Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-613/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Britvec kao predsjednice vijeća, suca Josipa Štrucelja kao suca izvjestitelja i člana vijeća i sutkinje Vinke Vrančić kao članice vijeća, pravnoj stvari 1. tužitelja OV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljice OVZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Marini Maslek Novevska, odvjetnici u Dubrovniku, protiv 1. tuženice CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženika EV pok. O iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženice ŽV pok. O iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. i 3. tuženici zastupani po punomoćniku Tonću Miliću, odvjetniku u Metkoviću, 4. tuženika KV iz [adresa], 5. tuženice DV iz [adresa] i 6. tuženice LV iz [adresa], 4. do 6. tuženici kao preuzimatelji postupka iza pok. GV i zastupani po punomoćniku Tomislavu Biuku, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja i uknjižbe, odlučujući o žalbi 2. i 3. tuženika i o žalbi 4., 5. i 6. tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj P-802/2021 od 5. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 27. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se kao neosnovane žalba 2. i 3. tuženih i žalba 4., 5. i 6. tuženih, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj P-802/2021 od 5. travnja 2023.

II Odbija se zahtjev 2. i 3. tuženih za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

III Odbija se zahtjev 4., 5. i 6. tuženih za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

IV Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj P-802/2021 od 5. travnja 2023., odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da su tužitelji OV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i OVZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isključivi vlasnici južnog dijela kat. čest. [katastarska čestica], vinograd, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to upravo onog dijela površine 169 m2 južno od pregradnog zida, a koji je bio prema parcelacijskom elaboratu potvrđenom od DGU RH, područnog ureda za katastar

Dubrovnik, Ispostava Korčula, Klasa: 932-06/17-02/169 Ur.br.:541-28-03/1-17-5 uključen u sastav novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 611 m2, i to svaki od tužitelja za po 1/2 dijela prava vlasništva.

II. Dužni su tuženici trpjeti uknjižbu tužitelja u zemljišne knjige za cjelinu prava vlasništva novoformirane kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-stambena zgrada 177 m2, bazen 34 m2, spremište 19 m2 i dvorište površine 381 m2, ukupne površine 611 m2, i to na ime i korist svakog od tužitelja za po 1/2 dijela prava vlasništva, uz brisanje tog prava sa imena tuženika i sa imena pravnog prednika tuženika GV, sve na temelju ove presude i prijavnog lista za zemljišnu knjigu ovjerenog od DGU RH, Područnog ureda za katastar Dubrovnik Ispostava Korčula, Klasa: 932-06/17-02/169 Ur.br.: 541-28-03/1-17-5 od dana 11. prosinca 2017. godine.

III. Dužni su tuženici naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka u iznosu od 5.255,26 € / 39.595,75 kn1, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, dok se u preostalom dijelu (u iznosu od 1.634,05 € / 12.311,74 kn) zahtjev za naknadu parničnog troška odbija. "

2. Pravovremenom žalbom navedenu presudu u cijelosti pobijaju 2. i 3. tuženici zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP) kao i zbog odluke o trošku. U bitnom navode da tužitelji nisu zakoniti posjednici jer nemaju objektivno pravovaljanu pravnu osnovu pa da mogu dokazivati samo zakonske pretpostavke za izvanrednu dosjelost za koju je vrijeme dosjedanja 20 godina. Predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i tužbene zahtjeve odbije. Traže naknadu troškova za sastav žalbe i pristojbu na žalbu.

3. Pravovremenom žalbom predmetnu presudu pobijaju i 4., 5. i 6. tuženici zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. ZPP-a i zbog odluke o troškovima postupka. Navode da su predmetom kupoprodaje bile isključivo nekretnine navedene u Ugovoru o prodaji zaključenom između prednika tuženika i tužitelja. Navode da je tijekom 2004. i 2005. prednik tuženika ŠV vodio postupak pred prvostupanjskim sudom, koji je nakon njegove smrti preuzeo njegov brat GV, čiji su nasljednici ovdje tuženici, upravo u svezi vlasništva predmetne nekretnine. Smatra da nema niti govora o zakonitom, istinitom i poštenom posjedu tužitelja jer da su isti bespravno uzurpirali dio predmetne nekretnine u vlasništvu tuženika. Ističe da su svi iskazi svjedoka irelevantni jer da se odnose na razdoblje nakon smrti prednika tuženika ŠV (preminuo 2005.). Navode da je prvostupanjska presuda opterećena nedostacima zbog kojih se ne može ispitati, te da izreka presude proturječi sama sebi ili razlozima presude. Predlažu prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, a podredno istu preinačiti na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti. Traže trošak sastava žalbe uvećan za PDV.

