REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Pn-248/2019-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji Jadranki Babić-Milberg kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], zastupana po punomoćniku Josipu Bitunjac, odvjetniku iz Slavonskog Broda, protiv tužene SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], zastupana po CL, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Hećimović i partneri d.o.o. iz Slavonskog Broda, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 14. listopada 2025., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice ČL, odvjetničke vježbenicu iz Slavonskog Broda, tužene osobno i punomoćnika tužene CL, odvjetnika, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženici SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], da tužiteljici HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 249,07 eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od 11.travnja 2018. godine pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se od dospijeća do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa] sa dijelom tužbenog zahtjeva kao neosnovanim, koji glasi:

" Nalaže se tuženici SL, sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici HL, sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati iznos od 2.377,72 eura uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od 11.travnja 2018. godine pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, sve u roku od 15 dana. ".

III. Nalaže se tužiteljici HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], da tuženoj SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.369,53 eura sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica s dijelom troškova postupka u iznosu od 2.312,50 eura kao neosnovanim.

V. Odbija se tužena s dijelom troškova postupaka u iznosu od 696,90 eura kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je po punomoćniku podnijela kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traže da joj sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se naložilo tuženoj da joj isplati na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 21.000,00 kn, ispravljeno na pripremnom ročištu od 17. lipnja 2021. na iznos od 20.000,00 kn (sada 2.654,46 eura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

1.1. U tužbi se između ostalog navodi da se 19. svibnja 2017. oko 18,00 sati, u [adresa], unutar Doma za starije i nemoćne osobe, dogodio štetni događaj u kojem je tužena fizički napala tužiteljicu i zadala joj udarac po licu i počupala ju za kosu te ju ogrebala po desnoj ruci a pored toga uputila joj i prijetnje, zbog kojih radnji je tužena pravomoćno oglašena krivom u postupku koji se pred ovim sudom vodio pod brojem K-274/2017.

1.2. Ističe da je u navedenom štetnom događaju tužiteljica zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je trpjela fizičke bolove i strah u sva tri stupnja intenziteta, te joj je bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 37 dana.

1.3. Pozivom na članak 19. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima, a zbog povrede pravo osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, temeljem članka 1100. Zakona o obveznim odnosima potražuje naknadu neimovinske štete, te temeljem članka 1089. istog Zakona i naknadu imovinsku štetu.

1.4. Tužiteljica navodi da se obratila tuženoj s odštetnim zahtjevom 11. travnja 2018. ali da joj tužena nije dostavila ponudu za mirno rješavanje postupka.

1.5. Slijedom navedenog, predlaže da se u ovom postupku nakon provođenja dokaza, donese presuda i obaveže tužena na naknadu iste, kako je ona postavljena tužbenim zahtjevom

2. Tužena u odgovoru na tužbu nije osporavala da se vodio kazneni postupak protiv nje i da je izdan kazneni nalog protiv kojeg tužena nije ulagala prigovor jer nije više htjela da se vidi sa tužiteljicom. Kao razlog tome navodi da je tužiteljica njezinom sada pokojnom ocu nanijela veliku štetu i da ga je fizički napadala o čemu imaju saznanja djelatnici Doma koji su zbog istoga pokrenuli i proveli disciplinski postupak.

2.1. Ističe da je brat tužene 2. svibnja 2017. podnio prijavu Domu zbog sumnje na zlostavljanje njegovog oca od strane zaposlenika Doma.

2.1. Osporava da bi tužiteljica zadobila tjelesne ozljede kako ih je u tužbi opisala. Ističe da je na provom pregledu u hitnoj napisano da nema vidljivih ozljeda u navedenom području niti ispada motorike . Iz kasnijih nalaza da je razvidno da je tužiteljica skupljala medicinsku dokumentaciju.

