja jačeg intenziteta 24 dana (bolove i neugodnosti tijekom i nakon ozlijeđivanja, operacije, RTG zračenja, imobilizacije i skidanja alenteze i šavi te sljedećeg dana), srednjeg intenziteta još mjesec dana, te manjeg intenziteta još oko 3 mjeseca dana. Ima stalne bolove. Zaostali bolovi su uključeni u trajne posljedice. U štetnom događaju pretrpjela primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku ozljeđivanja, trajao je kao i sam događaj i potom prešao u sekundarni strah. Sekundarni umjereni do jaki strah zbog zabrinutosti za zdravlje do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je sveukupno 7 dana. Sekundarni umjereni oscilirajući strah slabijeg intenziteta do ukupno 15 dana kao zabrinutost za ishod liječenja, te u slabom intenzitetu 3 mjeseca. Duševni bolovi zbog smanjenja životnih aktivnosti: posljedica ozljede je potpuno ograničenje pokreta te gubitak osjeta 2. i 3. prsta lijeve ruke, amputacije 4. prsta lijeve ruke te ograničenja pokretljivosti 5. prsta lijeve ruke, nemogućnosti formiranja lijeve šake uz otežan hvat, umaranje i bolnost lijeve šake pri fizičkim aktivnostima. Zbog trajnih posljedica na lijevoj šaci će morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu pri životnim i radnim aktivnostima u koje je uključena lijeva šaka (rad u kućanstvu, kuhanje, peglanje, spremanje, nabavka namirnica, rad u vrtu i sl.) u odnosu na zdravu osobu iste životne dobi i zbog toga duševno pati. Nije dobila liječničko odobrenje za vozačku dozvolu. Smanjenje životne aktivnosti se može procijeniti na oko 25% u opsegu trajno (potpuni gubitak funkcije kažiprsta 12%, ukočenost srednjeg prsta 5%, gubitak 4. prsta 7%, gubitak funkcije 5. prsta 3%). Tuđa pomoć pružana od strane ukućana nakon otpusta iz bolnice (gdje je boravila 24 dana) bila joj je potrebna mjesec dana po 6h dnevno, 1 mjesec po 4h dnevno i 2h dnevno još mjesec dana. Oštećena i dalje ima potrebu za tuđom pomoći koja će biti izražena stalno jer se radi o definitivnom stanju nakon ozljede lijeve šake. Trajna pomoć je uključena u smanjene životne aktivnosti. Naruženje zbog ožiljaka, stanja po amputaciiji 4. prsta i deformiranog izgleda 2., 3. i 5. prsta lijeve ruke koji je zaostalo je teškog stupnja, stalno vidljivo trećim osobama.

9.4.2.2. U pisanom očitovanju od 16. siječnja 2023. stalni sudski vještak medicinske struke dr. sc. Zvonimir Puljiz naveo je da je tužiteljici je zbog definitivnog stanja njene lijeve šake potrebna trajna tuđa pomoć te prihvaća prigovor tužiteljice da trajna tuđa pomoć ne može biti uključena u smanjenje životne aktivnosti. Tužiteljica je zadobila ozljede s trajnim posljedicama radi kojih više ne može obavljati aktivnosti kao prije štetnog događaja. Dakle, štetni događaj je uzrokovao potrebu da tužiteljica mora koristiti tuđu pomoć za obavljanje redovnih i uobičajenih poslova, oko održavanja osobne higijene, vođenja redovnih kućnih i drugih poslova koje je obavljala prije štetnog događaja, pa joj zato treba pomoć druge osobe svakodnevno u trajanju od 2 sata.

9.4.2.3. Saslušan na glavnoj raspravi vještak sudski vještak dr. Zvonimir Puljiz iskazao je:

"Ostajem kod svog pisanog nalaza i mišljenja kao i kod dodatnog pisanog očitovanja. U prigovoru tuženika o visini vještačenog smanjenja životne aktivnosti, te navoda u tom prigovoru u smislu nepostojanja smanjenja radne sposobnosti mogu reći da je taj prigovor po mom mišljenju neosnovan. Smanjenje životne aktivnosti u iznosu od 25% sam donio na temelju što je već navedeno u pisanom nalazu na gubitku funkcije kažiprsta, srednjeg prsta i malog prsta lijeve šake te potpunom gubitku četvrtog prsta te šake. Prilikom ocjene visine smanjenja životne aktivnosti uzeo sam u obzir činjenicu što je ozljeda nastala na nedominantnoj lijevoj ruci tužiteljice, a ukoliko bi do slične ozljede došlo na dominantnoj odnosno konkretnom slučaju, desnoj ruci, ocjena smanjenja životne aktivnosti bila bi još nešto veća. Ostajem kod svog nalaza i mišljenja u dijelu koji se tiče ocjene da ne postoji funkcija drugog, trećeg i petog prsta lijeve šake, što sam utvrdio iz nalaza fizijatra od 16. studenog 2021. i osobnim pregledom tužiteljice u prosincu 2022., a osim ukočenosti većine malih zglobova postoji i gubitak osjeta navedenih prstiju, što također pridonosi gubitku njihove funkcije. Vezano za nalaz od 21. prosinca 2021. i 9. veljače 2022. dodajem da tu postoje mala odstupanja u ocjeni pokretljivosti zglobova, međutim, to ne utječe na moju ocjenu da navedeni prsti više nemaju svoju funkciju."

