Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-993/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Guljaš, kao predsjednika vijeća, Katice Krajnović, kao suca izvjestitelja i Berislava Babića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB:84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB:22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-675/2023-15 od 13. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 27. studenog 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-675/2023-15 od 13. ožujka 2025. u pobijanom dijelu (toč. I. i II. izreke).

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Tuženik je dužan platiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 8.004,44 €/60.309,43 kn sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos, koja teče od 28.12.2022. pa do isplate, kao i naknaditi tužitelju parnične troškove, sve na račun Državnog proračuna br. [broj bankovnog računa] (s „poziv na broj-odobrenje“, u pretpolje upisati 26, a u veće polje sljedeće šifre 5908-19-19-03425346826), sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.“

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 812,50 eur sa zateznim kamatama tekućim od 13. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali dio zahtjeva tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 187,50 eur sa zateznim kamatama."

2. Ovu presudu u dijelu (toč. I. i II. izreke) pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj iz razloga označenih u članku 353. stavak 1. točke 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08. - ispr., 57/11., 148/11. - proč. tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. dalje: ZPP), s prijedlogom da se u pobijanom dijelu presuda preinači i tužbeni zahtjev prihvati ili da se ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Razmatrajući prvostupanjsku presudu i postupak koji je prethodio ovaj sud utvrđuje da nisu počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja na isplatu od tuženika iznosa od 8.004,44 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na ime naknade štete zbog isplaćene invalidske mirovine osiguraniku tužitelja HŠ za razdoblje od 1. veljače 2020. do 31. listopada 2022. koja je umanjena za doprinos osiguranika tužitelja nastanku štetnog događaja u omjeru 20%, a koji je zadobio teške tjelesne ozljede u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika.

7. Nesporno je među strankama da je osiguraniku tužitelja zbog ozljeda u štetnom događaju koje je skrivio osiguranik tuženika, priznato pravo na invalidsku mirovinu rješenjem tužitelja od 10. srpnja 2009., te da tužitelj potražuje samo 80% punog iznosa štete, jer je doprinos tužitelja od osiguranika 20%.

8. Među strankama je sporna osnova i visina potraživanja.

9. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je u konkretnom slučaju o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučio primjenom odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje ZOOP)., pa stoga istaknuti žalbeni navodi tužitelja za primjenu odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15., 95/15., 120/16. - dalje ZOMO) nisu od utjecaja na zakonitost pobijane presude.

10. To stoga što za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, što proizlazi iz niza odluka Vrhovnog suda RH (npr. Rev-235/2023, Rev-12/2022 i dr.).

11. Naime, odredbom članka 27. st. 1. ZOOP-a propisano je da društvo osiguranja obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a stavkom 2. istog članka je propisano što se smatra stvarnom štetom i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji, a stavkom 3. istog članka propisan je način određivanja razmjernog iznosa mirovine prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

12. Iz navedenog proizlazi da u slučaju kada se radi o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, da obveza tuženika postoji ako postoji razlika između većeg iznosa mirovine koji se isplaćuje i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu.

13. S obzirom da u konkretnom slučaju tužitelj nije dokazao da postoji razlika između iznosa invalidske mirovine koji se isplaćuje i iznosa koji bi bili isplaćeni na ime invalidske mirovine (čl. 27. st. 3. ZOOP-a), to je tužbeni zahtjev s pravom odbijen kao neosnovan.

14. Žalbeni navodi ne dovode u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude u primjeni materijalnog prava, jer tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi ZOOP-a i njime preuzetih ugovornih obveza.

15. Zbog izloženog, valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijani dio presude (toč. I. i II. izreke), temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

16. Nepobijani dio presude (toč. III. izreke), ostaje neizmijenjen.

Osijek, 27. studenog 2025.

Predsjednik vijeća

Branka Guljaš