4. U odgovoru na žalbu 1. i 2. tužitelji se protive svim žalbenim navodima kao neosnovanima te predlažu žalbe odbiti.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Prema odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda.

7. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju upućuju tuženici, jer je izreka pobijane presude jasna i razumljiva, te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti nerazumljivi te nema proturječnosti između razloga presude i sadržaja izvedenih dokaza pa se može ispitati zakonitost i pravilnost iste.

8. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

9. Predmet spora je odlučivanje o osnovanosti zahtjeva 1. i 2. tužitelja na utvrđenje da su isti isključivi vlasnici južnog dijela kč. br. [katastarska čestica], vinograd, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to upravo onog dijela površine 169 m2 južno od pregradnog zida, a koji je bio prema parcelacijskom elaboratu potvrđenom od DGU RH, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Ispostava Korčula, klasa: 932-06/17-02/169, ur.br.: 541-28-03/1- 17-5, uključen u sastav novoformirane kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 611 m2, i to svaki od tužitelja za po ½ dijela prava vlasništva, te upis tog vlasništva u zemljišnu knjigu.

10. Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da tužitelji svoj zahtjev da ih sud utvrdi vlasnicima predmetne površine od 169 m2 temelje na stjecanje dosjelošću.

10.1. Odredbom članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., 94/2017. – dalje: ZVDSP) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

10.2. U stavku 2. u odnosu na redovitu dosjelost nekretnine propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

10.3. U stavku 3. u odnosu na izvanrednu dosjelost nekretnine propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

10.4. U članku 160. stavak 1. i 2. ZVDSP-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava s istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

11. Prvostupanjski sud obrazlaže u pobijanoj presudi da su 1. i 2. tužitelji pravo vlasništva predmetnog zemljišta površine 169 m2 stekli na temelju redovite dosjelosti, odnosno kao samostalni posjednici čiji je posjed deset godina neprekidno bio zakonit, istinit i pošten.

12. U članku 18. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed).

12.1. U stavku 2. propisano je da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zloporabom povjerenja.

12.2. U stavku 3. propisano je da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

12.3. U stavku 5. propisano je da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

13. U svojoj žalbi 2. i 3. tuženici prvenstveno ističu da tužitelji nisu zakoniti posjednici utuženog zemljišta. Navode da je zakonit posjed onaj posjed koji se temelji na objektivno pravovaljanoj pravnoj osnovi, a da tu osnovu tužitelji nemaju jer je u predmetnom ugovoru kao predmet kupoprodaje označena kč. br. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], a ne i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovaj žalbeni razlog drugostupanjski sud smatra neosnovanim iz istih razloga koje u 4. odlomku svog obrazloženja presude navodi prvostupanjski sud, polazeći od utvrđene činjenice da su u samostalan posjed utuženog dijela nekretnine tužitelji stupili temeljem Ugovora prodaje od **.**.2004., pri čemu su spornu nekretninu kupili od njenog stvarnog, ali izvanknjižnog vlasnika. Prvostupanjski sud je provedenim dokazima utvrdio kako je predmetom kupoprodajnog ugovora bila jedna garaža i kuća s građevnom dozvolom u [adresa], pri čemu su tužitelji osim nekretnina koje su u Ugovoru navedene svojim katastarskim oznakama kupili i stupili u posjed i utuženi dio nekretnine, budući je sve predstavljalo jednu logičnu, uporabnu i jedinstvenu cjelinu. Pravilno navodi prvostupanjski sud da kuća i garaža koju su tužitelji stekli temeljem ovog kupoprodajnog ugovora nije bila izgrađena u skladu s izdanim rješenjem o građenju i to iz razloga jer je već tada dio kuće (tada korišten kao garaža) bio izgrađen na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ostatak južnog dijela ove nekretnine u trenutku zaključenja Ugovora o kupoprodaji iz 2004. predstavljao je ograđenu okućnicu kuće koja je već tada na terenu od susjednih nekretnina bila omeđena izgrađenim zidovima, za koje je prvostupanjski sud utvrdio da su zasigurno bili sagrađeni znatno prije zaključenja predmetnog Ugovora o prodaji. Stoga je pravilno zaključio prvostupanjski sud da se Ugovor o prodaji od **.**.2004. odnosi i na nekretninu koja je predmet tužbe, a koja nekretnina je tužiteljima kao kupcima predana u samostalan posjed odmah po realizaciji kupoprodajnog ugovora zajedno s kućom, garažom i ostalim dijelom okućnice.