9.4.3.1. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za zaštitu na radu Roberta Ostruna, dipl. ing., proizlazi da je u mehanizmu nastanka ozljeda na radu tužitelja LC **.**.2021. prekršen čitav niz pravila o zaštiti na radu što potvrđuje i rješenje inspektora rada mr. sc. VC, dipl. ing. od 28. 6. 2021. Urbroj: 443-02-05-14/21-05, Klasa: UP/I-116-02/21-45/46: "Poslodavac je dopustio obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radnici LC koja ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za te poslove što je u suprotnosti s čl. 36. st. 1. Zakona o zaštiti na radu. Ti se propisi odnose na stručnu osposobljenost za rukovanje i upravljanje strojevima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti" (str. 9 Zapisnika državnog inspektorata). Pored gore navedenog poslodavac nije ima postavljene sigurnosne znakove kao i pisane upute o uvjetima i načinu korištenja sredstava rada – Stroja za izradu utora na kartonu (šlic mašine) što je u suprotnosti s čl. 53. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu. (1) Za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran je poslodavac neovisno o tome da li je u tu svrhu zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu, odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s ovlaštenom fizičkom osobom za zaštitu na radu, ustanovom ili trgovačkim društvom za poslove zaštite na radu. (2) Poslodavac može obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti i na svojeg ovlaštenog predstavnika (u daljnjem tekstu: ovlaštenik). (3) Ovlaštenik u smislu stavka 2. ovoga članka je svaka osoba koja rukovodi radom jednog ili više radnika na kojeg je prenijeto ovlaštenje u pisanom obliku. (4) Ovlaštenje iz prethodnog članka poslodavac daje ugovorom o radu, odnosno drugim aktom kojim se utvrđuje ovlaštenje vezano za provedbu zaštite na radu (članak 13. Zakona o zaštiti na radu). Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na radu, dužan je svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojima se osigurava provedba ovoga Zakona i drugih propisa iz zaštite na radu, a naročito za to:

- da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad na siguran način,

- da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani način nije utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, odnosno da se radnik koji tražene uvjete više ne ispunjava ne zadrži na poslovima s posebnim uvjetima za rad,

- da se malodobnicima, ženama i radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati,

- da isključi iz uporabe strojeve i uređaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna,

- da radnici rade sukladno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa zaštite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana osobna zaštitna sredstva,

- da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka,

- da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje kao i za pružanje prve pomoći te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu,

- da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada (članak 73. Zakona o zaštiti na radu). Ovdje je potrebno istaći da prijenos ovlasti znači prijenos prava na samostalno odlučivanje i realiziranje odluke te prijenos odgovornosti za (ne)poduzeto. Ovlaštenici, ovisno o vrsti njihovog ovlaštenja postaju odgovorne osobe u slučaju povrede propisa. Odgovornost ovlaštenika proizlazi iz njihovih prava i obveza, a ograničena je upravo na sadržaj i opseg ovlasti koje je poslodavac na njih prenio. Neposredni ovlaštenici su osobe koje neposredno rukovode radom radnika tj. nadziru rad radnika (poslovođe, voditelji procesa i sl.). Iz svega gore navedenog tvrtka IGRAF d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge iz Daruvara, Josipa Jelačića 87/K napravila je niz propusta u primjeni mjera zaštite na radu što je na žalost imalo za posljedicu ozljeđivanje radnice LC, a mogla je imati još teže posljedice za druge radnike koji su radili na istom stroju.

9.4.3.2. U pisanom očitovanju sudskog vještaka za zaštitu na radu Roberta Ostruna od 6. travnja 2024. navodi se u bitnome da nisu poštovana osnovna i posebna pravila zaštite na radu, a u suprotnom do ozljede radnice ne bi ni došlo, da je iz izjave radnice vidljivo da je tipkalo bilo prelijepljeno selotejpom što znači da je isključena zaštita na stroju za izradu utora na kartonu (šlic mašini), da radnica nije stručno osposobljena za rukovanje i upravljanje tim strojem a radnici tvrtke tuženika za to su bili stručno osposobljeni nakon štetnog događaja kod Instruktažnog centra Križevci, da je obveza poslodavca da kontrolira rad svojih radnika

da li rade sukladno zakonu i drugim propisima zaštite na radu, uputama poslodavca odnosno proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i raznih stvari, te da koriste propisana osobna zaštitna sredstva, a ako to radnik odbije da mu zabrane rad, s tim da također postoji obveza radnika odbiti rad ako su mu ugroženi život i zdravlje i o tome odmah obavijestiti poslodavca, da što se tiče stroja na kojem je nastala ozljeda on se smatra strojem s povećanom opasnošću koji je iz tog razloga i ispitan od strane ovlaštene tvrtke (zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme od 21. siječnja 2021. ovlaštenog društva HD USLUGE d.o.o. Zagreb) te je utvrđeno da on ispunjava zahtjeva zaštite na radu. Vještak zaključno navodi da je za organiziranje i provedbu zaštite na radu odgovoran poslodavac neovisno o tome je li u tu svrhu zaposlio stručnjaka za zaštitu na radu odnosno organizirao službu za zaštitu na radu ili je ugovorio suradnju s ovlaštenom fizičkom osobom za zaštitu na radu, ustanovom ili trgovačkim društvom za poslove zaštite na radu.