2.2. Slijedom navedenog protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

3. U daljnjem tijeku postupka stranke su u bitnome ostale kod prvotnih navoda.

4. U ovom postupku sporni su i osnov i visina tužbenog zahtjeva na koje okolnosti je ovaj sud u smislu odredbe članka 220. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 43/13, 89 /14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 – dalje: ZPP) proveo dokaze uvidom u kazneni nalog Općinskog suda Slavonski Brod, poslovni broj K-274/17-3 od 8. prosinca 2017. (list 4-5 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužiteljice (list 6-13 spisa), u odštetni zahtjev od 28. ožujka 2018. s potvrdom od 11. travnja 2018. (list 14-15 spisa), u prijavu ML od 2. svibnja 2017. (list 22-24 spisa), u medicinsku dokumentaciju za BL (list 25-46 spisa). U odgovor tužene od 27. travnja 2018. (list 47-48 spisa), u Upozorenje na obveze iz radnog odnosa (list 60-61 spisa), u očitovanje Doma za starije i nemoćne osobe s prilozima očitovanju, službenom zabilješkom od 24.4.2017., Odlukom od 24.4.2017, Zapisnikom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku od 24.5.2017., Odlukom Povjerenstva od 21.6.2017., Upozorenje na obveze iz radnog odnosa od 4.7.2017. (list 93-101 spisa), uvid u zdravstveni karton tužiteljice na CD (list 108 spisa), u nalaz i mišljenje vještaka Ivanke Zirdum, dr. med. spec. psihoterapije (list 118-121 spisa). Pored navedenog proveden je i dokaz saslušanjem tužiteljice i tužene kao stranaka te svjedoka ĆL i FL, provedeno je medicinsko vještačenje i uvid u spis ovoga suda poslovni broj K-274/2017.

5. Analizirajući provedene dokaze tijekom postupka:

- nesporno je utvrđeno temeljem uvida u spis ovoga suda poslovni broj K- 274/2017 i uvida u kazneni nalog Općinskog suda Slavonski Brod, poslovni broj K- 274/17-3 od 8. prosinca 2017. (list 4-5 spisa) da se 19. svibnja 2017. u 18,00 sati u [adresa], unutar Doma za starije i nemoćne, dogodio štetni događaj u kojem je tužena počinila kazneno djelo prijetnje tužiteljici.

- nesporno je utvrđeno da je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede opisane medicinskom dokumentacijom.

6. Sporno je na koji način je došlo do sukoba, o kakvim se tjelesnim ozljedama radi i da li tužiteljici pripada pravo na pravičnu naknadu zbog povrede prava osobnosti. Sporno je da li postoji odgovornost tužene za nastali štetni događaj i da li postoji doprinos tužiteljice nastanku štetnom događaju.

7. Na sporne okolnosti provedeni su dokazi uvidom u materijalnu dokumentaciju spisa, dokaz medicinskim vještačenjem , kao i dokaz saslušanjem tužiteljice i tužene te svjedoka ĆL i FL.

