REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U ZABOKU

Zabok, M.Gupca 22

Poslovni broj: Pn-75/2022-33

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu toga suda Nadi Mohač, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice Tanje Babić, u pravnoj stvari tužitelja AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanoj po punomoćniku Azimiru Ceriću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, OIB: 38922958547, Zagreb, Martićeva 71, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku iz OD Mađarić & Lui, radi naknade štete, nakon dana 16. listopada 2025. zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti punomoćnika tužitelja Azimira Cerića, odvjetnika iz Zagreba i zamjenice punomoćnika tuženika Nataše Bratković, odvjetnice iz Zaboka, dana 27. studenoga 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB 38922958547, isplatiti tužitelju AĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 3.450,79 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. svibnja 2021. do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB 38922958547, tužitelju AĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.021,44 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 27. studenoga 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja AĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa iz točke II. izreke ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se dana 18.01.2021. godine dogodila prometna nesreća u kojoj je tužiteljica sudjelovala kao vozačica vozila reg. oz. [registarska oznaka]. Prometnu nesreću prouzročio je ŽĐ, vozač vozila reg. oz. [registarska oznaka], slovenskih registarskih oznaka, slijedom čega je Hrvatski ured za osiguranje dužan naknaditi štetu tužiteljici. Tužiteljica je u nesreći zadobila tjelesne ozljede radi čega joj je pružena liječnička pomoć u KBC Zagreb. Zadobila je trzajnu ozljedu vrata, natučenje glave, trbušne šupljine, donjeg dijela leđa, lijeve nadlaktice i lijevog ramena te je trpjela jake fizičke bolove, patnju i strah. Tjelesne ozljede prouzročile su; 1. potrebu za liječenjem i mirovanjem, 2. potrebu za lijekovima, 3. nelagodnosti tijekom liječenja u vidu nošenja zavoja i previjanja koje je bilo izuzetno bolno, 4. fizičke bolove jakog, srednjeg, te manjeg intenziteta, 5. primarni srah jačeg intenziteta, sekundarni strah srednjeg i manjeg intenziteta, 6. potrebu za pomoć druge osobe, 7. duševne boli. Prema odredbama čl. 19., 1046., te čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a tužitelj zbog povrede prava osobnosti, ima pravo na novčanu naknadu štete. Osim teže povrede zdravlja tužitelj trpi duševne boli, strah, fizičke boli te naruženost. Radi navedenog, tužitelj potražuje s osnova neimovinske štete, pored plaćenog iznosa, daljnji iznos od 25.000,00 kuna, zbog težine povrede, okolnosti slučaja, jačine i trajanja duševnih i fizičkih boli, te straha i naruženosti. Tužiteljica trpi i imovinsku štetu u vidu potrebe za tuđom pomoći i njegom, te s osnova imovinske štete za tuđu pomoć za razdoblje od ozljeđivanja i vrijeme liječenja do tužbe potražuje pored plaćenog iznosa, daljnji iznos od 1.000,00 kuna. Tužiteljica se obratila odgovornom osiguratelju u mirnom postupku, međutim, nisu uspjeli riješiti spor, već je Triglav osiguranje d.d isplatio nesporni dio naknade u iznosu od 5.775,00 kn, radi čega potražuje daljnji iznos od 26.000,00 kn.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da obzirom da je u predmetnoj nesreći sudjelovalo vozilo inozemnih registarskih oznaka, tuženik sukladno odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu priznaje pasivnu legitimaciju. Priznaje nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost za prometnu nesreću. Tuženik je u mirnom postupku, putem svog korespondenta za obradu i likvidaciju štete, Triglav osiguranja d.d. Zagreb, tužiteljici na ime naknade štete iz prometne nesreće, isplatio ukupan iznos od 5.775,00 kn. Slijedom navedenoga, tuženik ističe prigovor potpunog namirenja tužiteljice po svim osnovama proizašlim iz predmetne prometne nesreće. Tuženik smatra kako je navedena isplata sukladna važećoj sudskoj praksi, i samim time je tužiteljica u cijelosti namirena po svim vidovima nastale štete iz predmetne prometne nesreće, i tuženik nakon izvršene isplate nije u obvezi nikakvih daljnjih plaćanja. Podredno, u odnosu na postavljeni zahtjev za naknadu neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti, tuženik ističe kako je visina zatraženih iznosa neprimjerena karakteru zadobivenih ozljeda. Ukazuje kako tužiteljičino zdravstveno stanje prije nesreće i nakon nesreće, u većoj ili manjoj mjeri može imati neposredni ili posredni utjecaj na zdravstveno stanje za koje tvrdi da je posljedica nesreće. Osporava naznačeni tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu i na imovinsku štetu. U konkretnom slučaju zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu i na imovinsku štetu, mogu početi teći danom donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a iz razloga što visina naknade navedene štete može biti određena tek danom presuđenja. Slijedom navedenoga, obzirom na izvršenu isplatu, predlaže tužiteljicu u cijelosti odbiti sa tužbom i tužbenim zahtjevom, uz naknadu parničnih troškova tuženiku, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja do isplate.