9.4.3.3. Saslušan na glavnoj raspravi sudski vještak za zaštitu na radu Robert Ostrun iskazao je:

"U potpunosti ostajem pri svom pisanom nalazu i mišljenju i dodatnom pisanom očitovanju. Poslodavac ne mora imati povjerenika za zaštitu na radu. Smatram kako se moj zadatak pri vještačenju iscrpljuje time da utvrdim na temelju važećih propisa je li došlo do povrede pravila o zaštiti na radu, a na sudu je da utvrdi je li uslijed toga došlo do nastanka štete. Za rad na konkretnom stroju potrebno je da radnici budu stručno osposobljeni. Prema podacima u spisu tijekom rada bila je maknuta mehanička zaštita odnosno ograda. To sam utvrdio iz izjave radnika povodom tog događaja, s tim da u ovom trenutku ne mogu biti konkretniji u pogledu te izjave, ali sjećam se da je tamo stajalo da je tipkalo bilo prelijepljeno selotejp-trakom. Smatram kako radnica nije utjecala svojim eventualnim propustima na nastanak štete, osim time što je pristala raditi na stroju za koji rad nije bila osposobljena. Postoji uvjerenje prema kojemu je stroj ispitan od ovlaštene tvrtke i ispravan je, međutim, stroj nije bio ispravno korišten, što je vidljivo da je tipkalo prelijepljeno selotejp-trakom, a o čemu postoji i navod na stranici broj 8 zapisnika Državnog inspektorata."

9.4.4.1. Uviđaj predmetnog stroja u svrhu rekonstrukcije štetnog događaja proveden je 21. veljače 2025. uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka strojarske struke Nevena Ereša, dipl. ing., u pogonu na adresi tuženika. Nakon pregleda stroja zakonska zastupnica tuženika ŽC demonstrirala je način rada i pojasnila karakteristike stroja. Oponašani su uvjeti prilikom nesreće i korišten je kartonski materijal dimenzija 2,05m×0,20m. Tužiteljica je pokazala način rada neposredno prije ozljede. Navela je da je zaštitna ograda tom prilikom bila dignuta.

9.4.4.2 Iz pisanog nalaza i mišljenja navedenog vještaka strojarske struke proizlazi da provedena analiza pokazuje da tužiteljica u trenutku štetnog događaja nije na tehnički pravilan način obavljala rad na predmetnom radnom stroju jer se zaštitna ograda tijekom rada nalazila u tehnički nepravilnom otvorenom položaju koji je dopustio mogućnost da tužiteljica svojom lijevom rukom dođe u kontakt s krajnjim lijevim nožem predmetnog radnog stroja, što znači da je tehnički nepravilan rad na predmetnom radnom stroju od strane tužiteljice bio uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Da je tužiteljica bila obrazovana i osposobljena za rad na predmetnom radnom stroju,

tada bi bilo realno za očekivati da tužiteljica na tehnički pravilan način obavlja rad na predmetnom radnom stroju sa zaštitnom ogradom u tehnički pravilom zatvorenom položaju, pa do predmetnog štetnog događaja ne bi došlo.

9.4.5. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka knjigovodstveno- financijske struke Mentat d.o.o. Bjelovar proizlazi da je radi izračuna tržišne cijene sata rada nekvalificiranih osoba na poslovima pružanja tuđe pomoći i njege drugim osobama za razdoblje od svibnja 2021. i nadalje na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije vještak koristio podatke o minimalnim plaćama u razdoblju od svibnja 2021 godine do lipnja 2024. godine, jer ne postoje statistički podaci Državnog zavoda za statistiku koji bi mogli dati bolji odgovor na postavljeni zadatak vještaka te se kao logično rješenje primjenjuje minimalna bruto i neto plaća u zadanom razdoblju. Prema rekapitulaciji vještaka minimalna bruto i neto satnica za mjesec/godinu iznose: za 05/21. 3,36 / 2,69 EUR, 06/21. 3,20 / 2,56 EUR, 07/21. 3,20 / 2,56 EUR, 08/21. 3,20 / 2,56 EUR, 09/21. 3,20 / 2,56 EUR, 10/21. 3,36 / 2,69 EUR, 11/21. 3,20 / 2,56 EUR, 12/21. 3,07 / 2,45 EUR, 01/22. 3,70 / 2,96 EUR, 02/22. 3,89 / 3,11 EUR, 03/22. 3,38 / 2,70 EUR, 04/22. 3,70 / 2,96 EUR, 05/22. 3,53 / 2,83 EUR, 06/22. 3,53 / 2,83 EUR, 07/22. 3,70 / 2,96 EUR, 08/22. 3,38 / 2,70 EUR, 09/22. 3,53 / 2,83 EUR, 10/22. 3,70 / 2,96 EUR, 11/22. 3,53 / 2,83 EUR, 12/22. 3,53 / 2,83 EUR, 01/23. 3,98 / 3,18 EUR, 02/23. 4,38 / 3,50 EUR, 03/23. 3,80 / 3,04 EUR, 04/23. 4,38 / 3,50 EUR, 05/23. 3,80 / 3,04 EUR, 06/23. 3,98 / 3,18 EUR, 07/23. 4,17 / 3,33 EUR, 08/23. 3,80 / 3,04 EUR, 09/23. 4,17 / 3,33 EUR, 10/23. 3,98 / 3,18 EUR, 11/23. 3,98 / 3,18 EUR, 12/23. 4,17 / 3,33 EUR, 01/24. 4,57 / 3,68 EUR, 02/24. 5,00 / 4,03 EUR, 03/24. 5,00 / 4,03 EUR, 04/24. 4,77 / 3,85 EUR, 05/24. 4,57 / 3,68 EUR, te za 06/24. 5,25 / 4,23 EUR. U razdoblju od svibnja 2021. godine do lipnja 2024. godine minimalna bruto satnica se kretala u rasponu od 3,07 do 5,25 EUR, a minimalna neto satnica se kretala u rasponu od 2,45 EUR do 4,23 EUR.

