REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj Pn-20/2020-33
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Ivani Klišmanić, u pravnoj stvari tužitelja ĆF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Smiljanu Bakočeviću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. iz Zagreba, Listopadska br. 2, zastupanog po OD Grgić i Partneri, u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene 20. siječnja 2025. te objave dana 26. studenog 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 1.585,05 EUR, kao i imovinsku štetu u iznosu od 1.000,68 EUR, ukupno iznos od 2.585,73 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi od 7,25% godišnje, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.
II. Svaka stranka snosi svoje parnične troškove.
Obrazloženje
1. Tužitelj tvrdi da je dana 2. veljače 2017. stradao u prometnoj nezgodi, koju da je prouzročila osiguranica tuženika LF, koja da je zbog toga proglašena krivom u kaznenom predmetu Općinskog suda u Zadru posl. br. K-621/17. Navodi da je u tom događaju ozlijeđen i da je zadobio osobito teške tjelesne ozljede. Stoga je tužitelj zatražio isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 4.260,05 eur, kao i imovinsku štetu u iznosu od 1.000,68 eur, kako to slijedi iz uređenog tužbenog zahtjeva u podnesku od 29. listopada 2024. (l.s. 104-105). Kao činjenice koje utječu na iznos pravične novčane naknade (čl. 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO), navodi da je zbog tog štetnog događaja pretrpio prijelom potkoljenice zbog čega da je trpio i fizičke bolove uslijed ozljede i liječničkih zahvata, strah koji da je doživio prilikom prometne nesreće, ali snažan strah od liječničkih zahvata, a da je i samo liječenje odnosno boravak u bolnici kod tužitelja izazvao veliki strah i zabrinutost. Nadalje, tužitelj navodi da je prometna nezgoda dovela do smanjenja životne aktivnosti, da trpi naruženost, da je privremeno nesposoban za rad i da mu treba tuđa pomoć i njega, a traži i naknadu za troškove liječenja.
2. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj predlaže da mu sud, imajući na umu gore navedene činjenice, težinu povrede i sve okolnosti slučaja, utvrdi pravičnu novčanu naknadu i to za pretrpljene fizičke bolove 780,00 eura, za duševne boli zbog straha 840,00 eura, trajno smanjenje životne aktivnosti od 10% 1.500,00 eura, privremenu nesposobnost za rad 1.600,00 eura, duševne boli zbog naruženosti 1.000,00 eura. Zbog navedenih povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, tužitelj, dakle, zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu u ukupnom iznosu od 4.260,05 eura, odnosno 5.720,00 eura, umanjeno za iznos od 1.459,95 eura, koliko mu je tuženik u međuvremenu podmirio na ime neimovinske štete.
3. Također tužitelj zahtijeva da mu tuženik naknadi imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.000,68 eura (s obzirom da mu je tuženik već podmirio iznos od 74,32 eura).
4. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju te osnovu odgovornosti, ali prigovara visini tužbenog zahtjeva.
5. U dokaznom postupku sud je izveo dokaz čitanjem isprava i to: izvršen je uvid u presudu Općinskog suda u Zadru donesenu u kaznenom postupku pod brojem K- 621/17 od 8. srpnja 2019. (l.s. 6-10), zapisnik o očevidu sastavljen dana 3. veljače 2017. (l.s. 11-13), obraćanje tuženika tužitelju u vezi s odštetnim zahtjevom (l.s. 14- 18), u liječnički nalaz za tužitelja od 2. veljače 2017. (l.s. 19-20), nalaze traumatološke ambulante OB Zadar (l.s. 21-24), izveo dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke na ročištu pred ovim sudom 5. srpnja 2022. (l.s. 48-49), u zdravstveni karton tužitelja (l.s. 54-65), proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku medicinske struke doc. dr. sc. Robert Karlo, specijalist opće/dječje kirurgije i hitne medicine (l.s. 72-79), na ročištu 3. rujna 2024. usmeno saslušao vještaka (l.s. 95-100).
