Poslovni broj Gž-477/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ŽG iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Goranu Jovanoviću odvjetniku iz Labina, protiv protustranaka 1. CG, [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Bilobrk odvjetniku uz Ž, 2. ŽGĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa]., zastupani po punomoćnici Tini Poropat odvjetnici iz Zagreba, radi uređenja međe, odlučujući po žalbi predlagatelja, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj R1 322/2022 od 6. studenog 2024., 27. studenog 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja ŽG, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj R1 322/2022 od 6. studenog 2024.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem, točkom I. izreke između nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], vlasništvo predlagatelja, te nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], vlasništvo 1. protustranke, te kč. br. [katastarska čestica], suvlasništvo 2. i 3. protustranaka, uređene je međa između nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] prema posljednjem mirnom posjedu, u naravi žičana ograda, od početka – pola metra od asfalta – cesta kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], početna točka A do točke B, između kč. br. [katastarska čestica], prema posljednjem mirnom posjedu, u naravi žičana ograda, od točke B do točke C, kraj žičane ograde.

Točkom II. izreke, između nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], uređena je međa prema pravičnoj ocjeni na način da ista ide ravnim pravcem od točke C prema točki D ravnom linijom u pravcu postojeće žičane ograde, koja se proteže od točke A do točke B, pa dalje od točke B do točke C, te od toćke C ravna linija prema točki D. Točkom III. izreke određeno je da je sastavni dio ovog rješenja skica lica mjesta uređenja međe izrađena po sudskom vještaku Mariji Brajković do 3. travnja 2024., točkom IV. izreke naloženo je 1. protustranci da naknadi trošak predlagatelju u iznosu od 242,32 eur, te 2. i 3. protustrankama da naknade trošak predlagatelju u iznosu od 242,32 eur u roku od 15 dana.

2.Protiv tog rješenja žalbu je podnio predlagatelj zbog svih žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, u daljnjem tekstu: ZPP-a).

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba predlagatelja nije osnovana.

5.Ocjenjujući pobijano rješenje suda prvog stupnja u granicama žalbenih razloga predlagatelja, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a, a na koje bitne povrede odredaba parničnog postupka ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a.

6.Nisu osnovani žalbeni navodi predlagatelja kojima pobija pravilnost utvrđenja prvostupanjskog suda temeljem kojih je isti spornu među odredio na način kako je to pobliže navedeno u spornoj odluci, upirući pri tome na činjenicu da je u tijeku postupka utvrđeno pored ostalog da se međa između prijepornih uređivala 2016. po uredu geodetskom Geox d.o.o., te 2021. po geodetskom uredu Mataija d.o.o., da se te međe razlikuju i da je ovdje 1. protustranka sudjelovala u prvoj izmjeri, te inicirala drugu izmjeru, odnosno da je isti znao da je predmetna međa 2016. uređena na drugačiji način.

7.Naime, iz stanja u spisu u bitnome proizlazi:

-da je predlagatelj vlasnik nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da je 1. protustranka vlasnik nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te 2. i 3. protustranke da su suvlasnici nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica], obje upisane u k. o. [katastarska općina],

-da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da između nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica], te 2789/6, postoji žičana ograda, a između nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica], te 2789/1 da ne postoji nikakva međašna oznaka na terenu, niti su vidljive granice između tih nekretnina,

-da se stranke nisu uspjele sporazumjeti da se međe između predmetnih nekretnina uredi po katastarskom operatu,

-da je vještak geodetske struke izvršio izmjeru prema kopiji katastarskog plana

– skici ureda Geox d.o.o. iz 2016., te utvrdio da je prema toj izmjeri, granica 45 m udaljena od početne točke mjerenja, u naravi suhozida koji pripada kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a da je prema skici Mataija d.o.o. iz 2021., međa od suhozida udaljena 41 m, te takva evidentirana u katastarskom operatu,

-da iz iskaza predlagatelja proizlazi da je nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupio u proljeće 2022., da prodavatelja nikada nije vidio, da je bio na terenu kad je navedene nekretnine kupovao, sa time da mu je iste pokazala Agencija, no ne i međe, a tom prilikom da mu je bio predočen Geoxov elaborat. Nije se sjećao ograde na terenu, ali se sjećao da je tada bio vidljiv pokos,

-iz iskaza 1. protustranke proizlazi da je na tom području sa obitelji 300 godina, da je on naručio elaborat kojeg je sačinio Mataija d.o.o., koji je prema njegovim saznanjima obavijestio sve susjede da će se uređivati međa, koja prije da nije bila označena između nekretnina, da je on 2. i 3. protustrankama prodao nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], uz uvjet da bude međa označena, da nakon što su 2. i 3. protustranke kupile navedene nekretnine, da je na terenu postavljena žičana međa, a da kasnije kada je predlagatelj kupovao svoje nekretnine da je ista već postojala,

-da su se 2. i 3. protustranke u iskazima pridružile navodima 1. protustranke, dodajući da je uvjet kupoprodaje njima bio da se utvrdi međa na terenu, da je po utvrđenoj međi postavljena žičana ograda.

