REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Požega, Sv. Florijana 2

Poslovni broj: Gž Zk 71/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Renati Marić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe prijavnog lista, odlučujući o žalbama DE, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], ĐE OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (Z-1842/2016 i Z-1843/2016), CE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], DEB, OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Slaven Šoša, odvjetnik u Dubrovniku, ĐEB OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], KE OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], RE OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], EE OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], BE kći D OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], NE OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ŠE OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ŽE OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Đ [adresa], PE OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], HE OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], ČE OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], svi zastupani po punomoćniku Vedran Gjenero, odvjetniku u Dubrovniku (Z-2361/2016), ZE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po odvjetniku Gašpar Lujak iz Dubrovnika, izjavljenih protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z-11505/2025 od 8. rujna 2025., dana 27. studenoga 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbijaju se žalbe DE, ĐE, CE, DEB, ĐEB, KE, RE, EE, BE, NE, ŠE, ŽE, PE, ĆE, UE, ZE kao neosnovane, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Z- 11505/2025 od 8. rujna 2025.

II Nalaže se brisanje zabilježbi žalbi određenih rješenjima Općinskog suda u Dubrovniku Z 12308/2025 od 29. rujna 2025. (str.178), Z-12401/2025 od 29. rujna 2025. (str. 182.) i Z-12821/2025 od 6.listopada 2025. (str.186) na svim nekretninama koje su opisane u istim rješenjima.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku posl.br. Z- 11505/2025 od 8. rujna 2025., odbijeni su prigovori i potvrđeno je rješenje Z-1256/2016 od 15.ožujka 2016, te je naloženo po pravomoćnosti brisati zabilježbe prigovora.

2. Protiv rješenja žalbe su pravovremeno podnijeli naprijed navedeni žalitelji. U istim žalbama u bitnom navode da rješenje pobijaju zbog svih žalbenih razloga, da taj prostor ne predstavlja cestovnu površinu, da se koristi kao privatno vlasništvo, da je odluka neustavna, da nije pravilno primijenjen zakon, da nisu ostvarene pretpostavke prema Zakonu o cestama, da je priloženo Očitovanje nezakonito, da nema Odluke iz čl.98.ZS. Predlažu da se žalbe prihvate i da se odbije prijedlog DGU PUK Dubrovnik.

3. Žalbe nisu osnovane.

4. Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbi protustranaka, a također i po službenoj dužnosti, temeljem članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 – dalje ZZK) ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih povreda propisanih člankom 354. stavkom 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a. Činjenično stanje je pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno.

5. Iz stanja prvostupanjskog spisa i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je Državna geodetska uprava Područni ureda za katastar u Dubrovniku dostavila na provedbu prijavni list klasa: 932-06/16-02/44, snimke izvedenog stanja ceste, kopije katastarskog plana Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar u Dubrovniku, Očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti klasa: 360-01/14-03/06, Urbr.: 2117/01-11-15-15 Upravnog odjela za promet, stanogradnju i razvojne projekte Grada Dubrovnika od dana 28. prosinca 2015. te je sud ocijenio da je pravilno zemljišnoknjižni referent primjenom odredbi Zakona o cestama na koje se uvodno pozvao, dopustio provedbu prijavnog lista neovisno o upisima prava vlasništva, kako to i nalažu navedene zakonske odredbe jer je upis odredilo za to nadležno tijelo te je upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje ono tijelo koje upis dopušta.

6. Prema odredbi čl. 11. ZZK promjena katastarskog broja, oblika, površine, načina uporabe ili izgrađenosti provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti, nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta.

6.1. Nadalje valja navesti da je odredbom čl. 95. st.1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN112/2018, 39/2022, 152/24 - dalje: ZDIKN) temeljem kojeg je sastavljen prijavni list koji je predmetom provedbe, propisano da se promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i načinu uporabe katastarskih čestica te promjene podataka o zgradama dostavljaju zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskog plana, time da sudu dostavljeni prijavni list treba biti potvrđen od tijela nadležnog za poslove katastra, čemu je u konkretnom slučaju u potpunosti udovoljeno.

6.2. Prema odredbi čl.131. Zakona o cestama (Narodne novine broj 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, 144/2021, 114/2022, 114/ 2022, 4/2023, 133/2023 – dalje ZC) koja regulira upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige propisano je st. 1. da ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu istog Zakona, postaju nerazvrstane ceste, a st. 3. iste zakonske odredbe da nerazvrstane ceste iz st. 1. koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, ili u zemljišnih knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar, time da se takve nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru na temelju odgovarajućeg geodetskog elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje koje pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno čl. 107. istog Zakona, te se takve nerazvrstane ceste upisuju u zemljišnu knjigu.

