Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž Ob-25/2023-10
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, u vijeću sastavljenom od sudaca Martine Budinski Modronja, predsjednice vijeća, Kristine Devčić Merzel, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Zlatne Bihar, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Darko Gojak, odvjetnik u Karlovcu, protiv tuženice UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu, radi utvrđenja izvanbračne stečevine i isplate, odlučujući o žalbi tužitelja i tuženice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu od 27. travnja 2023., poslovni broj: P-428/2020-25, u sjednici vijeća održanoj 27. studenog 2025.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Karlovcu od 27. travnja 2023., poslovni broj: P-428/2020-25 i predmet tužbe i protutužbe vraća se na ponovno suđenje.
II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Karlovcu od 27. travnja 2023., poslovni broj: P- 428/2020-25 suđeno je:
"I.
Utvrđuje se da izvanbračnu stečevinu tužitelja IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i tužene UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predstavlja 4. Suvlasnički dio:
12/100 etažno vlasništvo (E-4) Temeljem zapisnika broj Z-1106/2013/3365 prenosi se slijedeći upis: -stan BR.4 u naravi garsonijera na I. katu građevine, od ulaza stan lijevo, označen plavom bojom u nacrtu, ukupne netto korisne površine 37.06 m2, a koji se sastoji od slijedećih prostorije:
-ulaz i garderoba sa 5,10 m2
-dnevni boravak i blagovaona sa 18,11 m2
-kuhinja sa 4,40 m2
-izba sa 0,51 m2
-gospodarski prostor sa 0,51 m2
-kupaonica sa 4,77 m2
-balkon sa 2,51 m2
-S4 spremište (u podrumu) sa 1,15 m2,
a koji stan se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] [adresa] od 1462 m2, dvorište od 508 m2, voćnjak od 727 m2, stambena zgrada, [adresa] od 227 m2, upisan u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Karlovcu, Zemljišnoknjižni odjel Karlovac, što je tužena UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna priznati i trpjeti da se tužitelj upiše kao suvlasnik u ½ dijela na naprijed navedenoj nekretnini u zemljišnim knjigama, sve u roku od 15 dana.
II.
Nalaže se tužitelju-protutuženiku IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženoj-protutužiteljici UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 2.426,28 eura (dvije tisuće četiri sto dvadeset šest eura i dvadeset osam centi) /18.280,71 kn (osamnaest tisuća dvjesto osamdeset kuna i sedamdeset jednu lipu) na ime polovice mjesečnih anuiteta kredita, zajedno za zateznim kamatama tekućim:
- 544,67 kn (72,29 EUR) od 10. 12. 2019. pa do isplate
- 544,67 kn (72,29 EUR) od 10. 1. 2020. pa do isplate
- 544,67 kn (72,29 EUR) od 10. 2. 2020. pa do isplate
- 541,69 kn (71,89 EUR) od 10. 3. 2020. pa do isplate
- 541,69 kn (71,89 EUR) od 10. 4. 2020. pa do isplate
- 541,69 kn (71,89 EUR) od 10. 5. 2020. pa do isplate
- 541,69 kn (71,89 EUR) od 10. 6. 2020. pa do isplate
- 541,69 kn (71,89 EUR) od 10. 7. 2020. pa do isplate
- 541,69 kn (71,89 EUR) od 10. 8. 2020. pa do isplate
- 538,78 kn (71,51 EUR) od 10. 9. 2020. pa do isplate
- 538,78 kn (71,51 EUR) od 10. 10. 2020. pa do isplate
- 538,78 kn (71,51 EUR) od 10. 11. 2020. pa do isplate
- 538,78 kn (71,51 EUR) od 10. 12. 2020. pa do isplate
- 538,78 kn (71,51 EUR) od 10. 1. 2021. pa do isplate
- 538,78 kn (71,51 EUR) od 10. 2. 2021. pa do isplate
- 536,42 kn (71,2 EUR) od 10. 3. 2021. pa do isplate
- 536,42 kn (71,2 EUR) od 10. 4. 2021. pa do isplate
- 536,42 kn (71,2 EUR) od 10. 5. 2021. pa do isplate
- 536,42 kn (71,2 EUR) od 10. 6. 2021. pa do isplate
- 536,42 kn (71,2 EUR) od 10. 7. 2021. pa do isplate