10. Ocjena dokaza:

10.1. Autentičnost isprava u spisu i njihov sadržaj nisu bili sporni.

10.2. Sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenja sudskih vještaka jer su vještačenja provedena stručno i objektivno te jer su vještaci argumentirano odgovorili na pitanja i primjedbe stranaka.

10.3.1. Iskazi saslušanih osoba razlikovali su se u odnosu na činjenicu redovitog načina rada na stroju za izradu utora na kartonu, prvenstveno je li prilikom rada korištena zaštitna ograda ili nije.

10.3.2. Stečen je dojam da su svjedoci o tome iskazivali suzdržano i uz okolišanje izbjegavajući izravno potvrditi ono što proizlazi iz iskaza tužiteljice - da se prilikom rada nije koristilo zaštitnu ogradu (povremeno ili stalno). Da je prakticiran (i) takav način rada proizlazi iz iskaza svjedoka FC koji je naveo da se "nekada … događalo da kod rada na ovom stroju ova metalna mreža bude podignuta, kada se radilo na tzv. problematičnim kutijama … o uskim trakicama". Uostalom, da se, povremeno i po potrebi (kao što proizlazi iz iskaza svjedoka L) ili stalno (što proizlazi iz iskaza tužiteljice) radilo na tom stroju s podignutom zaštitnom ogradom proizlazi i iz same činjenice da je do štetnog događaja došlo upravo uz rad s podignutom zaštitnom ogradom, u čemu tužiteljicu nitko nije spriječio, a ni opomenuo da to nije pravilno. Po ocjeni suda, određena suzdržanost svjedoka prilikom iskazivanja o toj činjenici uvjetovana je njihovom interesnom povezanošću s tuženikom kroz radni odnos.

10.3.3. U ostalim dijelovima nije bilo bitnih razmimoilaženja između iskaza svjedoka i stranaka i sud ih prihvaća.

11. Utvrđene činjenice:

11.1. Tužiteljica je 4. svibnja 2021., kao radnica tuženika, pretrpjela ozljedu na radu na način da je nož stroja na kojemu je radila (stroj za izradu utora na kartonskoj ambalaži) zahvatio šaku njezine lijeve ruke i teško ju ozlijedio.

11.2. Provedenim strojarskim i vještačenjem zaštite na radu utvrđeno je da tužiteljica u trenutku štetnog događaja nije na tehnički pravilan način obavljala rad na predmetnom radnom stroju jer se zaštitna ograda tijekom rada nalazila u tehnički nepravilnom otvorenom položaju (koji je omogućen blokiranjem sigurnosne naprave - tipkala preljepljivanjem trakom, iz kojeg razloga su noževi stroja radili i s podignutom zaštitnom ogradom), što je otvorilo mogućnost da tužiteljica svojom lijevom rukom dođe u kontakt s krajnjim lijevim nožem predmetnog radnog stroja. Dakle, tehnički nepravilan rad tužiteljice je uzrok nastanka štete, međutim, takav nepravilan rad posljedica je njezine stručne neosposobljenosti za rad na tom stroju, koju je tuženik propustio provesti u skladu s procjenom rizika na radu. Povrh toga, u vrijeme štetnog događaja na stroju nije bilo trajno postavljenih pisanih uputa odnosno upozorenja o rukovanju tim strojem (a možda ih nije bilo ni dan ili tjedan dana ranije zbog otpadanja sa stroja gdje su inače bile zalijepljene, kao što proizlazi iz iskaza zakonske zastupnice tuženika ŽC), što je u suprotnosti s čl.53. st.1. i 2. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br. 71/2014, 118/2014, 154/2014, 94/2018 i 96/2018 - dalje: ZOZNR). Da je tužiteljica bila osposobljena za rad na predmetnom radnom stroju, bilo bi realno za očekivati da na tehnički pravilan način obavlja rad na sa zaštitnom ogradom u tehnički pravilom zatvorenom položaju, te do predmetnog štetnog događaja ne bi došlo. Jednako tako do ozljede ne bi došlo da je poslodavac provodio učinkovit nadzor nad načinom rada, uočio nepravilan način rada tužiteljice i spriječio ga.

