Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

31 000 OSIJEK

Europska avenija 7

Poslovni broj: R1 Ob-630/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opun. Silviji Pejak Kolarić, odvjetnici u Valpovu, protiv protustranke DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 27. studenog 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i sada pokojnog FĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], koja je trajala od 2004. pa sve do njegove smrti dana 23. veljače 2025., radi ostvarivanja prava predlagateljice na mirovinu iza pokojnog FĆ, temeljem odredbe članka 22. stavak 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je po opun. dana 7. kolovoza 2025. podnijela ovom sudu prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa sada pokojnim FĆ. Navodi da su predlagateljica i pok. FĆ, živjeli u izvanbračnoj zajednici od 15. svibnja 2005. do njegove smrti dana 23. veljače 2025. s posljednjim mjestom zajedničkog stanovanja [adresa], da je u navedenoj izvanbračnoj zajednici rođena zajednička kći DĆ. Navodi da je izvanbračna zajednica u svemu bila izjednačena s bračnom zajednicom, da su imali zajedničko domaćinstvo u kojem su zajedno živjeli, zajedničke financije, skrbili su jedno o drugom sve do smrti izvanbračnog supruga 23. veljače 2025., da je predlagateljica samostalno organizirala sahranu svog izvanbračnog supruga. S obzirom da je izvanbračna zajednica navedenih, odnosno predlagateljice kao neudane žene i pok. FĆ kao neoženjenog muškarca trajala najmanje 3 godine neprekidno, ispunjeni su zakonski uvjeti da se istoj zajednici priznaju učinci izvanbračne zajednice koja je u svemu izjednačena s bračnom zajednicom. Pok. FĆ ima zakonskog nasljednika kćer DĆ iz [adresa], ovdje protustranku, koja je isključivo pasivno legitimirana u ovom postupku. U prilogu dostavlja rješenje o nasljeđivanju od 2. travnja 2025. broj O-631/2025 kao i uvjerenje o prebivalištu na ime pokojnog, izvadak iz Matice rođenih za istog, izvadak iz Matice umrlih na ime FĆ, izvadak iz Matice rođenih predlagateljice, uvjerenje o prebivalištu predlagateljice i račun Urbanizam d.o.o. [adresa].

2. Protustranka u odgovoru na prijedlog od 19. kolovoza 2025. u cijelosti potvrđuje točnost navoda iz prijedloga predlagateljice, te ga ne osporava i suglasna je da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i pok. ŽĆ, ujedno napominje da je stanovala sa istima kao njihova zajednička kći u vremenu koji se navodi u prijedlogu.

3. Na ročištu održanom 27. studenog 2025. opun. predlagateljice je navela da ostaje kod prijedloga radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice predlagateljice sa sada pok. ŽĆ, a koja je trajala od 15. svibnja 2005. pa sve do njegove smrti 23. veljače 2025. godine, dok se protustranka DĆ nije protivila prijedlogu predlagateljice, suglasna je sa istim i potvrđuje postojanje izvanbračne zajednice između njezine majke, ovdje predlagateljice LĆ sa sada pok. ocem ŽĆ.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana dokumentacija koja prileže spisu i to: uvjerenje o prebivalištu na ime ŽĆ (str. 3 spisa), izvadak iz Matice rođenih na ime ŽĆ (str. 4 i 5 spisa), izvadak iz Matice umrlih na ime ŽĆ (str. 6 i 7 spisa), izvadak iz Matice rođenih predlagateljice LĆ (str. 8 i 9 spisa), uvjerenje o prebivalištu predlagateljice (str. 11 spisa), račun Urbanizam d.o.o. od 4. ožujka 2025. (str. 12 spisa) i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu po javnom bilježniku dr. sc. Pavlu Gagro iz [adresa] broj O-631/25-5 od 2. travnja 2025. (str. 13 i 14 spisa), te su saslušani predlagateljica, protustranka i svjedoci KĆ i IĆ. Nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga.

5. Pri odlučivanju o prijedlogu sud polazi od odredbe članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj:103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023,156/2023 - dalje: ObZ-a) prema kojoj se odredbe o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

6. Iz izvatka iz izvatka iz matice umrlih Matičnog ureda Valpovo utvrđeno da je FĆ umro dana **.**.2025. u Osijeku, upisan u matici umrlih matičnog područja Osijek za 2025. godinu pod rednim brojem 00467.

7. Iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Valpovo na ime predlagateljice utvrđeno je da je ista rođena **.**.1961. u [adresa], BiH, od oca L i majke D, dok je iz izvatka iz matice rođenih Matičnog ureda Valpovo na ime FĆ utvrđeno da je isti rođen **.**.1957. u [adresa], od oca F i majke Ž, da je zaključio brak u Belišću dana **.**.1979. s GĆ, koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Valpovu broj P-181/03-3 od 2. lipnja 2003., da je isti preminuo dana **.**.2025. u Osijeku.

8. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju broj O-631/25-5 od 2. travnja 2025., po javnom bilježniku Pavlu Gagro iz [adresa], kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu u ostavinskom postupku iza pokojnog FĆ, utvrđeno je da njegovu ostavinsku imovinu čine pokretnine, da se njegovim nasljednicima proglašavaju LĆ, supruga ostavitelja i DĆ, kći ostavitelja.

9. Na ročištu održanom 27. studenog 2025. saslušana predlagateljica je iskazala da je sa sada pok. FĆ prvo bila u vezi i to od 1984., a zajednička kćer se rodila 1985., on je u to vrijeme bio u braku sa GĆ, a sa kojom se razveo 2003., da su FĆ, ona i njihova zajednička kćer DĆ zajedno živjeli od 2004. u [adresa], gdje su kupili kuću i gdje su živjeli sve do njegove smrti, a u istoj kući i sada žive ona i kćer. Živjeli su u izvanbračnoj zajednici koja je bila emotivna i ekonomska, oboje su bili zaposleni, brinuli se o zajedničkoj kćeri, školovali ju, imali su zajedničke financije, zajedno podmirivali sve troškove i njihova izvanbračna zajednica se nije razlikovala od braka. Naime, imali su se namjeru i vjenčati, međutim ona je htjela crkveno vjenčanje, a on nije imao prvu pričest, pa je to trebao obaviti, ali je odgađao i na kraju se nisu ni vjenčali. FĆ iz prvog braka nije imao djece, a ona ranije nije bila u braku niti u izvanbračnoj zajednici. FĆ se godinu dana prije smrti razbolio, a zadnjih nekoliko mjeseci je bio i hospitaliziran u bolnici, ona ga je sa kćerkom posjećivala u bolnici, odnosila mu sve potrebne stvari, a i kada je otpušten iz bolnice brinula se o njemu sve do njegove smrti, a umro je 23. veljače 2025., njegovu sahranu su financirale kćerka i ona, pokopan je u [adresa], a kćer i ona su kupile grobno mjesto gdje je FĆ pokopan. FĆ je prije smrti bio 3 godine u mirovini kao i ona. Njegova mirovina je iznosila oko 400,00 eura, a njezina mirovina sada iznosi oko 700,00 eura. U ostavinskom postupku koji se vodio iza smrti pok. FĆ, a kod javnog bilježnika Pave Gagro u [adresa], kao njegovi nasljednici su sudjelovali ona kao njegova supruga i njihova zajednička kćer DĆ koja je prihvatila nasljedstvo i ustupila njoj, a njegovu ostavinsku imovinu su činile pokretnine, mirovina, račun kod PBZ i automobil marke Volkswagen, a ona je upisana kao samovlasnik kuće koju su zajedno kupili i u kojoj su živjeli.

9.1. Na istom ročištu saslušana protustranka DĆ je iskazala da je sa svojim roditeljima započela zajednički život oko 2004. i to u kući u [adresa], koju su kupili roditelji, a prije toga je živjela sa majkom. Otac je redovito plaćao alimentaciju i imali smo redovan kontakt, sa roditeljima je živjela sve do očeve smrti, odnosno nakon njegove smrti majka i ona i dalje žive u istoj kući. Oboje roditelja su bili zaposleni, brinuli su se o svim troškovima, njihova izvanbračna zajednica se po sadržaju nije razlikovala od braka. Često su razgovarali o tome da se vjenčaju, međutim nisu, ali kao što je navela živjeli su u izvanbračnoj zajednici kao da su i u braku. Kada se otac razbolio o njemu su brinule majka i ona, posjećivale ga u KBC Osijek, te su organizirale i financirale njegov pokop, kupile su grobno mjesto u [adresa] gdje je i pokopan. Otac je bio u mirovini kao i majka, u ostavinskom postupku koji se vodio iza pok. oca kod javnog bilježnika Gagro u [adresa] njegovim nasljednicima su proglašene ona i majka kao njegova supruga, a je prihvatila svoj nasljedni dio koji je u cijelosti ustupila majci. Poznato joj je da je majka samovlasnica kuće u kojoj su svi živjeli, a u istoj kući i sada žive ona i majka.