- 536,42 kn (71,2 EUR) od 10. 8. 2021. pa do isplate
- 535,02 kn (71,01 EUR) od 10. 9. 2021. pa do isplate
- 535,02 kn (71,01 EUR) od 10. 10. 2021. pa do isplate
- 535,02 kn (71,01 EUR) od 10. 11. 2021. pa do isplate
- 535,02 kn (71,01 EUR) od 10. 12. 2021. pa do isplate
- 535,02 kn (71,01 EUR) od 10. 1. 2022. pa do isplate
- 535,02 kn (71,01 EUR) od 10. 2. 2022. pa do isplate
- 533,67 kn (70,83 EUR) od 10. 3. 2022. pa do isplate
- 533,67 kn (70,83 EUR) od 10. 4. 2022. pa do isplate
- 533,67 kn (70,83 EUR) od 10. 5. 2022. pa do isplate
- 533,67 kn (70,83 EUR) od 10. 6. 2022. pa do isplate
- 533,67 kn (70,83 EUR) od 10. 7. 2022. pa do isplate
- 533,67 kn (70,83 EUR) od 10. 8. 2022. pa do isplate
- 533,22 kn (70,77 EUR) od 10. 9. 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
III.
Svaka parnična stranka snosi svoje troškove postupka."
2. Na takvu presudu u točkama II. i III. izreke pravovremeno je žalbu uložio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. dalje: ZPP) pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava kao i odluke o troškovima. Ističe da postoji bitna povreda jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Ističe da je tijekom postupka tuženica dana 6. listopada 2021. podnijela protutužbu radi isplate u iznosu od 11.335,35 kn, a koju je podneskom od 13. rujna 2022. preinačila (povećala zahtjev) i kojem povećanju se tužitelj protivio i koja preinaka je učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka. Ističe da se sud u pobijanoj presudi uopće ne očituje o preinaci i protivljenju tužitelja istoj. Prigovara i odluci o troškovima smatrajući da uspjesi stranaka nisu podjednaki i da troškovi stranaka nisu podjednaki. Predlaže usvojiti žalbu tužitelja i odbiti protutužbeni zahtjev te naložiti tuženici plaćanje troškova tužitelju u cijelosti uz naknadu troškova žalbenog postupka.
3. Na prvostupanjsku presudu u dijelu točke I. i III. izreke žalbu je uložila i tuženica zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka. Bitnu povredu odredaba parničnog postupka tužena prvenstveno vidi u činjenici da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno da su navedeni razlozi kontradiktorni sa pismenima i drugim dokazima koja se nalaze u spisu. Ističe da pogrešna primjena materijalnog prava se vidi u činjenici da je sud pogrešno primijenio odredbu članka 11. Obiteljskog zakona koja definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Navodi da prvostupanjski sud temeljem provedenih dokaza nije mogao utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica stranaka koja je imala potrebne predispozicije da bi se mogla smatrati izvanbračnom zajednicom. Navodi da je tuženica kupila stan da bi se makla od zlostavljača i prekinula njihovu zajednicu, a što je vidljivo iz iskaza svjedokinje ĐA. Navodi da sud to uopće nije uzeo u obzir, a nije uzeo u obzir niti činjenicu da tužitelj niti jednim svjedokom nije potvrdio do kada je trajala njihova izvanbračna zajednica. Navodi da u vrijeme kupnje stana zajednica stranaka je imala obilježja povremene veze i povremenih perioda zajedničkog života koja nisu imala obilježje izvanbračne zajednice. Smatra da je teret dokaza na tužitelju, te ističe da niti jedan njegov svjedok nije potvrdio vrijeme u kojem su stranke živjele zajedno, a većina ih nije znala niti kakav je točno njihov međusobni odnos. Smatra da je sud trebao tuženicu podrobnije ispitati o okolnostima odnosa prilikom kupnje stana i to potpuno odvojeno od tužitelja Predlaže da nadležni županijski sud presudu preinači sukladno žalbenim navodima, podredno da istu ukine te predmet vrati na ponovni postupak uz naknadu troška sastava žalbe.