8. Tužiteljica je u svom iskazu navela da je po zanimanju medicinska sestra, zaposlena u Domu za starije u Slav. Brodu 30 godina i da sada radi u dislociranoj jedinici Doma u Novoj Kapeli. Na dan štetnog događaja tuženicu je srela u liftu te da joj je prstom prijetila i govorila "vidjet ćemo se još danas". Istakla je da je tuženica i drugom osoblju doma prijetila govoreći da su ubojice i sl. Nadalje, da se u Domu nalazio se i otac tuženice i da se sjeća da je spornoga dana oko 18 sati kada se podijelila večera, došla tuženica u posjetu kod svoga oca i da ju je tražila a da se ona nalazila u prostoriji za osoblje i tada je tuženica ničim izazvana nasrnula na nju, da joj je uputila pogrdne riječi govoreći joj " nećeš ti moga tatu ubijati", da ju je ogrebala, počupala za kosu a potom je uzela službeni mobitel iz ruku i bacila ga. Govorila joj je da ako tata umre da će ju ubiti te da se bojala za svoj život. Radne kolegice zvale su glavnu sestru ZL koja je došla na lice mjesta ali ĆL i drugo vodstvo doma nije došlo na lice mjesta. Istakla je da je pozvala policiju. Nakon ovog događaja, tužiteljica je premještena u izdvojenu jedinicu u Novu Kapelu a postupak protiv nje da je vođen prije ovog štetnog događaja. Istakla je da je u ovom događaju zadobila ogrebotine po ruci, leđima, licu, te da joj je tuženica iščupala kosu. Zbog štetnog događaja imala je tegobe te se drugi dan obratila psihijatru a zbog tih tegoba bila je na bolovanju 9 mjeseci jer je imala strah i nije mogla doći raditi. Na hitni prijem u bolnicu je išla odmah poslije štetnog događaja a zbog štetnog događaja osjećala je tegobe u vidu nesanice, straha, bojala se da tuženica neće opet doći tako da i danas ima strah od toga da li će netko nešto reći ili imati nekakve primjedbe. Ne sjeća se da je ranije imale nekih problema sa drugim korisnicima doma osim što je bio nekakav problem sa korisnicom doma koja joj je prigovarala oko podjele lijekova. Za vrijeme bolovanja od lijekova koristila je Ascitralopan 10 mg, Altrazolan 0,25, Mirzaten i Diazepam 5 mg, da joj se od tada povisio šećer, da ima upalu štite žlijezde i probleme sa krvnim tlakom. Zbog štetnog događaja narušili su se bračni odnosi te je došlo do razvoda braka. Zbog štetnog događaja do 19. svibnja 2017. protiv nje nije vođen nikakav disciplinski postupak. Poslodavac joj nije pružio nikakvu pravnu zaštitu zbog ovog štetnog događaja ni prije ni poslije. Iskazala je i da što se tiče pisanog upozorenja (list 60 – 61 spisa) koje je dobila od svog poslodavca, da se isto odnosi na događaj s ocem tuženice jer ga je trebala presvući a isti je bio agresivan prema njoj te ju je lupio po ruci. Tuženica se žalila da sa njom postoje uvijek neki problemi a na pisano upozorenje poslodavca nije reagirala u smislu podnošenja prigovora ili žalbe.

9. U svom iskazu tužena je navela da je u vrijeme štetnog događaja njezin otac bio smješten u Domu za starije i nemoćne osobe u Slav. Brodu. Nadalje da se sjeća da ju je sestra koja živi u [adresa] zvala i rekla da je našla oca kako leži sam krvav u krevetu i da se nešto dešava. Nakon toga da su ona i brat ponijeli prijavu policiji da je otac krvav i da vide što se događa, međutim policija nije ništa poduzela. Sjeća se da je jednom prilikom došla u Dom i da je bilo vruće te da je tražila medicinsku sestru i obratila joj se da se upali klima a sestra, ovdje tužiteljica rekla je da će upaliti klimu ocu kada ona mislim da treba a kada ju je upitala kako se zove, ista joj je rekla da se zove RL. Već ranije je čula da je ista maltretirala i zlostavljala njezinog oca te mu je prijetila. Između nje i tužiteljice nije došlo do nikakvog fizičkog sukoba. Rekla je tužiteljici da nije lijepo da se stariji ljudi tuku a potom joj je tužiteljica rekla "njemačka kurvo ti ćeš meni penziju plaćati". Rekla joj je da će za ovo netko odgovarati i izašla iz doma. Što se tiče kaznene presude protiv iste nije podnosila nikakav pravni lijek jer se htjela što prije vratiti u Njemačku gdje također radi na poslovima brige i skrbi za starije osobe. Osporava da je tužiteljici uputila riječi "ako moj tata umre znaj da ću te ubiti, nemoj da te sada spucam nogom u glavu, da ti razbijem naočale". Prilikom štetnog događaja tužiteljici nije razbila mobitel. Iskazala je i da je njezin otac bio u Domu oko 5 godina a umro je u kolovozu 2019. Iskazale da je u razdoblju od 2013. pa do štetnog događaja 2017. čula da je tužiteljica znala galamiti na njezinog oca, govorila je da će mu utrpati čarapu u usta jer isti nije mogao govoriti već je ispuštao neartikulirane zvukove budući je imao 24 moždana udara. Što se tiče djelatnika Doma ĆL istakla je da s njim nije ni u kakvim rodbinskim, prijateljskim ili kumskim vezama niti ona niti netko od njezine uže obitelji. Istakla je i da tužiteljicu prije štetnog događaja nikada nije vidjela niti ju je poznavala. Postupanje prema ocu prijavili su djelatnicima Doma, brat i ona, sve zbog događaja kada su primijetili modrice na ocu. Što se tiče njezine i bratove prijave Domu protiv tužiteljice istakla je da je tužiteljici izrečena pismena opomena. Također je čula da su tužiteljicu premjestili u neki drugi dom gdje je napala jednu stariju žensku osobu ali da nakon štetnog događaja tužiteljicu nije više nikada vidjela sve do današnjeg ročišta.