8.Polazeći od ovakvih utvrđenja, suprotivno stajalištu predlagatelja, pravilno je prema ocjeni ovog suda, u konkretnoj pravnoj situaciji, prvostupanjski sud zaključio da stranke ovog postupka toga da stranke nisu postigle sporazum o međama, niti su bili suglasni da se ista uredi prema katastarskom operatu, obzirom na to da je predlagatelj predelagao da se međa uredi prema geodetskom nalazu iz 2016., a 2. i 3. protustranke prema elaboratu iz 2021.

Nastavno takvom stanju stvari, ispravno je prvostupanjski sud odlučjući o zahtjevu predlagatelja uvažavajući čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996 i dr., u daljnjem tekstu ZV-a), među između predlagatelja i 2. i 3. protustranaka uredio prema posljednjem mirnom posjedu, zaključujući da 2. i 3. protustranke posjeduju svoje nekretnine na ranije opisan način od kada su iste kupili, budući je upravo po njihovom nalogu postavljena žičana ograda. Što se tiče predlagatelja, sud je uvjerenja da iako se predlagatelj ne sjeća postojanje spomenute žičane ograde, da je istu trebao vidjeti, zbog čega odlučuje kao u točki I. izreke.

U odnosu na među između nekretnina pobliže opisanih u točki II. izreke, sud je istu uredio po pravičnoj ocjeni, iz razloga jer da nije mogao sa sigurnošću utvrditi posljednji mirni posjed, a sama međa nije bila vidljiva na terenu, pa je među odredio u ravnini sa postavljenom žičanom ogradom, na način kako je to prikazano na skici lica mjesta C-D. U svezi toga je prihvatio iskaz 1. protustranke kao dugogodišnjeg vlasnika kč. br. [katastarska čestica], te prodavatelja kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], da međa oduvijek ide u pravcu postojeće ograde koja ide od kč. br. [katastarska čestica] (asfalt) k. o. [katastarska općina] pa prema jugu ide do južne granice kč. br. [katastarska čestica], gdje ograda završava i dalje se nastavlja po ravnom pravcu do kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

Sukladno pravilima izvanparničnog postupka, sud je odlučio o troškovima postupka na način pobliže naveden u točki IV. izreke rješenja.

9.1.U kontekstu svega prethodno iznesenog protivno navodima predlagatelja, u konkretnoj pravnoj situaciji, ni prema prosudbi ovog suda nisu bile ispunjene pretpostavke temeljem kojih je predmetnu među trebalo urediti na način kako je to predložio predlagatelj, dakle po elaboratu iz 2016.

Ovo stoga, što, kako je pravilno utvrdio i prvostupanjski sud, iz stanja u spisu razvidno je pored ostalog da spomenuti elaborat nije proveden u katastarskom operatu, da po istome na terenu nije ni na koji način bila označena međa, u prilog čemu govori i iskaz samog predlagatelja koji je naveo da zbog toga što mu prilikom kupnje nekretnina čiji je sada vlasnik, nitko na terenu nije pokazao među, sam angažirao geodetski ured ITB. Za razliku od toga, sud prvog stupnja je nedvojbeno utvrdio da je elaborat kojeg je sačinio ured Mataija d.o.o. proveden u katastarskom operatu, da je po njemu uređena međa nekretnina koje su 2. i 3. protustranke kupile od 1. protustranke 2021.

Rukovodeći se tim razlozima, ni prema uvjerenju ovog suda, u konkretnim okolnostima, nisu postojali uvjeti da prvostupanjski sud u ovom postupku uređuje međe temeljem spomenutog elaborata iz 2016., dakle da je u konkretnim okolnostima pravno relevantan isključivo elaborat iz 2021. sačinjen po geodetskom uredu Mataija d.o.o.

9.2.Slijedom rečenog, te uvažavajući neprijepornu činjenicu da je predlagatelj svoje nekretnine koje graniče s nekretninama protustranaka kupio kasnije, točnije u tijeku 2022., dakle nakon što je sve prednje realizirano, uključujući i postavljanje dijela međe na terenu u vidu žičane ograde, do koje točke su 2. i 3. protustranke bile u posjedu svojih nekretnina, nedvojbenim smatra i ovaj sud da je među između nekretnina pobliže opisanih u točki I. izreke, valjalo urediti upravo prema posljednjem mirnom posjedu, kako je to pravilno učinio prvostupanjski sud.

9.3.Nastavno tome, uz uvažavanje činjenice da između nekretnina pobliže navedenih u točki II. izreke, na terenu nije bila vidljiva međa, što predlagatelj svojim žalbenim navodima prema uvjerenju ovog suda nije doveo u sumnju, valjalo je taj dio međe urediti upravo prema pravičnoj ocjeni, uvažavajući pri tome liniju međe utvrđene točkom I. izreke rješenja.

10.Obzirom na prethodno navedeno, valja istaknuti da se pravna stajališta navedena u pobijanoj odluci zasnivaju na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i prihvatljivom tumačenju relevantne zakonske norme, u okviru kojeg postupka je od strane suda prvostupanjskog suda uslijedila odgovarajuća pravna argumentacija koja upućuje na to da pobijana odluka nije posljedica proizvoljnog tumačenja niti pogrešne primjene mjerodavnog prava.

11.Iz navedenih razloga valjalo je odbiti žalbu predlagatelja, te potvrditi rješenje suda prvog stupnja, pozivom na čl. 380. t.2. ZPP-a.

U Rijeci, 27. studenog 2025.

Sutkinja

Svjetlana Pražić