Poslovni broj K- 297/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

Dr. A. Starčevića 23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Vlaha Boškovića, uz sudjelovanje Marije Benić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog EV po optužnici ODO u Dubrovniku pod poslovnim brojem: KO-DO-77/2021 od 24.ožujka 2021. zbog kaznenog djela protiv javnog reda- skidanje i povreda službenog pečata ili znaka, opisano i kažnjivo po čl. 317. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/2011., 144/2012., 56/2015., 61/2015., 101/2017, 118/2018., 126/2019, 84/2021, 114/22, 114/23 i 36/24 u daljem tekstu KZ/11), nakon održane javne rasprave , dana 26. studenog 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe čl. 544 st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 – u daljnjem tekstu ZKP/08) stavlja se izvan snage Presuda- kazneni nalog Općinskog suda u Dubrovniku pod posl. br. K-95/2021 od 6. travnja 2021.

II. Opuženi EV, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca pok. E i majke pok. G, rođene J, rođenog **.**.1963. u [adresa], gdje i stanuje na adresi [adresa], državljanin Republike Hrvatske, dipl. ekonomiste, sa završenom VSS, oženjen, otac troje djece, zaposlen u trgovačkom društvu Viam d.o.o. sa mjesečnim primanjima u iznosu od oko 500-600 €, neosuđivan, nalazi na slobodi.

k r i v  j e

što je dana 18. prosinca 2020. u jutarnjim satima, na gradilištu u Dubrovniku, koja se nalazi na zemljištu oznake čestice 2007/2 K. O. [katastarska općina], kao direktor trgovačkog društva Viam d.o.o. koje je temeljem ugovora o izvođenju radova broj 14/2020 izvodilo građevinske radove na tom gradilištu, unatoč postavljenom službenom znaku "Zatvoreno gradilište" kojega je postavio Državni inspektorat dana 14. prosinca 2020., iako svjestan da mu je to nedopušteno, naložio izvođenje građevinskih radova, odvoženje građevinskog materijala s navedenog gradilišta, koji radovi su obustavljeni istog dana nakon dolaska policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik,

dakle, povrijedio službeni znak koji je ovlaštena službena osoba stavila radi osiguranja prostora,

pa da je time počinio kazneno djelo protiv javnog reda – skidanjem i povredom službenog pečata ili znaka djelo označeno i kažnjivo po čl. 317. st. 1. KZ/11

pa se optuženi EV za predmetno kazneno djelo iz čl. 317. st.1. KZ/11 osuđuje na

kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci,

te se potom na temelju odredbe čl. 56. KZ/11 istome izriče

u v j e t n a  o s u d a

na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ako okrivljeni EV u roku provjeravanja od 2 (dvije) godine po pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

III. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. a u svezi sa čl. 145. st. 2. t. 1- 6. ZKP/08 optuženi EV se obvezuje snositi troškove ovog kaznenog postupka u paušalno određenom novčanom iznosu od 1.252,25 EUR u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude pod prijetnjom ovrhe, uplatom na račun državnog proračuna RH, model HR64, IBAN: [broj bankovnog računa], poziv na broj odobrenja 6084-3847-29724 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K. 297/2024).

O b r a z l o ž e n j e

1. ODO u Dubrovniku je pred ovim sudom dana 25. ožujka 2021. podiglo optužnicu podiglo protiv optuženika EV pod poslovnim brojem: KO-DO-77/2021 od 24. veljače 2021 zbog kaznenog djela protiv javnog reda- skidanje i povreda službenog pečata ili znaka, opisano i kažnjivo po čl. 317. st. 1. KZ/11. Optužnica je na ročištu od 23. travnja 2021. dopunjena na način da su dodane riječi "oplata, alata i strojeva", a zbog koje izmjene optužnice okrivljenik nije zahtijevao odgodu ročišta te je njegovo očitovanje o krivnji ostalo isto.

2. Presudom ovog suda pod posl. br. K- 95/2021 od 6. travnja 2021. izdan je kazneni nalog kojim je okrivljenik proglašen krivim za predmetno kazneno djelo i to na način kako mu se u činjeničnom opisu stavlja na teret, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju u od 6 (šest) mjeseci i uvjetna osuda u trajanju od 1 (jedne) godine, dok je okrivljenik protiv prije navedene presude dana 3. svibnja 2021. podnio prigovor.