11.3. Točne okolnosti pod kojim je došlo do ozljeđivanja tužiteljice, odnosno zašto je rukom ušla u područje zahvata noža stroja, nisu mogle biti rasvijetljene sa sigurnošću. Unatoč nepravilnom radu s podignutom zaštitnom ogradom i izostanku valjanog stručnog osposobljavanja za rad na tom stroju, oprezno zdravorazumsko postupanje radnika na stroju nalaže održavanje sigurne distance ruku od noževa stroja, što je u jednom trenutku izostalo te je došlo do ozljede lijeve šake tužiteljice. Izvedeni dokazi nisu navodili na zaključak da bi se pritom radilo o gruboj nepažnji tužiteljice. Gruba nepažnja postojala bi primjerice u slučaju obijesnog postupanja, lakomislenog poigravanja prilikom rada, odbijanja slijeđenja jasnih uputa poslodavca, samovoljnog blokiranja sigurnosnog mehanizma (tipkala) upravo od strane tužiteljice i sl., međutim, ništa od toga nije utvrđeno u ovom postupku, a ni tuženik tako nešto nije konkretizirano tvrdio ni za to ponudio dokaze, unatoč općenitoj tvrdnji da se radilo o gruboj nepažnji tužiteljice (i njezinom doprinosu nastanku štete od najmanje 80%). Ukupni rezultati dokazivanja ukazuju na vjerojatnost da je ozljeda posljedica nepažnje tužiteljice u vidu pada koncentracije kakav se u određenoj mjeri nužno javlja kod dugotrajnih repetitivnih radnji na strojevima. Takva vrsta nepažnje ne može biti smatrana grubom već običnom nepažnjom. Obična nepažnja ujedno se i predmnijeva prema odredbi čl.1045. st.2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO).

11.4.1. Tuženik je tvrdio da za rad na predmetnom stroju nije postojala obveza provođenja stručnog osposobljavanja radnika. Suprotno proizlazi iz zapisnika Državnog inspektorata Republike Hrvatske o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 26. lipnja 2021. u kojemu se navodi da je poslodavac dopustio rukovanje strojem za izradu utora na kartonskoj ambalaži, odnosno dopustio je obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada - rukovanje i upravljanje strojevima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti (op. koji poslovi su kao takvi određeni u procjeni rizika br. 052-2018 izrađenoj u siječnju 2018.) tužiteljici koja ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za te poslove, što je u suprotnosti s čl.36. st.1. ZOZNR.

11.4.2. Svoju tvrdnju da za rad na predmetnom stroju ipak nije postojala obveza provođenja stručnog osposobljavanja radnika, tuženik potkrjepljuje ispisom e-mail korespondencije iz siječnja 2024. između JC, stručnjaka zaštite na radu, i RC, djelatnice Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske. U njoj djelatnica ministarstva izražava mišljenje da predmetni stroj ne predstavlja opremu na kojoj nije moguće primijeniti odgovarajuću zaštitu od mehaničkih opasnosti, pa poslove rukovatelja tom radnom opremom ne bi trebalo tretirati kao poslove s posebnim uvjetima rada u smislu Pravilnika o posebnim uvjetima rada (Narodne novine, br. 5/84).

11.4.3. Osim što je, suprotno sadržaju navedene e-mail korespondencije, provedenim inspekcijskim nadzorom i vještačenjem po vještaku zaštite na radu utvrđeno da je za predmetni stroj postojala obveza provedbe stručnog osposobljavanja radnika za rad, ukazuje se da je ta obveza ustanovljena aktom samog tuženika: procjenom rizika br. 052-2018 iz siječnja 2018. Tim je aktom rukovanje predmetnim strojem određeno kao obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno rukovanjem strojem na mehanizirani pogon na kojemu se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti. Prema čl.18. st.1. i 3. ZOZNR poslodavac je obvezan izradi procjenu rizika na radu i na temelju nje primjenjivati pravila zaštite na radu, preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode te poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu. Ne postupivši po vlastitoj procjeni rizika na radu, odnosno propuštanjem provođenja stručnog osposobljavanja radnika za rad na tom stroju, tuženik je postupio protivno navedenim zakonskim odredbama.

11.5.1. Uslijed štetnog događaja tužiteljica je zadobila tešku tjelesnu ozljedu svoje lijeve (nedominantne) ruke: komplicirane prijelome 2., 3., 4. i 5. prsta lijeve ruke, Semiamputatio dig. II, III, IV et V, ozljede tetiva ispružača 2., 3., 4., i 5. prsta lijeve šake, ozljedu arterija za 2., 3. i 4. prsta lijeve šake, prijelome početnih članaka (P1) 2., 4. i 5. prsta; prijelom unutarzglobni MCP 3. prsta, amputaciju 4. prsta lijeve ruke, kontrakturu PIP i DIP zgloba 2. prsta lijeve ruke, kontrakturu MCP, PIP i DIP zgloba 3. prsta lijeve ruke, ozljedu tetive ispružača 5. prsta lijeve ruke; čekićast 5. prst lijeve ruke.

11.5.2. Trpjela je fizičku bol nakon štetnog događaja jačeg intenziteta 24 dana (bolove i neugodnosti tijekom i nakon ozlijeđivanja, operacije, RTG zračenja, imobilizacije i skidanja alenteze i šavi), srednjeg intenziteta još mjesec dana, te manjeg intenziteta još oko 3 mjeseca dana. Tužiteljica ima stalne bolove koji su uključeni u trajne posljedice.