9.2. Na istom ročištu saslušani svjedok KĆ je iskazao da je predlagateljicu i sada pok. FĆ poznavao dugi niz godina, oni su stanovali u kući do njegove kuće kada je kupio kuću misli 2008. godine, a oni su par godina prije kupili kuću u kojoj su stanovali sa svojom kćerkom, ovdje protustrankom DĆ. Redovito su se posjećivali, međusobno si pomagali, bio je uvjeren da su vjenčani, jer su živjeli kao da su i u braku. Oboje su bili zaposleni, a pok. FĆ se iznenada razbolio, bio je više puta hospitaliziran u KBC Osijek gdje ga je posjećivao, a posjećivala ga je redovno i supruga LĆ, poznato mu je da se ista brinula o njemu, misli da je on u to vrijeme bio u mirovini, kao i LĆ. Isti je preminuo u veljači ove godine, bio je i na njegovoj sahrani, a njegov pokop su organizirale LĆ i njihova kćer, a iste i sada stanuju u kući u kojoj su i ranije živjele.

9. 3. Na istom ročištu saslušani svjedok IĆ, brat predlagateljice je iskazao da su njegova sestra LĆ i sada pok. FĆ živjeli zajedno, misli od 2004. godine, zajedno su kupili kuću u [adresa], gdje su i živjeli zajedno sa svojom kćeri DĆ sve do smrti pok. FĆ, a u kojoj kući i sada žive predlagateljica i kćer DĆ. Poznato mu je da su živjeli u izvanbračnoj zajednici, međutim po svojem sadržaju ista se može izjednačiti sa bračnom zajednicom, oboje su bili zaposleni, brinuli se o zajedničkom djetetu, obavljali sve potrebne kućanske poslove, imali su zajedničke financije, njihova zajednica je bila stabilna i kontinuirana i kao što je naveo nije se ni po čemu razlikovala od bračne zajednice. FĆ se razbolio i bio je u više navrata hospitaliziran u KBC Osijek, on sam ga posjećivao, više puta je vozio sestru i nećakinju kod njega u posjetu, a kada je otpušten iz bolnice o njemu su se brinule moja sestra i njihova kćer, sve mu je to poznato jer ih je redovito posjećivao. Početkom ove godine FĆ je preminuo, a njegovu sahranu je organizirala i financirala sestra, ovdje predlagateljica. U to vrijeme FĆ je bio u mirovini, kao i sestra.

10. Ocjenom provedenih dokaza svakog ponaosob i u međusobnoj svezi, sud nalazi nesporno utvrđenim da je predlagateljica LĆ živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim FĆ od 2004. godine., koja zajednica je po svojim obilježjima slična braku, jer se radilo o emotivnoj, ekonomskoj i obiteljskoj zajednici, koja je trajala neprekidno sve do dana smrti sada pokojnog FĆ **.**.2025. Ovakav zaključak suda temelji se na provedenim dokazima, kako materijalnim, tako i iz iskaza predlagateljice, protustranke, kao i svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, budući su iskazivali uvjerljivo i međusobno su suglasni, a temelje se na neposrednim zapažanjima o načinu života predlagateljice i pokojnog FĆ od 2004. pa do njegove smrti 23. veljače 2025. Nadalje, na temelju materijalnih dokaza izvatka iz matice rođenih predlagateljice i izvatka iz matice rođenih i umrlih pokojnog FĆ, nesporno je utvrđeno da su isti u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice imali status neudane žene i razvedenog muškarca, da su živjeli u [adresa], predlagateljica je u ostavinskom postupku iza pok. FĆ, pored njihove kćeri DĆ, ovdje protustranake, proglašena njegovim nasljednikom, kao njegova supruga. Dakle, u konkretnom slučaju radilo se o faktičnoj zajednici predlagateljice LĆ i sada pokojnog FĆ, koji su bili u trajnom odnosu koji je imao sve odlike izvanbračne zajednice i od bračne zajednice se razlikovao samo po tome što brak formalno pravno nije zaključen.

11. Sukladno članku 22. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine, osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno stavku 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

12. Pored toga, odredbom članka 436. ObZ-a je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku. Odredbom članka 3. ObZ-a kao i članka 11. ObZ-a je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete s tim što ObZ iz 2015. regulira kraće trajanje izvanbračne zajednice od tri godine ako je ista nastavljena sklapanjem braka.

13. U ovoj pravnoj stvari nedvojbeno je utvrđeno da su predlagateljica LĆ i sada pokojni FĆ živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno dulje od tri godine, odnosno od 2004. godine, pa do njegove smrti 23. veljače 2025.

14. Slijedom navedenog, kako predlagateljica LĆ ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice sa sada pokojnim FĆ, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i sada pokojnog FĆ, valjalo je prijedlog usvojiti i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Osijeku, 27. studenog 2025.

SUTKINJA

JADRANKA OROZ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku istog.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Opun. predlagateljice

2. Protustranci