3. Rješenjem ovog suda pod posl. br. Kov-89/2021 od 3. svibnja 2021. potvrđena optužnica protiv okrivljenika.

4. 1. Presudom ovog suda pod posl. br. K-95/2021 od 25. travnja 2024. stavljena je izvan snage Presuda-kazneni nalog ovog suda pod posl. br. K- 95/2021 od 6. travnja 2021. i, te je okrivljenik proglašen krivim za predmetno kazneno djelo, te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju u od 8 (osam) mjeseci uz izricanje uvjetne osude u trajanju od 1 (jedne) godine. Nadalje Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu pod posl. br. Kž- 670/2024 od 8. listopada 2024. prihvaćena je žalba okrivljenika, te je ukinuta prije navedena presuda, te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

4.2. Treba napomenuti da je u Presudi ovog suda pod posl. br. K-95/2021 od 25. travnja 2024. iz činjeničnog opisa djela ispuštene riječi "oplata, alata i strojeva" kao nepotrebno, i što je obrazloženo pod brojem 11.obrazloženja te presude, da tužitelj nije podnio žalbu protiv ove presude, pa je slijedom navedenog a sukladno odredbi čl. 489. st. 4. ZKP/08 sud u ponovljenom postupku odlučivao o optužnici u čijem činjeničnom opisu nisu sadržane prije navedene riječi.

4. Upitan na raspravi u ponovljenom postupku pred ovim sudom kakav stav zauzima prema optužnici optuženi je izjavio da se ne smatra krivim zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela.

5. Optuženi je ispitan na kraju dokaznog postupka te je u svojoj obrani naveo na ostaje pri svojoj obrani od 23. travnja 2024. kada je naveo da je točno je da sam on bio odgovorna osoba na predmetnom gradilištu, a sve budući su trgovačka društva Prosum d.o.o. i Trag d.o.o. zaključili ugovor o građenju, dok su trgovačka društva Prosum i Viam d.o.o. zaključili ugovor o izvođenju pojedinih radova a on je izvršna i odgovorna osoba u trgovačkom društvu Viam d.o.o, i da sve to proizlazi i iz ugovora koji su priloženi u predmetnom spisu. Nadalje je u pogledu predmetnog gradilišta naveo da je isto zatvoreno rješenjem građevinske inspekcije, a kako ih je investitor obavijestio da gradilište neće skoro biti otvoreno, dogovor je bio da sa gradilišta odvedu sve alate, strojeve i slično, da su na gradilištu bila dva bagera društva Prosum d.o.o., a jedan od njih je bio pokvaren mjesec dana te ga je trebalo popraviti, da su oni predmetnog dana kao i prethodnih dana sa gradilišta odnosili alat, oplate i slično dok je za pokvareni bager trebalo ugraditi novi motor, da je zbog toga sam on osobno drugim bagerom ravnao teren te se sa gradilišta odnosio materijal a sve kako bi se moglo pristupiti bageru i popraviti ga, da se radi o građevinskom materijalu koji je na predmetno gradilište doveden par dana prije zatvaranja gradilišta sa gradilišta koje je udaljeno nekih 20, 25 metara i na kojem je trgovačko društvo Prosum d.o.o. izvodilo građevinske radove za investitora Montovjerna d.o.o., pa su stoga taj dan građevinski materijal sa predmetnog gradilišta vraćali na susjedno gradilište te tamo zatrpavali kanal za instalaciju kanalizacije, a on je to osobno uradio sa bagerom, da je danas predmetno gradilište u jednakom stanju kakvo je bilo u vrijeme kada je gradilište zatvorila građevinska inspekcija, tamo je sva armatura, iskop temelja te materijal koji je bio ispod bagera, a sve je jednako kao i na slikama građevinskog inspektora, da je predmetnog dana vršen je popravak i montaža motora u bageru, a to je vršila tvrtka Tehnotrade iz Sarajeva s kojom je tvrtka Prosum d.o.o. imala sklopljen ugovor i kojom je Prosum d.o.o., tako su u komunikaciji sa MUP-om u Dubrovniku dva ili tri dana prije toga tražili način kako da djelatnici te tvrtke dođu u Dubrovnik te obave ugovoreni posao, da je točno ono što je navodila svjedokinja GV u ovom postupku da je taj dan policija intervenirala par puta ali da su oni cijelo vrijeme bili na gradilištu, te su o svemu komunicirali sa policijom. F je napomenuo da radovi koje su izvodili predmetnog dana ne predstavljaju građevinske radove, odnosno ne predstavlja radove koje su ugovorili sa investitorom stoga nije bilo zabranjeno izvodili radove koje su radili, da su oni bili dužni odnijeti građevinski materijal sa predmetnog gradilišta i ispod pokvarenog bagera ali taj materijal je ostao na gradilištu i time je nastala šteta za investitora susjednog gradilišta.