10. Saslušan kao svjedok ĆL je iskazao da je u vrijeme štetnog događaja obnašao dužnost zamjenika ravnatelja Doma, a da je ravnateljica bila GL. Nadalje, da se sjeća da je tužiteljica RL sada HL u to vrijeme bila medicinska sestra u Odjelu pojačane zdravstvene njege, da je rad organiziran na način da medicinske sestre imaju dva odjela u kojima je nadređena za jedan odjel TL, a za drugi EL te da je glavna sestra koja je koordinirala rad oba odjela bila ZL. Nije se mogao sjetiti tko je bio nadređeni tužiteljici, te da je o samom događaju doznao od glavne sestre ZL koja ga je obavijestila da je došlo do predmetnog događaja o kojem su raspravljali smo na njihovom kolegiju. Vezano uz tuženu iskazao je da o njoj može reći sve najbolje jer je uvijek bila u kontaktu s njima odnosno sa socijalnom službom, da je jako ljubazna i korektna i nije mu jasno kako je uopće došlo do ove situacije. Tužiteljicu zna kao zaposlenika Doma, ali ništa izdvojeno ne može reći za nju, da je bilo i kritika i pohvala, kao i za sve druge zaposlenike, nadalje da mu je poznato da je nakon ovog događaja premještena u izdvojenu jedinicu u Novu Kapelu. U to vrijeme bio je voditelj izdvojene jedinice u Novoj Kapeli. Vezano uz pismeno Doma za starije i nemoćne od 26.5.2017. upućeno pun. tužene svjedok odgovara da je točno da je bio član povjerenstva za postupanje po pritužbi tužene i njenog brata u odnosu na tužiteljicu a prema ocu tužene i da se povjerenstvo uvijek osnivalo kada bi došlo do neke sporne situacije, pritužbe, da je njihov zadatak bio utvrditi okolnosti nastanka i postupanje u skladu s pravilima rada njihovim zaposlenikom.

