Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-2317/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Krajnović, kao predsjednika vijeća, te sudaca Branke Guljaš, kao suca izvjestitelja i Berislava Babića, kao člana vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, koga zastupa punomoćnica ZD, zaposlenica tužitelja, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, koga zastupaju punomoćnici Tulija Zele-Janjanin i Adrijana Jovanović, odvjetnice iz Zajedničkog odvjetničkog ureda iz Rijeke, radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji od 25. rujna 2023., poslovni broj Pn-83/2021-23, u sjednici vijeća održanoj 27. studenog 2025.,
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji od 25. rujna 2023., poslovni broj Pn-83/2021-23.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 5.851,56 eura/44.088,58 kn sa zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja ove tužbe po stopi od 5,75% do 31. prosinca 2022., a u slučaju promjene stope, prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, te od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te iznos od 5.136,74 eura/38.702,77 kn sa zateznim kamatama koje teku od dana 1. ožujka 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te naknadi troškove parničnog postupka, sve u roku od 15 dana.“ II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.393,17 eur/ 10.496,84 kn1 sa zateznim kamatama tekućim od 25. rujna 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, sve u roku od 15 dana."
2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23. dalje: ZPP), s prijedlogom da se preinači i tužbeni zahtjev prihvati, ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. U postupku pred sudom prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, a tužitelj u izjavljenoj žalbi ne navodi određeno koja je to bitna povreda odredaba parničnog postupka počinjena.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da mu isplati iznos od 5,851,56 EUR/44.088,58 kn, te iznos od 5.136,74 EUR/38.702,77 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na ime naknade štete i to 80% iznosa isplaćene invalidske mirovine koji se odnosi na invalidnost s osnova predmetne prometne nezgode za razdoblje od 1. prosinca 2018. do 28. veljače 2021, te od 1. ožujka 2021. do 31. siječnja 2022.
7. Među strankama nije sporno:
- da je 23. svibnja 2020. došlo do prometne nezgode u kojoj je povrijeđen osiguranik tužitelja VD koji je upravljao vozilom Fiat Punto reg. oznake [registarska oznaka], da je osiguranik tužitelja u nezgodi zadobio teške tjelesne ozljede
- da je za nezgodu odgovoran vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] koji je kod tuženika sklopio policu osiguranja od odgovornosti br. 017200286958 za razdoblje od 9. svibnja 2010. do 9. svibnja 2011.
- da je osiguraniku tužitelja rješenjem tužitelja od 21. ožujka 2017. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane bolešću 20% i ozljedom izvan rada 80% počev od 21. prosinca 2016.
8. Provedenim vještačenjem utvrđeno je da bi osiguraniku tužitelja u utuženom razdoblju u slučaju da je razlog za isplatu invalidske mirovine bila ozljeda na radu bilo isplaćeno 808,13 EUR/6.088,78 kn više nego što mu je isplaćeno u konkretnom slučaju, što predstavlja 5,88% više u odnosu na isplaćenu mirovinu.
9. Polazeći od izloženog pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je u konkretnom slučaju o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučio uz primjenu odredaba Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14. – dalje ZOOP).
9.1. Naime, za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje odnosno kada su izvršene isplate mirovine (tako i Rev-553/2022-2 i Rev-206/2022.).
10. Odredbama članka 27. st. 1., 2. i 3. ZOOP-a pak propisano je:
"(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.
(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.
(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu."
11. Iz navedenog proizlazi da u slučaju kada se radi o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine da obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuje i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik kao osiguratelj štetnika.
12. Kako je u provedenom postupku na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da je iznos invalidske mirovine koji je u utuženom razdoblju isplaćen osiguraniku tužitelja manji od iznosa mirovine koji bi osiguraniku bio isplaćen u slučaju da mu je isplaćena invalidska mirovina po osnovi povrede na radu, to je s pravom prvostupanjski sud zaključio da u konkretnom slučaju nema razlike koju bi tuženik bio u obvezi isplatiti tužitelju i da tužitelj nije pretrpio štetu koju bi prema navedenim odredbama ZOOP-a tuženik bio u obvezi isplatiti, pa je stoga s pravom odbio tužbeni zahtjev.
13. Ne mogu se prihvatiti žalbeni navodi tužitelja da u konkretnom slučaju treba primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 153/13, 151/14, 33/15, 93/15. i 120/16. – dalje ZOMO) prema kojem bi tužitelj kod zahtjeva za naknadu štete imao pravo na isplatu punog iznosa davanja isplaćenog korisniku primanja (čl. 161. st. 2. ZOMO).
13.1. Naime, obveza tuženika kao osiguravatelja motornog vozila regulirana je odredbama ZOOP-a temeljem kojeg je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od odgovornosti.
13.2. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-856/2016 od 7. veljače 2017. pak na koju se poziva tužitelj ne govori o tome koji će se zakon primijeniti kao mjerodavan u konkretnom slučaju.
14. Dakle, s obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci (članak 368. st. 1. ZPP-a).
Osijek, 27. studeni 2025.
Predsjednik vijeća
Katica Krajnović