11.5.3. Pretrpjela je primarni intenzivan strah trajanja oko sat vremena od trenutka ozljeđivanja, sekundarni intenzivni strah zbog zabrinutosti za zdravlje daljnjih 6 sati, srednjeg intenziteta 2 dana, te slabijeg intenziteta do otpusta iz bolnice (još 22 dana). Ne iskazuju simptome duševne bolesti ili poremećaja i nisu zaostale trajne psihičke posljedice nakon stradavanja.

11.5.4. Trpi duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti: posljedica predmetne ozljede je potpuno ograničenje pokreta te gubitak osjeta 2. i 3. prsta lijeve ruke, amputacije 4. prsta lijeve ruke te ograničenja pokretljivosti 5. prsta lijeve ruke, nemogućnosti formiranja lijeve šake uz otežan hvat, umaranje i bolnost lijeve šake pri fizičkim aktivnostima. Zbog tih trajnih posljedica mora ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu pri životnim i radnim aktivnostima u koje je uključena lijeva šaka (rad u kućanstvu, kuhanje, peglanje, spremanje, nabavka namirnica, rad u vrtu i sl.) u odnosu na zdravu osobu iste životne dobi i zbog toga duševno pati. Također, nije dobila liječničko odobrenje za vozačku dozvolu. Smanjenje životne aktivnosti se može procijeniti na oko 25% u opsegu trajno (potpuni gubitak funkcije kažiprsta 12%, ukočenost srednjeg prsta 5%, gubitak 4. prsta 7%, gubitak funkcije 5. prsta 3%).

11.5.5. Tuđa pomoć pružana od strane ukućana nakon otpusta iz bolnice (gdje je boravila 24 dana) bila joj je potrebna mjesec dana po 6 sati dnevno, 1 mjesec po 4 sata dnevno i 2 sata dnevno još mjesec dana. Ima stalnu potrebu za tuđom pomoći jer se radi o definitivnom stanju nakon ozljede lijeve šake. Mora koristiti tuđu pomoć za obavljanje redovnih i uobičajenih poslova, oko održavanja osobne higijene, vođenja redovnih kućnih i drugih poslova koje je obavljala prije štetnog događaja i za to joj treba pomoć druge osobe svakodnevno u trajanju od 2 sata.

11.5.6. Zaostalo naruženje zbog ožiljaka, stanja po amputaciji 4. prsta i deformiranog izgleda 2., 3. i 5. prsta lijeve ruke, je teškog stupnja stalno vidljivo trećim osobama.

11.6. Tržišne cijene rada nekvalificiranih osoba na poslovima pružanja tuđe pomoći i njege drugim osobama za razdoblje od svibnja 2021. i nadalje na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije iznose 2,69 EUR neto po satu za svibanj 2021., te nadalje po mjesecima kao što je izloženo pod 9.4.5.

12. Primjena materijalnog prava:

12.1. Na odgovornost poslodavca za štetu koju je tužiteljica pretrpjela zbog predmetne ozljede na radu primjenjuju se sljedeće zakonske odredbe: čl.25. ZOZNR: „(1) Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. (2) Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.”; čl.111. st.1. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/2014, 127/2017, 98/2019 i 151/2022): „Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.“

12.2. U ovoj pravnoj stvari tuženik je tvrdio da je šteta nastala zbog krajnje nepažnje tužiteljice i da je on provodio mjere zaštite na radu. Sukladno citiranim zakonskim odredbama na poslodavcu, koji za štetu koju radnik pretrpi na radu odgovara po načelu objektivne odgovornosti, teret je dokaza da je šteta nastala zbog krajnje nepažnje radnika, na što poslodavac nije mogao utjecati niti je posljedice krajnje nepažnje radnika mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

12.3. Kao što proizlazi iz izloženog pod 11.2. do 11.4., nakon provedbe opsežnog dokaznog postupka i nakon analize izvedenih dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti ocijenjeno je da tuženik nije dokazao da bi šteta nastala zbog krajnje (odnosno grube) nepažnje tužiteljice. Izvedeni dokazi upućivali su na postojanje obične nepažnje tužiteljice, i to u situaciji u kojoj je zbog propusta tuženika u provođenju mjera zaštite na radu i došlo do nepravilnog i opasnog načina rada tužiteljice na predmetnom stroju u položaju s podignutom zaštitnom ogradom i blokiranim zaštitnim mehanizmom (tipkalom). Prema odredbi čl.25. st.2. ZOZNR u slučaju obične nepažnje radnika poslodavac ne može biti oslobođen svoje objektivne odštetne odgovornosti, a ona ne može biti ni umanjena.

12.4. Dakle, nakon podvođenja utvrđenih činjenica pod mjerodavne zakonske odredbe zaključeno je da u odnosu na štetu koju je tužiteljica pretrpjela na radu tuženik ne može biti oslobođen odgovornosti niti se njegova odgovornost može umanjiti, pa je dužan tužiteljici naknaditi pretrpljenu štetu.

12.5. Naknada neimovinske štete:

12.5.1. U čl.19. ZOO propisano je: "(1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. (2) Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Prema čl.1046. ZOO šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). U čl.1100. ZPP propisano je: "(1) U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. (2) Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. (3) Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema."

