REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23
Poslovni broj P-331/2025-48
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Dubrovniku po sutkinji tog suda Marijani Capurso Kulišić, u pravnoj stvari tužitelja PK, OIB: [osobni identifikacijski broj] , [adresa], Kamenicka 365/1 kojeg zastupa punomoćnica Tea Nikolić, odvjetnica u Dubrovniku, protiv tuženice Republika Hrvatska OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, građansko - upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne glavne rasprave, zaključene dana 14. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka i tužitelja, 27. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
" I. Nalaže se tuženici isplatiti tužitelju, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, iznos od 125.282,70 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po kamatnoj stopi prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena do 31. prosinca 2022.g., a od 1. siječnja 2023.g. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koja na pojedine iznose teče kako slijedi:
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. lipnja 2017.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. srpnja 2017.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. kolovoza 2017.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. rujna 2017.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. listopada 2017.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. studenog 2017.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. prosinca 2017.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. siječnja 2018.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. veljače 2018.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. ožujka 2018.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. travnja 2018.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. svibnja 2018.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. lipnja 2018.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. srpnja 2018.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. kolovoza 2018.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. rujna 2018.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. listopada 2018.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. studenog 2018.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. prosinca 2018.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. siječnja 2019.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. veljače 2019.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. ožujka 2019.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. travnja 2019.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. svibnja 2019.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. lipnja 2019.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. srpnja 2019.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. kolovoza 2019.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. rujna 2019.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. listopada 2019.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. studenog 2019.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. prosinca 2019.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. siječnja 2020.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. veljače 2020.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. ožujka 2020.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. travnja 2020.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. svibnja 2020.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. lipnja 2020.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. srpnja 2020.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. kolovoza 2020.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. rujna 2020.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. listopada 2020.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. studenog 2020.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. prosinca 2020.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. siječnja 2021.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. veljače 2021.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. ožujka 2021.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. travnja 2021.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. svibnja 2021.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. lipnja 2021.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. srpnja 2021.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. kolovoza 2021.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. rujna 2021.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. listopada 2021.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. studenog 2021.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. prosinca 2021.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. siječnja 2022.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. veljače 2022.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. ožujka 2022.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. travnja 2022.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. svibnja 2022.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. lipnja 2022.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. srpnja 2022.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. kolovoza 2022.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. rujna 2022.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. listopada 2022.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. studenog 2022.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. prosinca 2022.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. siječnja 2023.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. veljače 2023.g.
- na iznos od 956,09 EUR od 16. ožujka 2023.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. travnja 2023.g.
- na iznos od 2.300,00 EUR od 16. svibnja 2023.g.“
