REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7148/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Renate Popović, predsjednice vijeća, te sudaca Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Matee Sačević, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog EA, zbog prekršaja iz čl. 176. st. 5. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22; dalje: ZSPC), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj: Pp-242/2024-10 od 22. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 27. studenog 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba okrivljenog EA (EA) kao neosnovana te se potvrđuje pobijana presuda.
II. Na temelju čl. 139. st. 3. i čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ), okrivljeni EA je obvezan naknaditi iznos troškova žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 EUR (četrdeset eura) u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom Općinskog suda u Vinkovcima okrivljeni EA je proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 175. stavka 6. ZSPC-a za koji mu je izrečena ublažena novčana kazna u iznosu od 250,00 eura, a istom presudom mu je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 1 mjesec. Također, temeljem članka 182. točke 3. PZ-a okrivljenik je oslobođen od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 289. stavka 4. ZSPC-a.
1.1. Tom je presudom okrivljenik također obvezan na plaćanje troškova postupka u iznosu od 50,00 eura.
2. Protiv prvostupanjske presude okrivljeni EA je, putem branitelja Hrvoja Plavšića, odvjetnika u Vinkovcima, pravodobno podnio žalbu u kojoj u bitnome navodi da se u konkretnom slučaju radi o bagatelnom prekršaju i neutvrđenoj visini štete na drugom automobilu zbog čega se ne može raditi o prometnoj nesreći jer nije bilo veće štete ili ozlijeđenih osoba. Ističe da je kontakt među vozilima bio minimalan tako da on nije niti mogao primijetiti da se bilo što dogodilo prilikom pretjecanja pa se zato nije niti zaustavio. Također tvrdi da s obzirom na navedeno, nisu ostvareni uvjeti za izricanjem zaštitne mjere. Žalitelj predlaže da se zbog svega navedenog u žalbi ista prihvati.
3. Žalba je neosnovana.
4. Razmotrivši predmet, ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. PZ-a, uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) je utvrdio da presudom nisu povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, niti su počinjene one bitne povrede postupka na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti, kao i da nije nastupila zastara prekršajnog progona.
5. Razmatrajući navode žalbe, vijeće ovog Suda nalazi da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice, te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za djelo prekršaja za koje se tereti, koji je prihvatljiv i ovom Sudu, a razloge za svoju odluku je pravilno i dostatno obrazložio.
5.1. U odnosu na navode iz žalbe okrivljenika, a koje je ovaj Sud ocijenio neosnovanima i usmjerenim ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti, valja naglasiti da se ne radi o bagatelnom prekršaju iz razloga što je prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim pobijanom presudom onaj iz članka 176. stavka 5. ZSPC-a za koji zakon propisuje novčanu kaznu od 390,00 do 920,00 eura kao i izricanje zaštitne mjere od najmanje šest mjeseci i 3 negativna prekršajna boda. Imajući to u vidu jasno je da je zakon propisao relativno strogo kažnjavanje za ovakav prekršaj i da se slijedom svega navedenog, u konkretnom slučaju ne može govoriti o bagatelnom djelu.
5.2. Nadalje, u odnosu na navode iz žalbe okrivljenika da nije mogao osjetiti da je došlo do kontakta s drugim vozilom jer je kontakt bio minimalan te da se zbog toga nije zaustavio, također nisu prihvaćeni kao uvjerljivi. Naime, u postupku je kao dokaz, između ostalog, provedeno čitanje zapisnika o očevidu te su ispitani svjedoci MA i JA. Iz zapisnika o očevidu proizlazi da je vozilo kojim je upravljao okrivljenik oštećeno u prometnoj nesreći, a šteta se sastoji od strugotina na zadnjoj felgi, pneumatiku, braniku i blatobranu, dok se šteta na drugom vozilu reg. oznaka [registarska oznaka], kojim je upravljao JA, sastoji od strugotina na prednjoj ratkapi-felgi i pneumatiku, udubljenja i strugotine na prednjem blatobranu i strugotine na braniku. Iz iskaza svjedoka MA, policijskog službenika koji je obavljao očevid prometne nesreće, proizlazi da je prilikom dolaska na mjesto prometne nesreće, po dojavi, zatekao vlasnika oštećenog vozila JA koji je opisao nastanak prometne nesreće i zapisao je registarske oznake vozila koje je oštetilo njegovo vozilo, a koje se udaljilo odnosno pobjeglo s mjesta nesreće zbog čega je zvao policiju. Policijski službenici su putem IS MUP-a provjerili tko je vlasnik vozila čije registarske oznake je JA zapisao, te su utvrdili da je to okrivljenik koji je kontaktiran telefonskim putem da dođe u policijsku postaju radi provođenja očevida i davanja izjave. Prilikom očevida utvrđena su svježa oštećenja na okrivljenikovom vozilu te su ista opisana u zapisniku o očevidu.
5.3. Iz iskaza svjedoka JA proizlazi da se prometna nesreća dogodila u mjestu Mirkovci, te je do oštećenja vozila došlo zbog kontakta između vozila u trenutku dok je okrivljenik svojim vozilom pretjecao njegovo vozilo. Svjedok je istaknuo da je signalizirao vozaču tog drugog vozila da se zaustavi, blicao mu je svjetlima, ali da vozač nije zaustavljao vozilo zbog čega je zapisao registarske oznake i pozvao policiju.
5.4. Iz tako utvrđenog činjeničnog stanja jasno je da je prouzročena prometna nesreća u kojoj je nastala materijalna šteta, kako je ista opisana u zapisniku o očevidu, te da se okrivljenik svojim vozilom, nakon prouzročene nesreće, udaljio s mjesta nesreće, a da pri tome nije s vlasnikom drugog oštećenog vozila popunio Europsko izvješće niti mu dao podatke o sebi i o svom vozilu. Navedeno su bitna obilježja djela iz članka 176. stavka 5. ZSPC-a, pa s obzirom da su ista činjenično utvrđena, pravilno je prvostupanjski sud, vrednujući sve provedene dokaze i obranu okrivljenika, utvrdio da je isti kriv za počinjenje tog prekršaja. Također valja naglasiti da je za postojanje ovog prekršaja odlučna činjenica nastanak materijalne štete u prometnoj nesreći, dok je njezin intenzitet nebitan.
6. Nadalje, ispitujući odluku o kazni ovaj Sud je stava da je prvostupanjski sud cijenio sve okolnosti iz članka 36. PZ-a te je opravdano okrivljeniku za predmetni prekršaj izrekao ublaženu novčanu kaznu u iznosu od 250,00 eura (zakon za taj prekršaj propisuje novčanu kaznu od 390,00 do 920,00 eura). Kazna je u svakom slučaju primjerena težini počinjenog prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, te je pravilna ocjena prvostupanjskog suda da će njome biti ostvarena svrha kažnjavanja.
7. Što se tiče odluke o zaštitnoj mjeri, ovaj drugostupanjski Sud smatra da je inkriminirano ponašanje okrivljenika teži oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa, zbog čega je prvostupanjski sud osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjeseca, dakle u zakonom propisanom minimalnom trajanju, a primjena te mjere nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika, pa je istu valjalo potvrditi.
8. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c PZ-a, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (ekvivalent u eurima), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.
9. Zbog navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 27. studenog 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Matea Sačević, v.r.
Renata Popović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