14. Tvrdnje tuženika pod 4., 5. i 6. kojima u svojoj žalbi pokušavaju dovesti u pitanje istinost posjeda 1. i 2. tužitelja nisu poduprijete niti jednim dokazom. Upravo suprotno, sud je saslušanjem svjedoka utvrdio da su tužitelji kupili česticu na kojoj je kuća u istom obliku i površini kakva je i danas i da je predmetni južni dio kč. br. [katastarska čestica] pov. 169 m2, bio ograđen kamenim zidom. Obzirom da su 1. i 2. tužitelji dugi niz godina, sve do danas, mirno uživali kupljeno zemljište i objekte koji su na njima, da im čak niti u postupku utvrđenja građevne čestice pravni sljednici prodavatelja CVZ posjed nisu osporavali, iz rezultata provedenog postupka ne proizlazi da bi posjed bio pribavljen silom, potajno ili prijevarom, a niti zlouporaom povjerenja. Stoga se ovaj žalbeni razlog ukazuje neosnovanim.

15. Kako to pravilno ističe i prvostupanjski sud, poštenje posjeda se predmnijeva, a tuženici nisu uopće predlagali dokaze na okolnost da bi posjed bio nepošten. S druge strane, iz iskaza svjedoka HV, BV, JV i AV, proizlazi da su tužitelj nesmetano od kupoprodaje 2004. pa do danas uživali posjed svoje kuće sa cijelom okućnicom uključujući i utuženi dio. Pritom valja naglasiti da nije osnovan niti žalbeni navod 4., 5. i 6. tuženih da se iskazi svih svjedoka odnose samo na razdoblje nakon smrti prodavatelja ŠV, pri čemu sami tuženici navode da je poginuo u prometnoj nesreći 2005. Naime, iskaz svjedoka HV, koji je posredovao u prodaji kuće, garaže i okućnice tužiteljima, odnosi se upravo na samu prodaju 2004. i stanje i površinu zemljišta, za koje je ovaj svjedok potvrdio da se nije izmijenila do danas i da je već tada na licu mjesta postojao sagrađeni kamenobetonski zid, a za koji je utvrđeno da omeđuje predmetnu česticu koju su kupili tužitelji, pa i spornih 169 m2 na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

16. Žalbeni navod 4., 5. i 6. tuženih da posjed 1. i 2. tužitelja nije istinit i pošten zbog spora kojeg je IV vodio pred Općinskim sudom u Korčuli 2004. i 2005. vezano za predmetnu česticu nije osnovan. Naime, presudom Općinskog suda u Korčuli broj P-214/05 od 24. ožujka 2005. (list 76 do 77 spisa) utvrđeno je da je tužitelj ŠV iz [adresa], suvlasnik u ½ dijela čestice zemlje [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje na temelju ove presude zatražiti i postignuti uknjižbu prava vlasništva predmetne čestice zemlje u navedenom suvlasničkom dijelu na svoje ime i korist uz istovremeno brisanje tog prava s imena PV pok. C, kao do sada upisanog suvlasnika, a čiji su nasljednici tuženici. Tuženici u toj parnici bili su ČV iz [adresa] i UV iz [adresa], oboje kao nasljednici pok. PV pok. C. Prema tome, ta parnica nije vođena protiv 1. i 2. tužitelja niti iz navedene presude proizlazi da bi se odnosila na spornih 169 m2 južno od pregradnog zida na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također, tužnici nisu predložili nikakve dokaze na okolnost da bi tužitelji znali za vođenje tog postupka, niti da je to na bilo koji način utjecalo na njihov samostalni posjed kuće, garaže i ograđene okućnice, uključujući i spornih 169 m2.

17. Odluka o trošku je zakonita i pravilna, kako u osnovi tako i u visini (članak 154. i članak 155. stavak 1. ZPP-a), te je donesena sukladno Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022. – dalje: Tarifa).

18. Kako prvostupanjskom odlukom, tako i postupkom koji joj je prethodio, nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, dok je sud prvog stupnja na utvrđeno činjeničo stanje ispravno primijenio materijalno pravo, valjalo je pozivom na odredbu članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbe kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu u cijelosti.

19. Zahtjev 2. i 3. tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka kao i zahtjev 4., 5. i 6. tuženih za naknadu troškova žalbenog postupka odbijeni su pozivom na članak 166. stavak 1. u vezi sa člankom 154. stavak 1. ZPP-a jer tuženici nisu uspjeli sa svojim žalbama.

20. Zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu odbijen je kao neosnovan iz razloga što taj trošak nije bio potreban za vođenje ovog parničnog postupka.

U Karlovcu 27. studenog 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Britvec