II. Nalaže se tužitelju platiti tuženici troškove ovog postupka u iznosu 7.335,00 EUR (sedam tisuća tri stotine trideset i pet eura), u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je vlasnik nekretnine označene i opisane kao čest. zem. [katastarska čestica]; ZK tijelo IV -1. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) Stan na prvom katu čest. zgr. [katastarska čestica], koji se sastoji od tri sobe i nusprostorije i nalazi se na zapadnom krilu zgrade (od ulaza desno) uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Stan ima ukupnu površinu 81 m2, a nalazi se na adresi [adresa] ([adresa] u [adresa]). Tvrdi da stan kao zaštićeni najmoprimac koristi gđa. IK. Ističe da je presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 3. ožujka 1998.g. pod posl.br. P-65/98 je utvrđeno da je gđa. KK, majka gđe. IK, osoba koja je na dan stupanja na snagu Zakona o najmu stanova (NN 91/96) imala pravni status nositelja stanarskog prava stečenog prema odredbama Zakona o stambenim odnosima te da je istim danom stekla prava i obveze zaštićenog najmoprimca na predmetnom stanu. Ista presuda je zamijenila Ugovor o najmu stana sklopljen između tadašnjeg vlasnika stana JK kao najmodavca i KK kao zaštićenog najmoprimca. Nadalje, ističe da prima od gđe. IK kao zaštićenog najmoprimca, zaštićenu najamninu u iznosu od 200,00 HRK mjesečno na način da gđa. IK polaže jednom godišnje iznos od 2.400,00 HRK kod javnog bilježnika Anta Lozančića iz Dubrovnika. Sustav zaštićenog najma uveden Zakonom o najmu stanova (NN 91/96, 48/98) kojim se vlasnicima stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci nameće teret stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca, predstavlja miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva koje vlasnicima nameće nerazmjeran i pretjeran teret, protivno odredbi čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, što je i utvrđeno presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske od 10. srpnja 2014. Smatra da navedenom presudom je utvrđeno da zbog istaknutih povreda Ustavom i Konvencijom zajamčenog prava vlasništva svi vlasnici stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci imaju pravo od Republike Hrvatske tražiti naknadu imovinske štete u visini razlike između tržišne i zaštićene najamnine. Stoga pozivajući se na to da je Republika Hrvatska na teret privatnih vlasnika rješavala svoja socijalna pitanja podnositelj sukladno odredbi čl. 225. Zakona o obveznim odnosima potražuje od iste naknadu štete u visini razlike između tržišne i zaštićene najamnine za rok od posljednjih pet godina. Tijekom postupka tužitelj tvrdi da je IK dana 16. svibnja 2023. iselila iz predmetnog stana pa tužbenim zahtjevom potražuje ukupni iznos 110.770,50 Eura sa zateznim kamatama na pojedinačnim mjesečnim iznosima počevši od lipnja 2017. do svibnja 2023., dok konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potražuje iznos 125.282,70 EUR-a sa zateznim kamatama na pojedinačnim mjesečnim iznosima počevši od lipnja 2017. do svibnja 2023., uz naknadnu troškova parničnog postupka.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, predlaže ga odbiti uz naknadu parničnog troška. Smatra da tužitelj nema pravnu osnovu potraživati naknadu štete. Ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije, prigovor zastare. Ističe da tužitelj nije dokazao da stanarsko pravo IK. Smatra da su odlučne i platne mogućnosti obiteljskog domaćinstva najmoprimca te da u visinu štete treba uzeti u obzir odbitak poreznih davanja kao i da je visina zaštićene najamnine u nekom razdoblju bila viša, iako je tužitelj primao manje.
3. Među strankama nije sporno da se tužitelj obratio tuženici zahtjevom za mirnim rješenjem spora 23. prosinca 2021., da je tužitelj vlasnik stana na prvom katu kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se sastoji od tri sobe i nusprostorija u zapadnom krilu. Sporna je pasivna legitimacija tuženika, je li nastupila zastara za razdoblje od lipnja 2017.do prosinca 2018., osnova i visina.
4. U postupku su pregledani zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 7-8 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 9 spisa), presuda Općinskog suda u Dubrovniku posl.br P-65/98 od 3. ožujka 1998. (list 10-13 spisa), javnobilježnička potvrda javnog bilježnika Anta Lozančića broj OU-24/18 (list 14 spisa), potvrda o isplati (list 15 spisa), dopis Ministarstva financija Porezna uprava, Središnji ured klasa: 410- 01/20-01/2550 (list 39-40 spisa), Odluku Grada Dubrovnika o izmjenama i dopunama Odluke o gradskim porezima i prirezu na dohodak Grada Dubrovnika od 31. prosinca 2012. (list 48 spisa), Podatak o etonskoj cijeni građenja (list 49 60 spisa), dopis Ministarstva financija Porezna uprava, Područni ured Dubrovnik s prilozima (list 66-74 spisa), zapisnik o primopredaji (list 81 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 74 spisa), vještačenje po vještaku građevinske struke DK (list 90-171 spisa) pisano očitovanje sudskog vještaka (list 209-225 spisa), saslušan je sudski vještak (list 227 spisa), saslušan je tužitelj (list 227 spisa).
5. Ovaj sud je dana 18. prosinca 2024. donio presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev za iznos 61.588,80 EUR, sa zateznim kamatama na pojedinačne mjesečne iznose do isplate, odbio tužbeni zahtjev za iznos 63.393,90 EUR, te odlučio da svaka strana snosi svoje troškove postupka.
5.1. Županijski sud u Varaždinu je rješenjem poslovni broj Gž-176/2025 od 20. ožujka 2025. ukinuo je presudu ovog suda od 18. prosinca 2024. te predmet vratio na ponovni postupak. U toj presudi, između ostalog, sud upućuje da je ovaj sud po službenoj dužnosti temeljem članka 7 stavka 2 Zakon o parničnom postupku (""Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. , 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP) dužan utvrditi kada je i temeljem čega tužitelj stekao vlasništvo stana.
6. U nastavku postupka na novoj glavnoj raspravi sud je uz suglasnost stranaka pročitao dokaze izvedene u ranijem postupku. Pribavljen je po službenoj dužnosti, sukladno uputi Županijskog suda u Varaždinu, podatak o načinu stjecanja stana – obavijest Zemljišnoknjižnog odjela od 13. listopada 2025. (list 340 spisa), Ugovor o kupoprodaji od 4. lipnja 2002. (list 341-348 spisa), rješenje o raspoređivanju naknadno pronađene imovine Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj O-400/20 od 23. travnja 2002. (list 349-350 spisa), zemljišnoknjižni izvadak (list 351-352 spisa), saslušan je dopunski tužitelj (list 354-355 spisa).