6. Na temelju uvida u priloženu presudu Općinskog suda u Zadru K-621/17 od 8. srpnja 2019. utvrđeno je da je osiguranica tuženika LF proglašena krivom u navedenom kaznenom predmetu jer je dana 2. veljače 2017. u [adresa], upravljajući osobnim automobilom, postupila protivno odredbi čl. 57. st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te je nastavila kretanje u raskrižje kada za to nisu bili ispunjeni uvjeti, uslijed čega je oduzela pravo prednosti prolaska osobnom automobilu kojim je upravljao EF, nakon čega isti, da bi izbjegao direktan udarac, skreće u lijevo, prilikom čega desnim bočnim dijelom vozila udara u lijevu bočnu stranu njezinog vozila, a nakon toga EF prednjim lijevim dijelom svog vozila udara u prednji dio osobnog automobila marke VW Caddy kojim je upravljao NF, uslijed čega je ovdje tužitelj, kao putniku u navedenom osobnom vozilu, zadobio prijelom gornjeg okrajka potkoljenične kosti, što je ozljeda teške naravi.
7. Na ročištu 5. srpnja 2022. (l.s. 48-49) sud je saslušao tužitelja kao stranku. Isti u iskazu navodi da je u štetnom događaju zadobio ozljede zbog kojih da je odmah otišao na Hitnu. Stavili su mu gips i sanirali ozljede. Gips da je imao dva do tri tjedna, tada da nije mogao šetati i trpio je bolove. Od toga da je oštetio i drugo koljeno, a bole ga i križa. Živi sam, a prije tri ili četiri godine da je angažirao jednu ženu da mu kuha i drugu koja radi oko kuće i okućnice. Kada se štetni događaj dogodio, sam je kuhao, nije imao pomoć spomenutih žena, a vrt da mu je tada održavao jedan čovjek iz Zemunika. Umirovljenik je, vratio se iz SAD-a prije petnaestak godina i od tada da ne radi. Naveo je da ne prima pomoć od Centra ili HZMO, da mu nije potrebno. Na Hitnoj da su mu nakon nesreće dali lijekove, koje da je koristio. Navodi da nije išao nigdje na rehabilitaciju te da nema ožiljaka.
8. Sud je u ovoj pravnoj stvari proveo medicinsko vještačenje, o čemu je stalni sudski vještak doc. dr. sc. Robert Karlo, prim. dr. med. spec. opće/dječje kirurgije i hitne medicine, 2. svibnja 2024. sačinio pisani nalaz i mišljenje (l.s. 72-80). S obzirom na istaknute prigovore stranaka, ovaj sud pozvao je i usmeno saslušao vještaka, na ročištu pred ovim sudom dana 3. rujna 2024. (l.s. 95-100). Nakon usmenog iznošenja nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, stranke nisu prigovarale navedenom vještačenju, a ovaj sud ga ocjenjuje nepristranim i stručnim, pa ga i prihvaća. Navedenim vještačenjem utvrđeno je da je tužitelj u prometnoj nezgodi zadobio sljedeće ozljede: napuknuće gornjeg dijela koljenične kosti na lijevoj nozi, čime je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO).
9. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je to ovdje slučaj jer je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.
10. Sud je pritom raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove uslijed prijeloma kosti, duševne boli – strah i zbog smanjenja životne aktivnosti te naruženosti, kao i zbog privremene nesposobnosti za rad, koje činjenice su u smislu gore citiranog čl. 1100. ZOO mjerila, odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.
11. Tužitelj zahtijeva naknadu za pretrpljene fizičke bolove u iznosu od 780,00 eura. Odlučujući o visini pravične novčane naknade, sud je uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje tih bolova kako su oni opisani u mišljenju liječnika vještaka. Tim vještačenjem utvrđeno je da su jaki bolovi trajali jedan dan, od 2. do 3. veljače 2017. što je zahtijevalo uzimanje analgetika i mirovanje (usmeno vještačenje na l.s. 96), srednji bolovi trajali su tjedan dana i ometali su kretanje te zahtijevali uzimanje analgetika te prisilan položaj kod odmora. Bol slabog intenziteta koji nije bio stalan trajao je tri tjedna; od 10. veljače do 2. ožujka 2017. te je zahtijevalo povremeno uzimanje analgetika iz kućne ljekarne, razgibavanje ekstremiteta te se slaba bol javlja posebno kod kretanja tjelesnog napora, dok se smanjuje u mirovanju, pa se dopušta i razdoblje bez bolova.