4. Odgovori na žalbe nisu uloženi.
5. Žalbe stranaka su osnovane.
6. Ispitujući pobijanu presudu, iako ovaj sud nije utvrdio da bi sud prvog stupnja, donoseći pobijanu odluku, počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi članka 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj: 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23., dalje: ObZ), osnovano stranke ističu da je prvostupanjski sud donoseći pobijanu odluku počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a i odlučujući o protutužbenom zahtjevu prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u svezi članka 190. stavka 3. ZPP jer je pobijanom odlukom odlučio o povišenom (preinačenom) protutužbenom zahtjevu iako se preinaci tužitelj protivio.
7. Naime, tuženica je svojim podneskom od 6. listopada 2021. postavila protutužbeni zahtjev na isplatu za iznos od 11.335,35 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, a o kojem zahtjevu se raspravljano sve do zaključenja prethodnog postupka dana 8. ožujka 2022.. Nakon zaključenja prethodnog postupka dana 23. rujna 2022. pisanim podneskom tuženica povisuje protutužbeni zahtjev na iznos od 18.280,71 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, a koji podnesak je tužitelju dostavljen tek 14. rujna 2022. i kojoj preinaci se tužitelj svojim podneskom od 15. rujna 2022. protivio (pritom ovdje sud navodi da se na ročištu istog dana tužitelj nije upustio u raspravljanje po preinačenoj tužbi). Slijedom iznesenog, prije nego li je u smislu članka 190. stavak 2. i stavak 3. ZPP prvostupanjski sud odlučio o preinačenom zahtjevu tuženice (dopustio takvu preinaku ili odbio istu), prvostupanjski sud nije mogao meritorno odlučivati o zahtjevu tužiteljice koji je preinačen nakon dostave protutužbe tužitelju. Kako je prvostupanjski sud propustio odlučiti o preinaci, ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u svezi članka 190. ZPP a na koji žalba tužitelja sadržajno upire. Obzirom na navedeno prvostupanjsku odluku u točki II. izreke valjalo je temeljem članka 369. ZPP ukinuti i predmet protutužbe vratiti na ponovni postupak.
8. Ispitujući pobijanu presudu u dijelu odluke o tužbenom zahtjevu ovaj sud ističe da u tom dijelu u pobijanoj presudi izostaju razlozi o odlučnim činjenicama te, iako je prvostupanjski sud provodio dokaze na okolnost postojanja i prirode zajednice između stranaka u vrijeme kupnje predmetnog stana, provođenjem istih nije utvrđivao relevantne okolnosti.
9. Naime, u smislu članka 11. stavka 1. ObZ odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Stavkom 2. istog članka propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
10. Dakle, da bi određena životna zajednica imala obilježja izvanbračne zajednice ista mora biti između neudane žene i neoženjenog muškarca (prvi uvjet) i mora trajati (u konkretnom slučaju) najmanje 3 ili više godine (drugi uvjet) obzirom da je nesporno da u zajednici stranaka nije rođeno dijete. Iako je sud saslušavao stranke, a u nedostatku drugih dokaza, prvostupanjski sud uopće ne utvrđuje jesu li stranke u vrijeme kupovine stana, odnosno najmanje tri godine prije toga bili neoženjen muškarac i neudana žena. Nadalje, a kako osnovano žalba tuženice ističe, iako je prvostupanjski sud ispitivao na istu okolnost svjedoke, prvostupanjski sud temeljem iskaza istih nije utvrdio jesu li stranke prije kupovine stana bile u zajednici koja odgovara zajednici propisanoj u članku 11. stavku 1. ObZ, a obzirom da tuženica osporava da bi u vrijeme kupovine stana takva zajednica postojala. Naime, činjenica jesu li svjedoci viđali stranke zajedno u predmetnom stanu (a koju okolnost je prvostupanjski sud utvrđivao) nije od utjecaja na osnovanost zahtjeva tužitelja, jer je vrijeme u kojem je zajednica kao takva trebala postojati i trajati još u vrijeme kupovine stana je bilo najmanje tri godine prije takve kupovine i koja je trebala biti neprekinuta i u vrijeme kupovine, a koju okolnost prvostupanjski sud nije utvrdio niti je takvu okolnost bilo koji saslušani svjedok potvrdio. Osim iznesenog svjedokinja ĐA, kćerka tuženice je u svome iskazu navela da priroda zajednice života stranaka, a nakon izlaska tuženice iz sigurne kuće (2015.), nije bila kontinuirana već povremena (prekidali su i mirili se), a koju činjenicu u svojoj presudi prvostupanjski sud, a obzirom na njegov zaključak, uopće ne analizira niti ocjenjuje.