3. Podneskom od 13. siječnja 2023. tužiteljica se očitovala na navode tuženika iz odgovora na tužbu navodeći da tuženik isplatom navedenog iznosa nije u cijelosti ispunio svoju obvezu naknade štete prema tužitelju. Nadalje, tužitelj ističe da je tuženik kao osiguratelj, kao obveznik isplate štete po čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, svojom nezakonitom odlukom o uskrati isplate daljnjeg iznosa naknade štete zbog povrede prava osobnosti prisilio tužitelja na pokretanje sudskog postupka radi sudske zaštite prava na naknadu štete zbog povrede osobnih neimovinskih dobara, zajamčene Ustavom RH i međunarodnim konvencijama.

3. 1. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužitelj je podneskom od 26. svibnja 2025. zatražio da se tuženiku naloži isplata iznosa od 3.450,79 eura s osnova neimovinske i imovinske štete.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid odštetni zahtjev na listu 7-8. spisa, dokumentaciju na listu 9-12. spisa, medicinsku dokumentaciju na listu 29-67. spisa, karton pacijenta na listu 78-159. spisa, u nalaz i mišljenje sudskih vještaka prim. dr. Marijana Huisa i mr. sc. NĐ na listu 173-176. spisa.

5. Temeljem provedenog postupka, cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.

6. Među strankama je bio nesporan nastanak predmetnog štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika, odgovornost za nastanak štetnog događaja pa sud na okolnosti koje među strankama nisu sporne nije provodio i cijenio posebne dokaze. Nesporno je bilo da je tuženik tužitelju na ime naknade štete u mirnom postupku isplatio iznos od 5.775,00 kuna.

6.1. Sporna je bila visina neimovinske i imovinske štete.

7. Stalni sudski vještak prim. dr. Marijan Huis, specijalist opće i abdominalne kirurgije te mr. sc. NĐ, specijalist neurologije, subspecijalist cerebrovaskularne neurologije u pisanom nalazu i mišljenju naveli su da je dana 18.01.2021. godine tužiteljica AĐ zadobila u prometnoj nesreći, a po priloženoj medicinskoj dokumentaciji, sljedeće ozljede: 1. udarac u glavu, 2. istegnuće vratnih mišića, 3. udarac u lijevo prsište, 4. udarac u lijevo rame sa djelomičnim puknućem tetive mišića supraspinatusa, 5. udarac u lijevi kuk. Djelomično puknuće tetive mišića supraspinatusa lijevog ramena je obična teška tjelesna ozljeda, dok se sve ostale ozljede pojedinačno i zbirno tjelesne ozljede. Uvidom u presliku zdravstvenog kartona vidljivo je da je tužiteljica i ranije imala prometnu nesreću s istegnućem vratnih mišića i da je medicinski obrađivana (klinički, RTG, MR) i da se liječila radi bolnog vratnog sindroma, bolova u leđima, slabinskoj kralježnici i desnom kuku. Sve navedeno nije u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom, ali je razlogom kontinuiranim ambulantnim posjetama i liječenja po fizijatru. U nastavku navedene procjene odnose se isključivo na posljedice prometne nesreće od 18.01.2021. godine.

7.1. Prema ocjeni vještaka, radi zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, bolove srednjeg intenziteta 10 dana, te povremene bolove slabog intenziteta 50 dana. Ozljede nisu prouzročile naruženje. Primarni strah/strah koji se javlja u trenutku ozljeđivanja/ bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah /strah od ozljeda i njihovih posljedica/ bio je jakog intenziteta u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana, a na isto se nastavlja kasni strah/zabrinutost, bojazan/ u trajanju od 30 dana. Ozljeda tetive mišića supraspinatusa (djelomično puknuće) prouzročila je smanjenje opće životne aktivnosti za 8%, te će u toj mjeri trpjeti i duševne bolove radi umanjenja iste. Potreba tuđe pomoći i njege: 10 dana 4 sata dnevno, 14 dana 2 sata dnevno, 20 dana 1 sat dnevno.

8. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje navedenih vještaka dok je tuženik prvotno prigovarao nalazu i mišljenju vještaka, međutim podneskom od 15. rujna 2025. odustao je od prigovora istaknutih na nalaz i mišljenje vještaka.

9. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prim. dr. Marijana Huisa, specijalista opće i abdominalne kirurgije te mr. sc. NĐ, specijalista neurologije, subspecijalista cerebrovaskularne neurologije jer je isti izrađen temeljem cjelokupne medicinske dokumentacije i temeljem pregleda tužiteljice.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužiteljica i ranije imala prometnu nesreću s istegnućem vratnih mišića i da je medicinski obrađivana (klinički, RTG, MR) te se liječila radi bolnog vratnog sindroma, bolova u leđima, slabinskoj kralježnici i desnom kuku. Međutim, iz mišljenja vještaka jasno proizlazi da navedeno nije u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom, ali je razlogom kontinuiranim ambulantnim posjetama i liječenja po fizijatru.

11. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. – u daljnjem tekstu: ZOO), tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

12. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13. Odluku o visini pravične novčane naknade sud je donio sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.

14. Prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje sud je imao u vidu opseg i trajanje fizičkih bolova i straha kod tužiteljice, te stupanj smanjenja životnih aktivnosti od 8%. Sud je stoga tužiteljici odmjerio pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na fizičko i duševno zdravlje, kako slijedi:

- za pretrpljene fizičke bolove u iznosu od 1.500,00 eura,

- za pretrpljeni strah u iznosu od 1.084,54 eura,

- za smanjenje životnih aktivnosti od 8% 1.500,00 eura,

- što ukupno iznosi 4.084,54 eura.

15. Odluku o visini naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege sud je donio temeljem slobodne ocjene imajući u vidu da su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružale nestručne osobe, članovi obitelji, a slobodnom ocjenom sud je utvrdio da prema mjesnim prilikama cijena nestručne tuđe pomoći i njege iznosi 4,00 eura po satu. Kako je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna u trajanju od ukupno 88 sati, sud je po toj osnovi utvrdio da njegova imovinska šteta iznosi 352,00 eura, međutim tužitelj je s ovog osnova zatražio 1.000,00 kn/132,72 eur, koliko mu je i dosuđeno.

16. U odmjereni iznos na ime pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu (4.217,26 eur) uračunat je iznos od 5.775,00 kn/766,47 eur, koliko je tuženik tužitelju isplatio na ime naknade štete u mirnom postupku, slijedom čega je sud naložio tuženiku da tužitelju isplati preostali iznos pravične novčane naknade od 3.450,79 eura.

17. Zatezne kamate na dosuđeni iznos tužitelju pripadaju od podnošenja odštetnog zahtjeva u skladu s odredbom čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (tako i Rev-934/14, Rev-550/14 i Rev-4184/19).

18. Temeljem čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Prema čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09 i 75/09), koji je lex specialis, propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz čl. 12. st. 1. oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a analogno tome, ima pravo i na isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete. Pri tom se ne razlikuje režim naknade neimovinske i imovinske štete (po osnovi tuđe pomoći i njege).

18.1. Dan podnošenja odštetnog zahtjeva nije bio sporan (7. svibnja 2021.)

19. Tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a i čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22) te čl. 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/2022).

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP- a. Troškovi zastupanja tužitelja odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, kako slijedi:

- za sastav odštetnog zahtjeva od 7. svibnja 2021. po tbr. 32 u visini od 100 bodova,

- za sastav tužbe po tbr. 7./1. u visini od 100 bodova,

- za sastav podnesaka od 13. siječnja 2023., 26. svibnja 2025. po tbr. 8./1. u visini od 100 bodova za svaki podnesak,

- za zastupanje na ročištima 8. ožujka 2023., 16. listopada 2025. po tbr. 9./1., u visini od 100 bodova za svako ročište,

- što ukupno iznosi 600 bodova, a uz vrijednost boda od 2,00 eura, troškovi zastupanja tužitelja iznose 1.200,00 eura, kojem iznosu je dodan trošak PDV-a od 25% ili 300,00 eura, pa njegovi troškovi zastupanja sveukupno iznose 1.500,00 eura.

20.1. Troškovima zastupanja tužitelja dodani su troškovi plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 40,48 eura i sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 80,96 eura, što s troškovima zastupanja ukupno iznosi 1.621,44 eura.

20.2. Navedenim troškovima dodani su troškovi s osnova uplaćenog predujma za medicinsko vještačenje u ukupnom u iznosu od 400,00 eura, jer je navedeni trošak bio svrhovit za vođenje postupka neovisno o uspjehu stranaka u parnici.

20.3. Slijedom navedenog, sud je tužitelju dosudio troškove parničnog postupka u iznosu od 2.021,44 eura, dok je preko dosuđenog iznosa troškova odbio zahtjev za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

21. Na tako dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju pripada i zatezna kamata od dana presuđenja pa do isplate temeljem čl. 29. ZOO-a i čl. 151. st. 3. ZPP-a.

22. O troškovima nastalim uslijed delegacije predmeta sa Općinskog građanskog suda u Zagrebu na ovaj sud odlučit će se posebnim rješenjem.

23. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Zaboku 27. studenoga 2025.

Sudac

Nada Mohač

Viši sudski savjetnik-specijalist

Tanja Babić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u tri primjerka. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti :

1. Tužitelj AĐ, po punomoćniku Azimiru Ceriću, odvjetniku iz Zagreba, uz rješenje o pristojbi na presudu

2. Tuženik Hrvatski ured za osiguranje po punomoćniku Hrvoju Lui, odvjetniku iz Zagreba.