12. Uzimajući u obzir Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002. br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02 mijenjani pravnim shvaćanjem zauzetim na drugoj sjednici Građanskog odjela VSRH (2/20) održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. (dalje Orijentacijski kriteriji VSRH), to je tužitelju za jake bolove priznat iznos od 75,00 eura, srednje bolove ukupno 315,00 eura a lake bolove 315,00 eura, odnosno sveukupno 705,00 eura na ime fizičkih bolova koje je tužitelj pretrpio uslijed štetnog događaja, dok se zahtjev tužitelja u ostalom dijelu (u iznosu od 75,00 eura) odbija kao neosnovan. Orijentacijski kriteriji VSRH samo su orijentacijske prirode te je sud u provedbi postupka dužan voditi brigu o svim okolnostima slučaja, a posebice o trajanju i jačini fizičkih boli. Obzirom na vještvo i iskaz tužitelja od 5. srpnja 2022. u kojemu opisuje pretrpljene bolove, a uzimajući u obzir dob tužitelja u trenutku nesreće, koju povezujemo i s većom osjetljivošću i sporijim oporavkom te činjenicu da je isti imao i gips na nozi, odnosno bio je imobiliziran jedan period vremena, a što je utjecalo na njegovu pokretljivost, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravična naknada kako je to ranije navedeno, a sve u svezi s Orijentacijskim kriterijima VSRH. Iznos odbijen kao neosnovan (75,00 eura) jer tužitelj potražuje naknadu za bol jakog intenziteta u trajanju od dva dana, a vještačenjem je utvrđeno da je takvu bol tužitelj trpio u trajanju od jednoga dana.
13. Utvrđeno je nadalje i da je tužitelj pretrpio intenzivan strah u trajanju od nekoliko minuta te strah jakog intenziteta u trajanju od jednog dana, zbog navedene ozljede lijeve noge i mogućih posljedica na daljnje zdravlje i život tužitelja. Strah srednjeg intenziteta tužitelj je trpio sedam dana od 3. do 10. veljače 2017., zbog zadobivene ozljede, liječničkih pregleda i nastalih novih životnih okolnosti. Slabiji strah trpio je mjesec dana, od 11. veljače do 11. ožujka 2017., u tijeku liječenja ozljede lijeve noge, slabe pokretljivosti te zabrinutosti kako će se moći brinuti za sebe u budućnosti. Vještak nakon 12. ožujka 2017. ne nalazi elemente straha koji spadaju u opisanu kategoriju
14. Posljedica povrede prava osobnosti iz čl. 19. st. 1 i 2. ZOO-a može biti i strah, a čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a dopušta da se pravična novčana naknada dosudi i zbog pretrpljenog straha, ukoliko sud utvrdi da okolnosti slučaja to opravdavaju. Sud prilikom odlučivanja o visini odštete voditi brigu o jačini i trajanju straha. Nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeno je koje je kategorije straha tužitelj uslijed štetnog događaja pretrpio. Uzimajući u obzir dob tužitelja te životni strah u vidu kako će se isti brinuti o sebi u budućnosti zbog novonastalih okolnosti, sud je tužitelju, sve u svezi s Orijentacijskim kriterijima VSRH, dosudio zatraženu naknadu, i to za strah jakog intenziteta 75,00 eura, srednjeg intenziteta 315,00 eura te za slabiji strah naknadu od 450,00 eura, odnosno u sveukupnom iznosu od 840 eura.