12.5.2. Uzevši kao utvrđene činjenice navedene pod 11.5.1. do 11.5.6. koje proizlaze iz nalaza i mišljenja medicinskih vještaka vezano za posljedice pretrpljenih ozljeda, odnosno trajanje i intenzitet fizičkih i duševnih bolova i straha, i podvodeći ih pod odredbe čl.1100. ZOO i pod u sudskoj praksi općeprihvaćene orijentacijske kriterije za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete, zaključeno je da je tužiteljica pretrpjela povredu prava osobnosti - prava na tjelesno i duševno zdravlje, kao i da joj s obzirom na jačinu i trajanje bolova i straha pripada pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 15.366,12 EUR (po kriteriju fizičkih bolova 2.500,00 EUR, po kriteriju straha 500,00 EUR, po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti 5.000,00 EUR i po kriteriju duševnih bolova zbog naruženosti 7.366,12 EUR).

12.5.3. Dosuđenje naknade u tom iznosu nije protivno njezinom zakonskom cilju niti se time pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

12.5.4. Prema čl.1103. ZOO obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. U konkretnom slučaju tužiteljica je 21. srpnja 2021. podnijela tuženiku zahtjev za naknadu štete (str. 5 u spisu), pa joj od idućeg dana pripadaju zatezne kamate po stopi određenoj u skladu s čl.29. st.2. ZOO.

12.6. Naknada imovinske štete:

12.6.1. Tužiteljica je pretrpjela i imovinsku štetu zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom nakon povređivanja. Pravo na tu naknadu predviđeno je u čl.1095. st.2. ZOO ("Ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.").

12.6.2. Trajanje i opseg potrebe za tuđom pomoći i njegom utvrđeni su medicinskim vještačenjem kao što je izloženo pod 11.5.5. Između ostalog utvrđeno je da ima trajnu potrebu za tuđom pomoći oko održavanja osobne higijene, vođenja redovnih kućnih i drugih poslova svakodnevno u trajanju od 2 sata.

12.6.3. Tužiteljica zahtijeva naknadu štete po toj osnovi za razdoblje od ozljeđivanja do kraja kolovoza 2021. u iznosu od ukupno 960,56 EUR, zatim na ime dospjele rente za trajnu tuđu pomoć i njegu u razdoblju od 1. rujna 2021. do 1. kolovoza 2024. potražuje iznos od 6.933,00 EUR, te nakon toga i ubuduće rentu od 253,80 EUR mjesečno.

12.6.4. Uzevši u obzir utvrđenja medicinskog vještaka o opsegu i trajanju potrebe za tuđom pomoći i njegom u razdoblju od ozljeđivanja do kraja kolovoza 2021. (pod 11.5.5.: pomoć i njega osigurani tijekom 24 sata dana boravka u bolnici, zadnja dva dana mjeseca svibnja 2021. potreba za pomoći od strane ukućana 6 sati dnevno, te također tijekom lipnja, zatim tijekom srpnja po 4 sata dnevno, te tijekom kolovoza po 2 sata dnevno) i utvrđenja sudskog vještaka knjigovodstveno-financijske struke (izložena po pod 9.4.5. i 11.6.) o tržišnoj cijeni sata rada nekvalificiranih osoba na poslovima pružanja tuđe pomoći i njege drugim osobama za razdoblje od svibnja 2021. i nadalje na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije, ocijenjeno je da tužiteljici za to razdoblje pripada naknada štete u iznosu od ukupno 953,88 EUR (2 dana × 6 sati × 2.69 EUR + 30 dana × 6 sati × 2,56 EUR +30 dana × 4 sata × 2,56 EUR + 30 dana × 2 sata × 2,56 EUR), a ne 960,56 EUR koliko je zatraženo od strane tužiteljice.

12.6.5. Zatraženi mjesečni iznosi rente (kao što su specificirani u podnesku tužiteljice od 2. rujna 2024. i u ovoj odluci pod 3.1.) za razdoblje od rujna 2021. i nadalje korespondiraju s utvrđenjima sudskog vještaka knjigovodstveno-financijske struke (navedenima pod 9.4.5.) o tržišnoj cijeni sata rada nekvalificiranih osoba na poslovima pružanja tuđe pomoći i njege drugim osobama za razdoblje od svibnja 2021. i nadalje na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije, uz izračun na bazi tridesetodnevnog trajanja mjeseca i uz 2 sata tuđe pomoći dnevno.

12.6.6. Dakle, tužiteljica pripada naknada štete po toj osnovi u iznosu od 953,88 EUR za razdoblje od ozljeđivanja do kraja kolovoza 2021. (sa zakonskim zateznima kamatama kako su zatražene - od 22. srpnja 2021. do isplate), kao i mjesečna renta za naredno razdoblje - dospjela rente za razdoblje od 1. rujna 2021. do 1. kolovoza 2024. u iznosu od 6.933,00 EUR, te nakon toga i ubuduće renta od 253,80 EUR mjesečno. Također joj temeljem odredbe čl.29. st.2. i čl.1086. ZOO pripadaju i zatezne kamate tekuće od dana nakon dospijeća pojedinačnih mjesečnih iznosa.