11. Saslušan kao svjedok ML u svom iskazu je naveo da je sjeća da je njegova sestra LL dana 16.4.2017. došla iz Švedske u posjet njihovom ocu u Dom i tom prilikom vidjela da je otac vidno ozlijeđen, odnosno da je krvav po licu i da ima modrice po licu, da je zvala odmah medicinsku sestru koja joj je rekla da je otac sam sebe ozlijedio s bocom, nakon čega je nazvala drugu sestru ovdje tuženu koja je također telefonskim putem kontaktirala Dom i dobila informaciju da se tata ozlijedio od trokuta koji visi iznad kreveta i služi za podizanje. To im je sve bilo sumnjivo i on je došao iz Zagreba do oca, možda 2 ili 3 dana nakon ovog događaja, da je dolaskom u Dom tražio službeni izvještaj o navedenom događaju koji se registrira u dnevniku Doma i tamo po prvi puta da je čuo za ime tužiteljice koja je upisala da je navedenog dana otac sam sebe ozlijedio uslijed agresivnosti. Dalje je navela da ga je sestra LL prilikom dolaska u Dom pokušala izvesti van ali da je bio jako agresivan i nemiran zbog čega je odustala od izlaska. Inače, da tužiteljicu nije poznavao, a nakon ovog događaja nije mogao uspostaviti kontakt s njom jer se radi o izuzetno nepristupačnoj i neljubaznoj osobi. Sve druge sestre su bile jako dobre i ljubazne, a sestra RL nije htjela niti pozdraviti. Od osobe koja je ležala skupa s njegovim ocem imao je saznanja da sve ozljede njegovog oca potječu od sestre RL. Kada je nakon 2-3 dana došla i sestra SL slikali su sve ozljede oca, prijavili policiji i ravnateljici Doma GL. Inače povratno nije dobio nikakve službene informacije vezano uz podnesene prijave, ali je čuo da je vođen nekakav postupak protiv sestre RL koja je naknadno prebačena i na radno mjesto u Novu Kapelu. Vezano uz događaj iz travnja 2017. slao je dopis i Ministarstvu nadležnim za skrb o starijim osobama od kojih je dobio službenu obavijest da su utvrđene ozljede kod oca ali što se dalje događalo ne zna. O samom događaju od 19.5.2017. ne zna ništa i sve što zna je čuo od svoje sestre. Inače vezano uz događaj koji je opisao i koji potječu od travnja 2017., oni kao obitelj, braća i sestre, nisu htjeli podnositi nikakve prijave, niti ustajati s nekim tužbama jer svi rade vani i bojali su se da bi s takvim postupkom napravili štetu ocu koji je ostao u tom Domu. Za svoju sestru može reći samo pohvale jer se radi o dobroj osobi koja je u Dom donijela i lift za dizanje starijih osoba kako bi sestrama olakšala posao i pretpostavljam da ju je cijela situacija jako iznervirala i da joj je na neki način i namještena jer je sestra RL nakon što ju je isprovocirala sve snimala. Iskazao je da je njegov otac u Domu bio od 2013. do 2019.,a nakon ovog događaja završio je u bolnici s dehidracijom i zapetljajem crijeva, da je on bio skrbnik ocu i za vrijeme boravka u Domu nitko mu nije iznosio nikakve primjedbe a da je otac imao preko 30 moždanih i da je jako teško govorio. O samom događaju zna samo prema pričanju sestre koja mu je rekla kao u svom iskazu. Iskazao je i da nisu u srodstvu sa ĆL niti kumovi.

12. Na temelju provedenih dokaza, nedvojbeno je utvrđeno da je tužena prouzročila nastanak štetnog događaja ali da postoji i suodgovornost tužiteljice za nastanak štetnog događaja.

13. Temeljem iskaza tužene i svih svjedoka, kojima sud priklanja vjeru u cijelosti i koji su u bitnom u suglasju, utvrđeno je:

- da se tužiteljica i tužena nisu poznavale do samog događaja te da nitko od obitelji tužene nije poznavao tužiteljicu,

- da je otac tužene ležao u Domu za stare i nemoćne od 2013. godine i da mu je tužiteljica pružala njegu kao zaposlenica Doma,

- da je sestra tužene 16.4.2017. primijetila ozljede na tijelu svoga oca zbog čega je naknadno došao i ML, brat tužene i sin AL,

- da je 24. 4.2017. tužena skupa s bratom ML podnijela usmenu prijavu ravnateljici Doma zbog postupanja prema njihovom ocu (službena bilješka na str. 95. spisa),

- da je 24.4.2017 imenovano povjerenstvo vezano uz usmenu pritužbu tužene i propuste u radu RL, ovdje tužiteljice (str. 94 spisa),

- da je ML podnio pisanu prijavu Domu s danom 2.5.2017. (list 22-24 spisa),

- da je obaviješteno Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

- da je u vezi događaja iz travnja 2017. tužiteljici izdano Upozorenje na obveze iz radnog odnosa od 4.7.2017. (str. 101-102 spisa),

- da je Povjerenstvo utvrdilo da je nesporno utvrđena odgovornost ovdje tužiteljice HL (prije RL) za nastanak štetnog događaja od 16.4.2017. i psihičko i fizičko neprimjereno postupanje radnice u odnosu na korisnika,

- da se tužiteljica nije žalila niti je prigovarala izdanom Upozorenju,

- da je nakon toga premještena u izdvojenu jedinicu Doma u Novoj Kapeli,

- da je tužena dolaskom u posjetu ocu 19.5.2017. prvi puta vidjela tužiteljicu kada ju je tražila kako bi upalila klimu njezinom ocu,

-da je došlo do verbalnog i fizičkog sukoba, odnosno da je tužena uputila prijetnje tužiteljici i da ju je ogrebala po ruci, zadala udarac po licu i počupala ju za kosu,

- da je tužiteljica snimala mobitelom cijeli događaj,

- da je tužiteljica pravomoćno oglašena krivom za nastali događaj.