15. Utvrđeno je i to da je tužiteljevim sudjelovanjem u prometnoj nesreći njegovo već narušeno zdravstveno stanje dodatno pogoršano. Tužitelj je zadobio udarac u lijevo koljeno, prilikom čega je došlo do napuknuća gornjeg dijela goljenične kosti, što je liječeno nošenjem gipsane longete u trajanju od sedam dana, a potom elastični zavoj dva mjeseca. Napuknuće goljenične kosti dodatno je oštetilo već ranije oslabljenu pokretljivost lijeve noge. Uslijed nastale ozljede, tužiteljevo trajno umanjenje životne aktivnosti iznosi 10%. Vještak na ročištu od 3. rujna 2024. (l.s. 95-100) napominje kako je predmetna ozljeda jedini uzrok koji je doveo do umanjenja opće životne aktivnosti tužitelja, a njen postotak može varirati uzimajući u obzir ranije zdravstveno stanje i dob. Iznos od 10% se odnosi samo na tjelesnu ozljedu, a izračun je 10% jer je tužitelj imao ranije degenerativne promjene spornog mjesta. Sam tužitelj na ročištu 5. srpnja 2022. (l.s. 48-49) navodi kako je u vremenu nakon štetnog događaja angažirao pomoć, i to jednu ženu da mu kuha, a drugu da radi oko kuće. Navodi da ranije nije imao takvu pomoć, uz iznimku jednog čovjeka koji je održavao vrt i okućnicu. Dakle, uslijed smanjenja životne aktivnosti, tužitelj je trpio duševnu bol, ograničen je u životnim aktivnostima koje bi po redovnom tijeku stvari izvjesno ostvarivao, a posljedice takvoga umanjenja su doživotne. U skladu s tim, sud je tužitelju na ime trajnog smanjenja životne aktivnosti priznao zatraženi iznos od 1.500,00 eura, sve u vezi s Orijentacijskim kriterijima VSRH.
16. Tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje i pravičnu novčanu naknadu na ime naruženja, i to u iznosu od 1.000,00 eura. Povreda prava osobnosti na tjelesno zdravlje iz članka 19. ZOO-a može se očitovati i kao naruženost, a zbog koje oštećenik trpi duševnu bol. U konkretnom slučaju, sudski vještak doc. dr. sc. Robert Karlo u nalazu i mišljenju od 2. svibnja 2024. (l.s. 72-80) navodi kako tužitelj nema naruženja, samo blagi otok lijevog koljena koji nije jako izražen i ne spada u kategoriju naruženja. Korištenje štaka vještak na ročištu od 3. rujna 2024. (l.s. 95-100) otklanja kao mogućnost da bi isto predstavljalo estetsko naruženje, već su štake sredstva koja mogu u osobe izazvati nelagodu i osjećaj manje vrijednosti. Sukladno navedenom, prihvaćen je tuženikov prigovor da tužitelj nema pravo na isplatu pravične novčane naknade zbog naruženosti, pa je navedeni zahtjev sud odbio.
17. Nadalje, tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje i pravičnu novčanu naknadu na ime privremene nesposobnosti za rad, i to u iznosu od 1.600,00 eura (8 tjedana x 200,00 eura). Navedenu kategoriju vještak na ročištu od 3. rujna 2024. (l.s. 95-100) karakterizira na način da bi se tužitelj mogao uz pomoć pomagala i druge osobe kretati u prvim tjednima nakon nesreće, u kući obavljati toalet, higijenu, ali nije mogao obavljati aktivnosti u vrtu, dužih pješačenja, nošenja tereta, prenašanja predmeta ili dužnih putovanja. Vještak navodi da ova privremena nesposobnost za rad u konkretnom slučaju nije bitno utjecala na život tužitelja, već je preostala radna aktivnost u određenim segmentima reducirana. Sam vještak navodi kako je tužiteljeva radna sposobnost nakon prometne nezgode nije bitno ograničena već odgovara onoj koju je imao i prije samog štetnog događaja. Navedene radnje nisu u velikom opsegu jer je tužitelj i prije štetnog događaja bolovao od degeneracije kralježnice i ekstremiteta te je prebolio i moždani udar, a što mu je sve bitno smanjilo radnu sposobnost. Obzirom na navedeno, prihvaćen je prigovor tuženika da tužitelj nema pravo na isplatu pravične novčane naknade na ime privremene nesposobnosti za rad u iznosu od 1.600,00 eura, pa je isti zahtjev u tom dijelu sud odbio.
18. Jedna od pretpostavki naknade štete je i nastanak, odnosno postojanje štete. Pravična novčana naknada nije i ne može biti ekvivalent za uništeno ili povrijeđeno dobro, a određuje se shodno okolnostima pojedinog slučaja. Naknada neimovinske štete je mogući način da se djelomično umanje nastale posljedice. Vodeći računa o gornjim okolnostima, sud je tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu za povredu prava osobnosti kao neimovinsku štetu u ukupnom iznosu od 3.045,00 eura. Obzirom na to da je tuženik nakon štetnog događaja podmirio tužitelju iznos od 1.459,95 eura na ime neimovinske štete, to se tužitelju priznaje razlika u iznosu od 1.585,05 eura, dok je u preostalom dijelu, zahtjev tužitelja za isplatom neimovinske štete, za iznos koji predstavlja razliku od zatraženog iznosa od 4.260,05 eura (za iznos od 2.675,00 eura), valjalo odbiti kao neosnovan.