13.1. Dakle, tužiteljici pripada pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 15.366,12 EUR i naknada imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom u iznosu od 953,88 EUR, ukupno 16.320,00 EUR, sa zakonskim zateznima kamatama od 22. srpnja 2021. do isplate, pa je presuđeno kao u točki I. izreke.

13.3. Po osnovi naknade imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom pripada joj i naknada za dospjelu rentu za razdoblje od 1. rujna 2021. do 1. kolovoza 2024. u iznosu od 6.933,00 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama od dana nakon dospijeća pojedinačnih mjesečnih iznosa do isplate, pa je presuđeno kao u točki II. izreke.

13.4. Za razdoblje nakon toga i ubuduće pripada joj renta od 253,80 EUR mjesečno sa zakonskim zateznim kamatama od tekućima od svakog 5. dana u mjesecu do isplate, pa je presuđeno kao u točki III. izreke.

13.5. U dijelu iznad iznosa naknade štete dosuđenog pod točkom I. izreke, pa do punog utuženog iznosa od 24,326.68 EUR, tužbeni zahtjev je ocijenjeni neosnovanim i presuđeno je kao u točki IV. izreke.

14. Parnični troškovi:

14.1. Odluka o naknadi parničnih troškova iz točke V. izreke donesena je temeljem odredbe čl.154. st.2. ZPP jer su stranke djelomično uspjele u parnici.

14.2.1. Tužiteljica je u parnici uspjela u cijelosti u pogledu osnove. Tuženik se tijekom postupka usprotivio ne samo visini, već i osnovi tužbenog zahtjeva. Iako nije sporio svoju pasivnu legitimaciju, osporavao je odgovornost za nastalu štetu.

14.2.2. Tužiteljica je u pogledu visine uspjela pretežnim dijelom - sa 83%, a tuženik sa 17%. Prema konačno postavljenim tužbenim zahtjevima iz podneska od 3. rujna 2024. ukupno je utužen iznos od 46.995,28 EUR (op. shodno odredbi čl.36. ZPP tužbeni zahtjev pod 3. za buduću mjesečnu rentu preračunat je za potrebe ove odluke o parničnim troškovima na bazi razdoblja od 5 godina), a dosuđen je ukupan iznos od 38.988,60 EUR (op. uz jednako preračunavanje zahtjeva za buduću mjesečnu rentu).

14.2.3. Stoga ukupan uspjeh tužiteljice u parnici iznosi 91,5% (100% + 83% podijeljeno s 2), a uspjeh tuženika 8,5% (0% + 17% podijeljeno s 2).

14.2.4. Temeljem odredbe čl.154. st.2. ZPP i obzirom na navedeni uspjeh stranaka u parnici tužiteljica ima pravo na naknadu 83% (91,5% umanjeno za 8,5%) svojih potrebnih parničnih troškova.

14.3. Potrebnima u smislu odredaba čl.155. ZPP ocijenjeni su od strane tužiteljice zatraženi troškovi u visini koja s obzirom na vrijednost predmeta spora proizlazi iz Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa), i to:

- odvjetničke nagrade: za sastav odštetnog zahtjeva, tužbe i 4 obrazložena podneska (6×1.000,00 EUR), za sastav preostalih 7 obrazloženih podnesaka (7×200,00 EUR), za zastupanje na pripremnim, na ročištima za glavnu raspravu i na uviđaju / rekonstrukciji (9×1.000,00 EUR), te za sastav jednog neobrazloženog podneska (50,00 EUR), ukupno 16.450,00 EUR uvećano za PDV 25% (4.112,50 EUR), ukupno 20.562,50 EUR,

- troškovi vještačenja: 1.620,12 EUR,

sveukupno 22.182,62 EUR.

14.4. Tužiteljici pripada naknada 83% tog iznosa odnosno 18.411,57 EUR. Temeljem odredbe čl.30. st.2. ZPP na taj su iznos dosuđene i zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude.

14.5. Nisu priznati zatraženi troškovi:

- s naslova odvjetničkih nagrada za sastav svih tužiteljevih obrazloženih podnesaka u punim zatraženim iznosima od po 1.000,00 EUR, već, temeljem odredbe tbr.8. st.1., samo za 4 takva podneska, a za preostale u visini određenoj u tbr.8. st.3. Tarife,

- za sastav podneska od 10. ožujka 2022., u prilogu kojeg se dostavlja dodatna medicinska dokumentacija tužiteljice, i podnesaka od 19. listopada 2022., 20. prosinca 2022., 18. ožujka 2024. i 5. rujna 2024.,

u prilogu kojih su dostavljeni dokazi o uplati predujma za troškove vještačenja, što je moglo biti učinjeno i bez popratnih podnesaka, pa sastav istih nije bio potreban i ne treba ga snositi protivna stranka,

- s naslova sudskih pristojbi jer tužiteljica nije platila sudske pristojbe niti ju je sud na to pozvao jer je ovaj predmet od osnivanja (pod oznakom "Pr") tretiran kao spor o pravu tužiteljice vezanom za radni odnos, pa je temeljem odredbe čl.11. st.1. t.3. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, br. 118/18 i 51/23) tužiteljica oslobođena plaćanja pristojbi.

U Pakracu, 27. studenog 2025.

Sudac:

Matija Stokić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana održavanja ročišta za objavu presude.