6.1. Tijekom postupka saslušani su svjedoci JV, GV, FV i BV, uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka MV, reproducirana je i pregledana video snimka koju je sačinila svjedokinja GV, te su pregledane isprave Pregledavaju se i čitaju isprave zapisnik

Državnog inspektorata, Klasa: UP/I-362-02/20-02/1097, Urbroj: 443-02-03-22/6-20-03 od 14. prosinca 2020. (list spisa 16-19), ugovor trgovačkih društava Trag d.o.o. i Prosum d.o.o. broj 09-1/20 od 29. rujna 2020. (list spisa 29-38), ugovor trgovačkih društava Prosum d.o.o. i Viam d.o.o. broj 14/2020 od 30. rujna 2020. (list spisa 39-40), korespodnecija između t.d. Prosum d.o.o. i MUP-a zbog dolaska radnika Tehnotrade iz Sarajeva, (l.s. 112-118), Fotografije predmetnog gradilišta (l.s. 119-126), Ugovor između t.d. Prosum d.o.o. i Tehnotrade iz Sarajeva (l.s. 127-129) Preslika građevinskog dnevnika susjednog gradilišta (l.s. 130), provedeno je građevinsko vještačenje i saslušanje vještaka Lada Pletikosića, dok su na kraju postupka pročitani podaci iz kaznene evidencije za okrivljenika.

6.2. Tijekom postupka odlučeno je da se neće izvoditi preostali dokazi i to očevid lica mjesta uz prisustvo građ. inspektora te svjedoka FV i GV, te saslušanje djelatnika t.d Tehno trade, koji dokazi su predloženi na okolnost postojanja materijala na gradilištu i izvođenja radova zbog potreba gradilišta a sve budući sud smatra da su iz izvedenih dokaza utvrđene sve bitne činjenice pa da izvođenje ovih dokaza nije potrebno budući je iz izvedenih dokaza utvrđene sve prije navedene činjenice.

7.1. Sud je iz obrane okrivljenika utvrdio da je nesporno da je dana 18. prosinca 2020. kao direktor t.d. VIAM d.o.o. osobno izvodio radove bagerom na zemljištu koji nosi katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosili oplate, alate i strojeve sa gradilišta, kao i da je u to vrijeme znao da je na gradilište postavljen znak "Zatvoreno gradilište", odnosno da je prethodno građevinska inspekcija zatvorila predmetno gradilište.

7.2. Nadalje iz obrane okrivljenika sud je utvrdio da je sporno samo da li je okrivljenik, odnosno t.d. VIAM d.o.o. bilo ovlašteno izvoditi predmetne radove, odnosno odvoziti zemlju i građevinski materijal, iznositi oplate, alate i strojeve sa gradilišta unatoč odluci građevinske inspekcije.

8. Iz iskaza JV, kao i pregledom zapisnika inspekcije (l.s. 16-19) sud je utvrdio da je proizlazi da je investitoru naloženo ispraviti nedostatke na način da ishodi rješenje o formiranju građevne čestice, te je zbog toga u skladu sa čl. 25. st. 3. i 36. Zakona o građevinskoj inspekciji (NN- 153/13 u daljnjem tekstu ZGI) obustavljeno građenje.