19. Tužitelj je tužbenim zahtjevom zatražio i isplatu iznosa od 1.075,00 eura na ime imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege. Vještak u nalazu i mišljenju od 2. svibnja 2024. (l.s. 72-80) navodi da je tužitelj zbog ozljede lijeve noge bio ograničeno sposoban hodati i stajati tri tjedna te je od 2. veljače 2017. do 23. veljače 2017. zahtijevao tuđu pomoć i njegu u trajanju od četiri sata, a naročito u vidu pripreme hrane, njege, higijene te kretanja po kući. Od 24. veljače 2017. do 26. lipnja 2017. tužitelj je zahtijevao tuđu njegu i pomoć u trajanju od dva sata dnevno, a sve zbog njege u kući, odlaska na kontrolne preglede i kućanskih poslova. Ukupno je tužitelj zahtijevao tuđu pomoć i njegu u trajanju od 324 sata. Na raspravi 3. rujna 2024. vještak pojašnjava da tuđu pomoć i njegu cijeni do 26. lipnja 2017., iako je na zadnjem kontrolnom nalazu od 9. lipnja 2017. navedeno da se tužitelj kreće bez pomagala, da je ocijenio da je istome tuđa pomoć i njega trebala još oko tri tjedna, jer je isti i dalje imao bolove lijevog koljena te se morao pridržavati uputa o poštedi težih opterećenja, a ekstremitet još nije bio sposoban za prihvat svakodnevnih aktivnosti pri ozljedi.
20. Tuđa pomoć je jedan od oblika trajno povećanih potreba oštećenika. Pružanje nemedicinske pomoći u kućanstvo slično je uslugama koje bi pružala pomoć u kući. Zato se pri određivanju iznosa naknade utvrdila zadnja poznata visina neto plaće za NKV radnika. Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku od 28. travnja 2025., RAD 2024-1-3 pod nazivom Prosječne mjesečne isplaćene neto i bruto plaće prema stupnju stručne spreme i djelatnostima u 2023., za NKV radnika prosječna mjesečna neto plaća bila je 745,00 eura. uzmemo li u obzir da je standardni 40-satni radni tjedan, to se mjesečni fond sati kreće između 160 i 184 sati (prosječno 172 sata), slijedom čega za 2023. prosječna satnica NKV radnika iznosi oko 4,33 eura. Tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje 3,32 eura po satu. Člankom 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93 112/99 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 115/23, dalje u tekstu ZPP) propisano je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Slijedom navedenog, tužitelju je pripada trošak na ime naknade za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.075,00 eura umanjen za iznos od 74,32 eura, s obzirom na to da je tuženik nakon štetnog događaja tužitelju na ime imovinske štete navedeni iznos podmirio, pa se tužitelju na ime imovinske štete priznaje iznos od 1.000,68 eura.
21. O troškovima postupka ovaj sud odlučio je uzimajući u obzir uspjeh stranaka u parnici (čl. 154. st. 4 ZPP). S obzirom da je tužitelj postavio tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od ukupno 5.260,73 eura (uključujući i imovinsku i neimovinsku štetu), a da mu je dosuđen iznos od ukupno 2.585,05 eura, njegov je tužbeni zahtjev za iznos koji predstavlja razliku od dosuđenog do zatraženog odbijen kao neosnovan. Slijedom iznesenog, tužitelj je u ovom parničnom postupku uspio s 49,15% svog zahtjeva, dok je uspjeh tuženika 50,85%. Kada se od postotka tuženika koji je u većoj mjeri uspio oduzme postotak stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (ovdje tužitelj), postotak preostao nakon navedenog obračuna jest 1,7%. Primjenom odredbe članka 154. stavka 4. ZPP-a, obzirom su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, to je odlučeno da svaka stranka snosi svoje parnične troškove.
U Zadru, 26. studenog 2025.
Sutkinja
Ivana Klišmanić
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženiku po punomoćniku