14. Odlučujući o građanskoj odgovornosti za ovaj štetni događaj u smislu čl. 12. st. 3. ZPP-a, parnični sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je optuženik proglašen krivim.

15. Nesporno je da je tužena oglašena krivom za predmetni događaj ali kako je građanska odgovornost puno šira od kaznene odgovornosti, ovaj sud smatra da je tužiteljica istom doprinijela svojim ponašanjem prema tuženoj, kada joj je u predmetnom štetnom događaju uputila neprimjerene riječi "njemačka kurvo ti ćeš meni penziju plaćati". Nesporno je utvrđeno prethodno neprimjereno ponašanje tužiteljice prema ocu tužene, opisano u navodima iz Upozorenja na obveze iz radnog odnosa od 4.7.2017. (str. 101-102 spisa) vezano uz događaj od 16.4.2017., prema kojem je psihičko i fizičko neprimjereno postupala kao radnica Doma u odnosu na oca tužene kao korisnika usluge Doma. Upravo zbog tog prethodno postupka i svih opisanih događanja, sud je povjerovao iskazu tužene da joj je tužiteljica kada joj se tužena obratila u Domu izgovorila gore navedene neprimjerene riječi koje su u konačnici uzrokovale prvo verbalni a potom i fizički sukob. Tužiteljica je prema svojim navodima snimila cijeli događaj mobitelom što dalje ukazuje na stanje u kojem se nalazila tužiteljica a u kojem tužena. Za istaći je i činjenica da u kaznenom postupku nisu provođeni dokazi već je izdan kazneni nalog protiv kojeg ovdje tužena nije ulagala prigovor. Upravo iz tog razloga provedeni su dokazi u ovom postupku na okolnost građanske odgovornosti tužene, odnosno utvrđenja postojanja eventualne suodgovornosti tužiteljice nastanku štete.

16. Svojim daljnjim neprofesionalnim odnosom, sada i u odnosu na obitelj korisnika usluge Doma, ovaj sud smatra da je tužiteljica doprinijela štetnom događaju u visini od 10%.

17. Kako bi se na objektivan način utvrdila nastala šteta, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku Ivanki Zirdum, dr. med. spec. psihoterapije.

18. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 13. svibnja 2025. (list 118-121 spisa) vještak je između ostaloga navela da je tužiteljica zadobila lake tjelesne ozljede koje su se očitovale u crvenilu kože u predjelu lijeve lopatice mi nadlaktice desne ruke te kako na prvom pregledu nisu bile vidljive, nisu nastali hematomi. Vještak dalje opisuje psihičke smetnje i tijek liječenja u svezi istih.

18.1. Istakala je da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta 1 dan, bolove srednjeg intenziteta 1 dan i bolove slabog intenziteta 2 do 3 dana.

18.2. Nadalje tužiteljica je pretrpjela jakog intenziteta, i to primarni strah koji je trajao 2 sata, srednjeg intenziteta u trajanju oko 1 dan dok strah slabog do srednjeg intenziteta ne treba posebno gratificirati.

18.3. Navodi da je kod tužiteljice zaostalo umanjenje opće životne i radne aktivnosti privremenog karaktera koje procjenjuje sa oko 10%.

19. Nalaz vještaka ovaj sud je prihvatio kao stručan i objektivan, sastavljen u skladu s pravilima struke. Za istaći je da punomoćnici tužiteljice i tužene u svojim očitovanjima nisu imali primjedbe na nalaz, niti su tražili dopunu ili pojašnjenje istog.

20. Nakon provođenja medicinskog vještaka tužiteljica je podneskom od 10. lipnja 2025. uredila prvotno postavljeni tužbeni zahtjev tako da je postavila traženje s osnova fizičkih bolova iznos od 159,28 eura, s osnova pretrpljenog straha iznos od 117,46 eura i s osnova privremenog umanjenja životne i radne aktivnosti od 10% iznos od 1.493,13 eura, ukupno 1.769,87 eura. Sve sa zakonskom zateznom kamatom od 11. travnja 2018. do isplate.