9. Pregledom snimke predmetnih radova (l.s. 24) utvrđeno je da se obavljaju radovi bagerom, kada se u vezu snimka dovede sa obranom okrivljenika utvrđeno je da okrivljenik osobno upravlja bagerom, da se građevinski materijal ukrcava u manji kamion, da se odmah pored kamiona nalazi drugi bager na kojem neke osobe obavljaju neke radove, kao i da se radovi bagerom ne obavljaju na prostoru između ulaza na gradilište i bagera koji se popravlja već na drugim dijelovima gradilišta.

9. 1.Tijekom postupka provedeno je vještačenje po vještaku Ladu Pletikosiću sa zadatkom da se očituje da li radovi opisani u činjeničnom opisu kaznenog djela, te djelomično prikazani na snimci (l.s. 24) predstavljaju radove koji su zabranjeni sukladno odredbi čl. 36. st. 4. Zakona i građevinskoj inspekciji (NN 153/13), da li predstavljaju gradnju i građenje iz čl. 3. st. 1. t. 9 i 10. , te odnosno da li predstavljaju zemljane radove.

9.2. U svom Nalazu i mišljenju vještak je naveo da odvoz ili adekvatni deponiranje oplate te odvoz mehanizacije ne bi treba biti zabranjeno temeljem odredaba Zakona o državnom inspektoratu, i Zakona o gradnji, a sve budući ti radovi predstavljaju radnje koje je izvođač bio dužan izvesti u cilju osiguranja gradilišta, dok utovar kameno- zemljanog materijala nije bio nužan za osiguranje gradilišta, sigurnosti prolaznika i (ili) susjednih građevina i zemljišta. Nadalje je naveo da odvoz materijala koji je nastao iskopom temeljne jame za izgradnju građevine treba smatrati gradnjom, dok ponovni ukrcaj i odvoz dovedenog materijala ne predstavlja građenje, ali da je u oba slučaja riječ o zemljanim radovima koje vrši specijalizirana građevinska mehanizacija, te radnici osposobljeni za poslove rukovanja građevinskih strojeva i sigurno upravljanje teretnim motornim vozilima, kao i da u Zakonu o gradnji ne postoji definicija zemljanih radova, međutim da se u Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu Građevinskog fakulteta i Instituta IGH zemljani radovi definirani kao građevinski radovi u tlu ili s tlom.

9.3. U svom iskazu vještak je ostao pri svom nalazu i mišljenju te je dalje naveo da se u svom nalazu i mišljenju očitovao o svim okolnostima u skladu sa zadatkom koji mu je dao sud. Smatra da se svi prigovori iz podneska okrivljenika odnose na zadatak koji mu je dao sud a na što on nije mogao utjecati. Naveo je da on nije bio na licu mjesta nakon što je dobio zadatak suda. Smatra da je okrivljenik na gradilištu smio izvoditi radove popravljanja bagera a u tome se očitovao u svome nalazu i mišljenju na stranici 11, alineja 2. U svom vještačenju stranica 12 alineja 5, se očitovao o tome da li je izvođač radova sa predmetnog gradilišta smio odnijeti građevinski materijal koji je na gradilište deponiran prije zatvaranja gradilišta. Odnosno smatra da se to nije smjelo, odnosno da se na gradilištu smjelo izvoditi samo one radove koji su navedeni u rješenju građevinske inspekcije radi otklanjanja građevinskog materijala. U svom nalazu i mišljenju se također očitovao o tome da iz same snimke nije mogao utvrditi da li je materijal koji je odvezen nastao od izgradnje građevinske jame na ovoj parceli ili je doveden pa sam se stoga u vještačenju očitovao o obje hipotetske situacije. Pri tome ukoliko je građevinski materijal nastao od izgradnje građevinske jame takav rad se smatra građenjem, a ukoliko je prethodno deponiran sa drugog gradilišta tada se ne smatra građenjem ali se smatra izvedbom zemljanih radova. Smatra da je izvođač radova sa gradilišta morao odnijeti oplatu, a sve budući je to nužno radi osiguravanja gradilišta. U svom nalazu i mišljenju je naveo da je građevinski inspektor propustio navesti koje radove je investitor odnosno izvođač dužan napraviti radi osiguranja gradilišta pa se stoga očitovao o svim radovima koje smatra nužnima za obaviti radi osiguranja. Također se očitovao prema snimkama o tome što je od tih radova napravljeno a što nije. Razlika između odnošenja oplate i odnošenja građevinskog materijala u vlasništvu investitora je u tome da oplata predstavlja opasnost kako je to vidljivo na snimci da oplata strši te iz tog razloga izvođač oplatu može odnijeti sa gradilišta S druge strane građevinski materijal ne predstavlja opasnost pa stoga se ti radovi ne bi smjeli obavljati.