7. Ocjenom provedenih dokaza kako svakog zasebno tako i u njihovoj ukupnosti te temeljem rezultata cjelokupnog postupka, zaključak je suda da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Pregledom presude Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. P-65/98 od 3. ožujka 1998. utvrđeno je kako sud naložio LK sklopiti Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom za stan u [adresa], I. kat zapadni dio zgrade ukupne površine 81 m2 koji se sastoji od 3 sobe, dnevnog boravka, kuhinje i kupatila s WC-om, hodnika i šupe u dvorištu s KK, te da su kao članovi domaćinstva navedeni IK, P i EK.
9. Pregledom Ugovora o prodaji od 4. lipnja 2002. utvrđeno je kako je tužitelj od VK pok. LK kupio stan koji se sastoji od tri sobe i nusprostorija a nalazi se na prvom katu u zapadnom krilu grade (desno od ulaza) u zgradi [adresa] u [adresa], zemljišnoknjižne oznake čest. zgr. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
10. Pregledom obavijesti Zemljišnoknjižnog odjela od 13. listopada 2025. i zbirke isprava pod Z-3367/02 (Ugovora o prodaji od 4. lipnja 2002., rješenje o raspoređivanju naknadno pronađene imovine Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj O-400/20 od 23. travnja 2002.), zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu utvrđeno je kako se tužitelj uknjižio kao vlasnik stana koji se sastoji od tri sobe i nusprostorija, a nalazi se na prvom katu u zapadnom krilu grade (desno od ulaza) u zgradi [adresa] u [adresa] dana 8 srpnja 2002.
11. Pregledom javnobilježnička potvrda javnog bilježnika Anta Lozančića broj OU- 24/18 utvrđeno je da je IK plaćala iznos zaštićene najamnine u visini 2.400,00 kn godišnje (200,00 kn mjesečno).
12. Pregledom Zapisnika o primopredaji od 16. svibnja 2023. utvrđeno je da je IK predala stan tuženiku u posjed dana 16. svibnja 2023.
13. Temelje ovih provedenih dokaza utvrđeno je kako je na stanu na prvom katu kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se sastoji od tri sobe i nusprostorija u zapadnom krilu u vlasništvu tužitelja u tuženom razdoblju živjela IK u režimu zaštićenog najma te da je plaćala godišnju najamninu u visini 2.400,00 kn, odnosno 200,00 kn mjesečno.
14. Tužitelj saslušan kao parnična stranka iskazao je da ima u vlasništvu stan u kojem je bila gđa, IK kao zaštićeni najmoprimac te su zapravo on i ona čekali da država uredi svoje zakonske propise kako bi se riješilo njeno, a i svoje pravo. Imali su korektne odnose te je ona uredno plaćala zaštićenu najamninu 2.400 kn godišnje. Gospođa je iselila iz stana 16. svibnja 2023. iskazao je da je on bio upoznat s činjenicom da se u stanu nalazi zaštićeni najmoprimac u vrijeme kada je kupovao stan.
15. Pregledom dopisa Ministarstva financija Porezna uprava, Područni ured Dubrovnik s prilozima utvrđeno je da IK ima za razdoblje siječanj do ožujak ukupni dohodak 1.204,00 eura, da je u 2022. imala ukupni dohodak u kunama 34.774,37 kuna.
16. Pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem (čl. 1089. st. 3. Zakona o obveznim odnosima, "Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., u daljnjem tekstu ZOO ).
16.1. Točno je da sustav zaštićenog najma, uveden Zakonom o najmu stanova („Narodne novine“, broj 91/96 i 48/98 u daljnjem tekstu: ZNS), kojim se vlasnicima stanova, u kojima žive zaštićeni najmoprimci, nameće teret stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimca, predstavlja miješanje u pravo na mirno uživanje vlasništva i da isto vlasnicima nameće nerazmjeran i pretjeran teret, a što je protivno odredbi čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja je ratificirana 5. studenog 1997. kao i odredbama čl. 48. st. 1. uz ograničenja prema čl. 50. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, iz čega bi proizlazila osnovanost tužbenog zahtjeva, ali samo u slučaju da je tužitelj, trenutkom stupanja na snagu ZNS-a, već bio vlasnikom stana, u odnosu na koji mu je država nametnula prekomjerni teret i samom tom činjenicom nije imao mogućnost izbora.