21. Tužena se u podnesku od 3. rujna 2025. protivila smanjenju tužbenog zahtjeva kao i postavljanju traženja naknade s osnove privremenog umanjenja opće životne i radne aktivnosti za koje smatra da nema osnova dosuđenja u vidu naknade štete.

22. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno i primjenom čl. 8. ZPP, sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

23. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 1045. st.1., 1046., 1086., 1089., 1095. st.1., 1100. i 1103. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO)

24. Odredbom članka 1045.st.1. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, osim ako ne dokaže da je do štete došlo bez njegove krivnje. U ovom postupku je dokazano da je do štete došlo krivnjom tužene uz suodgovornost tužiteljice u visini od 10%, pozivom na članak 1092. ZOO-a.

25. Istovremeno odredbom članka 1046. ZOO definirano je što predstavlja štetu, tako da se navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

26. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir karakter ozljeda koje je zadobila tužiteljica, jačinu i trajanje fizičkih boli, dob i spol tužiteljice te postojanje i intenzitet straha, sve u smislu odredbe čl. 1100. st.2. ZOO.

27. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući prvenstveno u vidu postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice kao i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

28. Tužiteljica je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom potraživala naknadu neimovinske štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova u iznosu od 159,28 eura. Uvažavajući činjenicu da je trpjela bolove jakog intenziteta 1 dan, bolove srednjeg intenziteta 1 dan i bolove slabog intenziteta 2 do 3 dana, ovaj sud dodijelio joj je kao pravičnu naknadu u zatraženom iznosu od 159,28 eura.

29. Tužiteljica je potraživala naknadu za pretrpljeni strah u iznosu od 117,46 eura. Uvažavajući ocjenu pretrpljenog straha iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka opisanu kao strah jakog intenziteta, i to primarni strah koji je trajao 2 sata, srednjeg intenziteta u trajanju oko 1 dan dok strah slabog do srednjeg intenziteta ne treba posebno gratificirati, ovaj sud dodijelio joj je kao pravičnu naknadu zatraženi iznos od 117,46 eura.

30. Treba reći da je vještak mišljenja da je kod tužiteljice bilo i privremeno umanjenje općeg životnog aktiviteta od 10%. Kako tužiteljica aktualno ne ispoljava psihičke tegobe niti za jedan duševni poremećaj, nema trajnog smanjenja općeg životnog aktiviteta tužiteljice, no dok su bili prisutni bolovi s mješovitom anksiozno- depresivnom reakcijom životna aktivnost tužiteljice je bila umanjena za 10%. Iako je ovaj oblik štete u pravilu trajnog karaktera, novčana naknada se može dosuditi i kad je smanjenje životne aktivnosti privremeno, ako je jačeg intenziteta i dužeg trajanja ili ako to posebne okolnosti opravdavaju (Zaključak broj 6 III. sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. ožujka 1987.).

31. Sud je s obzirom na to da je iz ocijene postojanja straha koju je vještak ocijenila kao primarni strah koji je trajao 2 sata, srednjeg intenziteta u trajanju oko 1 dan dok strah slabog do srednjeg intenziteta ne treba posebno gratificirati, zaključio da se ne radi o strahu jačeg intenziteta i dužeg trajanja niti da postoje posebne okolnosti koje opravdavaju dosuđivanje naknade, uvažavajući i činjenicu da je anksiozno- depresivna reakcija posljedica i prethodnih događanja u mjesecu prije štetnog događaja koje tužiteljica u medicinskoj dokumentaciji opisuje kao "složene međuljudske odnose, mobyng.." Za istaći je i činjenica da vještak u svom nalazu ne opisuje niti su stranke u tom dijelu tražile dopunu nalaza, kolikog je trajanja privremeno umanjenje opće životne i radne aktivnosti koji nalaz u tom dijelu ne daje dovoljno podloge za priznavanje prava na štetu po ovom vidu postavljenog traženja.