11. Suprotno navodima žalbe tužitelja, činjenica da u kaznenoj presudi Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj K-319/2020-15, a kojom je utvrđeno da je ovdje tužitelj počinio određeno kazneno djelo na štetu ovdje tuženice, se navodi da je tuženica bila bivša izvanbračna družica tužitelja (dakle u prošlom vremenu, a pritom na navodi u kojem točno periodu,) ne veže ovaj sud u pogledu utvrđenja postojanja takve zajednice, već isključivo vezano za postojanje kaznenog djela a kako je to i određeno člankom 12. ZPP. S druge strane prekršajna presuda uopće ne veže parnični sud, niti takvu dokaznu snagu imaju iskazi oštećenika tijekom prekršajnog i kaznenog postupka, tim više što tuženica u svome iskazu tijekom ovog parničnog postupka navodi da ne zna što je točno izvanbračna zajednica. Stoga temeljem takvih dokaza (navedenih presuda i zapisnika iz tih predmeta) nije moguće utvrditi postojanje izvanbračne zajednice između stranaka u vrijeme kupovine stana.
12. U konačnici prvostupanjski sud u smislu članka 36. stavka 1. ObZ uopće ne daje razloge zašto smatra da je sporni stan izvanbračna stečevina, a je li neka imovina stečena radom ili ne, ne potvrđuje sama činjenica podizanja kredita za kupovinu stana.
13. Slijedom iznesenog, smatrajući da prvostupanjska presuda nema razloge o odlučnim činjenicama zbog čega je počinjenja bitna povreda iz članka 354. stavka 1. točka 11. ZPP i zbog koje presuda ne može opstati, a zbog kojih je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, ovaj sud je ukinuo prvostupanjsku presudu temeljem članka 370. ZPP i predmet vratio na ponovni postupak.
14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će provesti novu glavnu raspravu i dopunskim saslušanjem stranaka (pritom ovaj sud ističe da, suprotno navodima žalbe tuženice, u smislu članka 264. i 268. ZPP u parničnom postupku se stranke u pravilu saslušavaju na istom ročištu) i svjedoka, kao i ocjenom svih drugih do sada predloženih dokaza utvrditi:
- je li između tužitelja i tuženice postojala zajednica života (ne samo faktična već i emocionalna i ekonomska) u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji predmetnog stana i to u neprekinutom trajanju od 3 godine ili više,
- jesu li tužitelj i tuženica, u slučaju postojanja takve zajednice i njezinog trajanja, u takvoj zajednici bili neoženjen muškarac i neudana žena (dakle u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji stana i kontinuirano tri godine ili više prije toga),
- ima li sporni stan obilježja imovine iz članka 36. ObZ (stečen radom i od rada),
- te u konačnici, vezano za protutužbeni zahtjev, odlučiti rješenjem o dopuštenosti preinake zahtjeva tuženice i tek po istom, odlučiti o osnovanosti kako tužbenog tako i protutužbenog zahtjeva.
15. Slijedom iznesenog temeljem članka 369. ZPP ovaj sud je odlučio kao u izreci točke I.
16. Obzirom da je pobijana odluka ukinuta, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka. O troškovima žalbenog postupka, a u smislu članka 166. stavka 3. ZPP ostavljeno je da se odluči u ponovnom postupku, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke.
U Sisku 27. studenog 2025.
Sutkinja
Martina Budinski Modronja