16.2. Vlada Republike Hrvatske, svjesna prekomjernog tereta koji trpe vlasnici stanova opterećenih pravom najma uz zaštićenu najamninu izradila je nacrt Zakona o najmu stanova (prosinac 2002.) kojim nacrtom nije radikalno izmijenjen odnos između zaštićene i tržišne najamnine te je izradila i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova (studeni 2013.) prema kojem bi postepeno, kroz vrijeme od deset godina od stupanja na snagu zakona (2023.) zaštićena najamnina trebala biti izjednačena s tržišnom (slobodno ugovorenom). Ni jedan od ovih dokumenata nije saživio. Tek Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova („Narodne novine“, broj 68/18 - dalje: ZIDZNS) u čl. 28.c propisano je da 1. rujna 2023. prestaje pravo zaštićenog najmoprimaca i zaštićenih podstanara na zaštićenu najamninu i druga prava zaštićenih najmoprimaca i zaštićenih podstanara, ako tim Zakonom nije propisano drukčije, osim prava na zaštićenu najamninu i drugih prava najmoprimaca i zaštićenih podstanara stanova koji su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske. Međutim i navedena odredba ukinuta je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I- 3242/2018 i dr. od 14. rujna 2020.
17. Po ocjeni ovog suda tužitelj kao kupac koji je 2002., u vrijeme primjene ZNS kupio stan u kojem stanuje najmoprimac koji ima pravo na zaštićenu najamninu, nije mogao osnovano po redovnom tijeku stvari očekivati da će ostvarivati tržišnu najamninu iznajmljivanjem kupljenog stana, odnosno da će od najmoprimca ostvariti pravo na plaćanje slobodno ugovorene najamnine.
17.1. Tužitelj, koji je 2002. kupio neuseljiv stan u kojem stanuje zaštićeni najmoprimac, a svjestan takve situacije a i koja cijena stana, a što je notorna činjenica, bi trebala biti niža od one za stan bez tereta, uz postojeću zakonsku regulativu, te pokušaje Vlade Republike Hrvatske u složenom postupku transformacije stanarskog prava u institut zaštićenog najma da osigura relativno osjetljivu ravnotežu između interesa najmodavaca, uključujući njihovo pravo na ostvarivanje dobiti od svoje imovine, te općeg interesa zajednice - uključujući dostupnost zadovoljavajućeg smještaja za one u lošijem položaju, nije mogao očekivati da će po redovnom tijeku stvari, iznajmljivanjem stana koji je nečiji dom, ostvariti korist u razlici između zaštićene i slobodno ugovorene zakupnine.
17.2. Dakle, kako je tužitelj više godina nakon stupanja na snagu ZNS, znajući da u stanu živi zaštićeni najmoprimac, naplatnim pravnim poslom stekao nekretninu i na taj način pristao na primanje iznosa zaštićene najamnine, a ne tržišne najamnine, pri čemu iste ne dokazuje da je mogao razumno očekivati da će se sustav zaštićenog najma ukinuti u razumnom vremenu nakon stjecanja (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova, Narodne novine, broj: 68/18/ stupio je na snagu 4. kolovoza 2018.), nedostaje uzročno-posljedična veza između postupanja tuženice i eventualne štete, koju tužitelj trpi u vidu razlike između zaštićene i tržišne najamnine.
18. Slijedom svega navedenog, utvrđeno je da se nisu ispunile pretpostavke propisane odredbama materijalnog prava i to člancima 1045. i 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05 i 41/08) pa je tužbeni zahtjev odbijen.
19. S obzirom da nije utvrđeno da tužitelj ima pravni osnov za naknadnu štete, to ostali izvedeni dokazi na okolnost visine štete, iako izvedeni, nisu posebno cijenjeni.
20. O troškovima postupka odlučeno je sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a u svezi s člankom 155. ZPP-a i temeljem članka 41. Zakon o državnom odvjetništvu ("Narodne novine" br. 67/18., 21/22.) prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja (92.308,71 EUR do 8. svibnja 2024., a od tada 125.282,70 EUR), i sukladno zatraženom trošku.
20.1. Tako su tuženici priznati troškovi za zastupanje na ročištima 14. veljače 2023. (695 b, Tbr. 9/1.), za zastupanje na ročištima 7. svibnja 2024, 11. lipnja 2024., 26. studenog 2024., 8. srpnja 2025. 14. listopada 2025. (svako po zatraženih 750 Tbr. 9/1.) , za sastav odgovora na tužbu i podnesaka od 16. siječnja 2024. (svako po 695 b, Tbr. 8/1) za sastava podneska od 7. lipnja 2024. ( zatraženih 750 b, Tbr. 8/1), za sastav žalbe (zatraženih 750 b, Tbr. 11/1), što imajući na umu vrijednost jednog boda iznosi 7.335,00 EUR pa je odlučeno kao u točki II. izreke.
U Dubrovniku 27. studenog 2025.
Sutkinja
Marijana Capurso Kulišić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
- pun. tužitelja
- zz. tuženika