32. Slijedom navedenog tužiteljici je dodijeljeno ukupno pravo na zatraženu štetu, sukladno i u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva, u iznosu od 276,74 eura, umanjeno za 10% suodgovornosti, ili iznos od 249,07. eura.

33. Tužiteljici na dosuđeni iznos pripadaju i zatezne kamate od 11. travnja 2018. kako je to i zatraženo, u skladu s odredbom članka 1103. ZOO-a prema kojoj obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Kako je ovdje tužiteljici šteta nastala prije navedenog datuma a odštetni zahtjev podnesen 11.travnja 2018. obveza pravične novčane naknade dospjela je navedenog dana.

34. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod I. tužbenog zahtjeva.

35. U preostalom dijelu tužbenog zahtjeva, u odnosu na dio koji je povučen uređenim tužbenim zahtjevom kojem povlačenju se tuženik protivio, i u odnosu na dio koji je po stavu ovoga suda neosnovano zatražen, ukupno u iznosu od 2.377,72 eura, tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan, kako je to i navedeno pod II. izreke presude.

36. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe 154. i 155.ZPP-a.

37. Člankom 154. st. 2. ZPP-a propisano je da „ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela… te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao..“.

38. Uvažavajući činjenicu da je tužiteljica uspjela sa 10% svoga traženja, sud je tuženoj dodijelio pravo na (90% - 10%) ukupno 80% troškova postupka.

39. Tužena je zatražila troškove u ukupnom iznosu od 2.411,50 eura. Priznat joj je trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: Tarifa) i to trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 17.6.2021., 13.7.2021., 8.9.2021., 22.5.2024. i 14.10.2025. , za svako u iznosu od zatraženih 200,00 eura ili ukupno 1.000,00 eura (Tbr.9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude od 100,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife), trošak sastava podnesaka od 27.5.2025. (očitovanje na nalaz vještaka) i 3.9.2025. (očitovanje na uređeni tužbeni zahtjev), za svako u iznosu od 200,00 eura ili ukupno 400,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife) ili ukupni troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 1.700,00 eura, skupa s pridodanim PDV-om od 425,00 eura , ukupno 2.125,00 eura. Tuženoj je priznat i trošak pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 18,25 eura ili ukupno 2.143,25 eura.

40. Uvažavajući pravo tužene na 80% nužnih i potrebnih troškova, priznato joj je pravo na iznos od 1.714,60 eura.

41. Tuženoj nisu priznati troškovi pristupa na raspravu od 1.9.2021. u iznosu od 250,00 eura, koja rasprava nije održana već je tužena saslušana izvanraspravno, nadalje, trošak zatražene pristojbe na odgovor na tužbu preko priznatog iznosa od 18,25 eura, kao i daljnji iznos razmjernog dijela priznatih troškova u iznosu od 20%.

42. Ukupno tuženoj nije priznato pravo na 696,90 eura troškova kako je to i odlučeno pod V. izreke presude.

41. Istovremeno, tužiteljici je priznato pravo na plaćeni troška vještačenja u cijelosti u iznosu od 345,07 eura, kao nužan i potrebna za donošenje odluke o glavnoj stvari.

43. Tužiteljica je, uvažavajući uspjeh u postupku kao i priznati trošak na ime predujma za vještačenje, odbijena sa zahtjevom za troškovima postupka u iznosu od 2.312,50 eura kao neosnovanim, kako je to i odlučeno pod IV. izreke presude.

44. Kada se od ukupni priznatih troškova tuženoj u visini od 1.714,60 eura, odbiju troškovi tužiteljice u iznosu od 345,07 eura, tužiteljica je dužna platiti tuženoj troškove u iznosu od 1.369,53 eura kako je to i navedeno pod III. izreke presude.

45. Na priznati trošak tuženoj su priznate i kamate od dana donošenja presude primjenom čl. 151. st.3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022, 6/2024).

Slavonski Brod, 27. studenog 2025.

Sudac

Jadranka Babić-Milberg

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok teče od dana objave presude, za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok teče od dana primitka pisanog otpravka presude.

Dna:

1. Odvj. Josip Bitunjac, Slavonski Brod,

2. OD Hećimović i partneri, Slavonski Brod.