6.3. Isto tako čl. 133. ZC-a određuje da se na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta iz čl. 131. st. 1. i čl. 132. st. 1. ovoga Zakona ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, o parcelaciji građevinskog zemljišta te evidentiranju građevina u katastru i upisu u zemljišne knjige, niti odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne čl. 131. i 132. tog Zakona i stavku 1. i 2. ovoga članka (st. 3.), te da na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta na način propisan čl. 131. i 132. tog Zakona i st. 1., 2. i 3. ovoga članka ne isključuje mogućnost njihova evidentiranja u katastru i upisa u zemljišne knjige na način propisan zakonima i drugim propisima iz stavka 3. toga članka.

6.4. Prema navedenom slijedi da za provedbu koja je izvršena u zemljišnim knjigama nije bila potrebna suglasnost upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika primjenom čl. 131. st. 6. ZC koja propisuje da će se upisi u zemljišnu knjigu provesti bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, pa kako su nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i u neotuđivom su vlasništvu jedinice lokalne samouprave to obzirom se radi o cesti koja se do stupanja na snagu ZC-a koristila za promet vozilima i koja je pristupačna većem broju korisnika pobijanim upisom samo je evidentirano stvarno stanje nekretnina kao nekretnina koje predstavljaju nerazvrstanu cestu, kao i obzirom na ovu novoformiranu nekretninu i stvarno stanje nekretnina u vlasništvu žalitelja.

6.5. U vezi navedenog evidentiranja stvarnog stanja nerazvrstanih cesta koje su se na dan stupanja na snagu ZC-a već koristile za promet Ustavni sud je u svojoj odluci broj U-I/6326/11 od 7. veljače 2017. između ostalog naveo „ono što za predlagatelje predstavlja "ustavnopravno neprihvatljivo oduzimanje prava vlasništva, koje nije ni u kakvoj vezi s interesom Republike Hrvatske" - zapravo jest jedan od legitimnih načina na koji subjekti javnog prava (Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave) stječu pravo vlasništva. Predmet stjecanja su dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće, budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost. Riječ je, o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege)... U svakom slučaju, stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske, a od 2011.g. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste (to jest javna dobra u općoj uporabi i, kao takva, dobra od interesa za Republiku Hrvatsku) te, s druge strane, gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze - nastupili su znatno prije stupanja na snagu Zakona o cestama. Zbog navedene činjenice neosnovano predlagatelji smatraju da je oduzimanje vlasništva građanima na nekretninama koje su u naravi ceste pravna posljedica ZC-a odnosno njegovih članaka 124., 131., 132. i 133. jer ove zakonske odredbe, same po sebi, nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina“.

6.6. Iz prethodno citiranih zakonskih odredbi kao i navedenog stava Ustavnog suda RH proizlazi da je stajalište žalitelja o tome da je za evidentiranje nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama odnosno za koje nije upisano njihovo stvarno stanje potrebna suglasnost upisanog vlasnika ili provedba postupka izvlaštenja, akt kojim je dopuštena uporaba građevine i dr. da bi se ista mogla evidentirati kao nerazvrstana cesta, pogrešno, jer prethodno ne proizlazi iz citiranih odredbi ZC-a.

6.7. Obzirom da citirane odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da odredbe tog Zakona ne propisuju da upisani vlasnik nekretnine kojom prolazi cesta treba sudjelovati u postupku utvrđivanja stvarnog stanja ceste, kao niti da su stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, to žalbeni navodi žalitelja nisu prepreka za dopustivost upisa. Žalitelj je ovlašten štititi svoja prava u upravnom postupku obzirom da osporava promjenu koja je nastala prijavnim listom u katastru zemljišta.

6.8. Nadležni ured za katastar dostavio je zemljišnoknjižnom sudu svu relevantnu dokumentaciju sukladno Zakonu o cestama pa je zemljišnoknjižni sud bio dužan upisati predmetnu nekretninu po službenoj dužnosti kao nerazvrstanu cestu.

7. Kako je prema tome zemljišnoknjižni sud u svemu postupio sukladno čl. 131. i čl. 132. ZC-a i čl. 11. ZZK-a, jer je upis nerazvrstane ceste sukladno dostavljenom Prijavnom listu bio provediv prema stanju zemljišne knjige, a kako pri tome prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku u svezi sa čl. 99. st. 2. ZZK-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo, a žalbeni navodi žalitelja ocjenjeni su neosnovanim to je valjalo odbiti žalbu žalitelja i potvrditi prvostupanjsko rješenje primjenom čl. 149. st. 3. ZZK-a, a ujedno je temeljem iste zakonske odredbe valjalo naložiti brisanje zabilježbi žalbi.

U Požegi, 27. studenoga 2025.

Sutkinja

Renata Marić