Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-237/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Stokrp kao predsjednika vijeća, Ivane Mašić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Vesne Britvec kao člana vijeća, u parničnom predmetu tužitelja VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Juliji Strmota, odvjetnici u Biogradu na Moru, protiv 1. tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, 2. tuženika RT, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i 3. tuženika LT; OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], odlučujući od žalbi 1.tuženika Republike Hrvatske protiv presude i presude na temelju priznanja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-578/2022 od 20. prosinca 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 27. studenog 2025.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda i presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-578/2022 od 20. prosinca 2022. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
II O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski je sud donio presudu i presudu na temelju priznanja, kojom je utvrdio da je tužitelj VT stekao valjani pravni osnov za upis prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. broj [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 356 m2, od toga pomoćna zgrada površine 08 m2, dvorište površine 348 m2, i čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 928 m2, od toga, poslovna zgrada, [adresa], površine 303 m2, dvorište površine 625 m2, obje k. o. [katastarska općina], za cijelo, a koje će se formirati od dijela čest. zem. broj [katastarska čestica], pašnjak, stambena zgrada, izgrađeno zemljište i stambena zgrada, ukupne površine 1162674 m2, od toga pašnjak površine 1162342 m2,izgrađeno zemljište površine 40 m2, stambena zgrada [adresa], površine 159 m2,stambena zgrada, [adresa], površine 133 m2, položene u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve temeljem parcelacijskog elaborata izrađenog po ovlaštenom geodetskom izvoditelju MT ing. geod., iz trgovačkog društva GEOBIRO d.o.o., u [adresa], broj elaborata: ISM-5/2021, zaprimljenom u Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Zadar, Odjelu za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 932-06/21-02/238, urbroj:541- 24-03/2-21-3, od **.**.2021., naknadno ispravljenog i potvrđenog u Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Zadar, Odjelu za katastar.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio 1. tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP). Predlaže da se presuda preinači uz naknadu parničnog troška, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.
3. Ne upuštajući se posebno u žalbene razloge 1. tuženika ocjena je ovog suda da je presuda zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. te članka 354. stavak 2. točka 5. ZPP.
4. Prije svega, prvostupanjska presuda u dijelu koji se odnosi na presudu na temelju priznanja obuhvaćena je bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 5. ZPP obzirom da nije bilo uvjeta za donošenje presude na temelju priznanja, bez obzira što su 2. tuženik i 3. tuženik priznali tužbeni zahtjev.
4.1. Navedeno iz razloga što su prema tužbenom zahtjevu, kako je postavljen u tužbi, tuženici u ovoj pravnoj stvari jedinstveni i nužni suparničari u smislu članka 201. ZPP, obzirom da je predmet tužbenog zahtjeva jedinstvena nekretnina obuhvaćena parcelacijskim elaboratom, koji je potvrđen u Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Zadar, a koji je predmet spora u ovoj pravnoj stvari.
4.2. Iako su tuženici u ovoj pravnoj stvari suvlasnici predmetne nekretnine u različitim suvlasničkim omjerima, tužitelj nije postavio tužbeni zahtjev u odnosu na svakog tuženika posebno, slijedom čega su, uzevši u obzir sadržaj tužbenog zahtjeva, o kojem je sud odlučio prvostupanjskom presudom, tuženici jedinstveni i nužni suparničari u smislu članka 201. ZPP.
4.3. S obzirom na sadržaj tužbenog zahtjeva, koji nije postavljen u odnosu na svakog od tuženika posebno, prvostupanjski sud je mogao riješiti spor samo na jednak način prema svim suparničarima obzirom da su tužbenim zahtjevom o kojem je odlučeno prvostupanjskom presudom obuhvaćeni svi tuženici kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju, učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli. Obzirom da je 1. tuženik osporio tužbeni zahtjev kako je postavljen u tužbi, ocjena je ovog suda da nije bilo uvjeta za donošenje presude ne temelju priznanja, iako su 2. tuženik i 3. tuženik tužbeni zahtjev priznali, obzirom da se učinak takve parnične radnje proteže i na 2. tuženika i 3. tuženika.
5. Slijedom navedenog, pobijana presuda obuhvaćena je bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 5. ZPP obzirom da nije bilo uvjeta za donošenje presude na temelju priznanja u odnosu niti na jednu stranku u ovom postupku.
6. Pobijana presuda obuhvaćena je i bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, obzirom da niti iz izreke niti iz razloga pobijane presude nije moguće utvrditi u odnosu na koje od tuženika je prvostupansjki sud donio presudu na temelju priznanja, a u odnosu na koje temeljem izvedenih dokaza.
7. Nadalje, presuda je obuhvaćena i bitnom povredom odredaba parničnog postupka, u smislu članka 354. stavak 2. točka 2. ZPP obzirom da je sud u izreci presude obuhvatio pitanja koja ne ulaze u njegovu nadležnost..
8. Prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi presudio da je tuženik stekao valjan pravni osnov za upis prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. broj [katastarska čestica], [adresa] i čest. zem. [katastarska čestica], [adresa]. Isto tako u izreci presude navodi da će se čestice koje su predmet tužbenog zahtjeva formirati od postojećih zemljišnoknjižnih čestica.
8.1. Dakle, prvostupanjski sud u izreci presude priznaje tužitelju pravo vlasništva na zemljišnoknjižnim česticama koje još uvijek nisu nastale.