10. Kako je okrivljenik u svojoj obrani naveo da je građevinski materijal koji je predmetnog dana bagerom ukrcavao na kamion predstavlja materijal koji je na gradilištu pohranjen sa susjednog gradilišta, dok je ovaj navod potvrdio svjedok BV, dok drugih dokaza nije bilo na ovu okolnost, sud je nedvojbeno utvrdio da predmetni građevinski materijal ne predstavlja materijala koji je nastao iskopom temeljne jame za izgradnju građevine na tom gradilištu, a kada se ovaj zaključak suda dovede u vezu sa iskazom vještaka i njegovim nalazom i mišljenjem utvrđeno je da se radovi odvoženja građevinskog materijala ne smatraju gradnjom, odnosno da prije navedeni radovi predstavljaju zemljane radove, odnosno građevinske radove sukladno definiciji Općih tehničkih uvjeta za radove u vodnom gospodarstvu Građevinskog fakulteta i Instituta IGH.

11. Iz svega prije navedenog sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik nakon predmetnog gradilišta pristupio na gradilište, te naložio izvođenje građevinskih radova odvoženje građevinskog materijala sa navedenog gradilišta, iako je znao da je gradilište zatvoreno i u čemu je pored ostalih radnika i osobno sudjelovao, a koji radovi ne predstavljaju radove kojim se ispravljaju nedostaci na gradilištu, niti su ti radovi bili nužni za osiguranje gradilišta, a također niti nužni za odvoženje pokvarenog bagera sa gradilišta budući je pregledom snimke (l.s. 24) utvrđeno da se građevinski materijal ne iznosi na prostoru između pokvarenog bagera i ulaza na gradilište. Odnosnu sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik povrijedio službeni znak koji je ovlaštena osoba stavila radi osiguranja prostora, pa da je svojim postupanjem ostvario bitna obilježja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, i slijedom čega je oglašen krivim.

12. U pogledu izrečene sankcije sud je kao olakotnu okolnost cijenio optuženikovu neosuđivanost, dok otegotnih okolnosti nije našao. Međutim bez obzira prije navedeno sud smatra da se predloženom sankcijom ne može ostvariti svrha kažnjavanja, posebno s obzirom na drskost koju je iskazao okrivljenik predmetnim postupanjem i načinom na koji nije poštivao službeni znak pa stoga sud smatra da će se svrhe kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11, ostvariti izricanjem kazne zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci uz uvjetnu kaznu sa rokom kušnje u trajanju od 2 (dvije) godine, a što predstavlja dovoljnu društvena osuda okrivljeniku zbog počinjenog kaznenog djela, dok će rok kušnje na optuženika utjecati da u budućnosti suzdrži od činjenja takvih ili sličnih kaznenih djela.

13. Sud je na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 obvezao optuženog EV na snošenje troškova ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. – 6. ZKP/08. Tako je istog obvezao na snošenje troška u iznosu 1.252,25 EUR, a oji trošak se odnosi na paušalni trošak i troškove vještačenja. Odlučujući o troškovima kaznenog postupka sud je vodio računa o složenosti i trajanju ovog kaznenog postupka kao i o imovinskim prilikama optuženika.

U Dubrovniku, 26. studenog 2025.

Sudac:

Vlaho Bošković

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste putem ovog suda za nadležni županijski sud u 3 (tri) istovjetna primjerka.

DNA:

- ODO Dubrovnik, na broj KO-DO-77/2021

- optuženik EV

- braniteljica okrivljenika Nataša Đurović Đanović, odvjetnica u Dubrovniku