8.2. Hoće li se od dijela čestica upisanih u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i od zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formirati nove čestice, te biti upisane. upravo pod nazivom čest. zem. broj [katastarska čestica], [adresa] i čest. zem. [katastarska čestica], [adresa], kako se navodi u izreci presude, ne ovisi o odluci prvostupanjskog suda u ovom postupku, kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud, slijedom čega se sud upustio u raspravljanje o česticama koje još uvijek nisu formirane, a odluka o tome hoće li biti formirane i koje brojeve i nazive će dobiti nije u nadležnosti prvostupanjskog suda.
9. Nadalje, presuda je obuhvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP obzirom da je izreka presude nejasna, a presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
10. Predmet spora je nekretnina iz geodetskog elaborata, sačinjenog za potrebe ovog postupka, koja obuhvaća dvije nekretnine, prema sadašnjem zemljišnoknjižnom stanju kako proizlazi iz izreke presude, pri čemu se u izreci presude navodi da su obje upisane u zemljišnoknjižni uložak (zk uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), na ime i korist svih tuženika iz ovog postupka, u različitim suvlasničkim omjerima.
10.1. Iz razloga presude ne može se zaključiti iz čega je prvostupanjski sud zaključio da je zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zk uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što ne proizlazi niti iz jednog dokaza u spisu, slijedom čega nije moguće utvrditi na temelju čega je sud donio navedeni zaključak.
11. Slijedom navedenog, izreka presuda je nejasna, obzirom da se kao predmet spora spominju različite nekretnine upisane u dva zemljišnoknjižna uloška, pri čemu iz izreke presude uopće nije jasno koja čestica je upisana u koji uložak prema postojećem zemljišnoknjižnom stanju, a za [katastarska čestica] sud nije naznačio katastarsku općinu u kojoj je ista upisana.
12. Osim što tužitelj u tužbi radi utvrđenja postavlja tužbeni zahtjev na način da traži utvrđenje da je stekao valjan pravni osnov za upis prava vlasništva na zemljišno- knjižnim česticama, koje još uvijek nisu nastale, nije precizirao u odnosu na svakog od tuženika posebno u kojem suvlasničkom omjeru je koji tuženik upisan na nekretninu, koja je predmet spora odnosno odvojio tužbene zahtjeve u odnosu na svakog tuženika, posebno, što je bio dužan obzirom da su tuženici suvlasnici predmetnih nekretnina u različitim suvlasničkim omjerima, takav tužbeni zahtjev nepodoban je raspravljanje, a pogotovo nije podoban za donošenje presude na temelju priznanja u odnosu na pojedine tuženike.
12.1. Osim toga, s obzirom na opisane nedostatke, presuda je neprovediva u zemljišnim knjigama s obzirom na postojeće zemljišnoknjižno stanje. Nadalje, iz presude se ne može utvrditi koji dijelovi nekretnine iz predmetnog tužbenog zahtjeva, pripadaju pojedinim tuženicima niti jesu li tužbenim zahtjevom obuhvaćeni svi suvlasnici nekretnina koji se spominju u izreci presude, prema postojećem zemljišnoknjižnom stanju.
13. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski je sud bio dužan upozoriti tuženika da ispravno postavi tužbeni zahtjev, koji bi se trebao odnositi na zemljište, koje prema članku 5. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., 94/2017. – dalje: ZV) može biti objektom stvarnih prava ili u odnosu na precizno grafički individualiziran faktički dio, prema skici lica mjesta koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite pa tužbeni zahtjev kako je sada postavljen sud nije trebao prihvatiti, sve i da je u postupku utvrđeno da tužitelj ima valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva, što ovisi o utvrđenju jesu li ispunjene sve potrebne pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, na strani pravnih prednika tužitelja.
14. Pritom valja također napomenuti da su razlozi presude nejasni i proturječni i s obzirom na okolnost da se iz istih ne može utvrditi smatra li sud da je tužitelj pravo vlasništva stekao dosjelošću ili pravnim poslom.
14.1. Ukoliko sud smatra da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću onda se radi o stjecanju prava vlasništva po samom zakonu u kojem slučaju tužbeni zahtjev ne može glasiti na utvrđenje stjecanja valjanog pravnog osnova za uknjižbu nego na utvrđenje prava vlasništva, što je stav sudske prakse izražen u brojnim odlukama viših sudova.
15. Slijedom svega navedenog, ne upuštajući se u daljnje žalbene razloge ocjena je ovog suda da se tužbenom zahtjevu kako je postavljen u tužbi, a koji je sud usvojio, ne može pružiti pravna zaštita.
14. Imajući u vidu sve navedeno, pobijana presuda vraća se prvostupanjskom sudu obzirom da je raspravljao i odlučilo o zahtjevu tužitelja koji je, iz svih naprijed navedenih razloga, bio nepodoban za raspravljanje obzirom da je dužan pozvati tužitelja da zahtjev ispravi na način kako to propisuje članak 109. stavak 1. ZPP te ovisno o postupanju tužitelja po nalogu u konkretnom slučaju rješenja suda te ovisno o rezultatima postupka odlučiti o njegovom zahtjevu.
15. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno temeljem izvedenih dokaza, a cijeneći pri tome gore citirane odredbe ZV cijeniti činjenice ukazane ovim rješenjem, nakon čega će ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja na temelju rezultata cjelokupnog postupka – odlukom o predmetu spora s obrazloženjem prema odredbi članka 338. stavak 4. ZPP.
16. Stoga je sukladno članku 369. stavak 1. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje, radi čega je odlučeno kao pod točkom I izreke ove odluke.
17. O troškovima postupka odlučeno je temeljem članka 166. stavak 3. ZPP, radi čega je odlučeno kao pod točkom II izreke ove odluke.
U Karlovcu 27. studenog 2025.
Predsjednik vijeća
Vesna Stokrp